Zeleno svjetlo za turistički kompleks u uvali Pržno – Na mjestu nekadašnjeg hotela Plavi horizonti

0
Zeleno svjetlo za turistički kompleks u uvali Pržno – Na mjestu nekadašnjeg hotela Plavi horizonti
Plavi_horizonti – (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Elaborat/Printscreen

Izgradnja luksuznog turističkog rizorta u zaleđu plaže Plavi horizonti u Pržnu korak je bliže realizaciji, nakon što je investitor, kompanija QD Hotel and Property Investment Montenegro, za realizaciju ovog projekta dobila zeleno svjetlo od Agencije za zaštitu životne sredine.

Kako stoji u objavljenom dokumentu, donijeto je rješenje kojim se utvrđuje da za izgradnju ovog turističkog kompleksa nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

– U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je nosilac projekta dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu – navedeno je.

Podsjetimo, kako je eKapija nedavno pisala, budući hotelski kompleks prostiraće se na pet urbanističkih parcela, a predviđena je gradnja glavnog hotela i osnovnih hotelskih objekata sa 168 smještajnih jedinica, uz 78 jedinica u depandansima. Takođe, imaće i rezidencijalne vile u okviru Village residences sa ukupno 23 smještajne jedinice, uz prateće elemente uređenja terena. Vile su predviđene za ekskluzivni smještaj budućeg turističkog kompleksa – Mixed-use resorta, kojim će upravljati brendirani operater.

Osim toga, imaće i dodatne sadržaje kao što su ulazna kapija, plažni restoran, plažni klub, sportski i teniski tereni, bazeni, igraonica.

Prema ranijim najavama, riječ je o kompleksu u koji će biti uloženo 270 mil EUR. Sam projekat započet je još 2010. godine, kada je katarski državni investicioni fond Qatari Diar, kupio preko 270.000 metara kvadratnih terena na prostoru nekadašnjeg hotela Plavi horizonti u uvali Pržno kako bi izgradili turistički kompleks. U taj projekat investitor je uložio uložio preko 80 mil EUR, ali već godinama pomaka u realizaciji nije bilo. Kako je ranije objavljeno, ovu investiciju koče imovinski sporovi i tužbe kojima se osporavaju svojinska prava.

Plaža Plavi horizonti najveća je i najznačajnija plaža u Tivtu, a nalazi se u blizini Radovića. Dugačka je 300 metara i zaštićena kao Spomenik prirode. Podsjetimo, na ovoj lokaciji ranije se nalazio hotelski kompleks Plavi horizonti koji je imao hotel, auto-kamp, sportsko-rekreativni tereni, plažni restoran i parkovske površine. Ovi objekti su srušeni, a novi kompleks formiran je na ukupnoj površini cca 15,5 ha.

Intenzivirana akcija sankcionisanja prevoza nepokrivenog građevinskog materijala

0
Intenzivirana akcija sankcionisanja prevoza nepokrivenog građevinskog materijala
Komunalna inspekcija HN

Zbog sve aktuelnijeg problema neodgovornog ponašanja prevoznika koji transportuju rasuti građevinski teret, Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora i pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi intenziviraće akciju kontrole prevoza ovog materijala. Novčane kazne po ovom osnovu iznose do 7 000 eura.

Povećana gradnja objekata uslovila je i veći intenzitet transporta građevinskih materijala koji prevoznici veoma često ne obezbjeđuju na zakonom propisan način zbog čega dolazi do prosipanja rasutog tereta na saobraćajnice. Osim ugrožavanja bezbjednosti učesnika u saobraćaju i svakodnevnih dodatnih aktivnosti radnika preduzeća „Čistoća“ koji uklanjaju materijal, prevoznici direktno krše zakonska rješenja zbog kojih su propisane visoke novčane kazne.

Pojačana akcija kontrole odnosiće se na primjenu i poštovanje Odluke o regulisanju drumskog saobraćaja Opštine Herceg Novi i Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju. Konkretno službenici Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora sankcionisaće prekršaje koji se odnose na prevoz tereta koji nije raspoređen, pričvršćen i pokriven i koji kao takav može nanijeti štetu putu i putnoj infrastrukturi.

