Obraćanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, povodom 21. maja – Dana nezavisnosti i povodom dvije godine mandata na funkciji predsjednika Crne Gore.
“Prije dvije godine dao sam riječ da ću predano raditi za boljitak Crne Gore i kao prvi među jednakima, stajati čvrsto na braniku njenog ustavno-pravnog poretka.
Danas, kada se osvrnem na dvije godine mandata – ne brojim sastanke, protokole i govore. Brojim prilike u kojima smo vraćali povjerenje u državu. Crna Gora je danas na evropskom putu i nikad bliža punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Vratili smo kredibilitet kod međunarodnih partnera i gradili dobrosusjedske odnose. U susretima sa liderima Evrope i svijeta, slali smo jasnu poruku: Crna Gora zna ko je, gdje ide i s kim ide. I ostali smo pouzdan partner našim saveznicima – čvrsto privrženi miru, stabilnosti i zajedničkim vrijednostima.
Bio sam tamo gdje je glas ljudi najvažniji – u našim gradovima, selima, školama, među mladima i starima. Slušao sam šta vas tišti i kakvu Crnu Goru želite. Otvorili smo prostor za glas svih – za akademsku i stručnu zajednicu, za civilno društvo. Vodio sam otvorene razgovore i slušao različita mišljenja. Jer politika ne smije biti zatvorena u institucijama – ona mora živjeti među ljudima.
Trudio sam se da budem korektivni faktor – da usmjeravam društvene procese ka daljoj demokratizaciji. Tamo gdje su bile podjele – mi smo birali dijalog. Vjerovao sam, kao i danas, da se demokratija ne gradi govorima – već djelima.
Vjerujem u zajedništvo koje ne traži da budemo isti, već da poštujemo različitosti. Neke nepravde su predugo ostajale bez odgovora. Trudio sam se da ih prepoznam i ispravim. Jer pravda nije potpuna dok ne dođe do svih.
Borba protiv korupcije, jačanje institucija i evropske reforme – ostaju naša trajna obaveza – da bi Crna Gora bila snažna, evropska i pravedna prema svakom čovjeku koji u njoj živi. Crna Gora koju gradimo mora biti zemlja u kojoj trud, znanje i poštenje vode naprijed.
Hvala vam na podršci, na kritikama, na dijalogu.
Nastavljamo, još snažnije, da vodimo Crnu Goru kako bi dobila mjesto koje joj pripada – mjesto razvijene, demokratske, evropske zemlje. Put pred nama pun je izazova. Ali sam siguran: ako nastavimo zajedno – uspjećemo. Za Crnu Goru svih nas.
Crna Gora danas obilježava Dan nezavisnosti i 19 godina od kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.
Na referendumu 21. maja 2006. godine glasalo je 419.240 građana, ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača.
Nezavisnost države podržalo je 230.661, ili 55,5 odsto građana Crne Gore koji su izašli na referendum, dok je za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo 185.002 ili 44,5 odsto.
Skupština Crne Gore prethodno je usvojila Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku Evropske unije. Za uspjeh referenduma bilo je potrebno da ga podrži 55 odsto izašlih birača.
Referendumsko pitanje glasilo je – Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom.
Dan nezavisnosti Crne Gore
Skupština Crne Gore je 2. marta, na predlog predsjednika Republike Filipa Vujanovića, donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. maja.
Za predsjednika Republičke referendumske komisije (RRK) izabran je Slovak František Lipka.
Pravo izjašnjavanja na referendumu imali su građani koji u skladu sa propisima o izborima imali biračko pravo.
Prema podacima RRK, pravo glasa na referendumu imalo je 484,7 hiljada građana.
Crnu Goru će u srijedu zahvatiti nevrijeme praćeno pljuskovima, grmljavinom i jakim, ponegdje i olujnim vjetrom, a u pojedinim mjestima očekuju se obilne padavine i vremenske nepogode, upozorili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS).
Kako su naveli, područje Crne Gore srijeda 21. maj će biti pod uticajem ciklona koji će usloviti promjenu vremena i nestabilne vremenske prilike.
