Najnoviji članci

Saradnja Opštine Herceg Novi i Agencije za zaštitu životne sredine: U fokusu zaleđe i Plava špilja

0
Saradnja – foto Opština Herceg Novi

Opština Herceg Novi će u narednom periodu intenzivno sarađivati sa Agencijom za zaštitu životne sredine, kako bi se riješio ekološki problem deponovanja guma u zaleđu Herceg Novog.

Takođe, očekuje se potpisivanje ugovora sa Agencijom za izradu Studije o zaštiti Plave špilje, što je prvi korak ka kreiranju kvalitetnog Plana upravljanja ovim atraktivnim lokalitetom.

Ovo su bile teme sastanka predstavnika Opštine i Agencije, koji je danas održan u Herceg Novom, kao dio Arhus karavana. U ime Agencije za zaštitu životne sredine sastanku su prisustvovali Danilo Veljić, Melisa Redžepagić, Bojana Obradović i Kristina Ivanović, koji su razgovarali sa potpredsjednikom Opštine, Ivanom Otovićem, Ilijom Peulićem iz Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost, direktorom Agencije za zaštitu Orjena, Predragom Spasojevićem i Milanom Dakićem iz preduzeća „Čistoća“.

Gume u Parku prirode Orjen – foto Arhiv OHN

Prema riječima potpredsjednika Opštine, Ivana Otovića, na sastanku se razgovaralo o procesu uklanjanja nelegalno skladištenih guma na samoj granici Parka prirode Orjen, što je ozbiljan ekološki problem koji postoji već duži vremenski period.

„Kao lokalna samouprava imamo jasnu namjeru da krenemo sa rješavanjem tog problema, a ono što je ovaj put izuzetno pohvalno jeste da je Agencija za zaštitu životne sredine pružila svu neophodnu podršku. Na nama je sada da pripremimo projekat kojim ćemo aplicirati kod Ekofonda, kako bi dobili određena sredstva, te da krenemo sa procesom uklanjanja dijela guma koje su nelegalno odložene na tom mjestu. U pitanju je količina od nekih 800 tona. Izuzetno je važno da u narednom periodu krenemo u sanaciju svih ekoloških crnih tačaka na prostoru naše opštine“, kazao je Otović i dodao je da je hercegnovska lokalna uprava u prethodnom periodu sprovodila ekološke akcije koje su imale pozitivan odjek.

Otović je naglasio da postoji još mnogo toga što se mora uraditi, ali da su u pitanju naslijeđeni problemi i njih nije lako riješiti.

„Na nivou čitave države upravljanje otpadom nam nije jača strana, ali približavanje i više nego očigledan ulazak Crne Gore u Evropsku uniju nameće obavezu da na odgovarajući i savjesan način upravljamo otpadom. Vjerujem da nam neposredna komunikacija sa Agencijom za zaštitu životne sredine može pomoći, prije svega da direktno razgovaramo o svim problemima koji postoje u našem gradu“, kazao je Otović.

Saradnja Opštine Herceg Novi i Agencije za zaštitu životne sredine: U fokusu zaleđe i Plava špilja
Plava špilja – foto Boka News

Prema njegovim riječima, u narednom periodu se očekuje potpisivanje ugovora s Agencijom za zaštitu životne sredine u vezi sa izradom studije o zaštiti Plave špilje. To će omogućiti lokalnoj samoupravi da napravi kvalitetan Plan upravljanja tim lokalitetom. On je podsjetio da su Nacrtom Budžeta Opštine za 2026. godinu predviđena sredstva za izradu studije zaštite Plave špilje.

„U pitanju je jedan spomenik prirode koji, nažalost, do sada nije bio prepoznat ni u jednom zakonskom aktu države Crne Gore. Istovremeno, to je i značajna turistička atrakcija, tako da je moramo posmatrati iz više uglova i upravo je studija ono što smo mi tražili kroz zaključak Skupštine još iz prethodnog saziva. Ovdje je vrijedno istaći da su svi lokalni akteri učestvovali u ovom procesu i vjerujem da će njegov ishod na kraju biti izuzetno pozitivan“, zaključio je Otović.

