14 C
Kotor

Slušaj online radio

Crnogorska bojanka Narodne nošnje Crne Gore dokaz bogatstva države

0
Crnogorska bojanka Narodne nošnje Crne Gore dokaz bogatstva države
Crnogorska bojanka Narodne nošnje Crne Gore

Još jedno izdanje Crnogorske bojanke „Narodne nošnje Crne Gore“, iz koje će djeca od najranijeg uzrasta učiti da je različitost bogatstvo na koje treba biti ponosan, a ne nešto od čega treba zazirati, predstavljeno je u ponedjeljak u Podgorici u organizaciji Međunarodnog kluba žena Crne Gore.

Supruga crnogorskog predsjednika Milena Milatović, koja je pokroviteljka projekta, poručila je na predstavljanju da bojanke za djecu nijesu samo sredstvo za igru, već i za učenje, razvoj kreativnosti, mašte, koncentracije i finih motoričkih vještina.

„No, ova bojanka je i mnogo više od toga – ona je prilika da bolje razumijemo bogatstvo kulturne baštine Crne Gore i, što je najvažnije, da djecu naučimo koliko različitosti mogu biti dragocjene“, istakla je Milatović.

U narodnim nošnjama Crne Gore, kako je kazala, utkane su emocije, sjećanja, priče i snovi predaka.

„Bilo da potiču sa sjevera, primorja ili centralnih krajeva, ove nošnje čine jedinstvenu sliku Crne Gore i pokazuju koliko smo bogati u različitostima“, naglasila je Milatović.

Crnogorska bojanka Narodne nošnje Crne Gore

Ona je zahvalila Međunarodnom klubu žena Crne Gore, organizaciji koja je, kako je istakla, sa puno ljubavi i posvećenosti inicirala i realizovala ovaj projekat.

Milatović je, obraćajući se mališanima, dodala da je ova bojanka ključ koji otvara vrata jedne velike riznice u kojoj čuvamo našu kulturu.

„Dok budete bojali predivne ilustracije, postaćete mali čuvari kulturne baštine Crne Gore. Budite radosni dok bojite, budite ponosni dok učite i nikada ne zaboravite da je ono što nosite u sebi – zajedništvo, ljubav i međusobno poštovanje – najveće bogatstvo koje možete podijeliti sa svijetom“, navela je Milatović.

Urednica “Crnogorske bojanke“ Adrijana Husić kazala je da joj je veliko zadovoljstvo što već sada čuju prve pozitivne komentare o izdanju u koje su, kako je istakla, utkali veliku ljubav i mnogo energije, saradnje i partnerstva.

Ona je naglasila da vjeruje da uspjeh bojanke „Narodne nošnje Crne Gore“ leži upravo u tome.

„Vjerujem da će bojanka najbolju i najljepšu priču pričati upravo od bojenja koje kreće danas, do zajedničkih promocija koje ćemo raditi ne samo u Crnoj Gori, već i šire. Vjerujem da ćete ovoj bojanci dati jednu posebnu, novu notu i jednu posebnu ljubav, kao što smo je i mi dale“, navela je Husić.

Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Lejla Dervišagić, kazala je da su narodne nošnje, kao dio kulture, izraz identiteta i da govore o istoriji, vrijednostima i vjerovanjima jedne zajednice ili regije.

Prema njenim riječima, broj nošnji koji se nalazi u ovoj bojanci dokaz je bogatstva Crne Gore, suživota i poštovanja drugih i drugačijih.

„A sama izrada ove bojanke i njena svrha su iz želje da djeca još od najranijih uzrasta uče i nauče da raznolikost i različitost predstavljaju bogatstvo na koje treba da budemo ponosni, a ne nešto od čega treba zazirati, što nas dijeli ili čega treba da se bojimo“, istakla je Dervišagić.