„U južnim i centralnim predjelima, a naročito duž obale, u pojedinim mjestima očekuju se izraženiji i obilniji pljuskovi, umjerene ili obilne količine kiše“, kaže se u saopštenju ZHMS.
Takođe je, kako su naveli, moguć i buran razvoj grmljavinskih oblaka sa uslovima za lokalnu pojavu vremenskih nepogoda praćenih gradom.
„Pored kiše, u zoni grmljavinskih oblaka, moguć je jak, na udare i olujni vjetar. Znatno manje padavina se očekuje na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku zemlje“, kazali su iz ZHMS.
“Ratna luka Kumbor – Istorija mornaričke baze u Boki Kotorskoj“ naziv je knjige publiciste i novinara Siniše Lukovića koja je sinoć predstavljena u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
U ime domaćina posjetioce je pozdravio kustos Muzeja Ilija Mlinarević. O knjizi su govorili urednik i izdavač Nikola Malović, Dražen Jovanović istoričar, recenzent izdanja i autor Sinša Luković.
Urednik i izdavač Nikola Malović istakao je da je knjiga Ratna luka Kumbor treća knjiga Siniše Lukovića u izdanju edicije “Bokeljologija”, knjižarske i izdavačke kuće Knjižara “So” iz Herceg Novog.
„Knjiga obiluje istorijskim detaljima o ratnoj luci Kumbor i poznatim ličnostima koje su bile povezane s Bokom. U knjizi se nalaze brojne rijetke fotografije, uključujući one iz perioda kada je Kumbor bio značajna ratna baza. Knjiga je bogato ilustrirana sa 110 istorijskih fotografija, od kojih su mnoge prvi put objavljene“ – kazao je između ostalog Malović.
Promocija knjige Ratna luka Kumbor
Dražen Jovanović, recenzent, istoričar, kazao je da je Boka Kotorska kao škrinja, koju kada je otvorite je prepuna istorije.
„Siniša otkriva upravo onaj vojno-pomorsko dio istorije, onaj najzanimljiviji dio koji nas interesuje. Vojno pomorska luka Kumbor je veoma značajna za pomorsku istoriju Boke, ona je bila značajna za sve koji su tokom istorije koji su imali pretenzije da vladaju Bokom Kotorskom“.
Ovakve knjige čuvaju sjećanja na na duh tog vremena, ljude, tradiciju, prošlosti, baštinu i nadam se da će Siniša ovdje neće stati i da će nas obradovati nekim novim knjigama, poručio je Jovanović.
Promocija knjige Ratna luka Kumbor
Tivatski publicista i novinar, Siniša Luković, autor knjige „Ratna luka Kumbor – Istorija mornaričke baze u Boki Kotorskoj“, kazao je da je ova knjiga drugačija u odnosu na pretodne dvije koje je napisao.
„Priča o malom mjestu Kumbor u Boki Kotorskoj, i njegovoj bogatoj pomorskoj istoriji fascinira, bavim se vojno pomorskim aspektima jer je Kumbor tokom većeg dijela svoje istorije bio vojna baza ali i pominjem njegovo civilno pomorstvo, koje je bilo veoma značajno… Od izgradnje turske tvrđave na rtu Vrbanj 1539. godine, preko mletačkog zauzimanja Herceg Novog 1687. Kumbor se pokazao kao važna strateška tačka u Zalivu. Naći će se ona tokom istorije pod raznim upravama, austrijskom, ruskom, francuskom…“ – kazao je Luković.
Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su dogovor o uredbi o postupnom uvođenju sustava ulaska/izlaska (EES)., elektroničkog sustava koji će omogućiti definitivno napuštanje udaranja pečata u putovnice.
Ovaj dogovor sada trebaju formalno potvrditi obje zakonodavne institucije. Nakon toga Komisija treba donijeti posebnu odluku o početku postupnog uvođenja EES-a. Prijelazno razdoblje će trajati šest mjeseci. EES je zajednički elektronički sustav koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice.
Automatski će izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka. Bilo je planirano da se EES počne primjenjivati već u studenom prošle godine, ali je odgođeno jer nisu sve zemlje bile spremne za provedbu. Stoga je Komisija predložila da se postupno krene s primjenom sustava.EES će se primjenjivat na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.