Službenici će kontrolisati i poštovanje odredaba Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju u pogledu posjedovanja licence za javni prevoz putnika ili tereta u drumskom saobraćaju, posjedovanja odobrenja za obavljanje prevoza za sopstvene potrebe, zaključenog ugovor o radu za vozača osim za fizičko lice, teretnog lista za prevoz tereta vozilom čija najveća dozvoljena masa prelazi 3.500 kg, putnog lista za prevoz lica, vozilom serijski proizvedenim sa više od devet sjedišta uključujući i sjedište vozača u unutrašnjem i međunarodnom drumskom saobraćaju i odgovarajuće dozvole za prevoz u međunarodnom drumskom saobraćaju, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

Iznos kazni za navedene prekršaje, a koji su u nadležnosti hercegnovske Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora iznosi do 7 000 eura.

Kontrole i sankcionisanja obavljaće na magistralnim i lokalnim putevima na teritoriji opštine Herceg Novi. Cilj neće biti samo kažnjavanje, već i podizanje svijesti svih učesnika prevoza u drumskom saobraćaju o obavezi poštovanja propisa i očuvanja komunalnog reda u opštini.

Posebna pažnja biće posvećena i kontroli divljih deponija na kojima se svakodnevno iskrcava građevinski otpad.

Formirana GI Sloboda vjere: Forum za ravnopravan status CPC-a i slobodu vjere

0
Formirana GI Sloboda vjere: Forum za ravnopravan status CPC-a i slobodu vjere
Formirana GI Sloboda vjere: Forum za ravnopravan status CPC-a i slobodu vjere

Istaknuti predstavnici naučne, poslovne i kulturne zajednice formirali su u Budvi Građansku inicijativu „Sloboda vjere“ (GI-SV). Inicijativa je utemeljena kao savjetodavno stručno tijelo sa primarnim ciljem regulisanja institucionalnog statusa Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i afirmacije ravnopravnosti svih vjerskih zajednica u skladu sa evropskim standardima.

Sa osnivačkog simpozijuma je poručeno da GI-SV nije vjerska niti politička organizacija, već laička platforma koja se zalaže za vladavinu prava i primjenu principa neselektivnosti u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Ključne poruke osnivača:

  • Ana Vukotić (rediteljka): „Cilj inicijative je obezbjeđivanje jednakih prava za CPC, bez umanjivanja značaja ili osporavanja bilo koje druge zajednice. Ovo je ključni trenutak I za pokretanje građanskog dijaloga u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24.“
  • Žarko Radulović (privrednik): „Lojalnost državi izvire iz pravde, a ne iz podaništva. Sloboda počinje prekidom ćutanja pred lažima. Naš put zahtijeva čojstvo i odgovornost pred istorijom.“
  • Vladimir Nikaljević (privrednik): „Pitanje statusa i imovine CPC je test demokratske zrelosti. Crna Gora mora birati između funkcionalne države u kojoj su svi podložni zakonu ili nefunkcionalnog sistema i prikrivene despotije.“
  • Pozivajući se na EU smjernice o promociji  i zaštiti slobode vjere ili uvjerenja (2013.), Srđan Mihaljević (ekspert UN – a) istakao  je važnost zaštite vjerskih prava širom svijeta, naglašavajući univerzalnost, neutralnost i zaštitu pojedinaca od progona i diskriminacije. „Ulaskom u EU Crna Gora će, pristupiti potpisivanju Ugovora o funkcionisanju, u čijem članu 17 se navodi da države članice poštuju i ne prejudiciraju status crkava i vjerskih zajednica, već uspostavljaju redovan i transparentan dijalog u cilju razumijevanja njihovih stavova i uloge u Evropskim politikama.Time se osigurava da se glas vjerskih i organizacija  čuje u procesu EU bez favorizovanja ili diskriminacije uvažavajući princip odvojenosti crkve i države, što zastupamo i kroz ovu inicijativu“.
  • Dragan Purko Ivančević (privrednik): „Ispravljanje nepravde prema vjerujućim Crnogorcima je dug prema budućim generacijama koje ne smiju biti prinuđene da dokazuju pravo na sopstvenu duhovnost.“
  • Zoran Ljumović (privrednik): “Crna Gora ne može – niti smije – da se odrekne svog kulturno-istorijskog nasljeđa. Naprotiv, dužna je da ga zaštiti kroz vladavinu prava. Ravnopravnost ne traži brisanje pamćenja niti amputaciju istorijske svijesti. Oslonjeni na evropske standarde i provjerljive istorijske činjenice, budućim generacijama želimo da ostavimo ne spor, već pravedno, stabilno i uređeno stanje u evropskoj državi.”