Bojana Obradović iz Agencije za zaštitu životne sredine zahvalila se Opštini Herceg Novi što je prihvatila da bude domaćin Arhus karavana. Kako je objasnila, radi se o inicijativi Agencije za zaštitu životne sredine, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ekofonda, Deponije Podgorica i Arhuskih centara na regionalnom nivou.
Ona je ocijenila je da je iskazan visok nivo razumijevanja i volje, i sa lokalnog i državnog nivoa, da se zajednički rješavanju problemi iz oblasti zaštite životne sredine.

„Ovo je jedna inicijativa koja zapravo treba da uključi građane, odnosno da unaprijedi primjenu Arhuske konvencije na lokalnom nivou. Građani bi imali pravo da se interesuju za svako pitanje iz oblasti zaštite životne sredine. Pošto je ovo jedan uži koncept, mi smo došli u Herceg Novi da čujemo šta su zapravo gorući problemi na lokalnom nivou. Teme koje smo obradili i koje su od najvećeg interesa jesu upravljanje otpadom, divlje deponije, skladištenje, odnosno odvoženje guma. To je bio naš fokus, a onda ćemo sa svim zainteresovanim stranama, odnosno ljudima koji su uključeni u inicijativu Arhus karavana, da vidimo na kojem nivou, odnosno na koji način ćemo da rješavamo zajednički ove probleme“, kazala je Obradović.

Naučnici Univerziteta Crne Gore odlaze na istraživačku ekspediciju na Antarktik

Naučnici Univerziteta Crne Gore odlaze na istraživačku ekspediciju na Antarktik
Joksimovič i Mačić – foto UCG

Naučnici Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović, učestvovaće u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku, usmjerenoj na ispitivanje prisustva mikroplastike i stanja morskih ekosistema.

Polazak na Antarktik planiran je za 17. decembar, dok je ukrcavanje na naučnoistraživački brod predviđeno za 20. decembar. Istraživanja će trajati do 25. februara naredne godine.

Ekspedicija se realizuje u okviru međunarodne saradnje sa Institutom za antarktička istraživanja Bugarske (Bulgarian Antarctic Institute), čija se istraživačka stanica „Sv. Kliment Ohridski“ nalazi na ostrvu Livingston, u sastavu Južnih Šetlandskih ostrva. Institut za biologiju mora UCG i Institut za antarktička istraživanja Bugarske  potpisali su Sporazum o saradnji ovog proljeća, a učešće i put crnogorskih naučnika finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Crnogorski naučnici će, zajedno sa kolegama iz Bugarske, Grčke, Japana i Saudijske Arabije, boraviti na naučno-istraživačkom brodu RSV421, s obzirom na to da je njihov istraživački fokus usmjeren na proučavanje mora, dok će dio međunarodnog tima biti smješten u kopnenoj istraživačkoj stanici. Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica, a sve veći je i broj turista koji ga posjećuju.

Dobrotska čipka na Antarktiku – foto Vesna Mačić – arhivski snimak

Istraživačke aktivnosti obuhvatiće ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i proučavanje živog svijeta morskog dna, uz primjenu specijalizovane opreme za uzorkovanje. Poseban segment istraživanja biće posvećen i procjeni zagađenja obalnih područja, gdje je već ranije zabilježeno prisustvo čvrstog otpada, naročito plastike, čak i u ovom udaljenom i osjetljivom ekosistemu.

Naučnoistraživački brod isplovio je iz Bugarske 7. novembra, pri čemu je prethodno obezbijeđena i na njega ukrcana neophodna istraživačka oprema. Na povratku sa Antarktika planirano je da brod 8. i 9. aprila boravi u Kotoru, kada će biti organizovana konferencija za medije i predstavljeni rezultati zajedničkih istraživanja.

Učešće u antarktičkim ekspedicijama nastalo je u okviru saradnje predsjednika balkanskih zemalja a planirano je i u narednom periodu, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta naučnih istraživanja, jačanja međunarodne saradnje i afirmacije Univerziteta Crne Gore i države Crne Gore u oblasti polarnih istraživanja.

