Ruska državljanka A.N. (41) uhapšena je u Budvi osumnjičena za trgovinu ljudimi.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, ona se sumnjiči da je to krivično djelo počinila na štetu sedmogodišnjeg djeteta.
“Postupajući po prijavi građana da se na ulici naspram jednog hotela u Budvi nalazi dijete koje prosjači, policijski službenici su izašli na lice mjesta zajedno sa službenicima Centra za socijalni rad. Nakon niza preduzetih mjera i radnji utvrđen je identitet djeteta, kao i njegove zakonske starateljke od koje su službenici kasnije prikupili obavještenja. Zbog sumnje da je izvršila krivično djelo trgovina ljudima, na štetu svog sedmogodišnjeg djeteta, slobode je lišena A.N. (41), ruska državljanka sa prebivalištem u Budvi”, saopšteno je iz policije.
Ona je, kako se sumnja, krivično djelo koje joj se stavlja na teret izvršila na način što je, zloupotrebom povjerenja i odnosa zavisnosti, a u cilju eksploatacije njegovog rada, dijete prinudila na prosjačenje.
Po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, službenici Centra za socijalni rad Budva su oštećenog i njegovog petogodišnjeg brata, smjestili u JU Centar “Ljubović”.
A.N. je uz krivičnu prijavu sprovedena Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.
Hotel Igalo, u vlasništvu nekadašnjeg HTP Boka, zatim Vektra Boka, prodat je danas na drugoj javnoj licitaciji za 11.225.000 eura. Kupila ga je kompanija Herc gradnja iz Herceg Novog.
Od tog novca trebalo bi da se namire potraživanja porodice Acovic i Šabović kojima je restitucijom vraćeno zemljište, porezi i doprinosi za radnike i dugovanja prema opštini Herceg Novi za porez na nepokretnosti.
Hotel Igalo, koji je u poluruševnom stanju na izuzetnoj lokaciji u Igalu sa pripadajućom plažom u blizini, prodat je za 11 miliona 225 hiljada eura firmi Herz gradnja iz Herceg Novog, na drugoj licitaciji koju je organizovala javna izvršiteljka Jasminka Bajović.
Prema njenim riječima, od prodaje hotela očekuje se da će biti isplaćena neka od najvećih potraživanja.
Iako su bili saglasni sa prodajom, u isplatu potraživanja nijesu uvjereni radnici Vektra Boke i najveći manjinski akcionar Elena grupa.
Oni tvrde da neće biti dovoljno novca za njihova potraživanja jer stečajni upravnik Vektre Montenegro, Radojica Grba, i članovi odbora direktora Vektra Boke nijesu uradili ništa da umanje makar kamate za dugovanja prema nekim dobavljačima.
Protiv prodaje hotela, jutros je protestovala grupa bivših radnika Vektra Boke na čelu sa Đorđem Rajakom, koji tvrdi da je stečaj firme bolje rješenje, iako bi radnici u tom slučaju izgubili mnogo više novca, a pitanje je šta bi uopšte uspjeli da naplate.
Operativno komunikacioni centar (OKC) 112 prošle godine je primio 210 hiljada poziva i koordinirao sa 50 akcija u kojima su spašene 83 osobe, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Iz tog Vladinog resora su kazali da se Evropski dan broja 112 – jedinstvenog broja za pozive u hitnim situacijama, obilježava 11. februara u cilju podizanja svijesti građana o njegovoj važnosti i načinu korišćenja.
Podsjeća se da je u Evropskoj uniji (EU) broj 112 uveden odlukom Vijeća evropskih zajednica 1991. godine kao jedinstvena tačka za prijem svih hitnih poziva.
Broj 112 u Crnoj Gori je 2008. godine uspostavio Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a, gdje i danas funkcioniše u okviru OKC 112.