Crnogorska bojanka Narodne nošnje Crne Gore

Ona je rekla da su to vrijednosti koje promoviše i Savjet Evrope i da je zato veoma srećna što su bili u prilici da podrže ovu inicijativu Međunarodnog kluba žena pod pokroviteljstvom prve dame.

Takođe, podsjetila je da je Savjet Evrope najstarija međunarodna organizacija na evropskom kontinentu koja se bavi ljudskim pravima.

Kako je navela Dervišagić, osnivanje Savjeta Evrope nakon Drugog svjetskog rata stvorilo je nadu i vjeru u jednu novu Evropu u kojoj će se poštovati ljudska prava, vladavina prava i jačati principi demokratije.

„Danas Savjet Evrope ima 46 zemalja članica, od čega su 27 članice Evropske unije. Prošle godine je Savjet Evrope proslavio 75 godina postojanja, a ove godine slavimo 75 godina postojanja Evropske konvencije o ljudskim pravima“, dodala je Dervišagić.

Evropska konvencija o ljudskim pravima, kako je kazala, pravni je instrument koji garantuje osnovna prava i slobode svih ljudi, a čije sprovođenje prati Evropski sud za ljudska prava.

Dervišagić je istakla da su kultura, kulturno nasljeđe i kulturni identitet veoma važan stub u borbi za i u očuvanju ljudskih prava.

Ona je naglasila da bez kulture nema ni demokratije.

Koordinatorka projekta Enisa Murseli Gjokaj rekla je da je predstavljanje edukativne bojanke „Narodne nošnje Crne Gore“ događaj koji slavi raznolikost, nasljeđe i dječju maštu.

„Želim da podijelim sa vama da je ova bojanka nastala iz iskrene želje da djeca, kroz igru i ilustracije, upoznaju ljepotu kulturnog nasljeđa narodnih nošnji svih koji žive u našoj zemlji“, kazala je Murseli Gjokaj.

 Ona je zahvalila svim partnerima i donatorima koji su omogućili realizaciju ove ideje.

„Neka današnji dan bude početak jedne šarene, inkluzivne priče koju ćemo zajedno bojiti – sa djecom, za djecu i za budućnost punu razumijevanja“, navela je Murseli Gjokaj.

Sunce, oblaci i ugodno toplo, ali stižu pljuskovi

0
Sunce, oblaci i ugodno toplo, ali stižu pljuskovi
Boka Kotorska – foto Zoran Nikolić

Pretežno ili djelimično sunčano. U srijedu očekuje se postepeno naoblačenje, koje će u popodnevnim satima ili krajem dana mjestimično usloviti kišu ili pljusak i grmljavinu, prvo na jugozapadu i zapadu zemlje. Četvrtak nestabilan, na jugu i u centralnim predjelima moguće obilnije padavine.

Vjetar većinom slab-umjeren, u srijedu i pojačan jugozapadni.

Najviša temperatura od 23°C do 30°C na sjeveru, a do 33°C na jugu. Malo svježije u četvrtak i petak.

Sail & Fly u Muzeju nautičkog nasljeđa Porto Montenegro

0
Sail & Fly u Muzeju nautičkog nasljeđa Porto Montenegro
Izložba Ivane Bjelice – Porto Montenegro foto Boka News

Sail & Fly naziv je izložbe slika, crteža i fotografija akademske slikarice Ivane Bjelice koja je sinoć otvorena u Muzeju nautičkog nasljeđa Porto Montenegro.

Izložba  je priređena u susret finalu prestižne jedriličarske trke The Ocean Race Europe.

„Kroz ciklusu Sail & Fly umjetnica istražuje elemente mora i vazduha, te slobodu koja nastaje u njihovom spoju, dok jedrenje postaje metafora letenja i unutrašnje ravnoteže. Privilegija umjetnosti je što svako od nas ima slobodu da je doživi na sopstveni način. U Ivaninim slikama osjećam posebnu energiju, svjetlost i optimizam, nešto što donosi nadu i utjehu, nešto što želite da imate u svojoj blizini“, kazala je na otvaranju izložbe dr Zorica Đurović.