U prva dva mjeseca države članice mogle bi primjenjivati sustav bez korištenja biometrijskih podataka, a nakon tri mjeseca EES bi se trebao primjenjivati i s biometrijskim podacima na najmanje 50 posto graničnih prijelaza. Puna primjena sustava, to jest registracija svih prelazaka putnika, trebala bi uslijediti do kraja isteka prijelaznog perioda. Tijekom prijelaznog razdoblja, nastavilo bi se sa stavljanjem pečata u putovnice.
EES će se primjenjivati na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize. U okviru tog novog sustava službenici graničnog nadzora skenirat će otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će fotografirati te osobe. Te će se informacije pohraniti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se točno zna tko ulazi u šengenski prostor sa stranom putovnicom i tko ostaje dulje od dopuštenih 90 dana.
Jedriličarski klub „Latinsko jedro“ Bar, u saradnji sa Kalafatskom radionicom Bokovac, organizuje međunarodnu regatu „Jedra Jadrana- Spoj tradicije i zajedništva“ od 20. do 21. maja, uz podršku Opštine Bar, Turističke organizacije Bar, Jedriličarskog saveza Crne Gore, Galerije „Vladimir A. Leković“, JU Kulturni centar Bar, Radio Bara (medijski pokrovitelj), Marine Bar, Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore i Kuće maslina Bar.
21. MAJ 2025. – REGATA I SVEČANOST
Lokacija: Marina Bar i Galerija „Vladimir A. Leković“
(Dan nezavisnosti Crne Gore)
09:00–11:00 – Prijava učesnika u Marini Bar
Tehnička organizacija regate u saradnji sa Jedriličarskim savezom Crne Gore.
11:30 – Start svečane regate
„Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva“
Učestvuju barke iz Crne Gore i Hrvatske. Plovidba duž barske obale sa latinskim i oglavnim jedrima.
17:00 – Svečani program u Galeriji „Vladimir A. Leković“
• Otvaranje svečanosti
Dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti, likovna kritičarka i modna dizajnerka – govori o značaju očuvanja nematerijalnog kulturnog dobra izrade drvenih barki i njihovoj vrijednosti za nacionalni identitet.
• Dodjela nagrada i priznanja:
• Nagrade za prvo, drugo i treće mjesto u regati
• Zahvalnice gostima iz Hrvatske, Boke i institucijama koje su podržale događaj
• Otvaranje izložbe:
Goran Grković: Kalafatska radionica Bokovac
Fotografije koje bilježe duh i rad majstora kalafata, kao omaž tradiciji drvene brodogradnje
• Muzički program:
Nastup Hora Osnovne škole „Njegoš“ iz Cetinja
Djeca će svojim glasovima i pjesmom uljepšati događaj i donijeti duh zajedništva
• Koktel i druženje uz barske specijalitete
Na pomoćnom terenu FK Arsenal u Tivtu, u nedjelju je odigrano treće kolo lige Boke Kotorske. U prvoj utakmici RLK Arsenal Knightsbridg iz Tivta protiv Jadrana iz Herceg Novog, pobjedu su odnijeli Tivćani.
U drugoj utakmici protiv RLK Arcadia iz Kotora, pobjedu je takođe odnio RLK Arsenal/Knightsbridge, dok je u trećoj utakmici između RLK Jadrana i RLK Arcadia pobjedio Jadran.
Trebutno stanje na tabeli pionira:
RLK Arsenal/Knightsbridge
Jadran
Arcadia
Mladi ragbisti
Naredno kolo utakmica pionira, ujedno i poslednje za ovu sezonu, zakazano je početkom juna i na njemu će se znati pobjednik lige Boke Kotorske.
Juniori RLK Arsenal i RLK Jadran su odigrali neriješeno, a finalno kolo će se takodje odigrati u Herceg Novom. Trenutni lider u juniorskoj diviziji je RLK Jadran.
