U Herceg Novom je održan sastanak podružnice Bokeškog Foruma, u sklopu priprema za kampanju za izbore u Herceg Novom.
-Opštinski odbor dao je punu podršku dr Andriji Petkoviću, povodom odluke da Bokeški Forum napusti koaliciju u Tivtu. Time smo pokazali da nam do fotelja i funkcija nije stalo, ako to ne znači i kvalitativno poboljšavanje uslova života svih građana, bez obzira na pol, naciju i vjeru, kaže se u saopštenju.
Eventualne predizborne koalicije u Herceg Novom za Bokeški Forum moguće su samo sa lokalnim listama. Ukoliko do njih ne dođe, nastupićemo samostalno jer i tako imamo dovoljno snage da budemo nezaobilazan faktor u formiranju buduće vlasti.
Ljudi koji će biti na listi Bokeškog Foruma su društveno odgovorni i u političkom smislu nepotrošeni u turbulentnom vremenu koje je nadamo se za nama. Herceg Novi bez podjela, građanski koncept i snažna decentralizacija naše su zvijezde vodilje, koje će nam sigurni smo, obezbijediti podršku 13. aprila.
Svi koji vide sebe u gradjanskoj Crnoj Gori, oslobodjeni bilo kakvih suludih podjela mogu nas kontaktirati putem e maila: bokeskiforumhnovi@gmail.com.
Ministarstvo turizma i EKO fond, uz podršku Evropske unije (EU), dodijelili su 2.5 miliona eura subvencija za 15 hotela u Crnoj Gori.
Kako je saopšteno iz Ministarstva turizma, subvencije su dodijeljene u okviru programa za podsticanje energetske efikasnosti.
“Time je uspješno završen najzahtjevniji dio važnog projekta koji je pokazao da Crna Gora može i mora da ide putem održivog razvoja, odgovornog upravljanja resursima i jačanja konkurentnosti u turizmu”, navodi se u saopštenju.
Ministar turizma, Simonida Kordić, kazala je da je to prvi konkretan korak ka transformaciji turističkog sektora.
“Gdje se inovacije, modernizacija i ekološka odgovornost prepliću u jedinstven cilj: jačanje naše turističke ponude na način koji donosi benefite i privredi i životnoj sredini”, navela je Kordić.
Prema njenim riječima, ta donacija EU nije samo finansijska pomoć, već i snažna poruka povjerenja u viziju i posvećenost održivom razvoju.
Simonida Kordić
“Podrška međunarodnih partnera omogućila nam je da ostvarimo konkretne rezultate: smanjenu potrošnju energije u 15 hotela, povećan komfor gostiju, jer energetski efikasni objekti nude kvalitetnije uslove boravka, kao i smanjen karbonski otisak, što doprinosi očuvanju prirodnih resursa i jačanju ekološkog imidža Crne Gore”, istakla je Kordić.
Ona je dodala da se završetkom tog projekta ne završava njihovo opredjeljenje ka održivom turizmu.
“Ovim pokazujemo da Crna Gora može postaviti standarde u regiji kada je riječ o zelenom i energetski efikasnom turizmu”, naglasila je Kordić.
Iz Ministarstva turizma su reklu da su hoteli imali priliku da dobiju subvencije od 60 hiljada do 200 hiljada eura.
Projekti su sprovedeni u hotelima na teritoriji: Podgorice, Budve, Tivta, Herceg Novog, Nikšića, Bara i Pljevlja.
“Posebno su nagrađeni oni koji rade tokom čitave godine čime doprinose prevazilaženju problema sezonalnosti, kao i oni koji posluju na sjeveru države, čiji je razvoj među prioritetima aktuelne Vlade”, kaže se u saopštenju.
Projekat će, dodaje se, biti nastavljen kroz preostala sredstva, a uz podršku međunarodnih partnera.
“Krajnji cilj je efikasna upotreba resursa i modernizacija smještajnih kapaciteta, čime unapređujemo sveukupno iskustvo boravka u Crnoj Gori”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva turizma.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore sprovodi radove na rekonstrukciji šetališta “Pet Danica” na potezu od Meljina do hotela Plaža u Herceg Novom. Ovaj značajan infrastrukturni projekat realizuje se s ciljem modernizacije i unapređenja kvaliteta ove frekventne lokacije, koja ima važnu ulogu u turističkoj ponudi grada.
Projekat se u cjelosti finansira iz budžeta Javnog preduzeća u iznosu od 1.500.000 eura. Radovi su započeti 7. oktobra 2024. godine, nakon završetka ljetnje turističke sezone, i odvijaju se prema planiranoj dinamici i ugovorenim rokovima. Do sada je postavljeno oko 1.500 m² novog behatona, instalirani su sistemi za odvod vode i elektroinstalacije, a realizovano je 40% ukupnih radova.
