Jaslice u Katedrali Svetog Tripuna – Foto Boka News
U Kotorskoj biskupiji vjernici su na ponoćkama ispratili Badnju večer i dočekali Božić.
Zvona kotorske katedrale Svetog Tripuna i drugih crkava Kotorske biskupije označila su okupljanje vjernika.
Boka News – Božić i NG
Posebno je svečano bilo u katedrali Svetog Tripuna, gdje je misu predvodio biskup kotorski, mons. Mladen Vukšić.
“Slaviti Božić znači čeznuti da Svjetlo zasja u tami i da ga tama ne obuzda. To je poziv da budemo prosvijetljeni Bogom te da, kao istinski nositelji Njegova svjetla, unesemo toplinu, jasnoću i mir u ovaj svijet. Kristovim rođenjem ljudima je darovana mogućnost da svijet gledaju drugim očima – očima nade, povjerenja i ljubavi. Svima od srca želim sretan i blagoslovljen Božić te milostima ispunjenu 2026. godinu” – poručio je mons. Mladen Vukšić.
Jaslice u Katedrali Svetog Tripuna – Foto Boka News
Misno slavlje uveličao je svojim nastupom Katedralni zbor.
Kotorski biskup mons. Mladen Vukšić – foto Boka News
Božićna poslanica kotorskog biskupa mons. Mladena Vukšića
Braćo i sestre!
Ako postoji ijedan događaj u povijesti spasenja koji može do kraja raspjevati kršćansku dušu, onda je to zasigurno otajstvo Božića. Ipak, ništa kao čovjek ne može tako lako zasjeniti, pa čak i dovesti u pitanje, radost božićnoga slavlja. Veliki prorok Izaija promatra božićnu stvarnost kao veliku svjetlost, dok pisac Knjige Mudrosti svjedoči: „Dok je duboka tišina vladala svuda i noć došla do svoje sredine, sijevnula je tvoja svemoguća Riječ, o Bože, s nebesa, s tvoga prijestolja“ (Mudr 18,14).
Sveti Ivan Evanđelist tu istinu potvrđuje, ali istodobno i opominje: „Svjetlo istinito, koje prosvjetljuje svakoga čovjeka, dođe na svijet; bijaše na svijetu i svijet po njemu posta, ali ga svijet ne upozna. K svojima dođe i njegovi ga ne primiše“ (Iv 1,9–11).
Ove nam riječi crkvena liturgija stavlja pred oči upravo na Božić. Slaviti Božić znači čeznuti da Svjetlo zasja u tami i da ga tama ne obuzda. To je poziv da budemo prosvijetljeni Bogom te da, kao istinski nositelji Njegova svjetla, unesemo toplinu, jasnoću i mir u ovaj svijet.
Danas nitko ozbiljan ne dovodi u pitanje da je Isus povijesna osoba. No mi vjerujemo nešto više i dublje: da je On za nas Svjetlo – svjetlo koje vraća nadu ovome svijetu. To, međutim, ne znači da je tama nestala. Još uvijek, u ovoj „dolini suza“, vidimo zavist, mržnju, neprijateljstva i nerazumijevanja. Pa ipak, Kristovim rođenjem ljudima je darovana mogućnost da svijet gledaju drugim očima – očima nade, povjerenja i ljubavi.
Zato na Božić možemo jedni drugima poželjeti upravo to: čvrstu vjeru u Svjetlo koje dolazi s visina; vjeru po kojoj čovjek spoznaje Božju volju, slijedi je i po njoj živi.
Svima od srca želim sretan i blagoslovljen Božić te milostima ispunjenu 2026. godinu!
Rotari klub Kotor upućuje izraze iskrene zahvalnosti Gradskoj muzici Kotor na ukazanoj prilici za saradnju sa našim klubom u okviru novogodišnjeg koncerta, održanog sinoć u Kulturnom centru u okviru manifestacije „Od Božića do Božića“, koji je ove godine stavljen u službu humanosti.
Na taj način, dali su značajan doprinos prvoj u nizu akcija prikupljanja sredstava za Global Grant projekat Rotari kluba Kotor – „Sekunde čine razliku“, namijenjen opremanju Urgentnog bloka Kliničko-bolničkog centra Kotor.
