Tokom prethodnog vikenda, odnosno od 26. do 28. decembra 2025. (petak, subota i nedjelja) na crnogorskim putevima evidentirane su 52 saobraćajne nezgode, u kojima su dvije osobe smrtno stradale, sedam osoba je zadobilo teške, a 24 osobe lake tjelesne povrede, saopštili su iz Uprave policije.
Kako navode, u tom periodu pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 253 prekršajne prijave, izdali 1.806 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 18 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
“Slobode su lišena 102 vozača, od čega 45 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja, 13 vozača zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju, zatim 43 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti ZOBS-a, kao i jedan vozač zbog krivičnog djela iz oblasti bezbjednosti javnog saobraćaja”, piše u saopštenju.
Dodaju da od ukupnog broja osoba lišenih slobode njih 51 su slobode lišeni u Podgorici, a po osam u Budvi i Danilovgradu.
“Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju”, zaključuje se u saopštenju.
Hladni val zahvatio je veći dio Europe. U Finskoj, Švedskoj i Norveškoj deseci tisuća ljudi ostali su bez struje zbog oluje Johannes. Dvije su osobe poginule zbog udara vjetra koji je nosio sve pred sobom u Švedskoj.
Otkazani su letovi u mnogim zračnim lukama.
Njemačka je imala najhladniji Božić u posljednjih 15 godina, a led na njemačkim cestama uzrokovao je niz prometnih nesreća.
– Iznimno je teško voziti zbog magle i leda. Nekoliko naših vatrogasnih vozila zaglavilo je pored ceste, jedva se probijamo do ljudi kojima je potrebna pomoć, rekao je vatrogasac iz Njemačke.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u petak je pozdravio hapšenje Milorada Kovačevića u Crnoj Gori, kojeg Hrvatska traži zbog ratnog zločina protiv ratnih zatvorenika, te dodao da je Hrvatska u stalnom kontaktu s Podgoricom kada je riječ o izručenju, javlja Anadolu.
“Pozdravljamo hapšenje Milorada Kovačevića u Crnoj Gori po zahtjevu Republike Hrvatske te saradnju nadležnih tijela dvije države na ovom slučaju. Tereti ga se za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na dubrovačkom području 1991. godine”, napisao je hrvatski šef diplomatije na društvenoj mreži kompanije X, sa sjedištem u SAD-u.
Dvije zemlje su “u stalnom kontaktu” u vezi s njegovim izručenjem, dodao je.
“Ovime se potvrđuje kako ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju te da će Vlada Hrvatske nastaviti dosljedno sarađivati sa svim partnerima na njihovu procesuiranju i kažnjavanju, gdje god se nalazili”, dodao je Grlić Radman.
Crnogorska policija saopćila je da je ranije u petak u Zeti uhapsila M. K. (61), kojeg Hrvatska potražuje zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.
“U selu Bistrica podgorička policija locirala je i lišila slobode lice M. K. (61), državljanin Republike Hrvatske, kojeg ova zemlja potražuje zbog prisustva krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. On je priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici na dalje postupanje”, navodi policija.
Mediji u Podgorici pišu da je Županijski sud u Splitu nepravomoćno 2019. godine u odsutnosti osudio Milorada Kovačevića, bivšeg poručnika JNA, na četiri godine i šest mjeseci zatvora zbog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima 5. oktobra 1991. godine. Vrhovni sud je godinu poslije potvrdio presudu Kovačeviću.
Podvodni arheolozi u egipatskoj luci otkrili su masivne blokove drevnog Svjetionika u Aleksandriji teške preko 70 tona.
Ovi blokovi stoljećima su bili skriveni pod morem, ali projekt PHAROS koji koristi napredno 3D skeniranje kako bi stvorio digitalnu rekonstrukciju ovog izgubljenog svjetskog čuda uspio je identificirati jedno od sedam čuda antičkog svijeta.
