Dubrovački zimski festival – Foto Božo Radić Cropix
Nakon Badnjaka i Božića, Grad nastavlja živjeti u blagdanskom ritmu, a dani koji slijede donose niz koncerata, kulturnih događanja, obiteljskih programa i druženja za sve generacije, uz vrhunac s dočekom Nove godine na Stradunu – najavljuju iz Grada Dubrovnika.
Pa tako nakon Badnjaka, Božića i dolaska Moto Mrazova na Stradunu, dan iza – sve je posvećeno Gradu i njegovoj baštini. Subotnja jutra započinju turističkim tematskim vođenjem Gradom na hrvatskom i engleskom jeziku, u organizaciji TZ Grada Dubrovnika, a besplatne ture kreću ispred TIC-a na Pilama u 9:30 sati na engleskom te u 12:30 sati na hrvatskom jeziku. Ova vođenja pružaju posjetiteljima priliku da Grad dožive u posebnom blagdanskom ozračju i upoznaju ga iz potpuno nove perspektive.
Kako bi subotnje jutro u Gradu bilo još posebnije, od 11:30 sati ispred crkve sv. Vlaha Dubrovčani i njihovi gosti mogu uživati u folklornim nastupima raznih skupina, koji njeguju tradiciju i donose duh prošlih vremena u samo srce Grada. Paralelno s gradskim programom, u Uvali se odvija bogat obiteljski sadržaj u sklopu programa Šarena zima. U 10 sati na šetnici kod fontane Društvo Naša djeca Dubrovnik organizira program „Obitelj – drugo ime za ljubav“, s naglaskom na zajedništvo i bliskost. U 11 sati slijedi edukativna prezentacija robotike „Humanoidi i robot pas“, dok prijepodnevni dio programa u 12 sati zaključuje koncert sastava Rock Palace, koji u Uvalu donosi energiju i živu glazbenu atmosferu.
Humanitarnu notu subotnjeg programa dodatno naglašava utrka DU24Run, koja započinje u 11 sati na Stadionu Lapad. Riječ je o 24-satnoj utrci koja kroz sport, solidarnost i zajedništvo okuplja sudionike oko plemenitog cilja, sav prihod od iste namijenjen je udruzi Dva skalina, a organizatori najavljuju i bogat dječji program u jutarnjim satima. Najmlađi će tijekom poslijepodneva imati priliku sudjelovati u edukativnim i kreativnim sadržajima u Stanici Sjeverni pol smještenoj u TIC-u Pile, od 14 do 16 sati, gdje će mališani pod vodstvom Tinker Labsa postati mali znanstvenici, dok u 14 sati u Mokošicu stiže mnogima omiljeni Cabrio bus s razigranim programom. Ovog puta nastupa klapa Bakus, a djecu očekuju i slatki darovi.
Blagdanski program nastavlja se u 16 sati u TUP-u, gdje se održava pričaonica i kreativna radionica „Magarčić ide u Betlehem“, osmišljena kao toplo i poticajno iskustvo za najmlađe. Večer donosi svečani glazbeni ugođaj jer u 20 sati u crkvi Male braće održava se tradicionalni božićni koncert „Radost svijetu“, dok u 21 sat Stradun preuzima legendarni Parni Valjak, donoseći nezaboravnu glazbenu večer.
Nedjelja je u znaku obitelji i opuštenijeg blagdanskog ritma. U 11 sati na Advent Parku Dubrovnik započinje veseli program uz animaciju i ples, osmišljen kao druženje za cijelu obitelj. U poslijepodnevnim satima, od 14 do 15 sati, u Stanici Sjeverni pol održava se radionica izrade svjetlećih božićnih čestitki, koja spaja kreativnost i tehnologiju, dok večer na Stradunu u 21 sat zaključuje koncert Dražena Zečića.
Početak novog tjedna donosi spoj kulture, glazbe i zabave. U 18 sati u Saloči od zrcala održava se predavanje „Priče iz Ragusine: Fotez i Gavella u teatru Igara“, koje podsjeća na važne obljetnice hrvatskog kazališta i intelektualnu baštinu Grada. Večernji program nastavlja se koncertom Ante Gelo Banda u 19:30 sati na Advent Parku Dubrovnik, dok se u 20 sati u Kazalištu Marina Držića održava Božićni koncert Gradske glazbe Dubrovnik. U isto vrijeme, ispred Studentskog doma u 20 sati publiku zabavlja Jole.
