Komorni hor „Zima“ i ansambl „Camerata“ dali su uzvišeni ton koncertu preplitanjem ljudskih glasova sa instrumentalnim kompozicijama božićnog karaktera
Koncert pod motom „Adeste fideles“ (Dođite vjerni) održan je u subotu, u ozračju Božića i blagdana Sv. Ivana u Katedrali Sv. Tripuna, gdje su u sazvučju ljudskih glasova, gudača, duvača i orgulja, nastupili članovi Komornog hora „Zima“ iz Bara kojim je dirigovala Varvara Loyko i solisti novoosnovanoga kamernog orkestra „Camerata“ iz Herceg Novoga, pod upravom maestra Ivana Velikanova. Publika je uživala u pitkom i zahtjevnom repertoaru kompozicija iz perioda baroka i romantizma, a u izvedbi popularnih božićnih pjesmama („Tiha noć“, „Na tom mladom ljetu“, „U se vrijeme godišta“) neki od prisutnih su se glasom i sami pridružili horistima.
-Božićni koncert kreće od baroknog perioda, gdje se vidi kako su kompozitori Bah, Koreli, Vivaldi, Šarpentije doživljavali misterij, tajnu Božijeg utelovljenja i kako su oni to izrazili kroz muziku. Sve to je isprepleteno sa nekim kasnijim kompozicijama, da bismo došli do tradicionalnih hrvatskih božićnih pjesama koje su ovdje udomaćene, a tu je i jedna ukrajinska božićna pjesma, kao i poznata pjesma „Tiha noć“.
Publika u Katedrali
Repertoar je zamišljen da se isprepliću ljudski glasovi sa instrumentalnim kompozicijama božićnog karaktera, što cijelom koncertu daje uzvišeni ton. Svaka od izvedbi na svoj način izražava neki kompozitorov doživljaj ovoga radosnog vremena, koje je uz to i mistično i dramatično, objasnio je za Boka News don Robert Tonsati, katedralni župnik i pročelnik Ureda za kulturu Kotorske Biskupije.
Zanimljiv detalj bio je prolazak članova i članica Kamernog hora „Zima“ kroz publiku, da bi se formacijski postavili na skalama ispred oltara. Koncert je simbolično počeo uz prigušena svjetla, da bi se uz zvuke korneta sa postepenim osvjetljavanjem dočarala uzvišenost Hristovog rođenja, dok su se vokali horista nadopunjavali sa dubokim zvucima orgulja. Orguljaši su bili naizmjenično Aleksander Stark i Ivan Velikanov, koji su briljirali i kao solisti na kornetu, blok-flauti i fruli. Publici se posebno dopalo kada je Velikanov, svirajući kornet, prošao kroz gledalište.
Orkestar „Camerata“, koji je svoj debitantski nastup u punom sastavu sa 17 profesionalnih muzičara imao nedavno u Herceg Novom, u Kotoru je ovom prilikom nastupio u suženom sastavu. a je Ivan Velikanov. Premijerno se predstavili u suženom sastavu.
Komorni zbor „Zima“ iz Bara osnovan prije deset godina izvodi repertoaru na čak 16 jezika i imai internacionalni sastav koji ansamblu daje umjetničku širinu.
Umjetnički direktor I dirigent ansambla “Camerata” Ivan Velikanov, rođen je 1986. godine u Parizu. Kompoziciju i dirigovanje studirao je na Moskovskom konzervatorijumu, gdje je diplomirao 2012. godine. Osnivač je više ansambala specijalizovanih za renesansnu i baroknu muziku, pokretač festivala „La Renaissance“ u Moskvi i umjetnički vođa „Tarusa Chamber Orchestra“. Od 2023. godine živi i djeluje u Herceg Novom, gdje aktivno doprinosi razvoju muzičke scene i radu sa mladim umjetnicima.
Opštinska Komisija za sport donijela je odluku o dodjeli godišnjih priznanja iz oblasti sporta na osnovu uspjeha i postignuća sportista/kinja, sportskih radnika/ca i klubova u protekloj godini, kao i pristiglih predloga na Javni poziv za izbor najboljih u sportu.
