Nevladina organizacija „Bijeli štap“ – Nikšić obratila se medijima i građanima u ime osoba sa urođenim invaliditetom, sa jasnim apelom da njihov status i njihova prava budu trajno zaštićena.
– Nažalost, već mjesec dana, uprkos velikoj medijskoj podršci, sistem nije čuo naš glas, što smatramo neprihvatljivim. Takođe, nedopustivo je da se od osoba sa invaliditetom traži ponovljeno podnošenje zahtjeva za jedinstveno vještačenje, uz prijetnju gubitka statusa i prava – navode iz ove NVO.
NVO „Bijeli štap“ poziva sugrađane da im se pridružite u njihovoj borbi za dostojanstvo i ravnopravnost.
Protest će se održati 18. septembar 2025. godine u 11 časova ispred Skupštine Crne Gore u Podgorici.
– Samo ujedinjeni možemo postići pravu promjenu! Sistem ne može ćutati dok su naša prava ugrožena. Vaša prisutnost je ključna. Naša je čvrsta odluka da se ovakva praksa promijeni i da naša prava budu trajno zaštićena, bez ikakvih dodatnih uslovljavanja. Spremni smo da ostanemo istrajni i prisutni ispred institucija sve dok se naš glas ne čuje i dok se naša prava ne osiguraju – istakla je Slavica Samardžić, izvršna direktorica Nevladine organizacije „Bijeli štap“ Nikšić.
Povodom najavljene meteoroške situacije na području Crne Gore, a u cilju pravovremenog i efikasnog reagovanja, Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova poslao je upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.
Naime, meteorolozi su najavili da se u periodu od večernjih sati danas, tokom noći između srijede i četvrtka (10. i 11. septembra), kao i sjutra u jutarnjim satima, očekuju kiša, pljuskovi i grmljavina.
“Lokalno su mogući intenzivniji pljuskovi uz veće količine padavina u kratkom vremenskom intervalu. Najizraženije padavine očekuju se u južnim i centralnim predjelima, gdje su ponegdje moguće kratkotrajne vremenske nepogode. U zoni grmljavinskih oblaka moguć je jak, a na udare i veoma jak vjetar. More će na otvorenom biti talasasto”, navodi MUP.
S obzirom na navedene meteorološke prilike, mogući su lokalizovani problemi na terenu, usljed kratkotrajno obilnih padavina (poplavljivanje urbanih zona, otežan saobraćaj, bujične vode i sl.).
“Obaviještene su sve nadležne službe da budu u pripravnosti a Direktorat za zaštitu i spašavanje ostaje u stalnom kontaktu sa svim relevantnim službama kako bi se adekvatno odgovorilo na sve eventualne posljedice vremenskih nepogoda”, ističe MUP.
Apelujeju na građane da prate zvanična saopštenja i mjere zaštite i postupaju u skladu sa preporukama nadležnih institucija.
Država se sve više pokazuje nemoćnom – ili nezainteresovanom da zaštiti novinare i medijske radnike. Dokaz za to su sve češći i brutalniji napadi, verbalni i fizički, koji prolaze nekažnjeno.
Urednica M portala Danica Nikolić ponovo je dobila prijetnje smrću, sa iste adrese i od istog počinioca od koga prijetnje stižu već tri godine. Iako je policija odavno identifikovala korisnika mejla slatkislatka@hotmalil.com, koji se potpisuje kao Bane LA, i iako je tužilaštvo još prije tri godine formiralo predmet – slučaj stoji u mjestu.
Takva neefikasnost pravosuđa i policije dovela je do toga da Nikolić nakon posljednje prijetnje u julu saopšti da više nijednu neće prijavljivati, jer to nema nikakvog smisla.
U takvoj atmosferi, novinari i svi zaposleni u medijima ne mogu se osjećati bezbjedno – ni kada im prijete da će ih objesiti, silovati ili likvidirati snajperom, niti kada izvještavaju sa terena. Podsjećamo da su kolege Boris Pejović i Stevo Vasiljević u Gornjem Zastupu fizički maltretirani od više od 20 osoba samo zato što su pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika ratnom zločincu, četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.