Stoljećima je Svjetionik u Aleksandriji bio obavijen mitovima, fragmentiranim pričama i ruševinama skrivenim duboko pod morem. Njegova veličanstvenost bila je tek sjena u povijesnim zapisima sve do danas. Novo otkriće ponovno osvjetljava njegovo nasljeđe – međunarodni tim stručnjaka locirao je ogromne arhitektonske blokove koji su pripadali originalnoj strukturi, dijelove koji su više od tisućljeća ležali potopljeni u istočnoj luci Egipta. Ovo otkriće predstavlja jedan od najvažnijih arheoloških napredaka godine i otvara posve novi prozor u helenističku prošlost Mediterana. Svjetionik je bio razoren uzastopnim potresima između 13. i 14. stoljeća pa je gotovo u potpunosti nestao s lica zemlje, ali ispod morske površine ostali su ležati kolosalni elementi: nadvratnici, dovratnici, ploče i blokovi teški više od 70.000 kilograma koji su nekoć činili monumentalni ulaz u toranj. Ovi komadi, izrađeni tehnikama koje su kombinirale egipatsku tradiciju i grčku arhitekturu, danas predstavljaju najčvršći fizički dokaz koji je pronađen u posljednjim desetljećima.
Foto https://www.scubalife.hr/
Stručnjaci ističu da pronađeni blokovi odgovaraju opisima antičkih povjesničara, a kombinacija stilova potvrđuje kulturni sinkretizam Ptolomejskog Egipta. Veličina blokova svjedoči o nevjerojatnim inženjerskim sposobnostima tog doba.
Foto https://www.scubalife.hr/
Ovo spektakularno otkriće izravno se integrira u PHAROS, zajedničku inicijativu između francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS), egipatskog Ministarstva turizma i starina te Zaklade Dassault Systèmes. Cilj je jasan i ambiciozan: stvoriti digitalnog blizanca legendarnog svjetionika precizno rekonstruirajući kako je izgledala najemblematičnija građevina drevne Aleksandrije. Zahvaljujući trodimenzionalnom skeniranju svakog pronađenog fragmenta, istraživači mogu rekreirati detalje za koje se vjerovalo da su zauvijek izgubljeni pa se tako znaju točne proporcije građevine, vrste korištenih materijala, izgled pristupa i ulaza pa čak i dio unutarnjeg dizajna konstrukcije.
Volodimir Zelenski i Donald Trump Foto: Jonathan Ernst / REUTERS
Postignut je velik napredak, usklađeno je oko 95% mirovnog plana za završetak rata, izjavio je američki predsjednik Donald Trump nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Floridi. Ipak, priznaje da najteža pitanja nisu riješena.
Zelenski je istaknuo da je postignut dogovor o sigurnosnim jamstvima, a Trump da je gotovo dovršen i da bi europske zemlje, uz američku potporu, trebale preuzeti ključnu ulogu u njegovoj provedbi. Sudbina Donbasa i dalje je otvorena.
– Razgovarali smo o svim aspektima mirovnog okvira i mogu reći da smo postigli velike pomake. Mirovni plan u 20 točaka usuglašen je oko 90%, a sigurnosna jamstva između SAD-a i Ukrajine dogovorena su u cijelosti. Sigurnosna jamstva između SAD-a, Europe i Ukrajine gotovo su dogovorena. Vojna dimenzija je 100% usuglašena. Plan prosperiteta u završnoj je fazi, a razgovarali smo i o redoslijedu idućih koraka. Složili smo se da su sigurnosna jamstva ključna prekretnica za postizanje trajnog mira, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Novinar je zatim upitao američkog predsjednika Trumpa: “Gospodine predsjedniče, jeste li se dogovorili o tzv. slobodnoj trgovinskoj zoni u Donbasu – kako će se razdvojiti područja, gdje će biti crta razdvajanja i tko će biti odgovoran?“
– Riječ “dogovorili” je presnažna. Rekao bih da nije dogovoreno, ali da smo sve bliže dogovoru. To je svakako veliko pitanje, jedno od ključnih. Mislim da smo bliže nego prije. Još je neriješeno, ali znatno smo bliže. To je vrlo teško pitanje, ali vjerujem da će se riješiti, izjavio je američki predsjednik Donald Trump.
Pogled sa brda Sveti Vid i iz sela Peraci oduzima dah
Planinarska tura koja od izvorišta Plavda vodi kozjom stazom do brda i crkve Sv.Vid, odatle nizbrdo preko Orašja, dolinom do sela Peraci na Većem brdu, pa starim skalinama do Lepetana, održana u nedjelju, 21. decembra u organizaciji PK “Vjeverica” Kotor, okupila je 25 učesnika/ca iz Budve, Tivta, Kotora, Herceg Novoga. Da atmosfera bude vesela i opuštena potrudila se vodičkinja Silvija Vrhovac, koja je organizovala i mali “božićni domijenak” – ”trpezu planinarske ljubavi” na livadici u selu Peraci, gdje su svi zajedno uživali u druženju i predbožićnom raspoloženju.