Novogodišnji humanitarni bazar u Tivtu 22. decembra, prihod namijenjen za pomoć Davidu Miniću

0
Novogodišnji humanitarni bazar u Tivtu 22. decembra, prihod namijenjen za pomoć Davidu Miniću
Novogodišnji humanitarni bazar u Tivtu

Opština Tivat i lokalne institucije organizuju Novogodišnji humanitarni bazar na Trgu magnolija, sa početkom od 11 sati, a sav prihod biće namijenjen za pomoć dječaku Davidu Miniću koji se liječi u inostranstvu, navodi se u saopštenju.

Tradicionalni bazar okuplja javne ustanove, škole, preduzeća, Dnevni centar, Crveni krst Tivat i brojna udruženja i preduzetnike.

Kako piše u saopštenju, na štandovima će biti ponuđene praznične đakonije, dekorativni predmeti i različite poslastice, po simboličnim cijenama u vidu dobrovoljnog priloga.

Novogodišnji humanitarni bazar u Tivtu

Bazar će pratiti bogat muzičko-zabavni program sa Djeda Mrazom, DJ-em, dječjim horom i plesnim nastupima.

“U saradnji sa Turističkom organizacijom Tivta biće organizovan i foto-kutak za portretne fotografije kao uspomenu, u zamjenu za dobrovoljni prilog. Organizatori pozivaju sve ljude dobre volje da se uključe u humanitarnu akciju, a novac je moguće uplatiti i na donatorski žiro račun Opštine Tivat: 510-1532-03”, navodi se u saopštenju.

Hrvatska Vlada osnovala povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran

0
Hrvatska Vlada osnovala povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran
Tivat- Jadran – foto-M.Marušić

Hrvatska vlada u srijedu je osnovala povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, što je jedan od razloga zbog kojeg joj Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskraćuje suglasnost za zatvaranje poglavlja o vanjskoj politici.

Vlada u svojoj današnjoj odluci navodi da je obostrano je dogovoreno razmatranje ovog pitanja na razini stručnih povjerenstava jer je pitanje sukcesije vojne imovine bivše JNA, osobito povrata školskog broda Jadran, jedno od otvorenih pitanja dviju zemalja.

Predsjednikom povjerenstva, kome je zadaća da aktivno vodi pregovore s tom susjednom zemljom, imenovan je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a u tijelu su još Andreja Metelko-Zgombić i Vanda Babić Galić iz MVEP-a te Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva obrane.

“Hrvatska potiče aktivan i otvoren dijalog s Crnom Gorom radi rješavanja otvorenih pitanja u duhu međusobnog uvažavanja, dobrosusjedskih odnosa i na temelju važećih međunarodnog prava”, rekao je na današnjoj sjednici vlade državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Frano Matušić.

Jadran proslava 90 godina – foto Vlada CG

Školski brod Jadran Hrvatska smatra svojom imovinom, matična luka mu je Split, ali se početkom Domovinskog rata našao na remontu u Crnoj Gori i otad ga tamošnje vlasti odbijaju vratiti.

Zagreb uskraćuje suglasnost za zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku, navodeći da ne blokira Crnu Goru, ali da postoje “otvorena pitanja” koja treba riješiti, a među njima brod Jadran, razgraničenje, nestale osobe i procesuiranje ratnih zločina.

Na sjednici vlade u srijedu prihvaćena je i odluka o kupnji nekretnine za Hrvatski kulturni centar u Ljubljani radi očuvanja položaja i identiteta Hrvata izvan Hrvatske kroz kulturne, obrazovne, znanstvene, informativne, gospodarske društvene djelatnosti. Prostor će biti izdvojeni dio Veleposlanstva RH u Sloveniji, a 528 metara četvornih stajat će 860 hiljada eura.

“Potreba za uspostavom Hrvatskog kulturnog centra dio je strateškog interesa Hrvatske i u diplomatskim aktivnostima koje su ujedno i dio očuvanja položaja i identiteta Hrvata izvan Hrvatske”, zaključio je državni tajnik Matušić.