Sa koncerta GM Kotor1842
Uz fantastičan nastup Gradske muzike i klape ‘’Incanto’’, praznični duh i zajedništvo koje naš grad oduvijek krasi, još jednom smo svjedočili tome koliko veliko srce imaju naši sugrađani. Zahvaljujući upravo njima – ljudima dobre volje – prikupljen je iznos od 1.845 eura, čime smo korak bliže ostvarenju našeg humanog cilja. Rotari klub Kotor upućuje iskrenu zahvalnost svim donatorima koji su svojim prilozima pokazali solidarnost i brigu za zdravlje i budućnost zajednice.
U okviru programa večeri, sa bine je upućena poruka Rotari kluba Kotor sugrađanima i svim gostima.
Tom prilikom je istaknuto da je Kliničko-bolnički centar Kotor bolnica svih nas – mjesto gdje smo se rađali, gdje su liječeni naši roditelji i djeca i gdje se, u najtežim životnim trenucima, traže nada, brzina i sigurnost. Posebno je naglašena uloga Urgentnog bloka KBC Kotor, kao prve linije odbrane života u cijelom Bokokotorskom zalivu, koji godišnje zbrinjava između 15.000 i 20.000 pacijenata, dok se tokom turističke sezone taj broj višestruko uvećava, čineći ovu zdravstvenu ustanovu osloncem ne samo za lokalno stanovništvo, već i za veliki broj posjetilaca.
Rotari klub Kotor
Ukazano je i na činjenicu da, uprkos velikoj posvećenosti i profesionalizmu ljekara i medicinskih sestara, oprema kojom se danas služe ne odgovara u potpunosti savremenim standardima urgentne medicine. I pored toga, zdravstveni radnici svakodnevno daju maksimum kako bi odgovorili na potrebe pacijenata.
U tom kontekstu, predstavljen je Global Grant projekat Rotari kluba Kotor, koji ima za cilj modernizaciju urgentnog bloka kroz nabavku savremene medicinske opreme, čime će se obezbijediti brža i preciznija dijagnostika, sigurniji transport pacijenata, pravovremena reanimacija i veći broj spašenih života.
Prisustvima je upućen poziv da ovu inicijativu ne dožive isključivo kao apel za donaciju, već kao poziv na solidarnost, međusobnu brigu i zajedničko ulaganje u budućnost generacija koje dolaze. Istaknuto je da se svaki prilog, bez obzira na iznos, cijeni i ima veliku vrijednost, jer u urgentnoj medicini sekunde čine razliku.
Rotari klub Kotor još jednom upućuje zahvalnost Gradskoj muzici Kotor, predstavnicima gradskih institucija, građanima i građankama Kotora, donatorima i gostima na podršci i doprinosu realizaciji ove humanitarne aktivnosti.
U Crnoj Gori danas, više od stotinu ljudi čeka poziv koji im može promijeniti život.
Za neke od njih, transplantacija organa nije samo terapija – već jedina šansa da prežive.
Nažalost, veliki broj pacijenata nikada ne dočeka taj poziv I upravo zato donorska kartica ima toliku vrijednost.
Potpisivanje donorske kartice znači da, u slučaju moždane smrti, dopuštate da vaši organi budu darovani onima kojima su neophodni za život. To je odluka koja se donosi svjesno, dobrovoljno i bez ikakvog rizika po osobu za života.
Medicinski tim se uvijek i bez izuzetka bori za život svakog pacijenta – bez obzira na to da li je donor ili ne.
Jedna osoba, svojom odlukom, može spasiti ili produžiti čak do osam drugih života.
To znači osam novih početaka. Osam porodica koje nastavljaju zajedno.
Donorsku karticu može potpisati svaka punoljetna osoba, uz informisani pristanak. Kartica se dobija jednostavno, u zdravstvenoj ustanovi, a odluka se može promijeniti u bilo kom trenutku.
Važno je i da porodica zna vašu želju – jer jasno izrečena odluka donosi mir i njima u najtežim trenucima.
Doniranje organa nije gubitak, to je čin solidarnosti, hrabrosti I duboke ljudskosti.
Tim izabranih ljekara u Domu zdravlja Tivat je na raspolaganju pacijentima za sve informacije, konsultacije i savjete.
Gradska muzika Kotor -1842 je jedna od institucija Kotora i Crne Gore koja je širom otvorila vrata putem kulture, putem razgovora, marljivim radom i poštenim odnosom prema svom poslu, kazao je Begović
Koliko god bio fantastičan osjećaj nastupa u bečkoj Zlatnoj dvorani, muziciranje za kotorsku publiku „kod kuće“ je neuporediv, osjećaj je nevjerovatan, kaže Dario Krivokapić, dirigent Gradske muzike Kotor – 1842, nakon tradicionalnog koncerta održanog u utorak u dupke punoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru. Muzičari i muzičarke su, zajedno sa dirigentom zračili vedrinom i razigranošću, a vizuelno su blistali u crvenim i šarenim džemperima. Sve to – u skladu sa radosnim hrišćanskim praznicima, u sklopu manifestacije „Od Božića do Božića“ koju su ovim koncertom dostojanstveno otvorili.
