Veče donatora u galeriji „Duša ratnika“ u Starom gradu, ulica 29. novembar 259 ( Gurdić, Venecijanska kasarna II sprat) biće održano u petak 14. februara sa početkom u 19 h.
(Andro Romoda, majstor borilačkih vještina i izrade replika hladnog oružja)
U različitim dijelovima Jadrana pojavili su se lososi
Nakon posljednje velike bure koja je nanijela štetu u podvelebitskom kanalu, u različitim dijelovima Jadrana pojavili su se lososi. Dok mjerodavni utvrđuju što se dogodilo i odakle su pobjegli, znanstvenici pokušavaju doznati hoće li taj događaj imati utjecaj na naše more, piše HRT.
Ribar iz Privlake Ante Kolanović, koji cijeli život lovi na poštama oko Privlake i Vira, prije mjesec dana doživio je neočekivano iznenađenje – u mreži je pronašao atlantskog lososa.
Bio je na dva do tri metra dubine, okružen jatom salpi, kojih je bilo oko 20 kilograma. Losos je težio oko 1,5 kg, rekao je Kolanović.
Isprva su mislili da je riječ o pastrvi, ali nakon objave fotografije na društvenim mrežama kontaktirao ih je stručnjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo i potvrdio da je riječ o atlantskom lososu.
Bijeg iz uzgajališta?
Sve više ribara iz Privlake i okolice prijavljuje ulov lososa, a neki ih love ‘pod sviću‘. Najviše ih se proteklih tjedana moglo vidjeti kod Lukova Šugarja, gdje se nalazi uzgajalište. Stanovnici tog kraja primjećuju neuobičajene prizore.
Vidjela sam ih kako skaču iz mora, koprcaju se i bacaju. Ponudili su mi jednog na prodaju, ali nisam htjela uzeti, ispričala je za HRT mještanka Slavica Šikić.
Prema neslužbenim informacijama, iz uzgajališta je pobjeglo između 200 i 250 jedinki lososa. Uzgajivač nije želio stati pred kamere, ali poručio je da je losos plijen, a ne predator, te da izvan uzgoja ne može opstati. Također je naglasio da su sve jedinke sterilne i da su o incidentu obaviještene nadležne institucije.
Stručnjaci traže odgovore
Institut za oceanografiju i ribarstvo potvrdio je da u podvelebitskom kanalu postoje dvije lokacije za uzgoj lososa. Stručnjaci čekaju nalaz ribarske inspekcije kako bi se utvrdilo kome su ribe pobjegle i koliko ih je završilo u otvorenom moru.
Moramo analizirati želuce ulovljenih lososa kako bismo vidjeli hrane li se divljim vrstama ribe i postaju li predatori. Također, važno je provjeriti njihovo reproduktivno stanje kako bismo utvrdili pridržava li se uzgajivač propisanih mjera o uzgoju sterilnih jedinki – pojasnio je dr. sc. Leon Grubišić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Mjere su propisane kako bi se spriječio mogući utjecaj na okoliš ako bi lososi ušli u rijeke jadranskog slijeva i stvorili samoodrživu populaciju. Prvi izlov na uzgajalištu pokazao je da su sve uzorkovane jedinke bile sterilne ženke, no Institut od tada nije imao daljnji uvid u stanje uzgajališta.
Ribari nastavljaju lov
U međuvremenu, ribari se nadaju novim ulovima, dok se stručnjaci nadaju njihovim dojavama. Čini mi se da se losos dosta proširio, ali koliko će opstati u Jadranu, to ne znam. To nije naša vrsta ribe i ne znam kako će to sve skupa ići, rekao je za HRT Ante Kolanović.
Znanstvenici pozivaju sve koji ulove ovu alohtonu vrstu da dojave ulov kako bi se bolje pratilo širenje odbjeglih jedinki u Jadranu.
Moskva tvrdi kako tek treba dobiti dobru ponudu za početak pregovora o Ukrajini
Moskva tek treba dobiti dobru ponudu za početak pregovora o Ukrajini, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio kako vjeruje da Washington napreduje u pregovorima o završetku rata u Ukrajini.