Koncert “Muzika ljubavi” 20. decembra

0
Koncert “Muzika ljubavi” 20. decembra
Koncert

Koncert “Muzika ljubavi”

subota, 20. Decembar 2025

u 18h – Kotor, Crkva Svetog Duha

Izvođači:

Dmitrij Grinih (bariton)

Marija Lazuka (violina)

Jaroslav Šostak (klavir)

PROGRAM KONCERTA:

1. Johann Sebastian Bach – Arija iz Suite br. 3

2. Robert Schumann – Sonata br. 2 u d-molu, 1. stav

3. Sergej Vasiljevič Rahmanjinov – Vokaliza

4. Sergej Vasiljevič Rahmanjinov – „Ne pevaj, lepotice, meni“

5. Sergej Vasiljevič Rahmanjinov – Kavatina iz opere „Aleko“

6. Johannes Brahms – Posmatranje

7. Astor Pantaleón Piazzolla – Ave Maria

8. Astor Pantaleón Piazzolla – Chau Paris

9. Astor Pantaleón Piazzolla – Adios Nonino

Biografije:

Dmitrij Grinih (bariton) dugi niz godina profesor operskog pjevanja na Moskovskom Državnom Univerzitetu (MGU). Od 2012. Godine je dekan i šef katedre za smjer solo pjevanja na Internacionalnom Slavjanskom institutu u Moskvi. Diplomirao je, a potom i specijalizirao (2001.) na Ruskoj Akademiji Muzike, kasnije nazvanoj Gnjesinih, kada je i ista ušla u zvanični spisak ruskog nacionalnog dobra. Potom je na istoj akademiji završio i umjetničke doktorske studije (2004.)

Bio je stipendista međunarodnog fonda „Nova imena“. Nastupa aktivno po svim značajnim kulturnim centrima, počevši od: Beča, Bratislave, Varšave, Vroclava, Krakova, Praga, Bresta, Rige, Cetinja, Beograda, Sarajeva, Tirane, Berlina, Moskve, Sankt Petersburga, Minska, Londona,, Pariza, Brisela i td.

Laureat je mnogobrojnih međunarodnih takmičenja, od kojih su jedne od najznačajnijih nagrada:

-Prva nagrada na Međunarodnom takmičenju „Svijet umjetnosti“ Litvanija, 2012.

-Prva nagrada na Međunarodnom takmičenju „Primavera classic“ Moskva, 2010.

-Prva nagrada na Međunarodnom takmičenju „Januarske večeri u Brestu“ Bjelorusija, 2011.

Nastupao je kao solista sa najznačajnijim orkestrima današnjice, na renomiranim festivalima klasične muzike, poput: „Ars musica“, „Universe of Prokofiev“…

Repertoar kojim vlada je impresivan, od XIV do XXI vijeka. Od 2014. godine je stalni član saveza pedagoga Poljske (PSPS). Takođe je redovni član žirija međunarodnih takmičenja već dugi niz godina. Autor je više od 20 naučnih radova (eseja, publikacija, monografija) o problemu vokalne pedagogije.

„Priroda je bila veoma velikodušna prema ovom operskom pjevaču, kada mu je podarila predivan tembr, impozantan i širok pjevački dijapazon, koji uspješno dopunjava besprekorna intonacija, predivan fizički izgleda, poražavajuća sposobnost i predanost radu nad pjevačkim umijećem. Svaki njegov nastup je jedna vrsta monospektakla- časopis Muzikalna akademija, 2015(4).

Od februara 2022. godine živi u Baru (Crna Gora), radi kao profesor pjevanja na Cetinju i aktivno nastupa, pretežno u inostranstvu.

Lazuka Marija, violinistkinja, završila je Državni muzički koledž im. Gnjesinih 2008. godine, u klasi profesora Koristina N.N. Godine 2013. diplomirala je na Ruskoj muzičkoj akademiji im. Gnjesinih, u klasi profesora Dogadajeva A.N.

Tokom ljeta 2008. godine radila je sa međunarodnim orkestrima u Njemačkoj. Učestvovala je na brojnim majstorskim kursevima i ljetnjim školama za muzičare u Rusiji i Velikoj Britaniji.

Laureat je više međunarodnih takmičenja, uključujući „Muzika Klasična – Tristo godina klavira“, „Muzički dijamant“ i „Muzika bez granica“.

Od 2013. do 2014. godine radila je u Simfonijskom orkestru Moskovske državne filharmonije, nastupajući i na turnejama u Južnoj Koreji i Estoniji. Od 2011. do 2020. bila je solistkinja ansambla Moskovskog dramskog teatra „Aparte“.

Od 2020. godine živi u Crnoj Gori, radi u muzičkoj školi u Kotoru i nastupa sa Simfonijskim orkestrom Crne Gore.