– Sa koje god strane Vrmca da se popneš i sa koje god tačke gledišta da posmatraš, pogled na Boku jednostavno oduzima dah – bukvalno, “raj na zemlji”. Sa svih strana puca nevjerovatan pogled, zaključuje Barbara Staničić iz Kotora, a za Tonija Pejića iz Dubrovnika “ovaj dan bio je čista planinska terapija”.
-Korak po korak, uzbrdo i nizbrdo, kroz šumu i kamen, u tišini koja puni baterije, smijeh na stazi, malo umora, puno pogleda koji ostavljaju bez daha i ona dobra energija koja se osjeti samo kad si u prirodi s pravom ekipom, kaže Toni, čiji se video uradak može pogledati na:
Padine Vrmca su sa sjeverozapadne strane ispresijecane sa mnogo staza, a Silvija Vrhovac voli da istražuje upravo stare seoske cjeline, kakvi su Peraci. Ruševna crkvica, okućnice sa urušenim krovovima, dvorišta sa bunarima, šupe pokrivene kamenim pločama, kamena pojila, grane naslagane uz suhomeđu…detalji su koji svjedoče o nekadašnjem životu.
-Vrmac je predivan, ima puno staza, možeš iz Bogdašića da se popneš na Vrmac i da stigneš do Kotora, a to dosta ljudi i ne zna. Naizgled se čini da su staze lagane, ali je lako izgubiti se, kaže Silvija, kojoj “leže” ovakve opuštene ture. U aprilu je sa Dragom Dančulovićem vodila jednu “uskršnju turu” u selu Vršanj na Lovćenu, gdje je takođe napravljena prigodna trpeza sa jelom i osvježenjem.
Blagdanski domijenak
-Priroda me uvijek fascinira. Sve mi je bilo lijepo, od samog početka do povratka. Posebno mi se dopada ruralni ambijent, ovo malo ruševnih kuća – jedno prelijepo mjesto, vidikovac fantastičan, ali zapušteni život. Kad zamislim kako su ljudi živjeli u ono doba u selu, bez struje i bez vode, svaka im čast. Bilo bi lijepo da država zaštiti ovakve ambijentalne cjeline i da brine o njima, kaže Radmila Stipanić, koja je u svojih 42 godine života u Tivtu, sada prvi put obišla Perake.
Kamen na dohvat ruke
Još jedna zanimljivost na turi je i “kamena žila” iznad Plavde, vizuelno prepoznatljiva i povezana sa kamenolomom u Đurićima iznad Kamenara. Staza vodi preko gomile kamenih ploča, kao stvorenih za gradnju i za rekonstrukciju nepokretnih kulturnih dobara. Ovo autohtono “blago” je na dohvat ruke građevinarima i umjesto da ga zaštitnici kulturnog nasljeđa obilato koriste, primjer radova na “obnovi” razrušenih parapeta na Verigama, gdje su radnici umjesto kamena koristili beton sa iscrtanim “fugama”, pokazuje da se obnova i zaštita ne sporovode onako kako to nalažu konzervatorski standardi.
Digitalna tura kroz rekonstrukciju Rimske vile u Risnu, uz stručno vođenje mr Miloša B. Petričevića, arheologa i kustosa OJU „Muzeji” Kotor, biće održana u ponedjeljak 29. decembra u 18 sati u Crkvi Svetog Pavla.
Na velikom platnu, uz navigaciju kroz 3D model, imaćete priliku da sagledate „Vilu Hipnos” u Risnu, reprezentativni primjer rimske stambene arhitekture iz 2. vijeka naše ere. Digitalna rekonstrukcija nastala je na osnovu analitičko-komparativnog pristupa. Korišteno je LiDAR lasersko skeniranje za modelovanje konfiguracije terena u antičkom periodu, a paleobotanička istraživanja omogućila su rekonstrukciju mediteranske vegetacije.