„Broj 112 je značajan resurs sistema zaštite i spašavanja Crne Gore i njegovim uvođenjem država je na evropskom putu ispunila obavezu koja je sa stanovišta bezbjednosti veoma značajna za građane i turiste“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su najmodernije tehnologije i tehnički zahtjevi za broj 112 koje EU definiše kao standard uvedeni i omogućeni građanima i turistima koji borave u Crnoj Gori od 2015. godine, od kada je u upotrebi CoordCom platforma za prijem poziva na broj 112 i aktiviranje hitnih službi.
„Ova moderna platforma omogućava operaterima da efikasno primaju i obrađuju hitne pozive, distribuiraju informacije nadležnim službama i optimizuju vrijeme reagovanja“, rekli su iz MUP-a.
Oni su naveli da integracija sa naprednim servisima CoordCom značajno doprinosi efikasnijem odgovoru na hitne pozive i koordinaciji između službi zaštite i spašavanja, Uprave policije, Hitne medicinske pomoći (HMP) i drugih relevantnih subjekata u sistemu zaštite i spašavanja.
Kako su kazali iz MUP-a, u prethodnom periodu je OKC112 implementirao napredne servise za lociranje pozivaoca u hitnim situacijama, Advanced Mobile Location (AML) za Android uređaje i eCall, automatski sistem poziva u slučaju saobraćajnih nesreća.
“U prošloj godini OKC 112 je koordinirao sa 50 akcija spašavanja u kojima je spašeno 83 osobe, 66 stranih državljana-turista i 17 crnogorskih državljana”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je primljeno 210 hiljada poziva i da je bilo 17.236 aktivnih slučajeva, od kojih 8.529 za policijsku nadležnost, 6.686 za Hitnu pomoć, 1.870 za Službe zaštite i spašavanja i 151 iz nadležnosti Direktorata za zaštitu i spašavanje.
Iz MUP-a su podsjetili da OKC 112 pruža pozivaocima najbržu moguću pomoć u zavisnosti od hitne situacije koju prijavljuju.
Kako su kazali iz tog resora, preko broja 112 pozivaoci mogu dobiti pomoć svih hitnih službi na teritoriji Crne Gore – HMP, Službe zaštite i spašavanja i policiju.
„Kao i pomoć ostalih službi i operativnih ili specijalističkih jedinica u sistemu zaštite i spašavanja – Vojska, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Gorske službe spašavanja, ronioci, lovci, kajakaši“, dodaje se u saopštenju.
Iz MUP-a su rekli da putem broja 112 može se pokrenuti SAR – akcija traganja i spašavanja i on je u funkciji 24 sata, sedam dana u nedjelji, 365 dana u godini, na cijeloj teritoriji države.
„Operateri službe 112 su profesionalno obučeni dispečeri koji primaju hitne pozive na više stranih jezika (engleski, italijanski, francuski, ruski i albanski), a prosječna brzina odgovora na hitne pozive službenika je ispod pet sekundi, što predstavlja evropski standard“, navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, organizaciono postoje tri centra koji pokrivaju sjevernu, centralnu i južnu regiju države – OKC112 Bijelo Polje, OKC112 Podgorica i OKC112 Bar.
Navodi se da je, kao i prethodnih, i ove godine Dan evropskog broja 112 za hitne situacije obilježen prezentacijom centara u Bijelom Polju i Baru učenicima osnovnih škola.
„Nastavljajući sa modernizacijom, u narednom periodu planirano je uvođenje sistema upozoravanja građana putem naprednih tehnologija, uključujući Cell Broadcast i SMS Based Location“, kazali su iz MUP-a.
Ti sistemi, kako se dodaje, omogućavaju brzo i efikasno slanje upozorenja građanima u slučaju prirodnih katastrofa, ekstremnih vremenskih uslova ili drugih kriznih situacija.
„Takođe, Direkcija 112 radi na razvijanju nove mobilne aplikacije 112 – „112MNE“ koja će biti dostupna građanima i turistima na iOS i android operativnim sistemima u toku ove godine“, navodi se u saopštenju.
Iz MUP-a su rekli da se Crna Gora time svrstava među zemlje koje koriste najnovija tehnološka rješenja u cilju zaštite svojih građana i efikasnog odgovora na hitne situacije.