Jaroslav Šostak, pijanista, završio je Muzičku akademiju Gnjesinih, laureat je takmičenja Rodiona Ščedrina i takmičenja Marije Judine iz Sankt Peterburga. Dobitnik je takođe brojnih međunarodnih nagrada na takmičenjima u Italiji. Usavršavao se u Velikoj Britaniji i nastupao u raznim koncertnim salama širom Rusije i inostranstva.

Ministarstvo pomorstva i Bokeljska mornarica potpisali su Memorandum o saradnji

0
Ministarstvo pomorstva Crne Gore

Ministarstvo pomorstva Crne Gore i Bokeljska mornarica Kotor potpisali su Memorandum o saradnji s ciljem očuvanja i promocije bogate pomorske baštine, tradicije i kulture, kao i jačanja ukupnog pomorskog sektora u Crnoj Gori.

Ovo je prvi put da je Bokeljska mornarica na ovakav, institucionalan način uvažena kao relevantan partner u razvoju pomorstva države.

Memorandum su potpisali ministar pomorstva Filip Radulović i predsjednik Bokeljske mornarice Denis Vukašinović. Saradnja obuhvata zajedničke aktivnosti u oblasti zaštite pomorske baštine, unapređenja pomorskog obrazovanja i obuka, razvoja pomorske privrede, doprinosa izradi pomorske legislative, kao i promocije pomorske kulture i etike.Poseban akcenat stavljen je na valorizaciju UNESCO-zaštićene nematerijalne kulturne baštine Bokeljske mornarice.

Ministarstvo pomorstva i Bokeljska mornarica potpisali su Memorandum o saradnji
Bokeljska mornarica foto Boka News

Bokeljska mornarica predstavlja jedan od najsnažnijih simbola pomorskog identiteta Crne Gore. Njeno institucionalno uključivanje u razvoj pomorske politike države potvrđuje našu posvećenost očuvanju tradicije i njenom povezivanju sa savremenim izazovima i potrebama pomorskog sektora“, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović.

Na GP Debeli brijeg oduzet “audi RS7”

0
Na GP Debeli brijeg oduzet “audi RS7”
Foto Uprava policije

Službenici Sektora granične policije su na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisali državljanina Republike Turske A.K. (38) koji je upravljao “audijem”, model RS7, njemačkih registarskih oznaka, a za koje je utvrđeno da je u vlasništvu drugog lica, saopštili su iz Uprave policije (UP).

– Provjerom podataka preko NCB interpola Podgorica utvrđeno je da se vozilo potražuje od strane NCB Interpola Njemačke – navode iz UP.

Kako su naveli iz policije, predmetno vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalju nadležnost i postupanje Odjeljenju bezbjednosti Herceg Novi.

U Beču otvorene Hercegovačka i Krajiška kuća

0
U Beču otvorene Hercegovačka i Krajiška kuća
Trebinje – Hercegovačka kuća – foto Boka News

U Beču je 11. decembra, svečano otvorena “Kuća Republike Srpske” – prodavnica hercegovačkih i krajiških proizvoda.

Šef Predstavništva Republike Srpske u Austriji Mladen Filipović rekao je da je ideja nastala tokom Srpsko-austrijskog privrednog foruma, uz podršku ovog predstavništva.

– Ponosni smo što smo večeras otvorili “Kuću Republike Srpske” u Beču. Ovo je još jedan važan korak da Srpska bude vidljiva u Austriji. Vjerujemo da će građani Beča biti zainteresovani, a naročito naša dijaspora koja je ovdje prisutna u velikom broju – istakao je Filipović, prenosi Srna.

On je rekao da će građani Beča od sada imati priliku da probaju proizvode iz Hercegovačke i Krajiške kuće, a očekuje se da će u budućnosti u ovoj radnji biti predstavljeni i drugi domaći proizvodi.

Otvaranju su prisustvovale delegacija grada Trebinja predvođena gradonačelnikom Mirkom Ćurićem, šef Kabineta ministra za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Goran Vučić, načelnik opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević, te direktor banjalučkog Centra za razvoj poljoprivrede i sela Draško Ilić.