Deklaracija i zahtjevi prema međunarodnoj zajednici

Usvojenom Završnom deklaracijom ocijenjeno je da položaj CPC nije teološko, već suštinsko političko-pravno pitanje koje odražava posvećenost Crne Gore evropskim vrijednostima.

Formirana GI Sloboda vjere: Forum za ravnopravan status CPC-a i slobodu vjere

GI-SV je uputila dva ključna zahtjeva:

  1. Državnim institucijama: Poziv Predsjedniku države, Skupštini i Vladi da prekinu praksu ignorisanja i pitanje CPC riješe zakonito i pravedno.
  2. Evropskoj uniji: Institucijama EU upućeno je Otvoreno pismo sa zahtjevom da se status CPC uvrsti kao referentno mjerilo (benchmark) za zatvaranje Poglavlja 23 i 24, te da postane sastavni dio redovnih izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore.

Inicijativa zaključuje: Pravedni i transparentni odnosi države i vjerskih zajednica jačaju društvenu koheziju, povjerenje u institucije i otpornost Crne Gore na spoljne pritiske i maligne uticaje.

Gitina torta ili savršena i zdrava verzija čokoladnog kolača s višnjama

0
Gitina torta ili savršena i zdrava verzija čokoladnog kolača s višnjama
Gita torta višnja – https://www.fitness.com.hr/

Jedna od starih maminih kuharica godinama je već zalistana na stranici s receptom za Gitin kolač, omiljen svima još od prve pripreme.

Mi smo odlučile da Gitin kolač može biti jednako ukusan i ako u njega ne utrpamo hrpu šećera, a s obzirom na to da nam je okrugli kalup bio pri ruci, nastala je Gitina torta.

Za podlogu:

  • 40 g kokosovog brašna
  • 40 g mljevenih lješnjaka
  • 200 g sitno mljevenih zobenih pahuljica
  • 30 g kakaa u prahu
  • 150 g paste od datulja
  • 70 g kokosovog ulja
  • prstohvat soli

Postupak: 

  1. Sve sastojke pomiješajte i izmijesite rukama te utisnite u klasični kalup za tortu.
  2. Zapecite 10-12 minuta na 180°C.

Za kremu od višanja:

  • 1 staklenka kompota od višanja (s oko 450 ml soka)
  • 75 g škroba

Postupak: 

  1. Višnje izvadite iz staklenke i otkoštite ih ako imaju koštice. Ostavite ih sa strane.
  2. U lonac za kuhanje kreme namjerite škrob te dolijevajte malo po malo soka od višanja iz kompota.
  3. Promiješajte tako da nastala smjesa bude gusta i bez grudica, a zatim dolijte ostatak soka od višanja.
  4. Kuhajte na laganoj vatri sve dok se krema ne zgusne i ne prokuha.
  5. U toplu kremu umiješajte otkoštene višnje te prelijte preko podloge.

Za čokoladnu kremu:

  • 1 konzerva kokosovog mlijeka (čvrsti dio; ostavite je u frižideru nekoliko sati)
  • 150 g tamne čokolade
  • prstohvat soli
  • 20 g agavinog sirupa

Postupak: 

  1. Sve sastojke otopite na pari.
  2. Prelijte preko kreme od višanja (bit će jako rijetko, ali neka vas to ne zabrinjava) i ostavite da se dobro ohladi i stisne.