„MUP nastavlja sa naporima ka daljem unapređenju ovog sistema, u skladu s evropskim standardima i najboljim praksama“, dodaje se u saopštenju.
U znak sjećanja i poštovanja na strijeljane mornare, 11. februara 1918. juče je na spomeniku u Škaljarima, upriličeno polaganje vijenaca, odata počast minutom ćutanja.
Četvorica mornara koji su vodili pobunu, František Raš, Antun Grabar, Jerko Šižgorić i Mate Brničevića, osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani su 11.februara u Škaljarima, Kotor.
Prisjetimo se…
Pobuna mornara u Boki Kotorskoj dogodila se 1. februara 1918. godine, tačno u podne, na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”. U tom trenutku, Boka je bila dio Austrougarske i zbog svog strateškog položaja predstavljala izuzetno važnu pomorsku bazu.
Toga dana, oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo je zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu, a upravo ispred Đenovića je bio stacioniran najveći broj brodova.
Pobuna mornara 1918.
Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrugarska i protiv loših uslova života na ratnim brodovima. Iako je pobuna vrlo brzo ugušena, ovaj događaj ostao je zapamćen kao primjer zajedničke borbe za prestanak ratnih sukoba, mir i bolje uslove za život i rad.
Posadu su činili pomorci različitih nacionalnosti. Ubrzo su u Boku upućeni bojni brodovi, razarači i torpiljarke kako bi spriječili pobunu, pa je pobunjenim mornarima postavljen ultimatum o predaji 3. februara.
Istog dana uhapšeno je 500 pobunjenih mornara. U zatvoru je umrlo 10-ak mornara, tokom pobune poginulo ih je dvoje, a ostali su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.
Četvorica mornara i to troje Hrvata – Mate Brničević iz Krila Jesenica kod Omiša, Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šišgorić iz Žirja kod Šibenika i Čeh František Raš, koji su vodili pobunu osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani su 11.februara u Škaljarima, Kotor.
Poznati cetinjski književnik i povjesničar Niko Simov Martinović zapisao je izjavu don Nika Lukovića koji je ispovjedio i pripremio mornare osuđene na smrt
Brod „Gea“ i podmornice u Đenovićima
„Od uznemirenosti nijesam spavao. Tačno u 5 sati ujutro bio sam u koridoru zatvora na prvom katu sa članovima prijekog vojnog suda. Doveli su četiri osuđena mornara kojima je predsjednik suda, koliko se sjećam potpukovnik auditor (vojni sudac) Milota, pročitao presudu. Na to je František Raš doviknuo: ‘Ta presuda je pucanje na pravdu!’ Zatim su trojica mornara odvedeni u jednu zatvorsku ćeliju, a Mate Brničević u samicu. Predsjednik suda mi se obratio: ‘A sada, velečasni gospodine, vaša je dužnost osuđene pripraviti na smrt i olakšati im zadnje sate života’. Najprije su me odveli u ćeliju gdje su bili Raš, Šižgorić i Grabar. Šižgorić je od ljutine razderao bluzu i jedno dugme sa njegove bluze doletjelo mi je na oko i razbilo mi staklo na cvikeru. Raš je bio pribran. On mi je rekao: ‘Ja neću ništa tajno ispovijedati. Moja ispovijest neka bude javna. Kao socijalist borio sam se za slobodu, za prava radnika, za bolje društveno uređenje. A u vojsci, vidjevši ovaj nepravedni osvajački rat, koji vode Njemačka i Austrija protiv Slavena, radio sam u pokretu mornara da se sruši Austrija i da joj se odmah nametne mir. Povod za to dali su mi naši časnici koji su nas zlostavljali i raskalašeno živjeli, dok smo mi gladovali, a ohrabrilo nas je na pobunu ono što se dogodilo u Rusiji. Tamo je granulo novo sunce koje će obasjati ne samo Slavene već sve narode svijeta i donijeti im mir i pravdu’. Prisutni su prihvatili izjavu Raša i povikali: ‘Tako je!’ Počeo sam tješiti osuđene mornare priznajući da oni idu na drugi svijet nevini, kao žrtve pale za jednu pravednu stvar. Na to mi je Šižgorić odgovorio: ‘Uzalud nam vi govorite o drugom svijetu, kada mi mladi hoćemo živjeti na ovom svijetu i raditi za narod’. Antun Grabar je bio uznemiren. Žalio je napustiti drugove s kojima se borio. Žao mu je bilo žene i dvoje male djece koji su na njega mislili. On je od njih trebao napraviti nove ljude, borce za novo društvo, a nije uspio ni vidjeti ih.