U ime Opštine Tivat okupljene je pozdravila menadžerka Ivona Petrović, koja je kazala da finale The Ocean Race Europe u Boki prevazilazi okvire sportske manifestacije – ono je i prilika za edukativne, kulturne i zabavne sadržaje.

“Treba da iskoristimo ovaj trenutak da Tivat i Crnu Goru upišemo na mapu jedriličarskih destinacija i pokažemo naše poznato gostoprimstvo. Ova izložba je korak ka tom cilju“, zaključila je Petrović.

Izložba Ivane Bjelice – Porto Montenegro foto Boka News

„Izuzetno mi je zadovoljstvo što svoj ciklus radova prvi put predstavljam u ovom predivnom i jedinstvenom prostoru Muzeja nautičkog nasljeđa. Drago mi je da moju umetničku plovidbu započinjem baš u Boki Kotorskoj – a onda ćemo videti na koju stranu će nas vetar odneti“, poručila je umjetnica Ivana Bjelica.

Izložba je organizovana uz podršku Organizacionog odbora finala The Ocean Race Europe, Porto Montenegra, Pomorskog fakulteta Kotor i kompanije Una Montenegro.

Izložba Ivane Bjelice – Porto Montenegro foto Boka News

Ivana Bjelica rođena je u Novom Sadu, gdje je diplomirala slikarstvo na Akademiji umetnosti u klasi prof. Milana Blanuše. Članica je više umjetničkih udruženja, a iza sebe ima preko 30 samostalnih i više od 100 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Njeni radovi nalaze se u brojnim muzejima širom svijeta. Osim slikarstvom, bavi se fotografijom, grafičkim i enterijerskim dizajnom, a u novije vrijeme i modom.

Izložba se može pogledati do 29. septembra.

Pronađen uginuli delfin na obali između Perasta i Risna (Video)

Uginuli delfin dug oko dva metra, pronađen je danas na obali između Perasta i Risna.

O pronalasku mrtvog morskog sisara obavijestili su nas čitaoci, koji su nam kazali da su obavijestili i Instuitut za biologiju mora iz Kotora.

Delfin je u ovom dijelu zaliva primjećen već neko vrijeme tokom ovog ljeta kako se “igra” i bio je atrakcija za brojne turiste koji posjećuju otok Gospe od Škrpjela.

Podsjećamo da je u ovom dijelu Boke izuzetno visok pomorski promet koji predstavlja potencijalnu opasnost za radoznale delfine…

Pronađen uginuli delfin na obali između Perasta i Risna (Video)
Uginuli delfin – foto Boka News

Inače, u vodama Bokokotorskog zaliva odomaćilo se jato od više jediniki delfina, čije prisustvo ne veseli ribare, koji delfine smatraju opasnošću za svoj ulov i mreže.

Tivat postaje mediteranski centar održivosti, umjetnosti i nauke

Tivat postaje mediteranski centar održivosti, umjetnosti i nauke
Atmosphere during Dock-out for the start of Leg 5 of The Ocean Race Europe 2025 in Genova, Italy on September 07, 2025. (Photo by Jean-Louis Carli / The Ocean Race Europe 2025)

Ocean Live Park otvara svoja vrata 15. septembra



Šetalište Pine u Tivtu postaje domaćin Ocean Live Parka, centralnog segmenta finalne etape The Ocean Race Europe 2025 od 15. do 21. septembra. Ovaj višednevni javni program pozicionira Tivat ne samo kao završnu luku jedne od najvažnijih evropskih regata, već i kao platformu za interdisciplinarni dijalog o zaštiti mora, obrazovanju i savremenoj kulturi.

Ocean Live Park okuplja međunarodne jedriličarske timove, domaće obrazovne i naučne institucije, kulturne organizacije i lokalnu zajednicu kroz više od 50 programskih cjelina koje će biti realizovane tokom sedam dana. Program uključuje naučne prezentacije, dječije radionice, izložbe, koncerte, filmske projekcije i razgovore sa istraživačima.