Utorak donosi raznovrstan glazbeni program za različite ukuse. Na Stradunu u 20 sati nastupaju Prijatelji dubrovačkog distonavanja i šperploča, nakon čega slijedi koncert Željka Bebeka, dok kasniji večernji sati ispred Studentskog doma pripadaju Matku i Brani.
Zadnji dan u godini započinje veseljem za najmlađe. Od 11 sati na Stradunu održava se dječji doček Nove godine uz Jacquesa Houdeka, dok Advent Park Dubrovnik od 11 sati do 2 sata ujutro nudi cjelodnevni program i DJ party, kao i Festanica na Trgu oružja, Gundulićeva poljana i Pile. U 12 sati započinje Novogodišnji koktel dubrovačkih barmena, a u 21 sat Stradun postaje najljepša novogodišnja pozornica uz nastupe Jakova Jozinovića, Dina Merlina i Hiljsona Mandele, koji će publiku uvesti u najveseliju noć u godini.
Na sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović, usvojen je predlog odluke o prihvatanju zahtjeva za akreditaciju zajedničkog međunarodnog master akademskog studijskog programa na engleskom jeziku “Maritime Robotics in Blue Economy“ (Pomorska robotika u plavoj ekonomiji). Tom prilikom usvojen je i predlog odluke o osnivanju programa cjeloživotnog učenja „Održivi razvoj jahting i kruzing industrije“, koji će se realizovati na Pomorskom fakultetu Kotor, uz podršku Instituta za biologiju mora.
Međunarodni master program „Maritime Robotics in Blue Economy“ razvijen je u okviru projekta Joint Master on Maritime Robotics in Blue Economy (MARBLE), finansiranog kroz program Interreg ADRION. Program će se realizovati u saradnji međunarodnog univerzitetskog konzorcijuma koji čine Univerzitet u Zagrebu – Fakultet elektrotehnike i računarstva (koordinator), Univerzitet Crne Gore, Nacionalni tehnički univerzitet u Atini, Univerzitet u Trstu i Univerzitet u Sarajevu, uz podršku partnerske mreže iz Italije i Hrvatske.
Ciljevi programa usmjereni su na unapređenje znanja i istraživanja u oblasti pomorske robotike i njene primjene u plavoj ekonomiji, kao i na obrazovanje visoko kvalifikovanih stručnjaka sa interdisciplinarnim znanjima i vještinama za projektovanje i primjenu savremenih pomorskih tehnologija. Program će u početnoj fazi biti finansiran iz sredstava projekta, dok će se nakon isteka projektnog perioda dominantno finansirati iz školarina. Zajedničku diplomu izdavaće Univerzitet u Zagrebu – Fakultet elektrotehnike i računarstva.
Pomorski fakultet Kotor – foto UCG
Akreditacija zajedničkog studijskog programa biće sprovedena u skladu sa standardima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Republike Hrvatske, koja je upisana u EQAR registar, dok je Senat Univerziteta Crne Gore dao jednoglasno pozitivno mišljenje na podnijeti zahtjev.
Program cjeloživotnog učenja „Održivi razvoj jahting i kruzing industrije“ planiran je da se organizuje svake godine tokom ljetnjeg perioda. Namijenjen je studentima završnih godina osnovnih i master studija, kao i zaposlenima u oblasti plave ekonomije iz Crne Gore i inostranstva. Program se ponovo akredituje uz institucionalnu podršku Instituta za biologiju mora, kroz realizaciju projekta SKILLS, finansiranog iz programa Interreg IPA South Adriatic .
Realizacijom ovog programa Pomorski fakultet Kotor dodatno afirmiše svoju ulogu regionalnog centra znanja i istraživanja u oblasti pomorstva i održivog razvoja, dok će učešće predavača i polaznika iz više zemalja dodatno doprinijeti internacionalizaciji obrazovnog procesa.
Centar za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore sprovešće proceduru akreditacije studijskog programa, podnošenjem zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i Pravilnikom o postupku akreditacije studijskih programa, kao i sadržajem i oblikom sertifikata o akreditaciji.
U izdanju hercegnovske Knjižare So, kao 29. knjiga u nagrađenoj ediciji „Bokeljologija“, iz štampe je izašlo jedinstveno svjedočanstvo o životu na moru iz pera kapetana koji je uvijek znao gdje je njegova luka. Fotomonografiju „Od kadeta do zapovjednika broda“ Branislava N. Kordića, Rišnjanina, krasi veliki format, tvrd povez i 490 strana u punom koloru.