OJU Muzeji Kotor
Iza projekta stoji dvogodišnji istraživački proces prikupljanja podataka i dokumentacije iz svih faza istraživanja. Posebna pažnja posvećena je arhivskim fotografijama koje su omogućile pouzdaniji uvid u stanje pojedinih djelova vile prije kasnijih degradacija i konzervatorskih intervencija.
OJU Muzeji Kotor
Rezultat je naučno utemeljena vizualna hipoteza: projekat je postavio temelje za dopune na osnovu budućih istraživačkih rezultata stimulišući dalje istraživanje arhitektonskog dragulja rimske provincijalne arhitekture.
Rimski mozaici – foto Ranko Maraš
Projekat valorizuje baštinu u izvornom smislu riječi: naučno utemeljeni i novi interepretativni okviri čuvaju njenu vrijednost čineći je pristupačnom zajednici i širokoj publici.
Projektom su rukovodili kotorski „Muzeji” u saradnji sa „Archeo Numerique” (Francuska) i arheologom Mikaelom Severeom, te „Atoll Heritage 3D” (Srbija) i arheologom Jugoslavom Pendićem.
Rimski mozaici Risan – foto Boka News
Pozivamo vas da probudite svoje znanje stručno vođenom šetnjom kroz površinu od preko 700 m² reprezentativnog primjera rimske stambene arhitekture sačuvane u Risnu.
„Primorska zimska bajka“ naziv je dvodnevnog programa proslave Dječije Nove godine koji će biti održan 29. i 30. decembra u parku Boka i dvorani Park.
Pozivaju se svi mališani da sutra (ponedjeljak, 29. decembar) dođu u park Boka – Park praznične čarolije, na proslavu Dječije Nove godine.
Program „Djeca djeci: Zvjezdana iskra radosti“ počinje u 11 sati
Nastupaju: male mažoretke, hor „Cvrkutići“, hor Muzičke škole
Pripremljen je i bogat prateći program:
Novogodišnji bazar dječijih rukotvorina, igraonica na otvorenom (Mali princ) „Zimski zabavni park“, kreativne radionice „Čarobni kreativni kutak“ – izrada ukrasa, bojenje maski, oslikavanje lica
Rent a Party Montenegro – veliki interaktivni šou na otvorenom, animatori u kostimima, zabavni plesni – pozorišni šou „Ko je ukrao Novu godinu Deda Mrazu“
Dnevna završnica „Puštanje novogodišnjih želja u nebo“ – ispisivanje želja na dekorativnim kartončićima koji će potom biti vezani za biorazgradive helijumske balone i pušteni u nebo
Zabava u parku Boka nastavlja se u popodnevnim časovima:
Avantura Animatori od 17 sati – spektakl LED rasvjetom i vatrenim rekvizitima
Svi programi su besplatni za posjetioce!
U utorak, 30. decembra u dvorani Park u 18 sati:
Interaktivna pozorišna predstava za najmlađe „Spašavanje Nove godine“
U okviru Kotor Winter Festa manifestacija “Od Božića do Božića 2025/26”, traje do 8. januara 2026.
Organizatori, NVU “Karampana” i Turistička organizacija Opštine Kotor, pripremili su raznovrstan sadržaj koji spaja tradiciju, muziku, druženje i prazničnu atmosferu po kojoj je Kotor prepoznatljiv.
Program manifestacije:
30. decembar, 12:00-Dječija Nova godina – Djeda Mraz i vilenjaci, Veliki gradski park
5. januar, 11:00- Tombola, Dom starih “Grabovac” Risan
6. januar, 10:00- Priganice, ispred Starog grada
8. januar, 12:00-Papalada ala maka, Veliki gradski park
Veliki gradski park Kotor – foto TO Kotor
-Kroz čitav period manifestacije posjetioci će imati priliku da uživaju u druženju, prazničnim ukusima i zvucima, te da osjete jedinstveni kotorski štimung koji svake godine privlači sve više gostiju.
Pozivamo sve građane i goste da zajedno obilježimo najljepše dane u godini i započnemo novu 2026. godinu u veselju, zajedništvu i lijepim emocijama-saopšteno je iz Turističke organizacije Kotor.