Svečano otvaranje Ocean Live Parka planirano je za ponedjeljak, 15. septembra u 16:00 časova, na glavnoj bini na Pinama. Ceremoniju otvaraju nastupi folklornih ansambala KUD “Boka” i orkestra Vojske Crne Gore, a program se nastavlja do 23h uz koncert benda Toć i DJ setove.

Univerzitetski paviljon i edukativni program za učenike i studente

Jedan od ključnih segmenata Ocean Live Parka jeste edukativna zona, organizovana u saradnji sa Pomorskim fakultetom Kotor i Institutom za biologiju mora. Tokom trajanja festivala, đaci osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore učestvovaće u naučnim radionicama, eksperimentima, diskusijama i demonstracijama najnovijih tehnologija za zaštitu mora.

Posebnu pažnju privući će postavka posvećena vrstama ajkula i raža iz Jadrana, kao i teme vezane za zagađenje mikroplastikom, kvalitet morske vode i inovacije u pomorstvu. Sadržaj je prilagođen svim uzrastima i dostupan na više jezika u službenoj upotrebi.

Studenti Pomorskog fakulteta aktivno učestvuju u realizaciji sadržaja u Univerzitetskom paviljonu, a planirana je i saradnja sa međunarodnim istraživačkim timovima koji u sklopu trke prikupljaju podatke o stanju mora u Evropi.

Večernji program i kultura na talasima

Kultura je važan dio identiteta Ocean Live Parka. Svake večeri posjetioce očekuje pažljivo kuriran umjetnički program na više lokacija: pozornici Pine Stage, u Kulturnom centru i na plaži Mimosa.

Ističu se dokumentarne projekcije filmova crnogorskog reditelja Vladimira Perovića, prikazivanje dokumentarca Ocean sa naracijom Sir Davida Attenborougha, pozorišna predstava “Zelena gora” u izvođenju Teatra mladih, kao i koncerti gitarskog dua Srđana Bulatovića i Darka Nikčevića.

Program dodatno obuhvata dječije radionice, performanse, lokalne horove i muzičke sastave, uz svakodnevne DJ setove i otvorene gastro punktove.

Pregled glavnih događaja:

  • 15. septembar: Otvaranje Ocean Live Parka, kulturni nastupi, bazar i večernji koncert
  • 16. septembar: Radionice i prezentacije Ministarstva ekologije, večernji nastupi i film
  • 17. septembar: Fan Day, Pit Lane Tours, predstava “Zelena gora”
  • 18. septembar: Speed Runs, filmsko veče, koncert L’ombelico benda
  • 19. septembar: Ekološke radionice, koncert gitarskog dua, film “Ocean”
  • 20. septembar: Finalna regata, Sailors Parade, koncert i DJ program
  • 21. septembar: Akcija čišćenja plaža, dječiji program, svečana ceremonija zatvaranja

Nakon Turske i Španjolska uvodi zabranu za izraelske vojne pošiljke

0
Nakon Turske i Španjolska uvodi zabranu za izraelske vojne pošiljke
Brod – luka – Ilustracija (Foto: stockphoto mania/shutterstock.com)

Španjolska je donijela odluku kojom se brodovima i avionima koji prevoze oružje ili vojni gorivo za Izrael zabranjuje pristajanje u španjolske luke i korištenje zračnog prostora. Odluka dolazi u kontekstu gotovo dvogodišnje izraelske vojne ofenzive u Gazi.

Premijer Pedro Sánchez poručio je kako postoji jasna razlika između obrane zemlje i, kako je naglasio, bombardiranja bolnica ili uskraćivanja hrane civilima.

Mjera Španjolske slijedi potez Turske, koja je krajem kolovoza zatvorila svoje luke za izraelske brodove te onemogućila turskim brodovima uplovljavanje u izraelske luke, uključujući i zabranu vojnog tereta za Izrael.