Publika je svaku od 14 izvedbi ispratila toplim aplauzom, a neke od omiljenih marševa i kompozicija podržala ritmičnim pljeskom, dok je kraj koncerta, uz „Radecki marš“ Johana Štrausa i temu Kola Bokeljske mornarice dočekala stojećim ovacijama. Između tematskih muzičkih blokova, u sazvučju pitkih ženskih glasova nastupila je ženska klapa „Incanto“, uz instrumentalnu saradnju sa Nenadom Meštrovićem, gitara i Petrom Bukilicom, mandolina.
Naviknuti da uvijek čuju nešto novo, muzički sladokusci imali su priliku da, pored spleta pjesama „Božić u svijetu“, standardnih marševa, među kojima i „Ferdinand“ Mirka Petrovića Njegoša, te popularnih rok-pop mikseva, premijerno čuju i simfonijsku poemu “Tako je govorio Zaratustra“ Riharda Štrausa, prvi stav Svite iz Baleta „Romeo i Julija“ Sergeja Prokofjeva, kao i temu “Let It Go” iz popularnog Diznijevog crtaća “Frozen“, izvedenu „na bis“.
Sa koncerta GM Kotor1842
Na pravi način orkestraši su priveli kraju preuspješnu 2025. godinu, u kojoj su održali preko 80 proba i više od 50 nastupa, postigli nevjerovatan uspjeh osvojiši Zlatnu medalju na prestižnom Festivalu svjetskih orkestara u Beču, a zatim i Novembarsku nagradu Grada Kotora. Pored svega toga, Orkestar je stigao i da gostuje u Mariji Bistrici i dva puta u Kotoru da rganizuje Smotru duvačkih orkestara „Susret prijatelja“.
Obrativši se publici, Vladimir Begović, predsjedniuk Upravnog odbora i Skupštine GM, ponosan što je Gradska muzika Kotor dio života grada u kome se slave dva Božića, dvije Badnje večeri i bezbroj fešti, najavio da je pred Orkestrom “ponovo Evropa. Stigli su im pozivi iz Narodnog pozorišta u Beogradu, sa festivala u Amsterdamu, Parizu ili Briselu.
-Gradska muzika Kotor -1842 je jedna od institucija Kotora i Crne Gore koja je širom otvorila vrata putem kulture, a ne putem politike, putem razgovora, marljivim radom i poštenim odnosom prema svom poslu, kazao je Begović i pobrao ovacije publike.
Begović
Izražavajući zahvalnost Opštini Kotor za podršku, Begović je uručio prigodni poklon Tatjani Kriještorac, sekretarki Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, koja ima je „bila glavna spona i oslonac u organizaciji projekata“, Turističkoj organizaciji Kotor, kompaniji Bigova Bay (Branki Lazarević) i svim ljudima dobre volje koji su pomogli muzičarima da ostvare svoje ambiciozne planove –NVU „Karmpana“ i Konobi „Skala santa“.
Tatjana Kriještorac je pozdravila prisutne čestitkom za božićne i novogodišnje ptraznike, a generacijama koje dolaze u Gradsku muziku poželjela mnogo novih uspjeha.
Klapa Incanto
Program je nadahnuto vodila Slađana Vučetić, a koncert su ispratili i Nikola Konjević, počasni član GM Kotor, predstavnici SPD „Jedinstvo 1839-Kotor“ i Bokeljske mornarice, predstavnici Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, Gradske muzike Herceg Novi i Mjesne muzike Đenovići, te bivši članovi GM Kotor i njeni prijatelji.
Posjetioci su imali priliku da daju dobrovoljne priloge kojim članovi/ce Rotari-kluba Kotor u sklopu novog projekta „Sekunde čine razliku“ prikupljajju sredstava za modernizaciju Urgentnog bloka KBC Kotor.