Hrvatski turizam u 2025. je ostvario blage poraste dolazaka turista i noćenja, očekuje se i porast godišnjeg prihoda od stranih turista, no zbog porasta cijena i troškova koji smanjuju profitabilnost i investicije, u 2026. se ne očekuje veći rast nego više stabilizacija.
Prema ocjenama i očekivanjima iz sektora, turizam u 2026. može dostići pa i premašiti 2025. samo ako se stabiliziraju odnosno ne povećavaju cijene i ako se promet raširi na pred i posezonu, koje su i u 2025. bile najzaslužnije za rast, dok je u udarnim mjesecima – srpnju i kolovozu, nakon dugo godina fizički turistički promet pao.
Neki to smatraju dobrim ističući kako se na taj način smanjuje pritisak u ljetnoj špici, no kako ljetni mjeseci turizmu u Hrvatskoj donose glavinu i fizičkog i financijskog pometa bilo je i komentara da pad u srcu sezone nije dobar, a iznajmljivači i drugi češće su nego prije nudili sniženja ili last minute ponude ne bi li popunili kapacitete.
U tome su najviše uspijevali hoteli, kampovi i druge vrste smještaja visoke kategorije, s premium sadržajima. Oni su imali i najbolju potražnju i popunjenost, jer su više cijene opravdane kvalitetom. S druge strane, oni koji su povećali cijene bez dodatnih usluga i kvalitete imali su manju potražnju i popunjenost, primjerice obiteljski ili privatni smještaj.
Očekivani fizički porasti do dva posto, financijski iznad tri posto
Zadnji kompletni podaci iz sustava eVisitor za 11 mjeseci 2025. pokazuju da je turista u Hrvatsku došlo 21,4 milijuna, koji su ostvarili 109 milijuna noćenja, što je za 2 odnosno 1 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Očekuje se da će se takav trend održati i za cijelu godinu s obzirom na dobru turističku posjećenost u prosincu zbog adventskih manifestacija i dočeka Nove godine.
Domaći turisti, pokazalo se u 2025., imaju sve važniju ulogu jer su s 13,4 milijuna noćenja u 11 mjeseci na drugom mjestu među više od 70 zemalja odakle su dolazili turisti, te u porastu za 3,2 posto, što je i najveći porast među prvih deset tržišta, uz još sličan porast noćenja poljskih turista koji su sa 7,3 milijuna noćenja izbili na peto mjesto.
Ispred su još Njemačka, čiji su turisti tradicionalno prvi s 22,2 milijuna noćenja. Na trećem mjestu su Slovenci s više od 11 milijuna noćenja, a četvrti su Austrijanci s 8,1 milijunom, pri čemu su Nijemci i Austrijanci gotovo na razini noćenja iz 11 mjeseci 2024., a Slovenci u malom plusu od 1,4 posto.
Kompletni fizički rezultati (dolasci i noćenja) u 2025. bit će objavljeni u prvih desetak dana siječnja 2026., dok se ukupni financijski, tj. prihodi od stranih turista prema HNB-u objavljuju tek krajem veljače ili u ožujku iduće godine, a prije toga za treće tromjesečje na samom kraju tekuće 2025.
HNB (Hrvatska narodna banka) procijenio je u lipnju 2025. da će prihodi od stranih turista, koji čine više od 90 posto fizičkog turističkog prometa, za cijelu 2025. porasti za oko 3,6 posto u odnosu na 2024., na 15,5 milijardi eura, a koliko će točno biti znat će se u prvom kvartalu 2026., kao i prihodi od potrošnje domaćih turista, za što se još iznose samo procjene.
Dalmacija – Makarska – foto Boka News
MINTS i HTZ: Rekordna 2025., u 2026. u fokusu cijene, novi zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i jača promocija
Komentirajući turističku 2025., ministar turizma i sporta Tonči Glavina za Hinu je rekao da je godina “potvrdila smjer kojim sustavno razvijamo hrvatski turizam posljednjih godina” te da su ostvareni kvalitetni rezultati, opet rekordni i fizički i financijski.
“Važnije od samih brojki je činjenica da je rast bio uravnoteženiji i ravnomjernije raspoređen tijekom godine. Snažna predsezona i posezona pokazale su da se Hrvatska sve jasnije pozicionira kao cjelogodišnja destinacija, dok se pritisci u vrhuncu ljetne sezone postupno smanjuju. Upravo takva struktura prometa potvrđuje učinkovitost reformske politike usmjerene na održivost, kvalitetu ponude i aktivno upravljanje razvojem turizma. Ne govorimo više isključivo o rastu, već o rastu koji ima jasnu mjeru, svrhu i dugoročnu održivost”, poručuje Glavina.