Trenutna atmosfera na medijskoj sceni otvoreno podstiče širenje straha i autocenzure među novinarima, čime se direktno ugrožava slobodno i profesionalno novinarstvo u Crnoj Gori. Ovakva klima nije slučajna – ona odgovara onima koji žele da uguše kritičke glasove i zaštite vlastite interese.
Medijski savjet za samoregulaciju poziva nadležne institucije da hitno prekinu praksu pasivnosti i zaštite novinare od prijetnji i nasilja. Svaka naredna prijetnja koja ostane nekažnjena biće dokaz da država nije samo nemoćna, već i saučesnik u gušenju slobode medija.
Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje nove prijetnje Danici Nikolić, ali i nečinjenje institucija koje svojim ćutanjem i pasivnošću daju vjetar u leđa nasilnicima.
Upravo zato je ovakvo stanje idealno za one koji žele da kritički glasovi u Crnoj Gori utihnu.
Aerodromi Crne Gore (ACG) tokom 2022, 2023. i 2024. godine odobrili su skoro 30 miliona eura podsticaja avio-kompanijama koje su produžavale period letjenja ka Crnoj Gori, otvarale nove linije, povećavale broj rotacija na postojećim rutama…
Osam avio-kompanija tokom predstojeće zimske sezone 2025/2026. održavaće cjelogodišnje linije sa Aerodroma Podgorica ka 15 destinacija, dok će na tivatskom aerodromu tokom cijele godine saobraćaj obavljati najmanje dvije kompanije, uz mogućnost da im se pridruži i Turkish Airlines. Time se Crna Gora, kako tvrde iz Aerodroma Crne Gore u odgovoru na pitanje “Dana”, pozicionira kao destinacija dostupna 365 dana godišnje.
Na drugoj strani, upoređujući brzo rastući turizam u Albaniji sa našim, jasno je da avio-dostupnost igra ogromnu ulogu, a podaci govore da, u odnosu na ovih osam koje lete do naše države, Albaniju sa svijetom tokom cijele godine povezuje 37 avio-kompanija.
Time se Tirana, glavni grad Albanije, potvrđuje kao čvorište koje nudi široku mrežu destinacija i dostupnost 365 dana, a koje se poslednjih godina profilisalo kao ozbiljna konkurencija aerodromima u regionu.
Kada je konkretno riječ o zimskoj sezoni 2025/2026, prema dosadašnjim najavama, na Aerodromu Podgorica osam partnerskih avio-kompanija održavaće cjelogodišnje linije ka 15 destinacija. To su, kako su precizirali iz ACG, Air Montenegro (Beograd, Ljubljana, Rim, Cirih, Istanbul), Air Serbia (Beograd), Austrian airlines (Beč), Turkish airlines (Istanbul), Ryanair (London), Wizz Air (Milano, Dortmund, Memingen, Budimpešta), Pegasus airlines (Ankara, Izmir, Istanbul – aerodrom Sabiha Gokčen) i Lot Polish (Varšava). Za tivatski aerodrom su naveli da tokom cijele godine saobraćaj realizuju Air Montenegro (Beograd i Istanbul), Air Serbia (Beograd), a za predstojeću zimsku sezonu čekaju potvrdu Turkish Airlines (Istanbul).
U ACG u narednu, 2026. godinu ulaze sa ambicijom da povećaju broj avio-linija i baziranih aviona, a da se pripremaju i za eventualno produženje radnog vremena i otvorenosti aerodroma za saobraćaj.
A komšije rade puno više i na drugačiji način. Prema zvaničnim podacima, za Tiranu lete Aegean Airlines, Air Albania, AirBaltic, Air Cairo, Air France, Air Montenegro, Air Serbia, Austrian Airlines, British Airways, Buzz, Corendon Airlines, Croatia Airlines, easyJet, Enter Air, European Air Charter, Eurowings, flydubai, Flynas, Iberia, Israir Airlines, ITA Airways, LOT Polish Airlines, Lufthansa, Norwegian Air Shuttle, Pegasus Airlines, Ryanair, Ryanair UK, SAS, Sky Express, SmartWings, SunExpress, Swiss International Air Lines, Transavia (uključujući Transavia France), TUI fly Belgium, TUI fly Netherlands, Vueling i Wizz Air (Wizz Air, Wizz Air Malta i Wizz Air UK).