Na prvoj konstitutivnoj sjednici Skupštine opštine Herceg-Novi, kojoj su prisustvovala 32 od 35 odbornika, za novog predsjednika Skupštine je sa 23 glasa za, devet uzdržanih i jednim glasom protiv, izabran je Miloš Konjević, koji je u prethodna dva mandata obavljao funkciju potpredsjednika Opštine. Time su zvanično prestali mandati dosadašnjem predsjedniku SOHN Ivanu Otoviću i potpredsjednici Dragani Stanišić.
Nosilac liste „Novska lista – Naš grad, naš brod“, Miloš Konjević je položio zakletvu, a potom zahvalio na ukazanom povjerenju da se nakon petog izbora na mjesto odbornika, nađe na čelu ovog, kako je kazao, za njega svetog doma.
„U ovu salu sam ušao 2012. godine sa najvećim poštovanjem i osjećajem odgovornosti, prisjećajući se velikana koji su predvodili naš grad u prošlosti. Predstavljao sam tada prvi, istorijski, mandat jedne lokalne stranke, koja danas doživljava novi, istorijski dan, jer se iz njenih redova izabrao prvi čovjek Skupštine opštine. U trinaest godina rada kao odbornik u lokalnom parlamentu i kao potpredsjednik u saradnji sa lokalnim parlamentom iskusio sam sve – vlast i opoziciju, pohvale i kritike, mirne ali i burne rasprave“, kazao je Konjević.
Kako je istakao, njegov cilj je da kao predsjednik učini da Skupština bude mjesto demokratskog dijaloga i donošenja najboljih odluka za građane Herceg Novog.
Miloš Konjević novi predsjednik SOHN
„Moj je cilj da se glas građana čuje više i čuje glasnije, a to će se desiti samo ukoliko svoje dužnosti shvatimo ozbiljno i ukoliko otvorimo vrata ovog doma, i naših odborničkih klubova svim Novljanima. Na kraju, obećavam vam svima da ću kao predsjednik Skupštine raditi vrijedno i da ću raditi pošteno. Obećavam da ću uvijek i svuda biti dostojan predstavnik grada koji volim najviše na svijetu. To dugujem svima vama koji ste mi dali povjerenje. To dugujem svim Novljanima. To svi zajedno dugujemo našoj djeci i generacijama koje dolaze. Živio Herceg-Novi“, poručio je predsjednik SOHN, Konjević.
Na današnjem zasijedanju kojim je predsjedavao Nebojša Kaluđerović, najstariji odbornik novog saziva SOHN, usvojen je i Izvještaj Opštinske izborne komisije Herceg Novi o izborima održanim 13. aprila tekuće godine na kojima je birano 35 odbornika lokalnog parlamenta.
Na osnovu izbornog materijala, utvrđeno je da je:
u birački spisak ukupno upisano 25 603 birača;
na biračkim mjestima glasalo 12 879 birača;
van biračkih mjesta, odnosno putem pisma glasalo je 312 birača;
ukupno je glasao 13 191 birač;
primljeno je 25 603 glasača listića;
nije upotrebljeno 12 412 glasačkih listića;
upotrebljen je 13 191 glasački listić;
bio je 251 nevažeći glasački listić;
bilo je 12 940 važećih glasačkih listića.
Izborne liste za izbor odbornika u Skupštini opštine Herceg Novi dobile su sljedeći broj glasova:
EVROPSKI SAVEZ – NAJBOLjE ŠTO MOŽEŠ – SD, SDP, LP I GRAĐANI – 438 glasova ili 3,39% – 1 mandat
URA – DRUGAČIJE – DR DRITAN ABAZOVIĆ! – 464 glasa ili 3,59% – 1 mandat
BOKEŠKI FORUM – NAŠ NOVI ZA NAŠU BOKU – 154 glasa ili 1,19% – bez mandata
ZA BUDUĆNOST HERCEG NOVOG I BOKE (NOVA SRPSKA DEMOKRATIJA, DEMOKRATSKA NARODNA PARTIJA, PRAVA CRNA GORA I UJEDINjENA CRNA GORA) – 1 661 glas ili 12,84% – 5 mandata
STEVAN KATIĆ – ZNAMO SE PO DJELIMA – 4 066 glasova, ili 31,42% – 12 mandata
DPS – HERCEG NOVI – Grad kakav nam treba! – 1 975 glasa ili 15,26% – 5 mandata
HERCEG NOVI NA 1. MJESTU! SNP HERCEG NOVI – 267 glasova ili 2,06%, – bez mandata
Građanski pokret „IDEMOOO!“ – 595 glasova ili 4,60% – 1 mandat
„NOVSKA LISTA – NAŠ GRAD, NAŠ BROD!” – 3 320 glasova ili 25,66% – 10 mandata.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je, uoči 21. maja – Dana nezavisnosti, odlikovao devet osoba koje su, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, radom i djelima zadužili Crnu Goru.