Polaganje vijenaca na spomenik strijeljanim mornarima
Mate Brničević je bio miran. On je bio iskusniji revolucionar i pobuna na brodu Gea, kojom je on rukovodio, najbolje je bila organizirana. ‘Ja ne žalim’, rekao je Mate, ‘što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu’. U sedam sati mornari su već bili izvedeni na stratište na livadi ispod gradskog groblja u Škaljarima. Raš nije dozvolio da mu vežu oči. Strijeljanja su izvršila osam vojnika Mađara, pod zapovjedništvom jednog kapetana, također Mađara. Šižgorić je gledao osam strijelaca i rekao im: “Zar vi, vojnici, za čiji smo se bolji život borili, hoćete da nas strijeljate?”. Na to je jedan od vojnika, koji su trebali pucati, pao u nesvijest. Prva naredba nije izvršena dok se onesvješteni nije zamijenio drugim. Zapovjednik je dao znak sabljom za pucanje, ali vojnici nisu htjeli pucati. Zapovjednik je dao treći put znak za paljbu. Neposredno prije paljbe Raš je uzviknuo: ‘Vi pucate u pravdu. Živjela sloboda!’ Trojica mornara su pala mrtva poslije prvog plotuna, a Grabar je bio ranjen. Na to su, po naredbi, pripucala dva vojnika i dotukla ga”.
Sbbet Nacionalni padel turnir okupio je u Tivtu 25 parova u muškoj i ženskoj konkurenciji, a ulogu favorita na terenima u Donjoj Lastvi opravdali su vodeći na crnogorskoj rang listi, saopšteno je iz Padel saveza.
U ženskoj konkurenciji nastupilo je šest parova, a trofej su, nakon mečeva u grupi, osvojile Tijana Popović i Vanja Crnadak, koje su u finalu savladale Maly Bouahom i Jelena Matijević 2:0, po setovima 6:2, 6:1.
– Zadovoljna sam svojom, kao i igrom saigračice. Čestitala bih i našim rivalkama, kvalitet igre u Tivtu bio je izuzetan – kazala je Popović.
U muškoj konkurenciji nastupilo je 19 parova, a očekivano za trofej borili su se Tivćani Nikola Matijević i Luka Petranović i Podgoričani Nikola Janković i Saša Pozojević.
Domaći par bio je dominantan u prvom setu (6:2), dok su ostala dva pripala Podgoričanima koje su dobili 7:6, 6:3 i na kraju slavili ukupnim rezultatom 2:1.
Padel-muski-pobjednici
– Partneri od osnivanja Padel Titograd, Janković i Pozojević zajedno su sa rivalima priredili izuzetan meč, pun napetosti i preokreta. Naravno da su prezadovoljni osvojenim zlatom, ali su prije svega zahvalni protivnicima na kvalitetnoj i fer igri, kao i klubu Padel Montenegro na sjajnoj organizaciji turnira – saopšteno je iz Padel saveza.
Za muške tandeme koji su eliminisani u šesnaestini i osmini finala priređen je i utješni turnir.
U finalu Toni Stjepčević i Florent Ćauvin savladali su Damjana Danilovića i Milana Čavora 2:1 (4:6, 7:5, 10:8).
Predsjednik Padel saveza Damjan Danilović zahvalio se učesnicima na velikom odazivu i fer igri.