Pola vijeka pomorske službe složilo se u mozaik stručnih uvida, živih sjećanja i toplih ljudskih priča. Kapetan Kordić uvjerljivo pripovijeda o svom moreplovačkom životu, detaljno objašnjavajući principe plovidbe, stabilitet broda, sigurnosne procedure, a istovremeno nas vodi kroz malo poznatu svakodnevicu zapovjednika: od rasporeda tereta i održavanja broda do obilazaka kuhinje i razgovora i druženja s posadom iz svih krajeva svijeta.
Uz priče o navigaciji i olujama, plovilima i kompanijama, slijepim putnicima i posadi u nevolji, otkrivamo da pravi zapovjednik mora umjeti koliko s morem i brodom, toliko i s ljudima. Porodica mu je bila orijentir, poput sjevernjače, a supruga Vesna vodilja. Plovio je s mislima na brodu, a srcem u Risnu.
Knjiga je i omaž bokeljskom pomorstvu: sunarodnicima koji su ostavili trag u svjetskoj mornarici i kapetanima čija su imena oblikovala generacije moreplovaca. Zato ovo djelo nadilazi autobiografiju – ono je dragocjeno štivo studentima pomorskih akademija, kadetima i kolegama kapetanima, ali i svim pomorcima i njihovim porodicama: onima koji plove, onima koji čekaju bližnje da doplove, kao i onima koji o moru i plovidbi maštaju.
Tradicionalni Novogodišnji koncert Glazbeno prosvjetnog društva Tivat biće održan subotu, 27. decembra u 19 sati, u Velikoj sali CZK Tivat.
Svečani koncert u susret nastupajućoj godini biće priređen pod vođstvom kapelnice, prof. Nevile Klakor, a publiku, kao i svake godine, očekuje bogat i raznovrstan program. U prazničnoj atmosferi, članovima orkestra, kao gost večeri, pridružiće se klapa Jadran.
GPD, NVO od posebnog značaja za opštinu Tivat, trenutno okuplja oko 50 muzičara različitih generacija.
Predsjednik GPD Tivat, Boris Lanceroti ukratkom razgovoru za naš portal je podsjetio na bogatu istoriju Društva, 116 od osnivanja i 81 godina od odlaska u partizane. Lanceroti je istakao značaj i kontinuitet više tivatskih porodica čije generacije sa koljena na koljeno prenose ljubav i čuvaju tradiciju gradske muzike, kao i na saradnju sa Muzičkom školom Tivat.
Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” najbolja je javna zdravstvena ustanova u Crnoj Gori u ovoj godini, dok su Vesna Milićević i Darko Radinović najbolji crnogorski ljekari, odlučila je komisija Ljekarske komore Crne Gore.
Iz Ljekarske komore su saopštili da je najbolja studentkinja medicine u Crnoj Gori Ksenija Stevović, a najbolji student medicine van zemlje Aleksije Lazović.
Kako su naveli, nagradu za privatnu kliniku dobila je poliklinika “Natal”.
“Ljekarska komora je napravila i jedan izuzetak i dodijelila je posebnu nagradu za timski rad koja je otišla u ruke Stručnog tima za transplataciju matičnih ćelija hematopoeze Kliničkog centra i Zavoda za transfuziju krvi. Nagradu su, u ime tima, preuzeli Vesko Vujičić i Tamara Šćepanović”, kaže se u saopštenju.
Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović je, na svečanosti u Podgorici, ukazala na pojedinačne uspjehe laureata, kao i na zajedničko dostignuće strukovne organizacije koja je ove godine obilježila 30 godina od osnivanja.
“U tom jubilejskom okviru, u aprilu je Ljekarska komora Crne Gore primljena u članstvo Evropske unije medicinskih specijalista (UEMS). Time je naš glas postao dio evropskog dijaloga u kome se donose smjernice i politike od ključnog značaja za zdravstvene sisteme širom Evrope”, rekla je Cerović.
Ona je istakla da članstvo u UEMS-u omogućava pristup akreditovanim evropskim edukativnim programima, priznatom širom kontinenta, čime se dodatno jača profesionalni kredibilitet crnogorskih ljekara i zdravstvenih institucija.
“Istovremeno, ovo predstavlja snažan podsticaj mobilnosti, razmjeni znanja i razvoju međunarodne saradnje”, naglasila je Cerović.
Ona je podsjetila da je Ljekarska komora, nakon članstva u UEMS-u, primljena i u Evropsku uniju ljekara opšte prakse i porodične medicine (UEMO), čime je dodatno potvrđena evropska orijentacija crnogorske medicine.