Dva novogodišnja koncerta učenika u Kotoru

0
Hor Srednje škole

Učenici Osnovne i Srednje muzičke škole „Vida Matjan“ zaokružili su prvo školsko polugodište nastupima na koncertima koji su jedan za drugim, održani u ponedjeljak, 22. decembra u Sali Crkve Sv. Duha – Koncertnoj dvorani Škole. Svojim najbližima- roditeljima, braćom, sestrama, prijateljima, kao i nastavnicima/profesorima, učenici sa instrumentalnih odsjeka, solo-pjevači, horisti i orkestraši, predstavili su se izvedbama koje su, uz podršku nastavnika, uvježbali tokom nastave od septembra do kraja decembra i time na svečan način zaokružili i ovu kalendarsku godinu.  U prvom koncertu, koji je počeo nešto ranije – od 16.30 sati, sa kompozicijom „Cold Snap“ (M. Hayes) nastupio je Hor Osnovne muzičke škole, zajedno sa Orkestrom Osnovne i Srednje muzičke škole, koje je predvodila dirigentkinja Ksenija Đuričković, dok im je klavirsku podršku pružila Ivana Marković.

Uslijedili su nastupi učenika Osnovne muzičke škole od drugog do šestog razreda, među kojima su najbrojniji bili oni iz klasa klavira: Vanja Krivokapić, duo: Nora Petrović i Ana Vulović,  Greta Petrović, Katarina Petrović, Livija Mirošević, Mila Jeftić, Anja Jovanović, Divna Radonjić,  Tara Perovanović, Katja Živković, Itana Poček, Ana Cigale, Simona Knežević, Lara Latković, Viktor Bulatović, Una Veselinović, Mila Janović, Kristina Nedović, Sofija Mirković, Aleksandar Mršulja, Kristina Rizoniko, Luka Pajović, Joana Kažić, zatim harmonikaši: Matija Mijatović, Balša Raković, Aleksa Magud; duo gitara Filipa i Doris Mršulja, te solo-gitaristi Filip Lučić i Mihail Vidović; violinisti: Eva Gračeva, Nevena Nikolić, Lev Tinjanov, Antonija Čučić i flautistkinja Monika Panjako.

Mješoviti hor SMŠ kojim je dirigovala Nađa Zeković zabloistao je na drugom koncertu, održanom odmah iza prvog, od 18.30 sati. U klavirskoj saradnji sa Andrijanom Jovanović Hor je izveo kompoziciju „You are my peace“ J.M.Martina, a zatim i makedonsku narodnu pjesmu „Jovano, Jovanke“ (aranžman N. Zeković), uz instrumentalnu pratnju ansambla u sastavu: Ana Vulović, klavir, Vuk Đakonović, harmonika i Damjan Šoć, kahon.

Dva novogodišnja koncerta učenika u Kotoru
Dječiji hor i orkestar

U nasztavku su nastupili učenici sa odsjeka klavira od VII razreda Osnovne muzičke škole do maturanata: Jana Gezović, Ana Golubenčeva, Danica Matanović, Savva Maslakov, Tihana Kordić, Aleksandr Ermakov, Zlata Marković; gitaristi: Jana Blagojević, Martin Petković, Uroš Proročić, Milan Jocić, Nikolina Dževerdanović; flautistkinje Korina Reichel i Anna Kozhurina. U solo nastupu predstavila se violinistkinja Joana Kažić, a njene kolege Artjom Varsnofijev i Isidora Zirojević naastupili su i solo i u duetu. Takođe, u duu su nastupili i Anna Kozhurina, flauta i Vuk Đakonović, harmonika.

Šlagvort koncerta bio je nastup polaznika Odsjeka za solo pjevanje: Nikole Karadžića, Aleksandra Ermakova, Pavla Radulovića, Lane Velaš, Jelene Ojdanić i Valtera Vlaovića.

 Posebnu čar imale su izvedbe dvaju vokalnih dueta: Aleksandra Ermakova i Pavla Radulovića, te Jelene Ojdanić i Valtera Vlaovića, koje je pripremala prof. Dušica Ćetković. Oni su u klavirskoj saradnji sa Vasilisom Lopušinommizveli kompozicije Feliksa Mendelsona i Henrija Purcella.

Publika je uživala u djelima Baha, Betovena, Mocarta, Konjovića, Kačinija, Majera, Merca, Terege, De Falje, Grubera, Orljanskog ,Bajera, Ridinga, Giloka, Matjan i mnogih drugih kompozitora.