Na svečanosti u Rezidenciji na Cetinju postuhmno je odlikovan Duško Jovanović, a laureati su i Zoran Rašović, Tatjana Motrenko Simić, Vanja Ćalović Marković, Snežana Dragićević, Goran Radević, Dejan Savićević, Mirsad Serhatlić i Božidar Ivanović.
Milatović je istakao da odlikovanja u Crnoj Gori imaju dugu tradiciju, koja seže još od Njegoša koji je 1841. ustanovio prva odlikovanja.
“Kroz proteklih skoro 200 godina, uspona i padova, ljudi su bili naše najveće bogatstvo i neiscrpan resurs. Brojni pojedinci, slijedeći put svojih predaka, poseban doprinos razvoju naše države dali su i u novijoj istoriji Crne Gore, čiju obnovu nezavisnosti sjutra proslavljamo”, kazao je Milatović.
On je poručio da je današnja svečanost samo početak adekvatnijeg odnosa prema zaslužnim pojedincima koji su dali i daju sebe u izgradnji bolje, pravednije i prosperitetnije Crne Gore, ostavljajući obavezu budućim generacijama da nastave putem razvoja i demokratizacije države.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, na svečanosti je posthumno odlikovan osnivač i glavni i odgovorni urednik lista Dan Duško Jovanović, koji je 27. maja 2004. godine ubijen ispred redakcije tog lista.
Milatović je naveo da je Jovanović bio jedan od najznačajnijih simbola novinarske profesije i slobodne riječi u državi, “koji je borbu za bolju i pravedniju Crnu Goru platio životom”.
„Posthumnim odlikovanjem u ime Crne Gore, iskazuje se poštovanje prema njegovoj hrabrosti da u teškim vremenima bude vjesnik slobodne riječi, ali i šalje snažna poruka da nikada nećemo zaboraviti one koji su dali najveću žrtvu u borbi za istinu i pravdu“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je odlikovanje uručeno i redovnom profesoru Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore u penziji i potpredsjedniku Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Zoranu Rašoviću.
„Tokom svoje 43 godine duge akademske karijere Rašović je ostvario izuzetno značajna dostignuća u naučno-istraživačkoj djelatnosti i doprinio širenju naučnih saznanja, stvaranju prava, ostvarivanju ljudskih prava i vladavini prava“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Rašović od 1980. godine autor 166 bibliografskih jedinica od čega je oko 40 knjiga, četiri univerzitetska udžbenika, nekoliko monografija, studija, komentara.
„Učestvovao je u pisanju brojnih zakona u Crnoj Gori i bio urednik više zbornika i glasnika CANU-a i drugih izdanja. Dao je nemjerljiv doprinos za prenošenje opštih, naučnih i profesionalnih znanja i vještina putem nastave i istraživanja, kao i za razvoj istraživački orjentisanog visokog obrazovanja“, navodi se u saopštenju.
Odlikovanje je uručeno i crnogorskoj i svjetskoj ginekološkinji i subspecijalisti za reproduktivnu medicinu, Tatjani Motrenko Simić, zaslužnoj za osnivanje prvog državnog centra za asistiranu reprodukciju u Crnoj Gori, u Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju 2013. godine.