Priznanja se, shodno Odluci o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za finasiranje sporta, dodjeljuju po kategorijama, a ovogodišnji/e dobitnici/e su:
– Najbolji sportista: Milan Jakšić
– Najbolji sportski klub: AMSK Kotor
– Najbolji trener: Nebojša Milić
– Perspektivni sportista: Marko Pejović
– Zaslužni sportski radnik: Vasko Ševaljević
Priznanja za doprinos razvoju sportu biće uručena Radovanu Vujoviću i Nemanji Doni Kašćelanu.
Takođe, biće uručena posebna priznanja za sportske rezultate i uspjehe u ovoj godini u različitim sportovima:
vaterpolo: Danilo Roganović;
fudbal: Nemanja Kljajević, Andrej Kumburović;
džudo i ju-jitsu: Mirjana Martinović, Nataša Jeftić, Filip Milošević, Danilo Božović, Martin Lučev, Andrea Milaš, Iskra Pavićević, Andrija Radunović, Petar Zvicer;
karate: Nađa Čavor, Mia Krivokapić, Aleksa Bjelanović, Nikola Mazalica;
odbojka: Jelena Ćorović;
stoni tenis: Nataša Vujović;
powerlifting: Đorđe Miljenović;
triatlon: Miloš Vojvodić, Marko Pejanović;
jedrenje: Aleksa Roganović.
Istom prilikom, specijalno priznanje u ime 60 godina profesionalnog rada u novinarstvu biće uručeno Dušku Davidoviću.
Dodjela godišnjih priznanja biće upriličena danas, 30. decembra, sa početkom u 18h u hotelu “Cattaro”.
Dočekajte 2026. godinu uz more, muziku i nezaboravnu atmosferu! Tivat i ove zime postaje epicentar novogodišnjih dešavanja na crnogorskom primorju – grad koji spaja vrhunski provod i odmor uz prepoznatljiv mediteranski duh.
Tokom četiri dana, od 30. decembra do 2. januara, Tivat donosi muzički spektakl na otvorenom (ulaz slobodan) sa najvećim regionalnim zvijezdama:
30. decembar: Saša Matić
31. decembar: Lepa Brena
1. januar: Jelena Rozga
2. januar: Toni Cetinski i Mirza Selimović
Uz bogat muzički program, Tivat nudi sve ono što praznike čini posebnim – opuštenu atmosferu primorskog grada, miris mora u zimskom vazduhu, odličnu gastronomsku ponudu i autentičan mediteranski šarm.
Pine – foto Boka News
30.12. Dječija nova godina ( prije podne ) Leontina sa horom Muzičke škole Tivat 30.12. Goran Vukošić i Saša Matić 31.12. Akademia band i Lepa Brena 01.01. Kira bend i Jelena Rozga 02.01. Mirza Selimović i Toni Cetinski 06.01. Mike & band i Jovana Pajić 10.01. Igor Marković 13.01. Teodora Šćepanović i Nataša Bekvalac
Novogodišnji Bazar:
03.01. Novogodišnji bazar – Pine
04.01. Novogodišnji bazar – Pine
Tivat u ritmu praznika – savršena kombinacija odmora i provoda, i mjesto gdje se rađa prava energija za ulazak u novu godinu.
Sedmodnevni novogodišnji program koji Turistička organizacija Budve i Opština Budva organizuju pod sloganom „Visit & Remember“ započeo je sinoć nizom izuzetnih koncerata. Mnogobrojni posjetioci uživali su u savršenom spoju vrhunske muzike, jedinstvenog ambijenta i nezaboravnog provoda.
Direktorica Turističke organizacije Budve, Ana Vujošević, izrazila je zadovoljstvo načinom na koji je program otvoren:
„Ovo je 26. doček na otvorenom u Budvi, a ove godine crnogorska metropola turizma zadala je zadatak svim gradovima u okruženju sa sedmodnevnim muzičkim programom. Bitno nam je da se zadovolje svi muzički ukusi i da svi gosti pronađu nešto interesantno tokom novogodišnjih praznika u Budvi. To je veoma važno za pozicioniranje destinacije na najbolji mogući nivo,“ istakla je Vujošević.