/M.D.P./

Božićni koncert- Deveta Betovenova

0
Božićni koncert- Deveta Betovenova
Plakat Jakovljev božićni koncert

Ugledni ruski pijanista Aleksandar Jakovljev nastupiće drugog dana Božića, u petak, 26. decembra od 19 sati, u Koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru – Crkvi Sv. Duha.  U programu je  Simfonija br. 9 u d-molu, Op.125 Ludviga van Betovena, u klavirskoj transkripciji Franca Lista.

Ovo je posljednja Behovenova simfonija, koju je stvarao skoro 10 godina. Već na praizvedbi 1824. godine, kojom je dirigovao kompozitor, publika je oduševljeno prihvatila ovo djelo, u kome je utkana temeljna misao Betovenovog revolucionarnog duha, sloboda i jednakost. U završnom, IV stavu Simfonije je „Oda radosti“, koja je danas službena himna Evropske unije.

Aleksandar Jakovljev, koji već treću godinu živi sa porodicom u Crnoj Gori, aktivno koncertira širom svijeta – nastupao je u Carnegie Hall-u u Njujorku, Victoria Hall-u u Ženevi, Laeiszhalle i Elbphilharmonie u Hamburgu, u Berlinskoj filharmoniji i drugim salama. Nizom nastupa sa različitim programima predstavio se i ovdašnjoj publici, a božićnim koncertom zaokružuje uspješnu koncertnu sezonu.

M.D.P.

Radulović: Ocean Race donio 31.2 miliona eura ekonomskog benefita Crnoj Gori

Radulović: Ocean Race donio 31.2 miliona eura ekonomskog benefita Crnoj Gori
IMOCA fleet race in the final Coastal Race during The Ocean Race Europe 2025 in Boka Bay, Montenegro on September 20, 2025. (Photo by Lloyd Images / The Ocean Race Europe 2025)

Međunarodna trka jedrilica “The Ocean Race Europe 2025” ostvarila je ukupan ekonomski uticaj od 31,2 miliona eura na privredu Crne Gore tokom svog održavanja, pokazuje analiza kompanije PwC (PricewaterhouseCoopers), jedne od najvećih i najuglednijih revizorsko-konsultantskih kuća u Svijetu.

Najveći doprinos zabilježen je u sektoru smještaja i ugostiteljstva, trgovine, dok su značajni efekti ostvareni i u oblastima saobraćaja i skladištenja kao i nekretnina.

The Ocean Race Europe 2025

Ministar pomorstva Filip Radulović kazao je da su dodatni ekonomski doprinosi ostvareni kroz finansijske, poljoprivredne, profesionalne i administrativne djelatnosti.

The Ocean Race Europe 2025

“Rezultati potvrđuju da je Ocean Race imao snažan multiplikativni efekat na crnogorsku ekonomiju i značajno doprinio međunarodnoj vidljivosti Crne Gore kao destinacije za velika sportska i nautička događanja”, kazao je Radulović.

Član Karate kluba Bijela, Nemanja Mikulić karatista godine

0
Član Karate kluba Bijela, Nemanja Mikulić karatista godine
Foto: Karate savez Crne Gore

Član Karate kluba Bijela, reprezetativac Nemanja Mikulić, najbolji je karatista Crne Gore u borbama (kumite) u 2025. godini, odlučeno je u Karate savezu Crne Gore.

Mikulić je bio drugi u januaru na Premjer svjetskoj ligi u Parizu, drugi na Evropskom prvenstu u maju u Jerevanu, treći pojedinačno i drugi kao prva tabla reprezentacije na Mediteranskim igrama u Španiji. Prvi je bio na Balkanskim igrama u martu 2025. u Budvi i ponio zlatnu medalju za ekipno reprezentativno takmičenje.

U ženskoj konkurenciji najbolja je Helena Backović (Omladinac). U katama je najbolji Vlado Mijač (Bar) i Katarina Vlahović (Iskra). U konkurenciji mlađih takmičara za najbolje su proglašeni Vuk Vučinić i Una Raković (oboje iz Omladinca). Najbolji karate klub u Crnoj Gori je Omladinac.