– Važno je da riječi budu potkrijepljene praktičnim koracima koji uzimaju u obzir legitimne interese Rusije, demonstrirajući spremnost za iskorjenjivanje temeljnih uzroka krize i priznavanje nove stvarnosti, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Galuzin u intervjuu državnoj novinskoj agenciji RIA.
– Konkretni prijedlozi ove prirode još nisu zaprimljeni, dodao je.
Posljednjih dana iz Washingtona i Moskve stiglo je mnogo kontradiktornih ili opreznih poruka o mogućim razgovorima Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o završetku rata koji je Moskva započela prije gotovo tri godine. Trump je tijekom vikenda rekao da je razgovarao s Putinom i da očekuje još razgovora.
– Vjerujem da napredujemo, rekao je Trump, dodajući kako želi zaustaviti ukrajinsko-ruski rat.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je državnoj novinskoj agenciji TASS da se “mnogo različitih komunikacija pojavljuje” o razgovorima Putina i Trumpa i da on možda nije svjestan svega.
– Stoga, u ovom slučaju, ne mogu to ni potvrditi ni demantirati, rekao je Peskov na upit TASS-a za komentar. Trump je više puta rekao da želi završiti rat i da će se sastati s Putinom kako bi razgovarali o tome. U nedjelju je Trump rekao novinarima da će se sastati s Putinom u odgovarajuće vrijeme.
Novljani „potopili“ imenjaka u Splitu
Vaterpolisti hercegnovskog Jadrana slavili se sinoć u utakmici protiv Jadrana (Split) na Poljudu – 11:5. Time su Novljani osvojili 11. pobjedu u nizu u regionalnoj Premijer ligi.
Tim sa Škveru u derbiju 16. kola sa imenjakom iz Splita kontrolisao je susret od početka do kraja. Ovom pobjedom Ivović i saigrači obezbjedili su plasman u završnici Regionalne lige a do kraja će se potruditi da postignu što bolju poziciju za doigravanje. Posle lidera Novog Beograda nedavno na Škveru, večeras u Splitu pao je još jedan učesnik završnice Lige šampina. Gojkovićevi puleni održali su još jednu lekciju vodećim. Nije bilo slabog pojedinca u timu trenera Vladimira Gojkovića ali sa 16 odbrana posebno se istakao golman Darko Đurović.
Golove za Jadran HN postigli su: Jovan Vujović, Danilo Radović, Aleksandar Ivović po dva, Dimitri Holod, Uroš Vučurović, Đorđe Lazić, Strahinja Gojković, Vuk Milojević po jedan.
Golove za ekipu iz Splita, postigli su: Marino Čagalj i Markus Berehulak po dva, Loren Fatović jedan.
U 17. kolu Jadran HN igra sa Jugom na Škveru dok Primorac gostuje Mladosti.
Blokade saobraćajnica u Beogradu i Novom Sadu povodom 100 dana od tragedije na Željezničkoj stanici
Povodom 100 dana od pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu gdje je poginulo 15 osoba, na sedam sati u nedjelju je blokiran most Gazela u Beogradu i saobraćajnice na ulazu u Novi Sad, javlja Anadolu.
“Niko još nije odgovarao za 15 izgubljenih života. Insistiramo da nadležne institucije preuzmu odgovornost”, naveli su u subotu naveče u pozivu na protest studenti Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.
Kolona studenta sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, u pratnji poljoprivrednika i građana iz Zemuna stigli su do Sava centra ranije danas, a nakon toga su u koloni krenuli prema Gazeli, najznačajnijem mostu u glavnom gradu Srbije, koji je dio autoceste E75.
Učesnici protesta, predvođeni poljoprivrednicima na traktorima, stigli su do Gazele oko 11.30 sati nakon čega je i blokiran saobraćaj.
Studenti su nosili transparente sa porukom “Sa obje strane rijeke, grad je naš” i imenima 15 osoba poginulih 1. novembra u Novom Sadu.
U blokadi tri glavne raskrsnice na ulazu u Novi Sad učestvovali su traktori i poljoprivredna mehanizacija članova Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, kao i motocikli članova moto društava.
Nakon 15 minuta tišine u znak sjećanja na 15 poginulih u padu nadstrešnice Željezničke stanice 1. novembra, nakon čega su pokrenuti protesti širom Srbije, učesnici blokade su pravili buku, a kraj blokade obilježen je aplauzima.