Pjaca Tripa Tomasa
Marš „Gradska muzika Kotor 1842.“, koju je Orkestru poklonio Ivan Tomas, praunuk Tripa Tomasa, kompozitora, tromboniste i kapelnika Gradske muzike Kotor, izveli su uz podsjećanje na 140 godina od rođenja i 50 godina od smrti maestra Tomasa. Članovi Skupštine GM Kotor su uputili prijedlog Opštini Kotor da se pjaca ispred prostorija GM nazove imenom Tripa Tomasa i da se na fasadi objekta postavi tabla sa njegovim likom, imenom i datumima rođenja i smrti.
Trud se isplatio
-Bila je ovo jedna iscrpljujuća, ali lijepa godina, prezadovoljni smo, jer će naš orkestar ostati upisan u modernu istoriju kao jedini sa ovog podneblja koji je nastupio u bečkoj Zlatnoj dvorani. Ova godina se teško može ponoviti, ali radićemo i trudićemo se da napredujemo, kazao je Krivokapić za Boka News. Dodaje da je veliki izazov rad sa amaterima za koje mora da obezbijedi sve, od uniformi i nota, do instrumenata, proba i najglavnijeg – sviranja, muziciranja. Čak, što više, najlakši dio za Krivokapića je kad uzme dirigentsku palicu i krene sa probama. Muzičari su zaslužili odmor, a profesionalcima iz Orkestra predstoji nastup sa Bokeljskim simfonijskim orkestrom 1. januara u Budvi.
Novo znanstveno istraživanje objavljeno u časopisu Marine Pollution Bulletin (Savva i sur., 2026) donosi dosad najsustavniji uvid u razmjere antropogenog otpada u mediteranskim morskim spiljama. Autori dokumentiraju da ne postoji niti jedna istražena morska spilja u kojoj nije pronađen antropogeni otpad, pri čemu plastika čini oko šezdeset šest posto svih evidentiranih artikala.
Istraživanje je provedeno u dvadeset i tri morske spilje na Cipru, u istočnom Mediteranu. U svim spiljama zabilježena je prisutnost otpada, s gustoćama koje se kreću od 0,044 do gotovo 97 plastičnih predmeta po četvornom metru. Ukupno je evidentirano više od 24 tisuće komada otpada, ukupne mase od približno 176 kilograma.
Analiza strukture otpada pokazuje da dominira fragmentirana plastika, osobito polistiren i drugi razlomljeni plastični materijali. Osim klasičnih oblika otpada, istraživači su na zidovima i podovima spilja identificirali i novi oblik kontaminacije – tzv. plastitar, materijal koji nastaje miješanjem plastike s katranskim, odnosno “tar-uljima”. Plastitar stvara ljepljive, trajne naslage koje se vežu uz stijene i sedimente spilja.
Plastitar je dakle, antropogeni kompozitni materijal koji nastaje kada se plastični otpad (najčešće fragmentirana plastika) fizički i kemijski spoji s katranom i naftnim derivatima u morskom okolišu. To, dakle, nije prirodni materijal, ni klasični otpadni predmet. Radi se, kao što smo već istaknuli, o ljepljivoj, tamnoj, često polutekućoj ili smolastoj masi koja se taloži na stijenkama morskih spilja, veže za sediment i teško uklanja bez oštećenja staništa. Znanstveno je važan jer predstavlja novu fazu onečišćenja: plastika više nije samo fizički otpad, nego kemijski integrirani dio okoliša.
Ekološki problemi skrivenih staništa
Morske spilje imaju ključnu ekološku ulogu jer služe kao sigurna staništa, skloništa i mjesta za odmor i razmnožavanje ugroženih vrsta. Među njima je i Sredozemna medvjedica, jedna od najugroženijih morskih sisavaca na svijetu, koja upravo ovakve zaklone koristi u osjetljivim fazama svog životnog ciklusa.
Otpad koji se nakupljau skrivenim dijelovima spilja, osobito u njihovim unutarnjim zonama bez prirodnog svjetla dosad nije bio obuhvaćen standardnim znanstvenim studijama morskog otpada. Takva kontaminacija može imati izravne i neizravne učinke na morske organizme, uključujući fizička oštećenja staništa, kemijsku kontaminaciju i promjene u biološkim zajednicama, čime se potencijalno ugrožavaju i napori za očuvanje ugroženih vrsta.
Autori istraživanja objašnjavaju da poluzatvorena struktura morskih spilja djeluje poput sustava s ulazom, ali bez učinkovitog izlaza. Valovi i morske struje donose otpad u spilje te se zbog geomorfologije i hidrodinamike rijetko nosi natrag u otvoreno more.