Budva počeo NG progrtam – foto Media Biro
Sinoć su na trgu nastupili: Mirza Selimović, Boban Rajović, Jovana Pajić i Peđa Medenica – uz energiju i emociju koja će označiti početak nezaboravnog prazničnog slavlja. Program narednih dana:
30. decembar – Gradska muzika Budve, Marko Louis, Zana, Tap 011
31. decembar – Dječiji hor “D-moll” i Leontina Vukomanović, Teodora Šćepanović, Emina Jahović, Aco Pejović
4. januar – Tribute Band Show: GIFT David Bowie, RING – ABBA, Band X – AC/DC
Turistička organizacija opštine Budva i opština Budva pozivaju vas da zajedno proslavimo ulazak u 2026. godinu uz muziku, radost i jedinstvenu atmosferu našeg grada.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka Newsuređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova popularne književnosti, prave ili lijepe književnosti, putopisa, psihologije, muzičke biografije, knjiga za mlade iknjiga za djecu.
Madonin sokonaslov je novog trilera Vanje Bulića. Na obalu jezera Rovni, gdje je potopljena crkva Valjevska Gračanica, voda je izbacila leš nepoznate djevojke. Nekoliko dana kasnije u Beogradu je ubijen naučnik čija je specijalnost bila nuklearni otpad. U traganju za identitetom ubijene djevojke i motivima ubistva naučnika, novinar Novak Ivanović shvata da je istraga oba ubistva pod velom tajne. Tragovi zločina vode do manastira Sokolica i do jednog noćnog kluba u Beogradu. U manastiru Sokolica na Kosovu nalazi se skulptura Bogorodice sokoličke, jedno od najvrednijih kulturnih dobara iz vizantijskog doba, koju želi da u svoj privatni muzej preseli jedan američki milijarder… Izdavač je Laguna.
Roman Hotel Vartburg, najzrelije djelo istaknutog hrvatskog pisca Zorana Žmirića, postao je hit-knjiga odmah po objavljivanju. Hotel Vartburg je roman o odrastanju, ali i priča o kolima, vartburgu, prvom automobilu koji junak pamti. U njemu ga je otac vozio doktoru, na izlete, u Trst, na godišnje odmore, kad se sestra rodila dovezao ju je kući u njemu. U tom je autu cijeli jedan život. Ne samo njegov, već cijele naše obitelji – piše Žmirić. Izdavač je LOM.
Crna Gora i Dalmacija naziv je starog putopisa Kurta Flerikea (1869-1934), njemačkog prirodnjaka, pisca i izdavač. Flerike je nekoliko puta boravio i u Crnoj Gori i u Dalmaciji i o tome ostavio upečatljivog pisanog traga. Izdavač je CID.
U knjizi Niko nije rekao da će biti lako svaka priča počinje nekom vrstom patnje koja se kroz razgovor sa terapeutom postepeno iscjeljuje. Petnaest slučajeva objedinjenih u ovoj knjizi podsjećaju nas da smo svi ranjivi i da čeznemo za istinskom povezanošću. Bogato profesionalno iskustvo psihijatra Stefana Jerotića pruža čitaocu jedinstven uvid u situacije koje na prvi pogled deluju bezizlazno. Stefan Jerotić vješto razbija mnoge uvriježene predrasude o psihijatriji i demistifikuje proces psihoterapije. Izdavač je Laguna.
Knjiga MAGI:JA predstavlja izuzetno lično i umjetnički snažno svjedočanstvo o povezanosti dvoje ljudi – Margite Stefanović, poznate kao Magi iz legendarne grupe EKV, i Srđana Vejvode, fotografa i prevodioca. Ovo nije samo dokument o prošlom vremenu, već emotivna tapiserija ispletena od pisama, razglednica, crno-bijelih fotografija i tišine između redova. MAGI:JA je tiha hronika jedne ljubavi, prijateljstva i umjetničkog saveza. Izdavač je Booka.