Uprkos mogućim nepredvidivim okolnostima, očekuje se da će radovi biti završeni prije početka ljetnje turističke sezone. Po završetku projekta, Herceg Novi će dobiti moderno, funkcionalno i estetski uređeno šetalište, koje će dodatno obogatiti turističku ponudu Crne Gore.
Rekonstrukcija šetališta “Pet Danica” dio je šire strategije Javnog preduzeća za unapređenje obalne infrastrukture, potvrđujući njegovu posvećenost odgovornom upravljanju morskim dobrom i održivom razvoju crnogorske obale.
Ministarstvo pomorstva je, u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, u okviru platforme e-plaćanje implementiralo elektronsko plaćanje za sve usluge koje vrše Lučke kapetanije u Baru i Kotoru.
Na stranici ePlaćanje (eplacanje.gov.me) se može izvršiti plaćanje administrativnih taksi, naknada i ostalih javnih prihoda, elektronskim putem uz upotrebu platnih kartica.
Ministar pomorstva Filip Radulović je od stupanja na dužnost insistirao na digatalizaciji pomorske administracije.
Naglasio je da je usluga izdavanja vinjeta u potpunosti digitalizovana što znači da se elektronskim putem podnose zahtjevi i vrše plaćanja, a strankama je ostalo isključivo da fizički dođu u Kapetaniju i preuzmu vinjetu.
„Ovo je samo jedan segment koji je realizovalo Ministarstvo pomorstva, a sve u cilju realizacije i implementacije plana koiji obuhvata digitalizaciju svih usluga koje pružaju Lučke kapetanije“, kazao je Radulović.
Digitalizovan način plaćanja Lučke kapetanije
U cilju implementacje navedenog plana, realizovano je elektronsko plaćanje za sve ostale usluge koje se vrše u Lučkim kapetanijama dok će se u narednom periodu raditi na potpunoj digitalizaciji svih usluga. Riječ je o zahtjevnom procesu koji, između ostalog, podrazumjeva saradnju sa drugim državnim institucijama i razmjenu elektronskih podataka između organa, kao i izmjenu poostojeće zakonske i podzakonske regulative.
Crnogorski građani u četvrtak su dobrovoljno vratili 37 komada oružja, 1.192 komada municije, sedam ručnih bombi i djelove vatrenog oružja, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je oružje vraćeno u okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju Uprava policije sprovodi već duži niz godina.
Iz Uprave policije su kazali da su građani u četvrtak u Podgorici, Danilovgradu i na Cetinju dobrovoljno predali 15 komada oružja, od čega 12 pištolja i tri puške, 390 komada municije različite vrste i kalibra, kao i djelove oružja.
„Službenicima policije u Baru, Budvi, Kotoru i Herceg Novom je dobrovoljno vraćeno 11 komada vatrenog oružja, od čega četiri pištolja i sedam pušaka, 585 komada municije i četiri ručne bombe“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je u Bijelom Polju, Beranama i Plavu dobrovoljno predato sedam komada oružja, od čega šest pušaka i jedan pištolj, 77 komada municije različite vrste i kalibra, dvije bombe i djelovi od oružja.
„Policijskim službenicima u Nikšiću, Šavniku i Pljevljima dobrovoljno su predata četiri komada vatrenog oružja od čega tri puške i jedan pištolj, 140 komada municije i jedna ručna bomba“, kazali su iz Uprave policije.
Oni su istakli da je od početka januara dobrovoljno predato 2.160 komada oružja, 71.278 komada municije, 230 ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava.
„Čuvanje oružja čiji su vlasnici bili članovi porodica ili srodnici, bez obzira na to da li se ili nije pred nadležnim sudom spoveo ostavinski postupak, shodno Zakonu o oružju, predstavlja nelegalno oružje, sve dok eventualno neko od pravnih nasljednika ne dobije dozvolu za držanje tog oružja od Ministarstva unutrašnjih poslova“, kaže se u saopštenju policije.
Oni su ponovili da građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.
Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju o statusu očuvanosti i aktivnostima u Posebnom rezervatu prirode “Tivatska solila” za 2024. godinu.
-U Informaciji se navodi da se, na osnovu podataka Kojima raspolaže Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, dobijenih realizacijom svojih programa monitoringa, projekata i aktivnosti, kao i podataka i informacija koje su dobijene od drugih institucija i NVO-a tokom 2024. može zaključiti da je Posebni rezervat prirode “Tivatska solila” zadržao stanje očuvanosti i zaštite iz vremena njegovog stavljanja pod zaštitu (2008. godine), kao i da je aktivnim upravljanjem stanje rezervata unaprijeđeno-saopštili su iz Vlade.