Priznanja za najbolje trenere u odlazećoj godini su pripala selekoru Almiru Cecunjaninu (Bar) i Nenadu Vojinoviću (Iskra Podgorica). Ovogodišnji dobitnik prestižnog priznanja „Zlatna plaketa karate sporta“ pripala je bivšem reprezentativcu Mariju Hodžiću, osvajaču više evropskih i svjetskih medalja.

Na Debelom Brijegu uhapšen državljanin Kosova kod kog je pronađena marihuana

0
Na Debelom Brijegu uhapšen državljanin Kosova kod kog je pronađena marihuana
Granični prelaz Debeli brijeg foto Boka News

Policija je na graničnom prelazu Debeli Brijeg uhapsila jednu osobu kod koje je pronađena marihuana.

“Na graničnom prelazu Debeli Brijeg, službenici granične policije su, na ulazu u Crnu Goru, kontrolisali putničko motorno vozilo marke BMW stranih registarskih oznaka kojim je upravljala G.M. (25), njemačka državljanka, s kojom su se u vozilu nalazili G.F. (32) sa Kosova i K.C. (44) iz Republike Albanije”, navode iz Uprave policije.

Nakon provjere vozila, kod G.F. je pronađeno pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je marihuana, ukupne mase oko 15 grama.

U vozilu je pronađen i tzv. mlin za usitnjavanje ove materije.

Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama G.F. ne stiču elementi krivičnog djela već da je riječ o prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.

“G.F. je lišen slobode i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi koji su ovo lice priveli nadležnom sudiji za prekršaje na dalje postupanje uz prekršajnu prijavu u zakonom predviđenom roku”, navode iz UP u saopštenju.

Papa Lav: Uskratiti pomoć siromašnima jednako je odbacivanju Boga

0
Papa Lav: Uskratiti pomoć siromašnima jednako je odbacivanju Boga
Papa Lav – foto Hina

Papa Lav je u srijedu, u propovijedi na Badnjak, rekao da bi priča o Isusovom rođenju u štali jer nije bilo mjesta u svratištu trebala podsjetiti kršćane da je odbijanje pomoći siromašnima i strancima danas jednako odbacivanju samog Boga.

Papa Lav, koji je brigu za imigrante i siromašne učinio ključnim temama početka svog papinstva, rekao je da Isusovo rođenje pokazuje Božju prisutnost u svakoj osobi.

„Na zemlji nema mjesta za Boga ako nema mjesta za ljudsku osobu. Odbiti jedno znači odbiti drugo“, rekao je Papa tijekom svečane službe kojoj je u bazilici nazočilo oko 6000 ljudi. Papa je misom u bazilici svetog Petra uveo 1,4 milijarde katolika svijeta u Božić.

Lav, prvi papa rođen u SAD-u, slavi svoj prvi Božić nakon što su ga u svibnju kardinali svijeta izabrali za nasljednika pokojnog pape Franje. Papa, koji je kritizirao kontroverzne mjere američkog predsjednika Donalda Trumpa protiv imigranata, citirao je stih pokojnog pape Benedikta XVI. u kojem se žali što svijet ne mari za djecu, siromašne ili strance.

„Dok nas iskrivljena ekonomija navodi da se prema ljudskim bićima odnosimo kao prema pukoj robi, Bog postaje poput nas, otkrivajući beskonačno dostojanstvo svake osobe“, rekao je Leo.

„Gdje ima mjesta za ljudsku osobu, ima mjesta i za Boga“, rekao je. „Čak i štala može postati svetija od hrama.“

Ispred bazilike, oko 5000 ljudi pratilo je službu na ekranima s Trga svetog Petra, držeći kišobrane pod jakom kišom u Rimu a papa Leo je izašao van kako bi ih pozdravio prije početka mise.

„Divim se i poštujem vas i zahvaljujem vam na vašoj hrabrosti i vašoj želji da budete ovdje večeras“, rekao je, „čak i po ovom vremenu.“

U četvrtak će Papa služiti božićnu misu i uputiti  božićnu poruku i blagoslov “Urbi et Orbi” (gradu i svijetu).