– Uživali smo u Tivtu, poslužilo nas je i vrijeme, a mečevi su bili zanimljivi do samog kraja. Padel nastavlja da raste, razvija se u Crnoj Gori. Naredna takmičarska stanica je Podgorica 15. i 16. marta – kazao je Danilović.
Saopšteno je da popularnost padela u svijetu raste, a Crna Gora nakon samo tri godine od kada je u Tivtu sagrađen prvi teren i nepune dvije godine od prijema u Svjetsku padel federaciju, već ima konkuretne tandeme, koji su spremni ponuditi zanimljive i neizvjesne mečeve.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve, u srijedu, 12. februara u holu Akademije znanja u 19 sati biće otvorena izložba slika polaznica Škole slikanja za treću dob koju vodi slikarka Rajka Kujundžijević, a koja nosi naziv Tri elementa plave boje.
Oko 20 polaznica izložiće više od 50 slika različitih formata koje su nastale u proteklom periodu, a rađene su različitim tehnikama i stilovima, od pastela, preko akvarela, akrilika do ulja na platnu. Izložbu će u 19 časova otvoriti dizajner i slikar Merin Smailagić, a na otvaranju će nastupiti i ženska vokalna grupa Harmonija – Budva.
Škola slikanja traje već šest godina, odvija se petkom u terminu od 18 do 20 časova u prostorijama Biblioteke, a polaznice su ovladale različitim tehnikama likovnog izražavanja kao što su: crtež, akvarel, pastel, akril, kolaž, kombinovana tehnika i sl. Sam naziv izložbe Tri elementa plave boje tematski otkriva kako se ambijent našeg primorja, koje je vječita inspiracija umjetnika, reflektuje u stvaralačkom doživljaju i naslikanom svijetu.
Do sada je Biblioteka organizovala nekolike izložbe ove Škole, a aktuelna postavka u holu moći će se pogledati i u narednom periodu, nakon otvaranja.
Ilustracija – Foto: Mustafa Öztürk – Anadolu Agency
Željezničkom prugom koja povezuje Bosnu i Hercegovinu s Pločama u Hrvatskoj, nakon teretnih od danas ponovo saobraćaju i putnički vozovi, četiri mjeseca nakon što je u poplavama i klizištima uništen dio pruge kod Jablanice, javlja Anadolu.
Željeznice FBiH obavijestile su ranije javnost da će željeznički putnički saobraćaj na relaciji Sarajevo-Čapljina-Sarajevo ponovo biti uspostavljen u ponedjeljak, 10. februara.
Ova putnička linija uspostavljena je nakon četveromjesečne pauze uzrokovane teškim oštećenjem pruge u Donjoj Jablanici.
Od 30. januara uspostavljen je saobraćaj teretnih vozova.
Obnova dijela pruge u dužini oko 200 metara ključna je za privredu u cijeloj Bosni i Hercegovini s obzirom na to da se ovom prugom dostavljaju sirovine iz luke u Pločama za nekoliko najvećih kompanija. Njihovi gubici zbog obustave željezničkog saobraćaja na pomenutoj dionici su milionski, upozorili su ranije.
Oštećeni dio pruge kod Komadinovog Vrela, u blizini Jablanice, obnovljen je zahvaljujući donaciji turske građevinske kompanije Cengiz Insaat.
“Razorne nepogode od 04. oktobra 2024. godine uzrokovale su gotovo četveromjesečni prekid saobraćaja što za JP Željeznice FBiH predstavlja smanjenje prihoda u visini 22,5 miliona KM”, saopćeno je iz Željeznica FBiH.
Iz luke u Pločama se prema BiH teretnim vozovima doprema više od dva miliona tona robe.
Lideri najvećih pomorskih organizacija okupili su se 6. veljače u Ateni kako bi raspravili o utjecaju globalnih geopolitičkih promjena na sektor, s posebnim naglaskom na prava i sigurnost pomoraca.
Na sastanku, kojim je predsjedao Nikolaus H Schües, predsjednik BIMCO-a, sudjelovali su predstavnici Međunarodne komore za brodarstvo (ICS), INTERTANKO-a i INTERCARGO-a. Svi sudionici složili su se da svijest o sigurnosti, pravima i tretmanu pomoraca mora biti povećana i izvan same industrije, piše Safety4Sea.