Količina otpada dodatno ovisi o izloženosti spilje valovima te o postojanju i veličini unutarnje plaže unutar spilje. Spilje koje su srednje izložene valovima i imaju razvijenije unutarnje plaže akumuliraju znatno više otpada od onih koje su potpuno otvorene ili gotovo potpuno zatvorene.
Mediteran kao globalno žarište plastike
Nalazi iz morskih spilja uklapaju se u širi kontekst plastičnog onečišćenja Mediterana, koji se već smatra jednim od mora s najvišim razinama plastike na globalnoj razini. Procjene upućuju na to da Mediteran godišnje prima oko 0,57 milijuna tonaplastičnog otpada, što ga svrstava među najveće svjetske centre odbačene plastike.
Plastika čini približno osamdeset posto otpada u obalnim i morskim okolišima Mediterana, dok je mikroplastika potvrđena u površinskom sloju mora, u sedimentima te na dubokom morskom dnu. Unatoč tome, većina postojećih sustava praćenja morskog otpada fokusirana je na obale, površinu mora i morsko dno.
Istraživanje Savva i suradnika pokazuje da takav pristup propušta važnu i dosad neprocijenjenu komponentu onečišćenja: poluzatvorena staništa poput morskih spilja, koja zbog svojih hidrodinamičkih i geomorfoloških karakteristika mogu akumulirati plastiku u koncentracijama višim nego mnoge otvorene morske zone.
Plastika – Mikroplastika – foto Hina
Posljedice za politiku i upravljanje okolišem u EU i Hrvatskoj
Dosadašnja istraživanja morskog otpada u Jadranu uglavnom su se fokusirala na plaže, površinu mora i ribolovne aktivnosti, dok su zaklonjena staništa poput morskih spilja gotovo u potpunosti izostavljena iz sustavnog monitoringa. To znači da dio stvarnog opterećenja plastikom ostaje nevidljiv, iako se nalazi upravo u ekološki najosjetljivijim zonama.
Morske spilje, uključujući i one uz hrvatsku obalu Jadrana, često su uključene u ekološku mrežu Natura 2000 kao refugiji za ugrožene vrste, u skladu s Direktivom o staništima (92/43/EEZ). Iako se njihova biološka vrijednost formalno prepoznaje, ovo istraživanje pokazuje da konvencionalni monitoring plastičnog otpada propušta značajne skrivene akumulacijske zone upravo u tim zaštićenim prostorima. To upućuje na potrebu da se upravljanje morskim otpadom proširi i na obalne, zaklonjene i poluzatvorene zone, koje bi trebale postati zasebni ciljevi sustavnog praćenja, a ne rubna kategorija.
Za Hrvatsku se iz toga nameću konkretni smjerovi djelovanja: uključivanje morskih spilja u nacionalne programe monitoringa morskog otpada, osobito unutar zaštićenih područja; razvoj standardiziranih metoda za kvantificiranje otpada u zaklonjenim staništima, temeljenih na pristupima korištenima u ovom istraživanju; usmjeravanje politika prema smanjenju plastike na samom izvoru, kroz bolje upravljanje otpadom na kopnu i moru; te procjena utjecaja plastike i plastitara na ključne vrste, poput tuljana i morskih ptica, u okviru procjena stanja biološke raznolikosti.
I teško dostupna staništa, sada su pod ljudskim utjecajem
Iako je istraživanje provedeno na Cipru, autori naglašavaju da su geomorfološki i hidrodinamički uvjeti usporedivi s velikim dijelom Mediterana, što uključuje istočni Jadran. Hrvatska obala obiluje morskim spiljama i poluspiljama, od kojih se mnoge nalaze unutar zaštićenih područja i ekološke mreže Natura 2000.
Posebno zabrinjava činjenica da se velik dio otpada nalazi u afotičnim zonama morskih spilja, u kojima žive visoko specijalizirane biološke zajednice. Riječ je o ekosustavima koji su spororastući, osjetljivi i slabo istraženi, s vrlo ograničenom sposobnošću oporavka nakon fizičkih ili kemijskih poremećaja.
Zaključno, ovo istraživanje jasno pokazuje da akumulacija otpada u morskim spiljama nije rezultat pojedinačnih incidenata ili lokalnog nemara, već strukturna posljedica načina na koji proizvodimo, koristimo i odbacujemo plastiku. Čak i udaljena, teško dostupna staništa više nisu izvan dosega ljudskog utjecaja.