Na globalnoj razini već su zabilježeni brojni prosvjedi u lukama protiv isporuka oružja Izraelu, a sve veći broj lučkih radnika odbija sudjelovati u rukovanju takvim pošiljkama. Ova odluka Španjolske mogla bi dodatno zakomplicirati opskrbne rute i logističke tokove u istočnom Mediteranu, posebno za brodove koji redovito prevoze osjetljive terete kroz europske luke.

Otoci nisu periferija, već strateško bogatstvo Hrvatske

0
Otoci nisu periferija, već strateško bogatstvo Hrvatske
Andrej Plenković – Sastanak Otočnog vijeća u Korčuli

Premijer Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak u Korčuli na sastanku Otočnog vijeća kako otoci nisu periferija, već strateško bogatstvo Hrvatske, a da je Vlada u proteklim mandatima u otoke uložila više od četiri milijarde eura.

Plenković je istaknuo kako se svako četvrto noćenje u Hrvatskoj ostvaruje na otocima, koji tako daju ogroman doprinos rastu hrvatskog BDP-a, a značajni su i za hrvatsku kulturu i identitet.

„Na 53 nastanjena hrvatska otoka živi oko 128 tisuća stanovnika. U našoj smo politici dokazali da su nam otoci prioritet. Nastojat ćemo izgraditi bolji zakonski okvir i osigurati više sredstava na raspolaganju kako bi se poticao i olakšao život na otocima. Imamo prijedlog Zakona o otocima i novi Zakon o regionalnom razvoju, a ujedno se intenziviraju pregovori o novom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028-2034.“, rekao je Plenković.

„Politika ravnomjernog regionalnog razvoja koju provodimo proteklih devet godina itekako je polučila rezultate u pogledu funkcionalne i fiskalne decentralizacije te institucionalne suradnje. U našim smo dosadašnjim mandatima u otoke uložili četiri milijarde eura, čime financijski pratimo tu politiku“, rekao je Plenković i najavio osnivanje Savjeta za Jadransku Hrvatsku, po uzoru na Savjet za Slavoniju, a uključivat će sedam jadranskih županija.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman istaknula je kako je u odnosu na 2016. godinu broj aktivnih gospodarstvenika na otocima porastao za više od 40 posto.

„Upravo je gospodarska aktivnost preduvjet za život i ostanak ljudi na otocima. I broj zaposlenih se povećao za 38 posto. Prosječna neto plaća u odnosu na 2016. godinu porasla je za skoro 60 posto. Veseli i rast broja djece u vrtićima za više od pet posto. Vjerujem da će se ovi trendovi, koji pokazuju demografsku revitalizaciju, nastaviti i u idućim godinama“, rekla je Mikuš Žigman i najavila da će novi Zakon o otocima unaprijediti postojeće mjere i uvesti nove, s naglaskom na digitalnoj tranziciji otoka i unaprjeđenju zdravstvene zaštite.

Na sastanku se govorilo i o održivom stanovanju na otocima, zdravstvenoj zaštiti, javnoj vodoopskrbi i javnoj odvodnji otpadnih voda na otocima te k otočnoj marikulturi i održivom plavom gospodarstvu na otocima.

Uoči sastanka, uručeno je petnaest ugovora i četiri odluke iz resora regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te zaštite okoliša i zelene tranzicije, ukupno vrijednih 31 milijun eura. Premijer Plenković je prethodno u Blatu sudjelovao u programu obilježavanja početka školske godine u Osnovnoj školi „Blato“ i Srednjoj školi „Ivo Padovan“.

Izraelska vojska naredila potpunu evakuaciju grada Gaze

0
Izraelska vojska naredila potpunu evakuaciju grada Gaze
Plan evakuacije grada Gaze
Foto: Dawoud Abu Alkas / REUTERS

Izraelska vojska je u utorak naredila evakuaciju cijelog grada Gaze prije planiranog izraelskog napada.