Za 2026. najavljuje zadržavanje fokusa na podizanju cjenovne konkurentnosti, ističući da samo destinacije koje ponude realan omjer cijene i kvalitete mogu računati na uspjeh.
“Ostajemo posvećeni provedbi Zakona o turizmu, upravljanju destinacijama temeljenom na podacima i ulaganjima u održive prakse i turizam dodane vrijednosti. Planiramo i donošenje novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojim nastavljamo reforme, pogotovo u dijelu uređenja smještajne strukture, podizanja standarda kvalitete i stvaranja pravednijeg i jasnijeg okvira za sve sudionike u sustavu. Cilj nije samo veći broj gostiju, već dugoročno konkurentniji, otporniji i održiviji turizam, poželjan za turiste i stanovništvo”, kaže Glavina.
Direktor HTZ-a (Hrvatska turistička zajednica) Kristjan Staničić na kraju 2025. naglašava da je Hrvatska unatoč brojnim izazovima za turistički sektor i industriju putovanja “uspješno zadržala konkurentnost i stabilnu poziciju na međunarodnom tržištu”. Važnim drži što je turistički rast u 2025. generiran izvan ljetnih mjeseci.
“Putovanja sve više postaju izraz određenog stila života, motivi odabira destinacija sve su raznovrsniji pa turističku ponudu moramo stalno unapređivati i prilagođavati potražnji uz neizostavnu brigu o raznovrsnosti turističkih proizvoda. HTZ će još snažnije nastaviti ulagati u promociju, digitalne kampanje na ključnim tržištima i nove kreativne sadržaja, kao i suradnju s avioprijevoznicima, touroperatorima i travel platformama koje dodatno povećavaju dostupnost i vidljivost Hrvatske cijele godine”, kaže Staničić za Hinu.
“Ključnu ulogu imat će cjenovna konkurentnost, kvaliteta i sigurnost destinacije, pa stoga 2026. za hrvatski turizam znači konsolidaciju dosadašnjih rezultata i trendova, ali i s novim iskoracima”, zaključuje Staničić.
Hoteli, kampovi, agencije i ugostitelji s većim prihodima, ali i jakim pritiskom porasta svih troškova
Predstavnici najvećih strukovnih udruga i udruženja – Hrvatske udruge turizma (HUT), nacionalne hotelijerske udruge UPUHH, Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i Udruženja ugostiteljstva pri HGK za 2025. kažu da je bila relativno uspješna, pri čemu predsjednik UHPA-e Tomislav Fain poslovanje agencija ocjenjuje u 2025. dobrim, uz poruku kako bi bilo dobro da se i na lokalnoj razini pokuša utjecati da se cijene ne dižu, jer onda poskupljuju i agencijske usluge.
Smatra da su cijene u trgovini “možda i najveći problem hrvatskog turizma” i da tu treba nešto učiniti, isto kao i predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK-a Jelena Tabak koja kaže da su ugostitelji (restorani, kafići i drugi bez smještaja) u 2025. imali rast prihoda, ali i veliki problem s rashodima i investicijama.
“Investicije u sektoru su pale, a s obzirom da moramo paziti i na kvalitetu i Hrvatsku pozicionirati i kao gastro destinaciju, ne znam kako ćemo bez investicija to postići. Nemamo ni konkurentnu poreznu politiku, ali imamo i dalje izraženu sezonalnost turizma, problem zapošljavanja radnika na nekoliko sati po potrebi posla i visokih cijena nabave namirnica i opreme, što za razliku od naših konkurenata većinom uvozimo. Pazimo i na održavanje visokih higijenskih standarda, što opet traži investicije, a teško će ih biti bez podrške. Amortizirali smo cijene koliko smo mogli u 2025., a kako ćemo 2026. ne znamo, ali neće biti lako”, upozorava Tabak.
Direktor HUT-a i predsjednik UPUHH-a Veljko Ostojić za hotele i kampove kaže da su u 2025. dobro radili i imali veću popunjenost i prihode od obiteljskog smještaja odnosno objekata za kratkoročni turistički najam kojemu pada popunjenost.