Ova mreža prevoznika pokazuje da Tirana danas ima znatno širu i stabilniju avio-ponudu nego što je bio slučaj prije samo nekoliko godina. Dominantno mjesto na tržištu drži Wizz Air, dok značajnu ulogu imaju i Air Albania, Ryanair, easyJet i Turkish Airlines, uz prisustvo najvećih evropskih grupacija kao što su Lufthansa, Air France–KLM, International Airlines Group i drugi.
Takva raznovrsnost osigurava da Tirana nije oslonjena isključivo na sezonski turizam, već ima cjelogodišnju avio-dostupnost prema ključnim centrima Evrope, Bliskog istoka i Mediterana. Za Albaniju, ali i za širi region, to znači da je ovaj aerodrom postao strateški ulazni punkt za putnike, investitore i turiste.
Crna Gora je imala problem i nakon ukidanja direktnih letova za Rusiju. Zabrana ruskih letova usljed međunarodnih sankcija napravila je značajnu prazninu u prometu Aerodroma Crne Gore: prije 2022. imala je više od deset direktnih avio-linija prema Rusiji, što je godišnje donosilo preko 110.000 putnika. U sezoni 2019, tokom ljetnje turističke sezone, uspostavljeno je više od 50 sedmičnih direktnih letova između Crne Gore i ruskih gradova poput Moskve, Sankt Peterburga i Jekaterinburga.
Iz Aerodroma Crne Gore ističu da je broj cjelogodišnjih avio-ruta, suštinski, srazmjeran interesovanju putnika za jednu destinaciju 365 dana godišnje. Naveli su da kako ljetnji, tako i zimski red letjenja na aerodromima oslikava turistički i privredni potencijal konkretnog tržišta. Dodali su da u isto vrijeme sve zavisi i od toga koliko su država, ali i sami aerodromi spremni da ulože u cjelogodišnje linije.
Aerodrom u Tirani, Foto: Shutterstock
Uporedni pregled aerodroma u Podgorici i Tirani
Aerodromi u Tirani i Podgorici, iako udaljeni svega dvjestotinak kilometara, razvijali su se u različitim periodima i okolnostima, što se jasno vidi kroz tehničke podatke.
Tiranski aerodrom izgrađen je u periodu 1954–1957. i otvoren 1958. godine. Glavna pista duga je 2.750 metara i široka 45 metara, što omogućava slijetanje širokotrupnih aviona. Aerodrom ima jedan terminal, koji je poslednjih godina modernizovan, pa se kapacitet sa nekadašnjih oko 1,8 miliona putnika godišnje povećao na preko 10 miliona u 2024. godini. Upravljačko pravo nad aerodromom drži privatna kompanija Kastrati gruop, koja ima koncesiju do 2040. godine.
Podgorički aerodrom, s druge strane, znatno je mlađi i otvoren je 1977. godine, a njegova pista duga je 2.500 metara i široka 45 metara. I on raspolaže jednim terminalom, koji je obnovljen 2006. godine i predviđen za kapacitet od oko milion putnika godišnje. Za razliku od Tirane, aerodromom u Podgorici upravlja kompanija koja je potpuno u vlasništvu države.
Ovi podaci pokazuju da Tirana danas ima tehničku prednost kada je riječ o dužini piste i kapacitetu terminala, što se odražava i na njen višestruko veći broj putnika. Podgorica, međutim, ostaje ključna kapija Crne Gore i nalazi se pod direktnom kontrolom države, što joj daje specifičnu stratešku ulogu u razvoju saobraćajne infrastrukture zemlje.
Opslužili 2,2 miliona putnika
Aerodromi Crne Gore su od 1. januara do 31. avgusta ove godine opslužili 2.199.936 putnika. To je osam odsto više u poređenju sa istim periodom prošle, rekordne 2024. i 16 odsto više u poređenju sa predpandemijskom 2019. godinom.
Osim broja putnika, raste i promet aviona. Od 1. januara do 31. avgusta, na ACG je zabilježena 21.397 avio-operacija. To je, kako su precizirali, pet odsto više u odnosu na prošlu godinu i tri odsto više u poređenju sa 2019.
Iz ACG ističu da je rast, između ostalog, rezultat njihove komercijalne politike i Podsticajne šeme koju su kreirali uz veliku podršku Ministarstva saobraćaja, a u planu je dalje unapređenje tog strateškog dokumenta.