Blokada u Novom Sadu trajala je do 14 sati i prošla je bez incidenata.
Protesti i “15 minuta tišine” danas se održavaju u više gradova u Srbiji. Studenti su pozvali sugrađane da se u što većem broju okupe na ulicama Niša, Beograda, Vlasotinca, Čačka, Gornjeg Milanovca i drugih mjesta.
Osim toga, petoro studenata Univerziteta u Kragujevcu će danas istrčati štafetni maraton do Beograda, kako bi kolegama iz Novog Sada, Niša i Beograda uručili pozivnice za protest koji će se na Sretenje, 15. februara, održati u Kragujevcu.
Blokade danas u Kotoru, Nikšiću i Baru
U Kotoru je za danas najavljen protest, odnosno 23 minuta tišine za 23 žrtve dva masovna ubistva na Cetinju.
Protest će biti održan na Gradskoj rivi u 17:26h.
Građani Nikšića i Bara za danas su takođe najavili nove blokade saobraćajnica u znak podrške zahtjevima neformalne studentske grupe “Kamo śutra?”.
Barani će danas u 17:26 na 23 minuta blokirati raskrsnicu kod Robne kuće, dok su Nikšićani “23 minuta buke” zakazali na raskrsnici ispred zgrade Opštine.
Đoković najavio pomoć otvaranju Svetog Stefana
Najuspješniji teniser u istoriji bijelog sporta Novak Đoković pokušava da pomogne kako bi se skinuo katanac sa grad-hotela Sveti Stefan, koji je zatvoren od 2021. godine.
Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem, Đoković je Vijestima kazao da je to glavni razlog zbog kojeg je u nedjelju boravio u Crnoj Gori i dodao da će iskoristiti ime i uticaj kako bi se problem riješio.
Globalni ambasador kompanije Aman objasnio je da su obavili “inicijalne razgovore” i informisali se “oko svega”, naglasivši da pokušava da radi za “opšti interes” Crne Gore i da se nada da će solucija za rješenje problema vrlo brzo biti “na horizontu”.
“Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnetra, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko pokušava da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori“, rekao je Đoković.
On je dodao da se nada da su sastanci koje je imao samo uvod i početak pronalaženja solucije i da će ona biti vrlo brzo „na horizontu“.
Đoković smatra da je tužno što je situacija sa Svetim Stefanom već četiri godine takva kakva jeste.
“Na Svetom Stefanu sam se vjenčao 2014. godine i to su zaista najljepša sjećanja iz Crne Gore za mene. Tužno je iz moje perspektive da vidim da je ta situacija trenutno kakva jeste u posljednje četiri godine. Kada je sve to krenulo, zapravo kada se zatvorio Sveti Stefan, pokušavao sam da se informišem zašto je sve to tako i da na neki način pomognem. Eto, nijesu se do sada stekli uslovi za to da ja na neki način iskoristim svoje ime, poziciju i uticaj da se dođe do razrješenja”, saopštio je Đoković.
On je kazao da je od avgusta globalni ambasador kompanije Aman, svjetski priznatog hotelijerskog brenda i lanca hotela.
„Mislim da su 2006. došli u Crnu Goru, povukli i dovukli mnoge strane investitore koji su kasnije investirali u Crnu Goru, kroz Lušticu, Porto Montenegro i Portonovi”, naveo je Đoković.
Kompanija Adriatic properties, koja je zakupac Svetog Stefana, grčkog biznismena Petrosa Statisa, od 2021. drži zatvoren grad-hotel i vilu Miločer, a obustavila je i gradnju novog hotela Kraljičina plaža od kada je počeo arbitražni postupak.
Aman ne želi da otvori grad-hotel bez dogovora o načinu funkcionisanja Kraljičine plaže i staze između nje i spa-centra u Miločerskom parku, jer navodno ne može da garantuju gostima bezbjednost i privatnost.
Upravo je korišćenje Kraljičine plaže, koja je decenijama bila zatvorena za javnost i rezervisana isključivo za goste hotela, ali i političku elitu, dovelo do zatvaranja Svetog Stefana. Grad-hotel je zatvoren 2021. nakon što su mještani polomili ogradu na Kraljičinoj plaži, a Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom naredilo njeno uklanjanje, te staze u Miločerskom parku oslobodilo za korišćenje.