„Tokom svoje karijere, pomogla je u rođenju više od hiljadu beba putem procedura vantjelesne oplodnje. Njen rad značajno je uticao na razvoj reproduktivne medicine u našoj zamlji ali i regionu, podstičući inovacije i bolju dostupnost asistiranih reproduktivnih tehnologija u zdravstvenom sistemu Crne Gore“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je odlikovanje uručeno i građanskoj aktiviskinji i izvršnoj direktorici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanji Ćalović Marković, koja je, kako se dodaje, tokom prethodnih godina dosljedno i odgovorno ukazivala na koruptivne procese i zloupotrebu javnih resursa.
„U sklopu svoje funkcije izvršne direktorice MANS-a i kroz svoje javne nastupe i aktivizam, Ćalović Marković već više od 20 godina vodi borbu za pravdu u Crnoj Gori“, dodaje se u saopštenju.
Ističe se da je Marković godinama ukazivala na brojne afere i anomalije u društvu, sumnjive privatizacije, a njen je rad prepoznat je i od globalno kredibilnih instanci.
Dobitnica odlikovanja je i Snežana Dragićević, jedini briolog u Crnoj Gori, koja je otkrila novu vrstu biljke u Štitarima kod Cetinja.
„U 21. vijeku i vremenu kada vlada opšti utisak da su poprilično iscrpljene mogućnosti pronalaženja novih biljnih vrsta, njen naučni podvig uveliko prevazilazi naše granice, pa međunarodnu naučnu i laičku javnost na divan način upućuje na raskošnost i raznolikost crnogorskog biodiverziteta“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Dragićević postavila temelje za budućnost botaničke discipline koja proučava mahovine.
Iz Milatovićevog kabineta su kazali da je odlikovanje uručeno i Goranu Radeviću, uspješnom crnogorskom privredniku, vlasniku vinarije „Radević Estate Winery“ koja je postala renomiran brend i zavrijedila brojne nagrade na evropskim i svjetskim vinskim takmičenjima.
„Danas, vina Vinarije “Radević” se izvoze u Sjedinjene Države, Njemačku, Švedsku, Norvešku, Švajcarsku, Kinu i Japan“, rekli su iz kabineta predsjednika.
Oni su dodali da je na taj način, uz izuzetano pregalaštvo i posvećen rad i doprinos crnogorskom vinarstvu, privredi i ekonomiji, Radević dao i značajan doprinos pozicioniranju Crne Gore na svjetskoj vinskoj mapi.
Odlikovanje je uručeno i predsjedniku Fudbalskog saveza (FSCG) Dejanu Savićeviću, proslavljenom sportisti i simbolu crnogorskog i jugoslovenskog fudbala, za doprinos prepoznatljivosti crnogorskog sporta.
„Ljubitelji fudbala u Crnoj Gori ga pamte iz vremena kada je nosio dres podgoričke Budućnosti, dok je vrhove fudbalske slave dotakao u dresovima Crvene Zvezde i Milana sa kojima je 1991. i 1994. godine bio klupski šampion Evrope“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Savićević, nakon obnove nezavisnosti, izabran za prvog predsjednika FSCG pod čijim je rukovodstvom 2007. godine Savez primljen u FIFA-u i UEFA-u, dok je 2017. godine postao član Savjeta FIFA-e.
Odlikovanje je uručeno i Mirsadu Serhatliću, frontmenu grupe podgoričke grupe “Makadam” koja traje već više od 45. godina na crnogorskoj i nekadašnjoj jugoslovenskoj sceni.
„Serhatlić radom decenijama doprinosi razvoju muzičke scene, a kao kompozitor, njegov umjetnički opus utkan je i prepoznat kroz brojne kompozicije mnogih crnogorskih i regionalnih estradnih umjetnika, na taj način doprinoseći kvalitetu muzičke kulture koja je važna za zdrav razvoj svakog društva“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Milatović odlikovanje uručio i šahovskom velemajstoru Božidaru Ivanoviću, koji je postao sinonim i promoter šaha u Crnoj Gori.
„Kao prvi crnogorski velemajstor, za kojeg je zvanično proglašen 1978. godine, višedecenijskim angažmanom, takmičarski i trenerski postavio je Crnu Goru na svjetsku šahovsku mapu, a kroz šahovski klub Budućnost, trenerskim umijećem, iznjedrio je brojne mlade generacije šahista kojim se danas država ponosi“, dodaje se u saopštenju.