Maslinari iz Hercegovine sudjelovaće na Međunarodnom simpoziju o maslinovim uljima Hrvatske i jadranske obale, koji će se održati od 16. do 18. septembar u Postirama na otoku Braču.
Marko Ivanković, šef Federalnog agromediteranskog instituta (FAZ) u Mostaru rekao je kako će hercegovački maslinari rado prisustvovati simpoziju koji će okupiti predstavnike sve četiri istočnojadranske zemlje – Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore – uz istraživače, edukatore i kulinarske stručnjake iz cijelog svijeta.
Za hercegovačke proizvođače, događaj je prilika za predstavljanje ulja koja su nedavno stekla međunarodno priznanje.
– Hercegovačka maslinova ulja sada su prepoznata kao vrhunska kvaliteta, iako je do nedavno malo tko izvan Bosne i Hercegovine čuo za njih – rekao je Ivanković.
Renesansa maslinarstva u regiji započela je prije samo 15 godina, kada se obrađivalo samo 80 hektara. Danas ta brojka iznosi 668 hektara, sa strateškim ciljem da se do 2030. godine dosegne 1.000 hektara. Očekuje se da će se godišnja proizvodnja, koja sada iznosi oko 380.000 litara, udvostručiti u nadolazećim godinama, prenose Nezavisne pisanje Fene.
Dron – Ilustracija Foto: Bumble Dee / Shutterstock
VARŠAVA – Poljska vojska je rano jutros izvijestila da je oborila dronove koji su narušili njezin zračni prostor tijekom ruskog napada na susjednu Ukrajinu.
“Oružje je raspoređeno, a službe aktivno rade na lociranju oborenih objekata”, priopćili su iz poljskog Operativnog zapovjedništva. Dodali su da je u tijeku vojna operacija te su pozvali stanovnike da ostanu u svojim domovima.
Poljska je članica NATO saveza, transatlantskog obrambenog pakta u kojem sudjeluju SAD, a koji primjenjuje načelo da je napad na jednog napad na sve.
Ključne informacija
Poljska tvrdi da je oborila dronove koji su narušili njezin zračni prostor tijekom ruskog napada na susjednu Ukrajinu.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je operacija “u tijeku”, dok vojska tvrdi da traži ostatke dronova
Poljska je izvijestila da su njezine i savezničke nadzorne službe pratile “desetak objekata” i naredile obaranje onih za koje se smatra da predstavljaju rizik
Ljudi su pozvani da ostanu kod kuće, posebno oni u Podlaskom, Mazovjeckom i Lublinskom vojvodstvo
Četiri zračne luke privremeno su zatvorene, uključujući glavnu varšavsku zračnu luku Chopin i zračnu luku Rzeszów-Jasionka, središte za transfer putnika i oružja u Ukrajinu.
Kęstutis Budrys, litavski ministar vanjskih poslova, izrazio je solidarnost s Poljskom. Budrys je pozvao na jačanje protuzračne obrane i smatra NATO mora odgovoriti sposobnostima, a “ne samo zabrinutošću”.
“Stvarnost je jasna: sve dok se Putinu dopušta da nastavi voditi svoj krvavi rat protiv Ukrajine, nijedna zemlja – čak ni unutar NATO-a – nije sigurna. Sankcije moraju pogoditi srce ratnog gospodarstva Kremlja. Putin se neće zaustaviti osim ako ga mi ne zaustavimo”, poručio je.
Lokalna policija potvrdila je da je oštećeni dron za koji se vjeruje da je sudjelovao u noćnom upadu otkriven u selu Czosnówka u istočnoj Poljskoj.
Czosnówka se nalazi otprilike 40 km od poljske granice s Bjelorusijom.
Poljska vlada upozorila je svakoga tko pronađe oboreni dron da mu se ne približava, rekavši da “takvi objekti mogu ostati opasni i da ih moraju pregledati stručnjaci”.
Poljska vojska o ruskim dronovima: To je čin agresije
Poljski zračni prostor višestruko je narušen ruskim dronovima tijekom noćašnjeg napada na Ukrajinu, potvrdilo je Operativno zapovjedništvo grana Oružanih snaga. Dio letjelica koje su ušle u Poljsku je oboren, a u tijeku je opsežna potraga za njihovim ostacima.