Za cijene napominje da ih određuje tržište te svaki poduzetnik za sebe, snoseći pritom rizik uspjeha ili neuspjeha cjenovne politike, dodajući da se cijene ne formiraju kao prije desetak i više godina u rujnu za iduću godinu sa touroperatorima, nego računalno iz dana u dan.
“Treba biti jako precizan kada se priča o tome jesmo li cjenovno konkurentni ili ne. Malo se priča o troškovima, na primjer trošku rada u hotelima, koji su od 2020. do 2025. porasli za za više od 50 posto, a troškovi hrane u zadnjih godinu dana za gotovo 5 posto, dok je prosjek u Europi za oko 2,8 posto. Uz to, marže padaju već godinama i ne ostaje puno od prihoda. Važno je i što je javni sektor učinio za privatni da bude što uspješniji, opet je tu pitanje PDV-a, javnih troškova, struje, vode, pa i rasta plaća u javnom sektoru i drugo. Uvijek je važno i pitanje popunjenosti, jer ako su hoteli i kampovi koji nose i najveću dodanu vrijednost dobro popunjeni, rasprave o cijenama ne vrijede”, smatra Ostojić.
Novo zakonsko reguliranje prostornog uređenja izazov za turizam
Osvrnuo se i na na nove zakone o prostornom uređenju. U njima se nakon pregovora i zbog zadržavanja konkurentnosti kampova kao najboljih u Europi ipak izbjeglo mobilne kućice tretirati građevinama, te je dan rok na pet godina za njihovo zadržavanje u kampovima unutar 25 metara od obalne crte.
“Mobilne kućice u kampovima sada su definirane kao montažno-modularne/pokretne kućice, a preciznije će se definirati pratećim pravilnikom i vidjet ćemo što će to na kraju biti, pa smo, recimo, sada poluzadovoljni s onim što se učinilo”, kaže Ostojić.
Kaže da hotelijeri i kampovi 2026. vide kao izazovnu, posebno u predsezoni zbog ranog Uskrsa i rasporeda drugih blagdana, dok za glavnu sezonu i dalje vjeruju da će biti stabilna.
Izazov ostaje i nedostatak radnika, kao i izmjene zakona o strancima s pojednostavljenim procedurama za povratnike, a kod radnog zakonodavstva smatra da treba još razgovarati o rješenjima za smještaj radnika.
U 2025. se nastavilo i nezadovoljstvo malih iznajmljivača smještaja poreznim izmjenama i novim opterećenjima, te su iz udruga koje ih zastupaju poručivali da ih se “stigmatizira c ciljem pogodovanja stranim investitorima, a na štetu lokalnih ljudi i lokalne zajednice” te da ih se pogrešno optužuje za apartmanizaciju i smanjenje raspoloživih stambenih kapaciteta.
Kongresni i nautički segment hrvatskog turizma, 2025. godinu ocjenjuje onom koja je donijela pozitivne fizičke trendove i kontinuitet stabilnog poslovanja. Ograničenjem i dalje smatra produženje ugovora o koncesijama.
Europski turistički trendovi za 2026.
Za turizam u 2026. će u Europi i Hrvatskoj zbog svih turističkih trendova, ali i klimatskih promjena, ekonomskih i i geopolitičkih napetosti te rasta korištenja umjetne inteligencije (AI) u potražnji i rezervacijama, najvažnija biti vrijednost za novac, a u Hrvatskoj i više zbog sve jače konkurencije na Mediteranu, kao i jačanje ponude za pred i posezonu.
U Europi se za 2026. predviđa porast međunarodnih dolazaka turista iznad 6 posto u odnosu na 2025., što se smatra dobrim i za Hrvatsku, čiji turizam ovisi o europskim tržištima i potrošnji, koja će prema očekivanjima nastaviti rasti jer unatoč višim cijenama ljudi se ne žele odreći putovanja.
Pritom će više tražiti mirnije i tiše destinacije, sporija putovanja, osobni aranžmani, boravak u manjim heritage i premium hotelima i na imanjima, te iskustva vezana uz lokalnu kulturu i životni stil. Hrvatska sve to ima, pa bi njezin turizam u 2026. mogao zadržati dobre rezultate.