Prisutne su bile i brojne zvanice iz srpske zajednice, političkog i javnog života Beča, a na otvaranju je bio legendarni fudbaler i bivši reprezentativac Srbije Mladen Krstajić, saopšteno je iz Predstavništva Republike Srpske u Austriji.

Ruska arktička strategija: svih osam nuklearnih ledolomaca osigurava plovidbu Arktikom

0
Ruska arktička strategija: svih osam nuklearnih ledolomaca osigurava plovidbu Arktikom
Ledolomci – Arktik – – foto Foto: Atomflot/gCaptain Pomorac.hr

Rusija je po prvi put istodobno rasporedila svih osam svojih nuklearnih ledolomaca kako bi osigurala plovnost zimskih ruta u Obskom i Jenisejskom zaljevu. Riječ je o dosad neviđenom potezu koji jasno pokazuje stratešku važnost arktičkih izvoznih tokova, prvenstveno za naftu, ukapljeni prirodni plin i rudne sirovine.

Glavni cilj ove operacije je održavanje kontinuiteta prometa iz ključnih arktičkih proizvodnih područja poput naftnog terminala Arctic Gate, projekta Yamal LNG te industrijskog kompleksa Norilsk Nickel. Bez snažne ledolomačke potpore, zimska plovidba u ovim područjima bila bi praktički nemoguća, piše gCaptain.

Ledolomci Taymyr, Yamal, Arktika, Yakutiya, Sibir i 50 Let Pobedy trenutačno djeluju u Obskom zaljevu, dok su Ural i Vaygach raspoređeni u Jenisejskom zaljevu i na rijeci Jenisej, gdje osiguravaju pristup lukama i terminalima duboko u Sibiru. Posebnu ulogu imaju Taymyr i Vaygach, plovila s malim gazom projektirana upravo za rad u riječnim estuarijima i ograničenim plovnim područjima.

Flota uključuje i dva starija nuklearna ledolomca klase Arktika – Yamal i 50 Let Pobedy – koji su još uvijek okosnica ruskih zimskih operacija. Međutim, prvi put su istodobno angažirana i sva četiri nova nuklearna ledolomca projekta 22220: Arktika, Ural, Sibir i Yakutiya. Ova generacija donosi veću snagu, bolju energetsku učinkovitost te prilagodljiv gaz, što im omogućuje rad i u dubokim arktičkim morima i u plićim obalnim zonama.

Rusija trenutačno gradi još tri ledolomca iste klase – Chukotka, Leningrad i Stalingrad – čiji se ulazak u službu očekuje između 2026. i 2030. godine, iako zapadne sankcije usporavaju tempo gradnje. Paralelno se razvija i golemi ledolomac klase Leader, Rossiya, no njegov dovršetak se više puta odgađao.

Unatoč snažnoj ledolomačkoj floti, ključni problem ostaje manjak tankera i LNG brodova visoke ledene klase. Nedavni neuspjeh LNG broda Buran, koji nije uspio dosegnuti projekt Arctic LNG 2, pokazao je da ni maksimalna ledolomačka podrška ne može nadomjestiti nedostatak adekvatno ojačanih trgovačkih brodova u arktičkim zimskim uvjetima.

Pritvoren poljski student zbog sumnje u planiranje napada na božićni sajam

0
Pritvoren poljski student zbog sumnje u planiranje napada na božićni sajam
Policija – foto Shutterstock

Poljske sigurnosne službe privele su 19-godišnjeg studenta osumnjičenog da je pokušavao uspostaviti kontakte s Islamskom državom i provesti napad na božićni sajam koji je mogao uzrokovati masovne žrtve, priopćile su vlasti u utorak.

– Muškarac je bio jako opčinjen islamom, nastojao je uspostaviti kontakte s Islamskom državom i pripremao je napad u Poljskoj, u jednom gradu tijekom božićnog sajma, rekao je Dobrzynski na konferenciji za medije.

Dobrzynski je odbio reći koji je grad mladić planirao napasti kako “ne bi izazvali paniku”.

Tužiteljstvo je optužilo Mateusza W. za “poduzimanje pripremnih radnji za izvršenje terorističkog napada koji je mogao rezultirati smrću ili teškim ranjavanjem mnogih ljudi”. Sud mu je odredio tromjesečni pritvor.