– Izraelska vojska odlučna je poraziti Hamas i djelovat će u području Gaze s velikom silom, baš kao što je to činila u cijelom pojasu, napisao je na X-u Avichay Adraee, glasnogovornik izraelske vojske za arapski jezik.

U objavi su stanovnici Gaze pozvani da se obalnom cestom upute prema al-Mawasiju na jugu pojasa Gaze, koji je Izrael označio kao humanitarnu zonu.

Ovo je prva naredba vojske za evakuaciju cijelog grada.

Prije su takvi pozivi upućivani samo za određena područja.

U ponedjeljak je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao stanovnicima Gaze da izađu odande prije planiranog izraelskog napada na grad.

Na dan kada je šest Izraelaca ubijeno u palestinskoj pucnjavi na autobusnoj stanici u Jeruzalemu, Netanyahu se zavjetovao da će pojačati rat protiv terorizma, napominjući da je izraelska vojska eliminirala gnijezda terorizma na Zapadnoj obali i srušila 50 terorističkih nebodera u Gazi u posljednja dva dana.

– Ta rušenja su samo početak velike kopnene kampanje u gradu Gazi, rekao je.

– Stoga koristim ovu priliku da kažem stanovnicima Gaze, pažljivo me slušajte: Upozoreni ste; Izlazite odande, kazao je Netanyahu.

Grad Gaza je najveće naselje na palestinskom teritoriju i dom je za oko milijun ljudi.

Netanyahu je u nedjelju izjavio da je do sada oko 100.000 ljudi napustilo to područje.

Humanitarne organizacije upozoravaju na daljnje pogoršanje već katastrofalne situacije za civilno stanovništvo.

Zaštitare odmah vratiti u škole

0
Zaštitare odmah vratiti u škole
Škola – foto Boka News

Udruženje Roditelji, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) zatražili su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) da javnosti hitno saopšti da li je planiran nastavak angažovanja zaštitara u osnovnim i srednjim školama tokom ove školske godine.

Iz tih nevladinih organizacija (NVO) su saopštili da su danas MPNI uputili dopis, sa tim zahtjevom.

“Ova mjera, sprovedena od februara do juna ove godine, nije bila samo tehnička mjera zaštite, već i simbolički čin koji je ulio osjećaj sigurnosti i povjerenja u školski prostor, koji bi morao biti zaštićen od vandalizma, fizičkih sukoba i svih oblika ugrožavanja bezbjednosti”, naveli su iz Udruženja Roditelji, HRA i CGO.

Međutim, kako su rekli iz tih NVO, s početkom nove školske godine mjera nije produžena, iako sistemsko rješenje još nije usvojeno.

Oni su kazali da je prethodna najava uvođenja novog zvanja „pozornik“, kao potencijalnog odgovora na potrebe zajednice, daleko od usvajanja.

“To znači da trenutno ne postoji ni trajno ni privremeno rješenje, a učenici i zaposleni su ponovo bez institucionalne podrške u domenu fizičke bezbjednosti”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je, prema javno dostupnim podacima, u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja, što dodatno potvrđuje ozbiljnost problema i potrebu za hitnim djelovanjem.

Iz Udruženja Roditelji, HRA i CGO pozvali su MPNI da javnosti saopšti rezultate evaluacije efekata koje je prisustvo zaštitara imalo tokom njihovog prethodnog angažmana i objavi šta je odlučilo o nastavku angažovanja zaštitara kao privremene mjere, do usvajanja sistemskih i dugoročnih rješenja u oblasti bezbjednosti u školama.

“Takođe, ako je proces odlučivanja već u toku, molimo da javnost bude blagovremeno informisana o planiranom vremenskom okviru i konkretnim koracima koji se preduzimaju”, naveli su iz tih NVO.

Oni su istakli da bezbjednost ne smije biti predmet odlaganja, niti kompromisa.