Knjiga 101 posao budućnosti govori o sadašnjosti da bi mladom čitaocu pomogla da zamisli budućnost, da shvati kuda ide ovaj svijet i da pronađe svoje mjesto u njemu. Podijeljena na nekoliko zanimljivih cjelina, knjiga nas upoznaje sa mnogim poslovima koji će uskoro biti neophodni, kao što su projektant objekata za 3D štampu, konstruktor pametnih kućnih uređaja, dizajner video-poziva, pošumljivač, stručnjak za gradove u zoni rizika potapanja, stručnjak za vještačku inteligenciju, dizajner proteza, sajber-psiholog, virtuelni advokat, porodični kuvar, lični brend-menadžer, savjetnik za imidž, digitalni galerista, stručnjak za holograme, dizajner pametne odjeće i mnogo toga još. Izdavač knjige 101 posao budućnosti je JRJ.
Terapeutska slikovnica Velika briga male srne kroz jednostavnu priču obrađuje temu panike zbog očekivanja okoline i neuspijeha, a kao i sve slikovnice iz iste edicije, sadrži stručne savjete za roditelje. Mala srna je mnogo voljela da pleše, pa su je roditelji upisali u plesnu školu. Jednoga dana, srna nije više željela da ide na časove. Vremenom je počela da odbija odlaske na rođendane ili u igraonicu. Roditelji su bili zbunjeni. Sve su ispričali učiteljici zečici, koja im je objasnila da se možda radi o tome da je srnica imala neka neprijatna iskustva u prošlosti. Terapeutska slikovnica o maloj srni bavi se temom socijalne anksioznosti čiji uzrok leži u neprijatnim iskustvima iz prošlosti. Izdavač je JRJ.
Godina na izmaku završava u pozitivnom tonu za kontejnersku industriju. Globalne vozarine nastavile su rasti četvrti tjedan zaredom, potvrđujući da se tržište oporavlja brže nego što su mnogi očekivali nakon slabijeg novembra.
Glavni pokretač rasta ponovno su linije između Azije i Europe. Spot vozarine iz Šangaja prema Genovi porasle su 3 posto, na 3.427 dolara po FEU-u, dok je ruta Šangaj–Rotterdam ojačala 2 posto i dosegla 2.584 dolara. Ove rute već četiri tjedna zaredom bilježe stabilan ili rastući trend, što upućuje na promjenu u klasičnom sezonskom ciklusu.
Analitičari Drewryja ističu kako decembar posljednjih godina donosi dvoznamenkasti mjesečni rast potražnje, čime snažan završetak godine postaje svojevrsni standard. Za pomorce na kontejnerskim brodovima to znači nastavak visokog operativnog tempa i povećanu dinamiku ukrcaja i iskrcaja tereta, bez uobičajenog blagdanskog zatišja.
Na transpacifičkim rutama situacija je zasad mirnija. Nakon snažnih skokova cijena prethodnog tjedna, vozarine iz Šangaja prema New Yorku i Los Angelesu zadržale su se na postojećim razinama. Trenutačno cijena prijevoza prema New Yorku iznosi 3.293 dolara, dok je prema Los Angelesu 2.474 dolara po kontejneru. Očekuje se da će ove linije kratkoročno ostati stabilne.
Drewry u narednim tjednima predviđa mogućnost daljnjeg blagog rasta na linijama Azija–Europa, ponajprije zbog ranih priprema i ukrcaja tereta uoči Lunarne nove godine u veljači 2026. Ovaj razvoj događaja u snažnom je kontrastu s razdobljem od prije samo dva tjedna, kada su brodari, unatoč povećanom broju blank sailinga, teško održavali razine vozarina.
Latvija završila zaštitnu ogradu na granici s Rusijom Foto: Ilustracija / Shutterstock
Latvija je završila 280 kilometara dugu ogradu s bodljikavom žicom na svojoj istočnoj granici s Rusijom, objavila je u ponedjeljak latvijska agencija za upravljanje državnom imovinom.