To je dovelo do pokretanja spora pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Londonu. U novembru 2022. prvo su presavili tabak Sveti Stefan hoteli, HTP Miločer i tadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja, opružujući zakupce Adriatic properties i Aidway investments limited sa Britanskih Djevičanskih ostrva, ali i Aman resort, za nepoštovanje ugovora. Tužbom su odmah uzvratili iz kompanija Adriatic properties i Aidway investments limited, tražeći naknadu štete od sto miliona EUR.
Glavno ročište zakazano je za maj, a u međuvremenu je Privredni sud priznao odluku Arbitražnog u Londonu, te naložio firmi Sveti Stefan hoteli i Vladi da na ime troškova postupka pred međunarodnim Tribunalom kompaniji Adriatic properties isplati 620 hiljada EUR na ime troškova spora.
Arbitražni postupci vode se u vezi sa ugovorom o zakupu hotela Sveti Stefan i vile Miločer, kao i o zakupu hotela Kraljičina plaža, koji su zaključeni 31. januara 2007. Vlada je 15. januara 2007. dala zeleno svjetlo da se zaključi ugovor o zakupu na 30 godina hotela Sveti Stefan, vile Miločer i hotela Kraljičina plaža.
Prema tom ugovoru, garantovana godišnja ukupna zakupnina iznosi 1,6 miliona EUR, ali je predviđeno i da se može revidirati svake treće godine. Zakupac se obavezao da hotele mora držati otvorenim minimum 11 mjeseci, ali i da u rekonstrukciju Svetog Stefana uloži 50 miliona EUR.
Aneksom iz 2015. godine, za Sveti Stefan produžen je zakup za 12 godina, do 2049. godine i smanjena kirija sa 1,6 na 1,1 milion EUR. Aneksom za Kraljičinu plažu zakup je produžen sa 30 na 90 godina i omogućena je izgradnja kondo hotela, s tim da bi polovina apartmana bila za prodaju, a polovina za hotelsku djelatnost. Ugovorima su i plaže date u višedecenijski zakup.
Nastali spor uslovio je novi problem – gotovo dvije godine Statisova kompanija odbija da, do okončanja arbitraže, plati zakupninu vladinoj kompaniji HTP Miločer zakup kompleksa Miločerskog parka, gdje se nalazio stari hotel Kraljičina plaža, a gdje su počeli gradnju novog. Kvartalna rata iznosi 87 hiljada EUR.
Kvartalna zakupnina od 380 hiljada EUR ne plaća se ni kompaniji Sveti Stefan hoteli, vlasniku grad-hotela Sveti Stefan i vile Miločer. Obje kompanije su zbog toga u izuzetno teškoj finansijskoj situaciji.
Svetac nepodijeljene crkve – Sveti Tripun (VIDEO)
Kotor i Kotorska biskupija danas su proslavili svog zaštinika Svetog Tripuna po 1216. put, centralnom proslavom na otvorenom, u prisustvu velikog broja hodočasnika, građana i vjernika Boke Kotorske i regiona.
Kako je bilo pogledjte u našem video zapisu.
Svetac nepodijeljene crkve
Sveti Tripun rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).
Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.
Srednjovjekovna demokratija iznad današnje… da se prisjetimo…
Kotor 18. mart 2019. Boka News – Generalni vikar kotorske biskupije don Anton Belan dočekao je predsjednika Sabora ispred kotorske katedrale i upoznao ga s poviješću katedrale i životom zaštitnika grada Kotora, Svetim Tripunom, nakon čega je Jandroković posjetio muzej-relikvijar, koji se nalazi u sklopu katedrale.
U muzeju katedrale Svetog Tripuna izložen je Statut bratovštine iz 1298. godine.
„Jedan član toga Statuta propisuje kada netko od članova bratovštine želi da govori neka sjedne na sredinu sale za sjednice i iznese mišljenje. Ukoliko ga neko dobacivanjem bude ometao u izlaganju neka se kazni novčanom globom…“ – kazao je don Anton Belan.