“Tokom naredne godine, stoga, Ljekarska komora je najavila i snažniju podršku članovima u usavršavanju”, kaže se u saopštenju.
Cerović je rekla da planiraju da izdvoje poseban budžet za sufinansiranje kontinuirane medicinske edukacije, uključujući doktorate, supspecijalizacije i druge oblike stručnog napredovanja.
Ona je podsjetila sve kolege ljekare koji se bave politikom na uzvišenost profesije koju su izabrali.
“A, uzvišenost ne proizilazi iz funkcija koje trenutno obavljamo, niti iz položaja koje privremeno zauzimamo – političkih ili bilo kojih drugih”, navela je Cerović.
Ona je istakla da su sve te pozicije prolazne.
Kako je naglasila, ono što je trajno, stalno i istinski vječno jeste zvanje ljekara.
“Mi smo ljekari u svakom trenutku, bez izuzetka. Zato imamo odgovornost da definicija Svjetske zdravstvene organizacije zaživi u našoj svakodnevnoj praksi i u zdravstvenom sistemu u kom djelujemo. Ta definicija glasi: Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti”, navela je Cerović.
Na događaju je, minutom ćutanja, odata počast preminulom ljekaru Aleksandru Raičeviću, specijalisti interne medicine i užem specijalisti pulmologije.
Komisija za koncesije Vlade Crne Gore je donijela rješenje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača Corporación América Airports S.A. iz Luksemburga, izjavljen protiv Rang liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. To je saopšteno iz Komisije.
“Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takodje, ocjenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače”, navodi se u saopštenju.
Vrhovni sud Crne Gore je presudom odbio kao neosnovanu žalbu društva Corporacion America Airports S.A. iz Luksemburga, izjavljenu protiv rješenja Upravnog suda Crne Gore od septembra 2025. godine.
Kako je ovog mjeseca saopšteno iz Vrhovnog suda, Upravni sud je prethodno odbacio zahtjev tužioca za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore od 1. septembra 2025. godine, kojim je usvojen prigovor tužioca na rang listu ponuđača u postupku koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat i predmet vraćen na ponovni postupak radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.
Aerodrom Tivat – foto Boka News
“Vrhovni sud je potvrdio stav Upravnog suda da rješenje Komisije za koncesije nema svojstvo izvršnog upravnog akta, jer se njime ne priznaje pravo, ne nalaže obaveza niti se odbija zahtjev stranke, već se postupak vraća u fazu prije utvrđivanja rang liste. Iz tog razloga, kako je navedeno u presudi, takvo rješenje ne može biti predmet odlaganja izvršenja u smislu Zakona o upravnom sporu. Ovom presudom potvrđena je zakonitost postupanja Upravnog suda Crne Gore u konkretnom predmetu, dok se sam koncesioni postupak nastavlja u skladu sa rješenjem Komisije za koncesije i važećim propisima”, navode iz Vrhovnog suda.
Luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) ranije je podnijela prigovor Komisiji za koncesije Crne Gore jer nijesu zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je Incheon ponovo proglašen prvorangiranim ponuđačem.
Tenderska komsija je polovinom godine nakon razmatranja pristiglih ponuda u postupku dodjele koncesije za Aerodrome Crne Gore u Podgorici i Tivtu, na prvo mjesto rangirala južnokorejsku firmu Incheon International Airport Corporation (IIAC) sa 96,18 bodova, dok je luksemburško-američkoj kompaniji Corporación América Airports (CAAP) dala 65,18 bodova.
a closeup of a blacktip reef shark swimming underwater, with a remora, or slender suckerfish, attached to its side.
Crnovrhi grebenski morski pas ugrizao je ronioca koji ga je pokušavao izbaviti iz odbačene ribarske mreže.
24-godišnji ronilac ronio je s grupom ronilaca na Havajima kad je primijetio crnovrhog grebenskog morskog psa zapetljanog u uže i odbačenu ribarsku mrežu oko 30-40 metara od obale. Dok je grupa ronilaca pokušavala osloboditi morskog psa, životinja se počela bacakati i ugrizla jednog ronioca za unutarnji i vanjski dio lijevog bedra.
Ozlijeđenom roniocu pomogli su ostali članovi ronilačke grupe da se vrati na obalu, a bolničari vatrogasne službe Havaja sanirali su mu ozljede na mjestu događaja prije nego što je helikopterom prevezen u bolnicu Kona Community Hospital. Policija je izjavila da je ozlijeđeni ronilaca u stabilnom stanju.