Za klimatsku i okolišnu politiku to ima jasnu implikaciju: mjere koje se oslanjaju isključivo na čišćenje i sanaciju ne mogu riješiti problem. One uklanjaju vidljive posljedice, ali ne adresiraju mehanizme koji omogućuju stalni dotok plastike u more, osobito u zatvorene i zaklonjene sustave poput morskih spilja.
Papa Lav XIV. pozvao je u utorak navečer na jednodnevno božićno primirje diljem svijeta, ne spominjući nijedan konkretan sukob, ali izražavajući žaljenje što je Rusija, čini se, odbila zahtjev za primirje.
– Ponavljam ovaj zahtjev svim ljudima dobre volje da na ovaj blagdan rođenja Spasitelja poštuju barem jedan dan mira, rekao je Papa dok je napuštao svoju rezidenciju u Castel Gandolfu, blizu Rima, prije povratka u Vatikan.
– Možda će nas poslušati i bit će 24 sata mira u cijelom svijetu, dodao je.
– Ono što me posebno žalosti jest činjenica da je Rusija, čini se, odbila zahtjev za primirje, primijetio je.
Lav XIV. će u srijedu navečer proslaviti svoju prvu božićnu misu otkako je izabran za Papu prije nego što u četvrtak u podne održi tradicionalni blagoslov “Urbi et Orbi” (gradu i svijetu), u kojem papa tradicionalno daje pregled sukoba u svijetu.
Najljepše praznične želje gradu, Opštini Tivat i predsjedniku opštine Željku Komenoviću uputila su djeca osnovnih i srednjih škola, čak i oni najmlađi vrtićkog uzrasta, na prijemu koji se organizuje tradicionalno, na inicijativu NVU Djeca Tivta, a uz podršku opštinskog Sekretarijata za društvene djelatnosti.
Djeca su recitovala stihove, čitala pripremljene čestitke sa najljepšim željama za 2026. godinu i uručila prigodne poklone predsjedniku opštine. Učenici SMŠ Mladost sve učesnike obradovali su priganicama.
Novogodisnje cestitke
Komnenović je djeci poželio dobrodošlicu zahvaljujući im na lijepim željama i izrazio nadu da će i u narednom periodu lokalna uprava raditi na stvaranju što boljih uslova za rad škola i vrtića. “Najvažnije je da imate dobre uslove za rad i za sticanje znanja. Sve nas posebno raduje skoro otvaranje nove škole u Radovićima”, istakao je predsjednik opštine navodeći da je ova manifestacija prilika da se naglasi dobra saradnja Opštine sa tivatskim školama vrtićima i javnim ustanovama koje rade sa djecom… “U Novu godinu uđite veseliji, srećniji, uvijek malo viši, svojim primjerom pokažite kako i mi odrasli da budemo bolji” – poručio je Komnenović.
U manifestaciji “Novogodišnje čestitke” učestvovali su učenici osnovnih škola “Drago Milović” i “Branko Brinić”, SMŠ Mladost, Muzičke škole Tivat, mališani iz JPU “Bambi” i “Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju – Tivat”. Susretu su prisustvovali direktori i nastavnici pomenutih javnih ustanova, Slavica Vulanović u ime NVU “Djeca Tivta” i Ljuljeta Baljaj Vučković u ime NVO “Udruženje Egipćana”.
Ministar pomorstva Filip Radulović sastao se sa predstavnicima Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, sa kojima je razgovarao o trenutnom stanju u sektoru pomorstva i unapređenju uslova rada pomoraca.
Na sastanku je dogovorena dalja saradnja u cilju obezbjeđivanja što boljih i sigurnijih uslova za rad pomoraca, kao i jačanja ukupnog sistema pomorske sigurnosti.
“Cilj Ministarstva pomorstva je da kroz otvoren dijalog i jačanje zakonodavnog okvira obezbijedimo sigurnije i bolje uslove rada za sve pomorce”, rekao je Radulović.
Ministar Radulović upoznao je predstavnike Udruženja sa dosadašnjim rezultatima rada Ministarstva pomorstva, kao i sa nedostacima koje je Evropska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) evidentirala u svom posljednjem izvještaju, ali i sa mjerama koje je Ministarstvo do sada uspješno sprovelo radi njihovog otklanjanja.
Ministar je posebno istakao značaj krovnog zakona u oblasti pomorstva, Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, kojim se uvodi veći red u sistem i obezbjeđuje viši nivo sigurnosti na moru.