Rastuća kriminalizacija pomoraca
Jedna od ključnih tema bila je rastući problem kriminalizacije pomoraca i njihovo nepravedno pritvaranje. Prema izvješću Međunarodnog pomorskog ureda, broj otmica pomoraca porastao je 2024. godine unatoč smanjenju slučajeva piratstva. Prošle godine zabilježeno je 126 otmica pomoraca, što je značajan porast u odnosu na 73 slučaja u 2023. i 41 u 2022. godini.
Osim otmica, sve češći su slučajevi uhićenja pomoraca zbog sumnje na krijumčarenje droge, čak i kada ne postoje dokazi njihove umiješanosti. Ovi slučajevi ukazuju na ozbiljan problem pravne nesigurnosti s kojim se suočavaju pomorci diljem svijeta.
Pomorci na udaru – ali i dalje rade profesionalno
Unatoč prijetnjama i neizvjesnosti, pomorci nastavljaju raditi na visokoj profesionalnoj razini, osiguravajući nesmetan tok svjetske trgovine. Međunarodne pomorske organizacije obvezale su se podići svijest o nedostatku temeljnih prava za pomorce, uspoređujući ih s drugim ključnim radnicima u svjetskoj ekonomiji.
Poseban slučaj koji je izazvao globalnu pažnju bio je zarobljavanje 25 članova posade broda Galaxy Leader od strane Hutista. Pomorci su proveli više od 430 dana u zatočeništvu, što je potaknulo dodatne pozive za međunarodnu akciju protiv ovakvih incidenata.
Poziv na hitnu akciju
Predstavnici pomorskih organizacija jasno su naglasili da pomorci ne bi smjeli biti izloženi riziku od zatvora, otmica ili napada dok obavljaju svoje svakodnevne dužnosti. Nepravedna pritvaranja i napadi na pomorce, kako kažu, ne ugrožavaju samo pojedince već i cjelokupni globalni lanac opskrbe i trgovinu.
Kao konkretan korak naprijed, članice Round Table-a najavile su inicijativu za sustavno prikupljanje podataka o kriminalizaciji pomoraca, s ciljem boljeg razumijevanja i rješavanja problema.
“Nećemo stati dok se prava pomoraca ne zaštite na globalnoj razini,” zaključili su lideri pomorskih organizacija.
Preduzeće Morsko dobro očekuje da će njegov Sektor za pomorski i priobalni prevoz koji upravlja trajektima na jedinoj trajektnoj liniji u državi, preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj, ove godine prihodovati ukupno devet miliona eura, pišu Vijesti.
To je nešto iznad trećine od ukupnih prihoda ove državne kompanije koji su planirani na iznos od 26,63 miliona EUR.
Troškovi fukcionisanja trajektne linije prema projekciji menadžmenta Morskog dobra iznosiće 7,02 miliona EUR, što znači da bi od ovog posla Morskom dobru u ovoj godini trebalo da ostane čistih skoro dva miliona EUR zarade.
To se navodi planu korišćenja sredstva preduzeća za ovu godinu, koji je nedavno usvojila Vlada.
U planu piše da će Morsko dobro ove godine na otplatu glavnice i kamata kredita uzetih kod komercijalnih banaka 2023. godine za kupovinu flote nekadašnjeg privatnog operatera trajektne linije, kompanije Pomorski saobraćaj i još po jednog broda u Hrvatskoj i Grčkoj, izdvojiti 1,4 miliona EUR.
Troškovi zarada zaposlenih, tekućih i opštih poslova za trajektnu liniju ove će godine iznositi 2,23 miliona EUR, dok će troškovi goriva za brodove biti 1,5 miliona EUR. Za remonte i održavanje trajekta sa zavisnim troškovima Morsko dobro će ove godine izdvojiti 1,45 miliona EUR.