“Očekujemo brzu i odgovornu reakciju nadležnih, u interesu svih učenika, roditelja i zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore”, rekli su iz Udruženja Roditelji, HRA i CGO.

Herceg Novi: NVO Ekološko društvo Boke Kotorske i GP „Idemooo!“ kritikuju rad opštinskih službi

0
Herceg Novi: NVO Ekološko društvo Boke Kotorske i GP „Idemooo!“ kritikuju rad opštinskih službi
Betonjerka- GP Idemooo

Betonjerku tretiraju kao običan građevinski objekat



Okončana je javna rasprava koju je otvorila Agencija za životnu sredine za primjedbe i komentare na zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja betonske baze (postrojenja za proizvodnju betona) preduzeća Carine u Kamenom. Površina parcele za izgradnju baze iznosi 29.885 m².

Iz NVO Ekološko društvo Boke Kotorske i Građanski pokret „Idemooo!“ negoduju jer betonjerka uveliko radi na parcelama kompanije Carine.

Saopštenje je potpisala predsjednica NVO i odbornica Olivera Doklestić.

– Betonjerka je maksimalnog kapaciteta od 90 m³/h i sa potrebnom potrošnjom vode od 5.000 m³ godišnje. Problemi svake, pa i ove betonjerke su: štetan uticaj na klimu i kvalitet vazduha – velika emisija SO2, zasipanje kamenom prašinom (oslobađanje krupnijih i sitnih čestica koje zagađuju vazduh i negativno utiču na ljudsko zdravlje i biljne i životinsje vrste, eko-sisteme, enormna emisija buke, vibracije, potrošnja vode, zatim spravljanje betona zahtijeva znatne količine vode za proizvodnju i održavanje, uništavanje prostora, zemljišta, vegetacije i pejzažnih karakteristika, pojačana frekvencija teškog saobraćaja. Direktan i indirektan uticaj je od betonjerke na okolne slobodne prostore i umanjenje vrijednosti zemljišta oko nje i u širem okruženju – navode u saopštenju dostavljenom medijima.

Sekretarijat za prostorno planiranje, urbanizam i izgradnju opštine Herceg Novi, u novembru 2024. godine izdao je UT uslove (prije usvajanja PUP-a HN). U njima piše da se u industrijskoj zoni na Kamenome mogu izgraditi: privredni objekti, proizvodno zanatstvo, robno-distributivni centri, rafinerije, flotacije, topionice, željezare, asfaltne i betonske baze, skladišta opasnih materijala i eksploziva i sl.

– To znači da u Sekretarijatu za urbanizam nema limita, sve je moguće, i da je Carine d.o.o. tražio rafineriju – dobio bi je! Uslovi, pak, koji su „propisani“ UT uslovima od novembra 2024. godine određuju se prema betonjerki, zagađivaču prve kategorije, kao običnom građevinskom objektu uz put, pa mu čak propisuju regulacionu i građevinsku liniju, izgrađenost i spratnost kao da je u pitanju obična urbanizacija prostora, i sa sađenjem zelene leje uz glavni, magistralni put ka Trebinju, iako nije uz njega. To govori o površnosti PUP-a, ali i površnom pristupu Sekretarijata, ali najviše o Opštini kojoj nije stalo ni do očuvanja prostora, ni do zdravlja ljudi, ničega osim do ubiranja novca pa makar to bilo i na najštetniji način – konstatuju u saopštenju.

Doklestić naglašava da Zakon propisuje da svi objekti visokog rizika, iz prve klasifikacije (kakva je i betonjerka) moraju da ima obaveznu procjenu uticaja na životnu sredinu.

– Ovo znači da je prije izdavanja UT uslova morala biti urađena procjena uticaja na životnu sredinu za betonjerku Carine d.o.o., od koje bi objektivno sagledavanje moralo da je odbije od izgradnje na Kamenome, ali i ma gdje drugo u novskom zaleđu – konstatuje Doklestić.