Ministar unutarnjih poslova Rihards Kozlovskis rekao je da je ograda “značajan doprinos sigurnosti stanovništva Latvije i cijele zemlje”, uz sličnu ogradu završenu 2024. na granici s Bjelorusijom.
Latvija planira do kraja 2026. postaviti dodatnu infrastrukturu i sustave za nadzor duž granice s Bjelorusijom i Rusijom.
– Naš glavni cilj je uvesti najmoderniju zaštitu granice na istočnoj granici EU-a, rekao je ministar, prema priopćenju.
Latvija je počela jačati granice s Rusijom i Bjelorusijom nakon ruske invazije na Ukrajinu smatrajući rat prijetnjom za nacionalnu sigurnost.
Latvija, Litva i Estonija planiraju postaviti tenkovske barijere i betonske blokove duž granica s Rusijom i Bjelorusijom kako bi se zaštitile od mogućih napada.
Tragedija na skijalištu Savin kuk ogolila je dugogodišnje sistemske propuste i otvorila pitanje odgovornosti institucija za infrastrukturnu zapuštenost jednog od najvažnijih zimskih centara u Crnoj Gori.
Dok potpredsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG), Luka Bulatović, tvrdi da je nesreća direktna posljedica činjenice da nova oprema, kupljena 2019. godine, nikada nije ugrađena, iako je planirano da bude postavljena u periodu 2020 – 2021, zbog višegodišnjih opstrukcija i neodlučnosti vlasti, iz Turističke organizacije Žabljak upozoravaju da se posljedice već osjećaju na tržištu, kroz prva otkazivanja i ozbiljno narušeno povjerenje turista u bezbjednost destinacije, piše Pobjeda.
Bulatović je podsjetio da je Žabljak još 2019. godine trebalo da dobije novu žičaru, koja je, prema planovima nadležnih, trebalo da bude postavljena u periodu 2020 – 2021, čime bi po prvi put bio uspostavljen standard zimskog centra koji može garantovati stabilnu, sigurnu i predvidivu skijašku sezonu.
– Međutim, iako je kompletna oprema tada kupljena državnim novcem, ona nikada nije ugrađena, već se, prema dostupnim informacijama, i dalje nalazi lagerovana u magacinu, gdje već šest godina čeka takozvana bolja vremena – rekao je Bulatović Pobjedi.
On smatra da je takav odnos prema kapitalnom projektu ne samo neodgovoran, već i nečuven, posebno imajući u vidu činjenicu da se radi o opremi kupljenoj još 2019. godine, koja do danas nije stavljena u funkciju, iako su u međuvremenu promijenjene brojne vlade.
– Nečuveno je da nova oprema, namijenjena isključivo za Savin kuk, gotovo deceniju stoji u magacinu, da se prema njoj godinama odnosi krajnje nedomaćinski, dok se istovremeno u punoj upotrebi nalazi infrastruktura starija od 30 godina. Još je poraznije što nijedna vlada od 2019. godine nije imala snage, političke volje ili institucionalne odlučnosti da pokrene i dovrši postupak ugradnje, jer je svaka, bez izuzetka, padala pod uticaj opstrukcija dijela građana koji nijesu struka, pojedinih NVO i određenih medija – saopštio je Bulatović.
On je dodao da nakon tragedije i izgubljenih života, postaje jasno da ti pritisci nijesu bili dobronamjerni, niti u funkciji javnog interesa, jer su njihove posljedice mjerljive – i to ljudskom žrtvom.
– Dodatno obesmišljava situaciju činjenica da je oprema kupljena isključivo za Savin kuk i da se, po svojoj namjeni i tehničkim karakteristikama, ne može upotrijebiti ni na jednom drugom skijalištu – kazao je Bulatović.
Prema njegovim riječima, ključni problem u Crnoj Gori leži u kontinuiranim opstrukcijama projekata od pojedinih nevladinih organizacija i pojedinaca, koji se bez stvarne odgovornosti i ponuđenih rješenja, godinama protive razvojnim projektima.