Planirani su obimniji remonti trajekata Grbalj, Teodo i Perast, kao i agregatna zamjena glavnih pogonskih motora na Grblju rezervnim repariranim motorima.
Trajekti Morskog dobra su na liniji Kamenari-Lepetane u januaru ove godine prevezli ukupno 90,73 hiljade vozila svih kategorija. To je oko 550 vozila manje nego u istom mjesecu prošle godine, ali je finansijski prihod bio oko 26 hiljada EUR veći nego u januaru prošle godine.
“To upućuje na zaključak da smo prošlog mjeseca imali manji pad u broju prevezenih putničkih automobila, ali da je znatno u odnosu na uporedni period prošle godine porastao broj prevezenih teških teretnih vozila”, kazao je Vijestima rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, Aleksandar Crvenko.
Inače, u menadžmentu trajektne linije razmišljaju da zbog tendencija koje su unazad nekoliko mjeseci primjetna kada je u pitanju struktura vozila koja se brodovima prevoze preko tjesnaca Verige, rukovodstvu Morskog dobra predlože da se izmijene cijene važećih cijena karata i povećaju za četvorosovinske kamione – kipere i miksere za beton koji sa teretom koji voze ukupne mase preko 40 tona, svojim velikim osovinskim opterećenjem loše utiču na palube trajekata, ukrcajne rampe i druge dijelove brodske konstrukcije.
Čestim prevozom ovako teških vozila, brodovi se više habaju i brže amortizuju.
Uz to, posljednjih je mjeseci primjetan i trend izuzetnog povećanja broja šlepera koji živu stoku transportuju iz zapadne Evrope prema Albaniji, koristeći put preko crnogorskog primorja i trajekte u Boki. Osim što ovi kamioni pojačavaju ionako već problematične saobraćajne gužve i zastoje u Tivtu i Herceg Novom, zbog prirode tereta koji voze, ovi šleperi za sobom šire izuzetno intenzivne neprijatne mirise zbog prevoza stoke.
Stoga menadžeri trajektne linije smatraju da bi, u cilju destimulisanja vozača šlepera sa živom stokom, bilo uputno cijenu trajektne karte za ta vozila povećati najmanje 100 odsto. Aktuelna cijena karte za ove šlepere iznosi 25,5 EUR, kao i za sva ostala teretna vozila iz te kategorije, dok je aktuelna cijena karte za teške kipere i miksere za beton koji spadaju u takozvanu vangabaritna vozila 29 EUR.
Donatorski bal Rotari kluba Kotor – foto Martin Krivokapić
Rotari klub Kotor sa zadovoljstvom najavljuje sedmi donatorski Bal pod maskama, koji će se održati u subotu, 15. februara 2025. godine, u svečanoj sali D-Event (PC Vukšić) u Radanovićima.
Ovaj događaj, organizovan u duhu kotorskih karnevalskih svečanosti, kao i prethodnih godina ima humanitarni karakter – svrha prikupljanja sredstava je nabavka dvanaestokanalnog EKG aparata za dječje odjeljenje JZU Doma zdravlja Kotor.
Dress code ovogodišnjeg tematskog bala je „HIPPIE – GIVE PEACE A CHANCE“, a goste očekuje veče ispunjeno zabavom, muzikom i filantropijom. Program uključuje piće dobrodošlice, večeru, nagradnu lutriju, dok će za odličnu atmosferu biti zadužen ansambl „Toć“.
Kotizacija za učešće iznosi 60 eura, dok je za članove Rotarakta 45 eura (u cijenu su uključeni piće dobrodošlice i večera). Uplata se vrši na ulazu.
Prisustvo se može potvrditi putem e-maila rotary.kotor@gmail.com ili putem Viber/WhatsApp poruke na broj +382 69 189 142.
Donacije se mogu uplatiti na račun: 530-25989-34 kod NLB banke.
Pozivamo sve prijatelje Rotari kluba Kotor i ljude dobre volje da se pridruže ovom izuzetnom događaju i zajedno doprinesu boljoj zdravstvenoj zaštiti najmlađih sugrađana.