Iz Operativnog zapovjedništva poručili su kako je riječ o događaju bez presedana koji predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti građana. “Kao rezultat današnjeg napada Ruske Federacije na teritorij Ukrajine, došlo je do kršenja poljskog zračnog prostora od strane objekata tipa drona, bez presedana. To je čin agresije koji je stvorio stvarnu prijetnju sigurnosti naših građana”, stoji u službenom priopćenju.
Odmah po detekciji, pokrenute su obrambene procedure.
Pomorski muzej Crne Gore Kotor obilježava Dan muzeja,danas, 10. septembra u 19 sati.
U okviru programa biće promovisano novo izdanje Katalog Istorijsko-umjetničke zbirke, koji donosi vrijedan pregled muzejskih predmeta i svjedočanstva bogate kulturne i umjetničke baštine.
Istorijsko – umjetnička zbirka od velike je važnosti za estetski doživljaj muzeja, jer svojom stalnom postavkom predstavlja tiho sidrište slika jedrenjaka u plovidbi po olujnom i mirnom vremenu, parobroda, motornih brodova, i raznih ratnih plovnih jedinica, smiraj pobijeđenih i izgubljenih bitaka na moru, stanište kapetana, plemića, brodovlasnika, pomorskih boraca.
Zbirka broji 488 muzejskih predmeta, koji se nalaze u ekspoziciji, ali i u muzejskom depou, gdje se čuvaju prema Zakonu o zaštiti muzejskih predmeta. Ova zbirka je po tematici podijeljena na tematske cjeline, a tematske cjeline na predmete po kategorijama, koje se odnose na likovnu tehniku kojom su izrađene pojedine umjetničke cjeline.
O katalogu i zbirci na promociji će vam govoriti: Radojka Abramović i Miljan Živković.
Pun mjesc iznad Boke “začinio je” razgovore o sagorjevanju na poslu, o (ne)toksičnim vezama i nostalgiji za prošlim vremenima, kao i predstave koje “liječe dušu”
Pod vedrim nebom i pod optimističnim sloganom “Život je lijep, život je sada” Festival kulture i mentalnog zdravlja – “Tri dana duž(š)e”, prvi te vrste u Crnoj Gori, održan od 4. do 6. septembra u Kotoru, prevazišao je sva očekivanja, kako po velikom interesovanju publike, tako i po sadržaju i kvalitetu edukativno-umjetničkog i za dušu ljekovitog programa. Sve panel diskusije održane na tribinama na obali uz palatu Radoničić/ Instituta za biologiju mora, kao i predstave/kabare upriličeni na terasi pored srednjovjekovne crkvice Sv. Ilije, odakle puca čarobni pogled na Kotorski zaliv, bili su izuzetno dobro posjećeni, ovom prilikom dodatno oplemenjeni mističnim odsjajem (skoro) Punog Mjeseca.
S obzirom da je uticaj mjesečine na prirodu, posebno na vode, pa otuda i na čovjeka i naučno dokazan, moguće da je i Mjesec dao svoj doprinos meditativnoj koncentraciji i fokusu publike, koja je sa velikom pažnjom pratila izlaganja i učestvovala u diskusijama sa istaknutim psiholozima/psihijatrima. Posjetioci na terasi IBM-a su sa oduševljenjem ispratili sve tri izvedbe, koje su u paru pratile tematske diskusije, sat ipo ranije održane na tribinama pored Akvarijuma “Boka”.
-Vrlo smo zahvalni što je ovakav odaziv bio i zahvalni smo što je Kotor prepoznao naš kvalitet i ono što smo mi programski koncipirali. Narod je bio oduševljen, kaže Martin Krivokapić, nosilac ideje i producent Festivala.
-Nismo očekivali toliku posjećenost, u par navrata smo imali prekomjeran broj ljudi. Svako mjesto je bilo popunjeno, neki ljudi su čak i stajali, a večeras je panel takođe bio pun do posljednjeg mjesta. Toliko su lijepi komentari, toliko smo prepoznati od strane grada, od strane Ministarstva kulture i medija, Opštine i Turističke organizacije Kotor, od strane svih naših pokrovatelja i sponzora, i onda prvenstveno od strane publike – jer da nije bilo nje, ne bi bilo nas, ističe Krivokapić.