Toponim Solila je, kao što mu i samo ime kaže, izveden od riječi „so”. Nekad su to bila „polja”, solane, odakle se crpila so, i to u više navrata u istoriji ovog mjesta. U prošlosti je to bilo čak i mjesto nekontrolisanog lova i ribolova, a danas je to zaštićeni rezervat u kome se ptice mogu „loviti” samo fotoaparatom, pa i u tim prilikama vodi se računa da se ne uznemiravaju.
Solila su jedno od preostalih močvarnih priobalnih lokaliteta za ptice na istočnoj obali Jadrana koja su, zbog obilja hrane u plitkoj vodi, stanište ptica tokom zimovanja i odmorište na seobi ptica iz sjeverne i istočne Evrope. Ovaj prirodni biser, površine oko 150 hektara, u močvarnom je dijelu priobalnog pojasa Krtoljskog zaliva, naspram gradskog jezgra. Prvo je zaštićeno područje takve vrste na crnogorskoj obali. To je jedno od najvažijih odmorišta ptica na njihovom migratornom putu (Adriatic Flyway).
Pacijenti, osiguranici Fonda zdravstva, kojima je potrebna medicinska rehabilitacija u Institutu Simo Milošević, a koji prema pravilnicima moraju da plate učešće od 40% troškova, masovno odustaju od odlaska na terapiju, pišu “Vijesti”.
Razlog za to je što je Institut u novembru za pacijente Fonda zdravstva povećao cijene za duplo, tako da sada učešće pacijenata od 40% za 21 dan terapije iznosi i preko 900 eura. Pun pansion sa terapijama do novembra je koštao od 40 do 63 eura, a od tada su od 80 do 126 eura.
Iz Fonda zdravstva su kazali da Vlada može da promijeni pravilnike o tome ko ima pravo da mu troškovi rehabilitacije budu plaćeni u potpunosti, a rješenje problema vide u tome da oni dobiju veću nadležnost u utvrđivanju visina participacije.
Vlada i uprava Instituta prošle godine su dogovorili povećanje cijena za osiguranike Fonda zdravstva, uz obrazloženje da su dosadašnje cijene bile ispod troškova koje ima Institut, ali i kao nezvanična a legalna pomoć Institutu da se spasi od stečaja nakon što je u 2023. godini izgubio pacijente iz Norveške. Gosti iz ove države godišnje su Institutu donosili oko 2,7 do tri miliona eura ili oko četvrtine ukupnih prihoda, a za njih su cijene do prije dvije godine bile duplo veće u odnosu na domaće osiguranike.
Iako će novembarsko povećanje cijena za osiguranike Fonda pomoći Institutu da smanji troškove, to je uticalo na značajan rast troškova koje kroz participaciju mora da izdvoji dio domaćih osiguranika.
Više osiguranika “Vijestima” je potvrdilo da odustaju od rehabilitacije zbog rasta iznosa koji moraju da plate.
Iz Fonda zdravstva “Vijestima” su kazali da je visina troškova za osiguranika prilikom odlaska na rehabilitaciju u Institut Simo Milošević u Igalu utvrđena Odlukom o učešću osiguranika u troškovima liječenja zdravstvene zaštite koja je donijeta još 1991. godine.
– Važećim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju iz 2021. godine propisano je da Ministarstvo zdravlja, u skladu sa članom 15 Zakona, priprema predlog predmetne odluke, koji u konačnom usvaja Vlada Crne Gore. Dakle, nadležnost za izmjenu, odnosno donošenje nove odluke je dato Ministarstvu, odnosno Vladi Crne Gore. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je u prošloj godini inicirao izmjene navedene odluke upravo iz razloga što smo kroz određene slučajeve u praksi prepoznali nedosljednosti i potrebu za izmjenama postojećih rješenja – kazali su iz Fonda.
Oni navode da rješenje ovog problema vide u tome da se Fondu da veća nadležnost u određivanju participacija pacijenata za rehabilitaciju, jer bi svojim osiguranicima na efikasniji način omogućili korišćenje ovih prava.
– S obzirom da su odlukama Vlade Crne Gore u 2024. godini uvećane cijene za rehabilitaciju u Institutu Igalo, automatski je došlo do povećanja iznosa koji naši osiguranici izdvajaju kroz učešće u troškovima rehabilitacije. Sve pomenuto još jednom ukazuje na potrebu da Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ima značajno veća ovlašćenja od trenutno utvrđenih, a što je u nekoliko navrata isticano i od strane direktora Fonda. Na taj način bi se ova i slične situacije, koje onemogućavaju naše osiguranike da ostvare svoja prava u potpunosti, rješavale na efikasniji i sistemski kvalitetniji način – naveli su iz ove Institucije.