Predsjednik Udruženja pomorskih kapetana Ivica Fažo i član Upravnog odbora Udruženja Aleksandar Niković iznijeli su svoje viđenje stanja u sektoru pomorstva i iskazali punu spremnost za saradnju sa Ministarstvom pomorstva, kao i sa drugim relevantnim udruženjima i akterima u ovoj oblasti.
Promocijom 73. broja publikacije Godišnjak, Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru je preksinoć, na simboličan način, zaokružio 2025. godinu.
Izdavanjem Godišnjaka se, po tradiciji, na kraju godine završavaju bogati i raznovrsni programi koje priređuje Pomorski muzej, a ova specijalizovana publikacija je i u ovom izdanju donijela veliki broj naučno-istraživačkih radova iz istorije pomorstva, ali i opšte kulturne baštine Kotora i Boke, koje potpisuju autori iz zemlje i inostranstva.
Značajno interesovanje publike i prepuna galerija Pomorskog muzeja obilježili su i ovu promociju Godišnjaka – događaja koji se u Kotoru i Boki smatra jednim od glavnih godišnjih zbivanja na polju kulture i očuvanja lokalnih tradicija.
Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor u kontinuitetu izlazi od 1952. godine, kada je i osnovana ova ustanova kulture, te je jedina takva naučno-stručna publikacija koju izdaje neki od pomorskih muzeja na istočnoj obali Jadrana. U svijetu postoji još samo nekoliko pomorskih časopisa koji se štampaju u ovako dugom vremenskom razdoblju, te se zbog toga ovaj Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru može smatrati jednako pomorskim, koliko i kulturnim nasljeđem.
Ovogodišnji, 73. broj Godišnjaka donosi deset naučnih radova i dva osvrta. Joško Katelan i Jelena Mršulja pišu o Marku Đ. Petroviću, do sada nepoznatom učesniku Bitke kod Artine 1756. godine. Dr Lovorka Čoralić autorka je teksta Iseljenici sa istočnog Jadrana u Mlecima, tamošnja bratovština topnika i uloga kotorskog biskupa Angela Baronija (1604–1611), dok Željko Brguljan piše o pomorskim aktivnostima članova porodice Svetog Leopolda Bogdana Mandića iz Herceg Novog, njegovom djedu Ivanu Mandiću i sudbini porodičnog jedrenjaka, peliga “Carolina”.
Pomorski kapetani iz Crne Gore u inostranstvu u periodu od 1760. do 1960. godine naziv je naučnog rada dr Srđe Martinovića. Temom Pomorstvo i kultura sa posebnim osvrtom na Boku Kotorsku bavio se dr Antun Sbutega, dok je mr Vilma Kovačević objavila rad Tri kotorska srednjovjekovna sakralna objekta u svjetlu arheoloških istraživanja.
Foto Siniša Luković
Radojka Abramović posvetila je svoj rad životopisu i kultu Blaženog Gracije sa Mula, a Melisa Niketić objavila je rad pod nazivom Komoda u baroknom stilu kao primjer oživljavanja stilova. Lodoviko Pontano u pjesmama Ljudevita Paskvalića naziv je rada Ane Ferri. Zoran Radimir pisao je o arhitektonskom i ambijentalnom nasljeđu Dobrote prema popisu kuća iz perioda 1838-1846. godine, dok je dr Branko Sbutega napisao osvrt o galiji Sveti Tripun Kotorski i njenom učešću u Lepantskoj bici 1571. godine. Slavko Dabinović predstavio je knjigu dr Lovorke Čoralić Kapetani, pukovnici i crkveni velikodostojnici: Odabrane teme iz povijesti Perasta.
Okupljene na promociji 73. broja Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru pozdravila je direktorica Muzeja, mr Maja Uskoković, koja je sumirala godinu na izmaku kada su u pitanju rad i dostignuća ove ustanove kulture, istakavši da je Pomorski muzej tokom godine ostvario sve ključne aktivnosti – od zaštite fonda, preko digitalizacije i konzervacije, do brojnih programa, saradnji i istraživanja.
Uskoković je naglasila da je nastavljena sistemska briga o svim zbirkama, da je povećan i obogaćen fundus muzeja, unaprijeđeni muzejski standardi, adaptirane radne prostorije čime su stvoreni bolji uslovi za rad kustosa, konzervatora i administracije, te da je započet projekat uređenja nove interaktivne sobe u prizemlju palate Grgurina. Tokom cijele godine smjenjivale su se izložbe savremenih autora, tematske postavke, predavanja i edukativni programi. Međunarodne aktivnosti Muzeja bile su snažne i raznovrsne, a izdavačka djelatnost jednako bogata.