Festival
Razgovori sa psihologom upareni sa predstavama
Prvoga dana Festivala održana je panel diskusija na temu “Kako prošlost utiče na budućnost”, koju je sa prim. dr Jovom Đedovićem vodila novinarka Jelena Kljajević, a zatim je razgovor začinjen i kabareom “Za dobra stara vremena”, koji već više od dvije decenije igra maestralni tandem – Tanja Bošković i Rade Marjanovic.
Iduće večeri “na tapetu” je bila sve češća pojava “izgaranja na poslu”, te je tema “Burnout sindrom, psihološki pritisak u karijeri i životu” o kojoj je govorila psihološkinja i psihoterapeutkinja Ivana Mihović izazvala izuzetnu pažnju. Melem za dušu potom, bio je muzičko-poetski performans “Kao da sam te sanjao” umjetničko-porodičnog trojca Vladan Savić (kazivanje poezije), Kristina Savić (sopran) i Filip Savić (klavir/bas-bariton).
Tema “Prekid veze i suočavanje sa osjećanjima” bila je u centru pažnje završne večeri, a Olivera Marković, spec. medicinske psihologije i KBT dala je odgovore na mnoga pitanja i dileme prisutnih. Duo-predstava “Zatvaranje ljubavi” sa glumcima Slavenom Došlo i Majom Šušom “začinila je” ovu temu jezikom pozorišne umjetnosti.
Na pitanje otkud baš taj spoj pozorišne umjetnosti, poezije, muzike, razgovora o ljudskoj duši, o emocijama, o potrazi za duhovnim mirom i harmonijom, Martin odgovara da to nije ništa neobično, ali da ovakva forma festivala nije do sada postojala u Crnoj Gori.
Ljekovita moć teatra
-Ideja je nastala sasvim spontano i ja sam nekako bez pretjeranih maštanja i očekivanja ušao u sve ovo. Moj najbolji prijatelj je prije godinu i po prolazio kroz raskid sa djevojkom i ja sam htio da mu pomognem, da ga čujem, posavjetujem, da kažem sve ono što mogu, ne bi li ga izvukao iz te krize, jer je ta veza trajala par godina i to je onda za njega bio neki lom. I odlazimo jedno veče na predstavu “Zatvaranje ljubavi” Maje Šuše i Slavena Došlo i kada video da moj prijatelj ne trepće, da je ušao u srž predstave, shvatio sam da ga je predstava jako dirnula. Na kraju je rekao: “Slaven i Maja su rekli sve ono što je mene kočilo, a nisam znao definisati. Sve što me boljelo, a nisam znao reći, rekli su njih dvoje”. To je bila neka inicijalna kapisla u kojoj sam krenuo da razmišljam u tom smjeru. Vidim čovjeka sa problemom koji se tiče mentalnog dravlja, koga fizički ništa ne boli i vidim kako jedna predstava na njega djeluje, izliječila ga. Kasnije sam sa jednom dragom starijom osobom odgledao predstavu Tanje Bošković i Radeta Marjanovića i takođe uvidio koliki je jak uticaj katarze na ljude, objasnio je kreator Festivala “Tri dana duš(ž)e, Martin Krivokapić, koji je pametno promislio koga će pozvati.
Martin Krivokapić
Stihovi, muzika, pjesme za dušu i “sevdah”
Skoro pun Mjesec, mirno more, refleksija kotorskih okolnih naselja, napravili su romantičnu atmosferu performansa “Kao da sam te sanjao”, scenografiju kao stvorenu za pitke note, balade, šansone, čak i za jednu sevdalinku i izvornu makedonsku pjesmu. Isprepletene zvucima klavira i stihovima, nizale su se pitke pjesme i melodije, koje su raznježile srca prisutnih. U originalnoj postavi, kad igraju na matičnoj sceni u Beogradu, iza izvođača je projekcija sa imenom numere koju izvode i piscem, čega ovoga puta nije bilo, ali su ljubitelji poezije sa lakoćom prepoznali stihove Vita Nikolića, Matije Bećkovića, Žaka Brela, Đorđa Balaševića, Konstantina Simonova, Božidara Timotijevića i drugih.