– Imali smo situaciju da su, pored žičare, izgrađeni i akumulaciono jezero i trafostanica, upravo za potrebe tog sistema i za proizvodnju vještačkog snijega. Dakle, stvoreni su svi tehnički preduslovi da Žabljak dobije skijalište koje može garantovati zimsku sezonu bez potpune zavisnosti od vremenskih uslova. Ipak, projekat je zaustavljen – rekao je Bulatović.
On je naveo da se u Crnoj Gori prečesto dozvoljava da glasna manjina, bez jasnih argumenata, struke i odgovornosti, blokira projekte od državnog i lokalnog interesa, dok se posljedice takvog pristupa prelamaju preko leđa lokalne zajednice, privrede i turizma.
Bulatović je upozorio da se tragedija na Savinom kuku nije dogodila slučajno, već kao posljedica višegodišnjeg ignorisanja problema i odlaganja ključnih odluka.
– Godinama se znalo da je postojeća infrastruktura dotrajala, da je oprema stara više od tri decenije i da predstavlja rizik – naveo je Bulatović.
On smatra da je neophodno da se iz ovog događaja izvuku jasne pouke, jer cijenu institucionalne neodlučnosti i višegodišnjih opstrukcija ne plaćaju oni koji su blokirali projekte, već turisti, lokalna zajednica i, u ovom slučaju, ljudski životi.
– Ovo je krajnji alarm da se prestane sa odlaganjima, opstrukcijama i prebacivanjem odgovornosti, te da se bez daljeg gubljenja vremena ugrade nova oprema i standardi koji garantuju sigurnost – poručio je Bulatović.
On je dodao da najbolje znaju ljudi sa Žabljaka ko su u tom trenutku bili akteri koji su opstruirali postavljanje žičare, kao i koje su nevladine organizacije bile uključene u to. Riječ je, kako je kazao, o prostoru skijališta Savin kuk, koji je izuzetno zahtjevan, kako sa aspekta gradnje, tako i zbog činjenice da se nalazi u zoni nacionalnog parka.
Bulatović je saopštio da je država usvojila prostorni plan i stala iza njega, te da je riječ o krovnom dokumentu koji je trebalo da objedini sve aktere oko zajedničkog cilja – rekonstrukcije skijališta i podizanja ukupnog standarda Žabljaka kao zimskog centra.
– Svi znamo da je oprema koja se danas koristi istrošena ne samo zbog ekstremnih vremenskih uslova, već i zbog samog protoka vremena. Ta žica je odradila svoje. Potrebna je nova tehnologija, novi standard i, prije svega, sigurnost – objasnio je Bulatović.
Prema njegovim riječima, žičara kupljena 2019. godine projektovana je i tenderisana isključivo za Savin kuk, što znači da se praktično ne može ugraditi na nekom drugom lokalitetu bez ozbiljnih tehničkih kompromisa.
Govoreći o razlozima opstrukcija, Bulatović je naveo da su se u priču uključivali različiti akteri – neko iz ličnih, neko iz drugih interesa, a dio njih se pozivao i na UNESCO. Smatra da je u tom trenutku bilo više razuma, sloge i zajedništva, danas bi Žabljak imao moderno skijalište.
– Nikada nijesam kritikovao struku, niti govorio o nečemu što ne poznajem. Kao neko ko je proveo pola života na skijama, ko je bio reprezentativac i vidio brojne skijaške centre, uključujući i najzahtjevnije terene, mogu reći da je svuda prevladala logika – rekao je Bulatović.
On je dodao da ljudi ne dolaze na Žabljak samo zbog samog mjesta, već zbog doživljaja planine, a bez kvalitetne infrastrukture taj doživljaj nije moguć.
– U planinu se ne ide bez dobre infrastrukture. Bez gondola i savremenih žičara, prvi loš dan turisti napuštaju destinaciju. U Alpima se žičarama voze i djeca od dvije-tri godine i ljudi treće životne dobi. Ne moraju svi da skijaju – mogu da odu do planinskog restorana, da naprave fotografiju, da uživaju u pejzažu – objasnio je Bulatović.