Nakon incidenta policija je podsjetila javnost da ne pokušavaju sami oslobađati morske pse iz odbačenih mreža ili užadi, već da prijave opažanje zapetljane životinje nadležnim vlastima kako bi obučene službe za intervenciju mogle sigurno obaviti posao. Stručnjaci se slažu s ovim preporukama naglašavajući kako se uznemirene morske životinje mogu ponašati nepredvidivo i predstavljati ozbiljan rizik za svakoga tko pokuša intervenirati bez odgovarajuće obuke ili opreme.
Uzgajalište na otvorenom moru u HR / FOTO / Boka News
Ministarstvo finansija Crne Gore u saradnji sa Svjetskom bankom, uspješno je obezbijedilo finansiranje u iznosu od 33 miliona eura za realizaciju Projekta razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene, čime se potvrđuje kredibilitet Crne Gore u vođenju odgovornih i razvojno orijentisanih javnih finansija.
Kreditni aranžman rezultat je intenzivnih pregovora i koordinacije koju je predvodilo Ministarstvo finansija, u saradnji sa resornim ministarstvima i Svjetskom bankom, sa ciljem usmjeravanja sredstava u projekte sa visokim ekonomskim, fiskalnim i društvenim efektima. Projekat predstavlja primjer strateškog ulaganja usmjerenog na jačanje sektora ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora, kroz unapređenje pružanja usluga, modernizaciju infrastrukture i usklađivanje sa standardima Evropske unije. Istovremeno, ovaj projekat predstavlja važan instrument za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor) i 13 (Ribarstvo), uz sprovođenje značajnih reformi, uključujući uspostavljanje sistema za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla.
Riba – Peškarija
U okviru projekta biće finansirana izgradnja prve savremene ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran, na Velikoj plaži, u Ulcinju, čime se stvaraju preduslovi za unapređenje konkurentnosti ribarstva, povećanje kvaliteta proizvoda i jačanje lokalne ekonomije.
Direktori JU Muzej i galerija Tivat i Instituta za biologiju mora Kotor, Dr Mirko Ðurović i Danijela Đukić sa saradnicima održali su radni sastanak na kom su definisali prve korake saradnje koji će se formalizovati potpisivanjem posebnog Memoranduma o saradnji.
„Cilj sastanka bio je da, kroz interdisciplinarni pristup, povežemo naučna saznanja, tradicionalna znanja i savremene prakse, te da doprinese širenju svijesti o važnosti očuvanja morskih resursa i održivog upravljanja“ – istakla je direktorica tivatskog Muzeja.
JU Muzej i galerija Tivat je član Udruženja Mediteranskih Pomorskih Muzeja i Mreže evropskih muzejskih organizacija.
Ministar pomorstva Filip Radulović sastao se sa predstavnicima Crnogorskog udruženja za pomorsko pravo, sa kojima je razgovarao o razvoju pomorskog prava i izazovima u oblasti pomorskog sektora.
Ministar Radulović istakao je značaj sastanka naglasivši da su stručna znanja i iskustva u oblasti pomorskog prava od posebne važnosti za unapređenje zakonodavstva i usklađivanje sa međunarodnim standardima.
„Ministarstvo će u saradnji sa Udruženjem raditi na daljem razvoju i modernizaciji pomorskopravnog sistema“, rekao je Radulović.
Tokom sastanka razmatrane su teme od značaja za unapređenje pravnog okvira u pomorstvu, primjenu domaćih i međunarodnih propisa, kao i jačanje institucionalne saradnje u cilju jačanja pravne sigurnosti u pomorskom sektoru. Predstavnici Udruženja upoznali su ministra sa glavnim problemima primjene međunarodnih propisa iz pomorskog prava, iznijeli predloge za njihovo unapređenje i dali osvrt na međunarodne konvencije kojima država još treba da pristupi.
Ministarstvo je izrazilo posebnu zahvalnost Crnogorskom udruženju za pomorsko pravo na aktivnom učešću u javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe i doprinosu njegovom tekstu.
Sagovornici su se usaglasili da je neophodno nastaviti saradnju kroz redovnu komunikaciju i zajedničke inicijative u narednom periodu.
Predstavnici Crnogorskog udruženja za pomorsko pravo, Maja Radunović-Ćulafić i Petar Djurović, izrazili su zadovoljstvo zbog buduće saradnje Ministarstva i Udruženja na unapređenju pomorskopravnog okvira Crne Gore i njegovom usklađivanju sa međunarodnim konvencijama i pravnom tekovinom Evropske unije.