“Objavili smo i promovisali više kapitalnih izdanja, među kojima su Katalog istorijsko-umjetničke zbirke, Zbornik radova Miloša Miloševića (drugi tom), Sakralna djela likovnih umjetnika XX i XXI vijeka, reprint knjige o putovanju kapetana Iva Visina, kao i publikaciju Ceramic and porcelain dishes. Tokom godine bili smo domaćini nizu promocija knjiga renomiranih autora, dok su naši zaposleni predstavili više stručnih i naučnih publikacija, potvrđujući da Muzej nije samo čuvar baštine, već i aktivan izdavač i promoter znanja”, navela je Uskoković.
Dodala je da je Muzej u godini na izmaku donacijom dobio 26 novih predmeta za svoje zbirke, da je sedam otkupljeno, dok je muzejska biblioteka obogaćena sa ukupno 148 novih naslova.
“Sve ove aktivnosti: izložbe, predavanja, radionice, koncerti, međunarodne saradnje, naučni radovi i izdavačka djelatnost, svjedoče o tome da Pomorski muzej Crne Gore živi punim kapacitetom”, zaključila je Uskoković.
Predstavljajući najnoviji, 73. broj Godišnjaka Pomorskog muzeja, jedan od urednika ove publikacije, Slavko Dabinović, podsjetio je da ona kontinuirano izlazi od 1952. godine i da je, kako je kazao, “u svojoj višedecenijskoj prisutnosti na ovim prostorima Godišnjak iznio pred naučnu javnost čitav niz rasprava iz pomorske i kulturne istorije Kotora i Boke Kotorske, što ga je uvrstilo među vrijedne i važne pothvate u našoj kulturi”.
“Dugogodišnjim periodičnim publikacijama, poput Godišnjaka, koje imaju zavičajni karakter, nastoji se sačuvati od zaborava čitav spektar istorijskih događaja koji bi se inače izgubili u tami prošlosti”, kazao je Dabinović, podsjećajući na veliku ulogu ove publikacije u prezentaciji naučnih istraživanja dugog razdoblja pomorskih aktivnosti i poduhvata kotorskih i bokeljskih pomoraca i ratnika na moru, od srednjeg vijeka do dvadesetog stoljeća.
Istakao je da je Godišnjak od svog prvog broja okupljao eminentne i kvalifikovane istraživače pomorske i kulturne baštine, kako iz Crne Gore, tako i iz zemalja okruženja.
“Njihova stručnost bila je neupitna i visoko cijenjena u širokim krugovima istraživača relevantnih arhivskih izvora. Danas pred istraživačima pomorske i kulturne prošlosti stoji ogroman zadatak da se stručna istraživanja prezentuju naučnoj javnosti i široj čitalačkoj publici, s ciljem utemeljenja vjerodostojnosti pomorske i kulturne ostavštine naših predaka, kako bi se sačuvala memorija na njihove ogromne žrtve u stvaranju onoga što danas nazivamo baštinom. Radovi koje večeras predstavljamo pisani su u skladu sa naučnim i metodološkim načelima istoriografije, potvrđenim kroz obimno korišćenje domaće i strane, relevantne arhivske građe. Stoga, uprkos naučnom karakteru, Godišnjak je istovremeno izuzetno zanimljiv za čitanje”, rezimirao je Dabinović.
Rukovoditeljka Biblioteke Pomorskog muzeja i druga urednica Godišnjaka, Danijela Nikčević, naglasila je da “svaka stranica ove publikacije svjedoči o vrijednom radu stručnjaka koji su kroz svoje teme produbili naše znanje o pomorskoj istoriji, materijalnoj i duhovnoj kulturi i širem kulturnom kontekstu ovog jedinstvenog prostora”.
“Godišnjak je mnogo više od knjige. On je naš zajednički napor da prošlost sačuvamo, razumjemo i predstavimo na naučno utemeljen način. U sebi nosi duh istraživanja, odgovornosti i trajne posvećenosti pomorskoj tradiciji Boke Kotorske. Pomorstvo je uvijek bilo više od plovidbe – ono je način razumijevanja svijeta, hrabrost da se zakorači preko horizonta, ali i svijest da svako putovanje traži odgovornost i znanje. Na isti način i naš Godišnjak svake godine iznova kreće na svoje putovanje, otkrivajući nova saznanja, nova tumačenja i nove poglede na prošlost koju čuvamo”, istakla je Nikčević.