On je kazao da se danas u svjetskim zimskim centrima više ni ne koristi riječ “žičara”, već se govori o “putu koji vodi u planinu”. Taj put funkcioniše tokom cijele godine – zimi, proljeća, ljeti i jeseni, samo se aktivnosti mijenjaju.
Ljeti su to hajking, biciklizam, alpinističke ture, zimi krpljanje, bord, nordijsko ili turno skijanje, dok dio posjetilaca dolazi isključivo zbog panoramske vožnje i fotografisanja. I ti ljudi kupuju kartu, koriste uslugu i žele sigurnost.
– Ne žele da strepe u kakvom je stanju žičara – neveo je Bulatović.
Govoreći o posljedicama aktuelne situacije, on smatra da one nijesu ograničene samo na Žabljak, već pogađaju kompletan zimski turizam Crne Gore.
Bulatović, čija kompanija je vlasnik nacionalnog restorana Crno jezero i hotela Tara, upozorava da se negativni efekti aktuelne situacije već osjećaju na terenu i da se može očekivati manji broj turista u odnosu na prethodne godine. Kako je kazao, nesigurnost koja prati infrastrukturne probleme na skijalištu direktno utiče na odluke gostiju, naročito onih koji planiraju dolazak unaprijed i traže pouzdanu zimsku ponudu.
– Svaka takva situacija se loše odražava na sezonu. Čak i u slučaju da dođe do rekonstrukcije žičare, kada je riječ o staroj opremi, kod ljudi uvijek postoji doza sumnje. Turisti danas traže sigurnost, pouzdanost i standard, i veoma brzo odustaju od destinacije ukoliko osjete neizvjesnost – rekao je Bulatović.
On je poručio da je upravo zato neophodno da se sve dileme u vezi sa infrastrukturom otklone u najkraćem mogućem roku, kako bi se sačuvalo povjerenje posjetilaca i spriječile dugoročne posljedice po turizam Žabljaka i sjevera Crne Gore.
Bulatović je podsjetio da je žičara tokom prethodne godine radila punim kapacitetom, da je imala rekordne posjete i da je infrastruktura pokazala da može biti profitabilna i tokom ljeta, što je, kako kaže, potvrđeno i rezultatima uprave skijališta.
Ipak, on je upozorio da je zamor materijala realnost koju nijedan atest ne može u potpunosti ukloniti.
– Nije isto voziti automobil star 35 godina i novo vozilo. Materijal je prošao svoje, ne možete ispitati što se dešava u čeliku iznutra – rekao je Bulatović.
On je apelovao da se prestane sa međusobnim optužbama, negativnom energijom i nestručnim komentarima, te da se fokus prebaci na struku i zajednički interes.
– Ako slušamo ljude koji nijesu kompetentni i koji nikada nijesu preuzeli odgovornost, dovešćemo javnost u ozbiljnu zabludu – saopštio je Bulatović.
On je podsjetio da su skijalište u najtežim vremenima izgradili pojedinci, poput Raša Grbovića, kojem, kako kaže, pripada puna zasluga što je infrastruktura trajala više od tri decenije. Međutim, nakon tog perioda, zamjena opreme je neminovna.
– Možemo se vrtjeti ukrug, ali oprema je loša i mora se zamijeniti. Bez nove infrastrukture nema napretka – poručio je Bulatović.
On smatra da Crna Gora mora promijeniti pristup – okrenuti se znanju, povezivanju i zajedničkom djelovanju.
– Nažalost, kod nas se svaka inicijativa odmah osuđuje i stavlja na stub srama. A bez sloge nema rezultata. Vrijeme je da se oslonimo na struku i da ove planine, koje su među najljepšima u ovom dijelu Evrope, dobiju turistički proizvod kakav zaslužuju – sa novom opremom, novim standardima i kvalitetnom uslugom – rekao je Bulatović.