-Prelijepa scena. Svaka čast Martinu Krivokapiću. Nama je čast da budemo dio prvog Festivala, nadamo se da će biti višedecenijski i da će nas pozvati još koji put. Imamo sreće da smo se našli u toj njegovoj selekciji. Ovdje u našoj predstavi glavnu ulogu ima “duša”, nadam se da smo uspjeli da je “prikažemo”. Izabrali smo pjesme koje najviše volimo i za koje mislimo da vrijedi predstaviti publici, jer mnogi ljudi misle da ne voli poeziju i malo bježe od toga dok ne vide da je mi govorimo prirodno u formi monologa, kaže Vladan Savić.
Savići su divan primjer jedne zdrave, pritom umjetničke porodice, što su i pokazali, kako svojim izborom pjesama, tako i načinom na koji su ga predstavili kroz sklad uzajamnih odnosa na sceni, kao i svojim profesionalnim odnosom prema publici.
Program “Kao da sam te sanjao” često igraju u Beogradu i po Srbiji, a izuzetno dobro ga prihvata naša dijaspora u Kanadi, Njemačkoj…
Sve programe Festivala “Tri dana duš(ž)e” ispratili su učenici i učenice kotorske Gimnazije, zajedno sa svojim profesorkama.
Raznovrstan muzičko-zabavni program uz degustaciju ribe, vina i piva
U srijedu, 10. septembra u Petrovcu će se održati kultna Petrovačka noć. Kako je saopšteno iz Turističke organizacije opštine Budva, posjetioce očekuje bogata ponuda muzike, gastronomije i zabave, uz prepoznatljivu atmosferu koja svake godine privlači veliki broj posjetilaca.
Program će započeti u 16 sati tradicionalnim disciplinama poput vuče konopa, plivanja i drugih takmičenja, a u 17 sati nastaviti dječjim programom na platou ispred „Crvene komune“, gdje će učešća uzeti djeca i animatori koji će zajedno modelovati balone, igrati takmičarske interaktivne igre, a sve uz maskote Diznijevih junaka.
Nakon toga, od 18 sati, kreće degustacija ribe, vina i piva. Organizatori su pripremili 500 kilograma mediteranske ribe, kao i dovoljne količine vina kompanije „Plantaže“ i piva iz pivare „Trebjesa“.
Petrovac – Foto Marko Obradović
Defile i koncert Gradske muzike Budva na platou ispred „Crvene komune“ zakazan je za 19 sati, nakon čega će u 21 sat uslijediti večernji muzički program na petrovačkom šetalištu u okviru kojeg će nastupiti: Tijana Bogićević, Boris Režak, Nina Žižić i bend Milky Wave.
– Za sam kraj je predviđen tradicionalni vatromet koji će spektakularno zaokružiti veče. Cijeli program je besplatan – uključujući cjelodnevne zabavne sadržaje, koncerte i degustacije – zaključuju iz TO opštine Budva.
Još jedno izdanje Crnogorske bojanke „Narodne nošnje Crne Gore“, iz koje će djeca od najranijeg uzrasta učiti da je različitost bogatstvo na koje treba biti ponosan, a ne nešto od čega treba zazirati, predstavljeno je u ponedjeljak u Podgorici u organizaciji Međunarodnog kluba žena Crne Gore.
Supruga crnogorskog predsjednika Milena Milatović, koja je pokroviteljka projekta, poručila je na predstavljanju da bojanke za djecu nijesu samo sredstvo za igru, već i za učenje, razvoj kreativnosti, mašte, koncentracije i finih motoričkih vještina.
„No, ova bojanka je i mnogo više od toga – ona je prilika da bolje razumijemo bogatstvo kulturne baštine Crne Gore i, što je najvažnije, da djecu naučimo koliko različitosti mogu biti dragocjene“, istakla je Milatović.
U narodnim nošnjama Crne Gore, kako je kazala, utkane su emocije, sjećanja, priče i snovi predaka.
„Bilo da potiču sa sjevera, primorja ili centralnih krajeva, ove nošnje čine jedinstvenu sliku Crne Gore i pokazuju koliko smo bogati u različitostima“, naglasila je Milatović.
Crnogorska bojanka Narodne nošnje Crne Gore
Ona je zahvalila Međunarodnom klubu žena Crne Gore, organizaciji koja je, kako je istakla, sa puno ljubavi i posvećenosti inicirala i realizovala ovaj projekat.