Predsjednik Jandroković tad je kazao da mu pošalje kopiju te stranice…
/M.Marušić/
Kotor 1216. put proslavio svog zaštitnika sv. Tripuna (FOTO)
Sveti Tripun, zaštitnik biskupije i grada Kotora, proslavljen je u nedjelju 1216. put centralnom proslavom na otvorenom, u prisustvu velikog broja hodočasnika, građana i vjernika Boke Kotorske.
Svečanošću ispred glavnih gradskih vrata, postrojavanjem i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom je formiran odred Bokeljske mornarice koji se u pratnji gradskih glazbi Kotora, Tivta i Puhačkog orkestra iz Marije Bistrice uputio pred katedralu Svetog Tripuna.
Admiral Bokeljske mornarice, Mirko Vičević izvršio je smotru mornara, ispaljen je počasni plotun, nakon čega je Bokeljska mornarica odigrala tradicionalno kolo Svetog Tripuna.
Euharistijsko slavlje predvodio je mons. Mladen Vukšić, kotorski biskup, koji je u svojoj propovijedi podsjetio da je Papa proglasio Jubilejsku godinu pod nazivom „Nada ne razočarava“.
„Vrijeme je punog preuzimanja odgovornosti te ljudskog i kršćanskog poslanja da se ovaj svijet trajno u suradnji s Gospodinom učini što skladnijim s stvoriteljevim naukom mira pravednosti i istinskog zajedništva u ljubavi“ – poručio je Vukšić.
Euharistijskom slavlju i procesiji ulicama grada prisustvovao je i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Davor Božinović.
„Ovo je važno, da se pogotovo na ovaj dan okupljamo, vidimo da je došlo dosta hodočasnika iz Hrvatske, sve bratovštine Bokeljske mornarice 809 iz Republike Hrvatske, puno domaćeg svijeta”, rekao je Božinović.
“Ovo je dan koji nosi svoju simboliku, unatoč svim povijesnim izazovima slavimo i činjenicu da smo očuvali jezik, vjeru, običaj, identitet.”
Naglasio je da vlada sada u trećem mandatu permanentno radi s Hrvatima izvan Hrvatske, posebno s Hrvatima iz Boke kotorske, održava stalnu komunikaciju i zna sve njihove probleme. Stvari se popravljaju, popravit će se još i više “jer mi smo od pomoći Hrvatima i odustati nećemo. Hrvatska je tu da uvijek bude u potpori i zaštiti kulturnog i nacionalnog identiteta“, rekao je Božinović za Boka News.
Euharistijskom slavlju prisustvovali su nadbiskupi i biskupi splitsko-makarski, zadarski, dubrovački, šibenski, hvarski, mostarsko-duvanjski, banjalučki, apostolski upravitelj Bosanske biskupije, biskupi u miru, svećenici kotorske biskupije, kao i brojni hodočasnici iz regije.
Po prvi put proslavi prisustvovale su sve bratovštvine Bokeljske mornarice 809 iz Hrvatske, Pule, Rijeke, Splita, Dubrovnika, Zagreba.
Kao zanimljivost izdvajamo da je Bokeljska mornarica po prvi put tokom plesanja kola Svetog Tripuna izvela figuru sidro, prvi put nakon 50 godina.
Tripundanske svečanosti se završavaju 16. veljače spuštanjem zastave sveca sa katedrale svetog Tripuna.
Više fotografija u na našoj Facebook strani.
/Miro Marušić/
U Tivtu boravi 1.43 hiljade turista
Na tivatskoj rivijeri trenutno boravi ukupno 1.43 hiljade gostiju, gotovo identično kao prošle godine, pokazali su podaci Turističke organizacije (TO) Tivat.
U poređenju sa 2019. godinom, broj gostiju je značajno porastao, čak 94 odsto, saopšteno je iz TO Tivat.
Od ukupnog broja turista, 1.42 hiljade su strani, dok je domaćih svega deset. Najveći broj posjetilaca, njih 1.29 hiljada odabralo je privatni smještaj, dok su u hotelima smještena 143 gosta. U kampovima i odmaralištima nema registrovanih posjetilaca.
Struktura gostiju u privatnom smještaju pokazuje da su najbrojniji posjetioci iz Rusije, 30.72 odsto, a slijede turisti iz Srbije, Turske, te manji broj gostiju iz Bosne i Hercegovine, Azerbejdžana, Ukrajine, Velike Britanije, Hrvatske, Kosova i SAD.