Direktor Turističke organizacije Žabljak, Stojan Abazović, saopštio je da će se posljedice nedavnog nemilog događaja neminovno osjetiti u predstojećoj turističkoj sezoni, naročito u segmentu zimskog turizma.
– Nažalost, ovakav događaj zasigurno utiče na percepciju destinacije i na odluke gostiju. Već u proteklih nekoliko dana zabilježena su određena otkazivanja, iako taj broj za sada nije drastičan. Ipak, svako otkazivanje predstavlja signal upozorenja i razlog za dodatnu zabrinutost – naveo je Abazović.
On je dodao da se turistički sektor na Žabljaku suočava sa izuzetno složenom situacijom, u kojoj je neophodno brzo i odgovorno reagovati kako bi se sačuvalo povjerenje domaćih i stranih posjetilaca.
– Ključno je da se javnosti pruže jasne informacije, da se preduzmu konkretne mjere i da se učini sve kako bi se bezbjednost i kvalitet turističke ponude podigli na nivo koji gosti s pravom očekuju – rekao je Abazović.
Dječija Nova godina u Herceg Novom - Foto Vuk Ilić
1 od 9
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Dječiji osmjesi, pjesma i igra ispunili su juče park Boke, koji je ovih dana mjesto praznične čarolije. Mališani i njihove porodice uživali su u bogatom programu Dječije Nove godine, koji je donio druženje sa animatorima, igru i radosne note.
Program „Djeca djeci: Zvjezdana iskra radosti“ počeo je nastupom malih mažoretki Gradske muzike Herceg Novi i mažoret kluba Lili, a potom su na scenu stupili hor novske Muzičke škole i dječiji hor „Cvrkutići“.
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Za najmlađe je u parku pripremljen i bogat prateći program. Zamak-igraonica bila je puna razigranih mališana, a kreativne radionice onih koji su izrađivali novogodišnje ukrase, bojili maske i uživali u oslikavanju lica. Bazar dječijih rukotvorina bio je tu za sve one koji su poželjeli da sa sobom ponesu divne ukrase i tako podrže kreativnost mališana Dnevnog centra, Dječijeg doma Mladost i Kulturne mreže Bijela.
Uslijedio je interaktivni, plesno-pozorišni šou „Ko je ukrao Novu godinu Djeda Mrazu“, sa Rent-a-party Montenegro animatorima koji su djecu pozvali na druženje sa Djeda Mrazom i vilenjacima.
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Dnevni program završen je simboličnim činom – mališani su ispisali svoje želje na dekorativnim kartončićima, koji su potom vezani za biorazgradive helijumske balone i pušteni ka nebu.
Zabava u parku Boke nastavila se i u popodnevnim satima nastupom Avantura Animatori, koji su pripremili atraktivan LED spektakl sa svjetlosnim i vatrenim rekvizitima.
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Program Dječije Nove godine traje i sjutra, 30. decembra, kada će u dvorani Park od 18 časova biti odigrana interaktivna pozorišna predstava za najmlađe „Spašavanje Nove godine“. Riječ je o dinamičnoj i duhovitoj priči po tekstu autorke Milice Piletić, kroz koju će mališane voditi glumci Goran Slavić, Danica Rajković i Branka Femić Šćekić.
Svi programi u okviru manifestacije su besplatni za posjetioce.
Dječija Nova godina u Herceg Novom
Pokovitelj Dječije Nove godine je Opština Herceg Novi, a organizatori su Sekretarijat za kulturu i obrazovanje i Javna ustanova kulture Herceg fest.
Kako bi vaš dolazak u Tivat za doček Nove godine protekao što prijatnije, pripremili smo mapu sa jasno označenim ulazima i izlazima iz grada, kao i lokacijom centralnog događaja na Rivi Pine – Bina.
Dodatno, organizovan je besplatan shuttle bus koji će prevoziti putnike od aerodroma do grada, sa početkom od 19 sati, u intervalima od svakih 20 minuta.
Molimo vas da pratite privremenu saobraćajnu signalizaciju, koristite označene pravce i planirate dolazak na vrijeme.