Prema sadašnjim pravilima Fond u potpunosti finansira troškove za rehebilitaciju u Igalo za djecu osiguranika, žene u toku trudnoće, porođaja i godinu dana nakon porođaja, za starije od 65 godina, davaoci organa, tkiva i ćelija u svrhu liječenja, dobrovoljni davaoci krvi, koji su krv dali više od deset puta, korisnici socijalno-zaštitnih prava i članovi njihovih porodica, korisnici najniže penzije, borci, vojni invalidi, civilni invalidi rata i korisnici materijalnog obezbjeđenja boraca, nezaposleni, osobe na izdržavanju zatvorske kazne i kojima je izrečena mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja, slijepa i gluvonijema lica i lica s autizmom.
– Za sve ostale osiguranike iznos učešća zavisi od dijagnoze koja je utvrđena od strane ljekara specijaliste i može biti od 0,25 eura po jednom bolničkom danu do 40 odsto učešća u odnosu na ukupni iznos troškova rehabilitacije. U konkretnom slučaju, koji pominjete u Vašem pitanju, važno je naglasiti da postoji cjenovnik Instituta u Igalu koji propisuje da, na osnovu ukupnog iznosa troškova boravka za 21 dan, Fond učestvuje sa 60 odsto, a osiguranik sa 40 odsto u ukupnim troškovima rehabilitacije – navedeno je u odgovorima Fonda.
Ako se smanji broj pacijenata biće ugrožen plan oporavka
Prema planu restrukturiranja Instituta, koji treba da ga spasi od stečaja, očekuje se da će Institut godišnje imati 100 hiljada pacijenata koji su osiguranici Fonda sa prosječnom dnevnom cijenom od 90 eura, čime bi od njih prihodovao ukupno devet miliona eura. To je duplo više nego što Institut sada prihoduje od fondovskih pacijenata.
Ukoliko se nastavi trend da osiguranici Fonda odustaju od rehabilitacije u Institutu zbog većih troškova svog učešća, biće ugrožen očekivani plan prihoda Instituta u narednim godina, a time i efekti samog Plana restrukturiranja.
Novi plan restrukturiranja, prema dogovorenim izmjenama, trebalo bi da bude usvojen do 20. februara.
Brod “Galeb” iduće sedmice stiže u Rijeku, gdje će biti privezan na Molo longo, njegov budući stalni vez.
Grad Rijeka nije precizirao tačan datum teglja, budući da isti ovisi o dogovorima s Lučkom upravom, Brodogradilištem Dalmont i Jadranskim pomorskim servisom, ali i vremenskim uvjetima. No, sigurno je da će njegov dolazak izazvati veliku pažnju javnosti.
Iako će “Galeb” biti privezan na Molo longo, još nekoliko mjeseci neće biti potpuno spreman za otvorenje. Unatoč završetku radova u brodogradilištu Dalmont, ostaje velik dio prostora koji je bio predviđen za ugostiteljske i smještajne sadržaje, a koji će zasad ostati prazan. Grad Rijeka već neko vrijeme priprema novi natječaj za zakup gotovo 1.000 četvornih metara prostora, ali interes investitora zasad nije dovoljno velik da bi se projekt realizirao u punom opsegu, piše Novi List.
Dug put obnove i novi početak
Projekt obnove broda “Galeb” traje još od kraja 2019. godine, kada je brod otegljen u kraljevičko brodogradilište na temeljitu rekonstrukciju. Iako su primopredaja i vraćanje broda u Rijeku odrađeni bez velikog publiciteta, činjenica je da je brod sada na završnom putu prema svojoj konačnoj namjeni – postati brod-muzej.
Nakon dolaska na Molo longo, radovi na postavljanju muzejske izložbe nastavit će se unutar broda. Posjetitelji će moći istražiti njegovu bogatu 87-godišnju povijest, od njegove izgradnje 1938. godine, potapanja u Drugom svjetskom ratu, obnove i službe kao Titovog broda, sve do njegovog najnovijeg poglavlja kao kulturno-istorijske atrakcije.
Završni radovi i planirano otvorenje
Prema informacijama iz Grada Rijeke, završetak postavljanja muzejskog postava planiran je za travanj ove godine. Posao su dobile tvrtke Černelić d.o.o. i Audio Video Consulting d.o.o., a očekuje se da će brod biti otvoren u svibnju – upravo pred lokalne izbore, što nije neuobičajeno u hrvatskoj političkoj praksi.
Troškovi obnove “Galeba” premašili su 15 milijuna eura, od čega je dio financiran europskim sredstvima. Preciznije, riječ je o 15,3 milijuna eura uloženih u sve aktivnosti vezane uz ovaj brod od 2007. godine do njegova skorog otvorenja za posjetitelje.
Nakon desetljeća neizvjesnosti, povratak “Galeba” u Rijeku označava njegov novi život – ovaj put u službi kulture, povijesti i turizma.