Milatović je, obraćajući se mališanima, dodala da je ova bojanka ključ koji otvara vrata jedne velike riznice u kojoj čuvamo našu kulturu.
„Dok budete bojali predivne ilustracije, postaćete mali čuvari kulturne baštine Crne Gore. Budite radosni dok bojite, budite ponosni dok učite i nikada ne zaboravite da je ono što nosite u sebi – zajedništvo, ljubav i međusobno poštovanje – najveće bogatstvo koje možete podijeliti sa svijetom“, navela je Milatović.
Urednica “Crnogorske bojanke“ Adrijana Husić kazala je da joj je veliko zadovoljstvo što već sada čuju prve pozitivne komentare o izdanju u koje su, kako je istakla, utkali veliku ljubav i mnogo energije, saradnje i partnerstva.
Ona je naglasila da vjeruje da uspjeh bojanke „Narodne nošnje Crne Gore“ leži upravo u tome.
„Vjerujem da će bojanka najbolju i najljepšu priču pričati upravo od bojenja koje kreće danas, do zajedničkih promocija koje ćemo raditi ne samo u Crnoj Gori, već i šire. Vjerujem da ćete ovoj bojanci dati jednu posebnu, novu notu i jednu posebnu ljubav, kao što smo je i mi dale“, navela je Husić.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Lejla Dervišagić, kazala je da su narodne nošnje, kao dio kulture, izraz identiteta i da govore o istoriji, vrijednostima i vjerovanjima jedne zajednice ili regije.
Prema njenim riječima, broj nošnji koji se nalazi u ovoj bojanci dokaz je bogatstva Crne Gore, suživota i poštovanja drugih i drugačijih.
„A sama izrada ove bojanke i njena svrha su iz želje da djeca još od najranijih uzrasta uče i nauče da raznolikost i različitost predstavljaju bogatstvo na koje treba da budemo ponosni, a ne nešto od čega treba zazirati, što nas dijeli ili čega treba da se bojimo“, istakla je Dervišagić.
Crnogorska bojanka Narodne nošnje Crne Gore
Ona je rekla da su to vrijednosti koje promoviše i Savjet Evrope i da je zato veoma srećna što su bili u prilici da podrže ovu inicijativu Međunarodnog kluba žena pod pokroviteljstvom prve dame.
Takođe, podsjetila je da je Savjet Evrope najstarija međunarodna organizacija na evropskom kontinentu koja se bavi ljudskim pravima.
Kako je navela Dervišagić, osnivanje Savjeta Evrope nakon Drugog svjetskog rata stvorilo je nadu i vjeru u jednu novu Evropu u kojoj će se poštovati ljudska prava, vladavina prava i jačati principi demokratije.
„Danas Savjet Evrope ima 46 zemalja članica, od čega su 27 članice Evropske unije. Prošle godine je Savjet Evrope proslavio 75 godina postojanja, a ove godine slavimo 75 godina postojanja Evropske konvencije o ljudskim pravima“, dodala je Dervišagić.
Evropska konvencija o ljudskim pravima, kako je kazala, pravni je instrument koji garantuje osnovna prava i slobode svih ljudi, a čije sprovođenje prati Evropski sud za ljudska prava.
Dervišagić je istakla da su kultura, kulturno nasljeđe i kulturni identitet veoma važan stub u borbi za i u očuvanju ljudskih prava.
Ona je naglasila da bez kulture nema ni demokratije.
Koordinatorka projekta Enisa Murseli Gjokaj rekla je da je predstavljanje edukativne bojanke „Narodne nošnje Crne Gore“ događaj koji slavi raznolikost, nasljeđe i dječju maštu.
„Želim da podijelim sa vama da je ova bojanka nastala iz iskrene želje da djeca, kroz igru i ilustracije, upoznaju ljepotu kulturnog nasljeđa narodnih nošnji svih koji žive u našoj zemlji“, kazala je Murseli Gjokaj.
Ona je zahvalila svim partnerima i donatorima koji su omogućili realizaciju ove ideje.
„Neka današnji dan bude početak jedne šarene, inkluzivne priče koju ćemo zajedno bojiti – sa djecom, za djecu i za budućnost punu razumijevanja“, navela je Murseli Gjokaj.
