Američka vojska izvela je u utorak napad na venezuelski brod u međunarodnim vodama Kariba, pri čemu je poginulo 11 osoba. Riječ je o prvoj poznatoj operaciji nakon što je administracija Donalda Trumpa pojačala pomorsku prisutnost u regiji.
Sam predsjednik Trump potvrdio je akciju na društvenoj mreži Truth Social, navodeći da je riječ o „kinetičkom udaru protiv narko-terorista iz grupe Tren de Aragua“, organizacije koju Washington smatra stranom terorističkom prijetnjom povezanu s režimom Nicolasa Madura.
Brod, za koji američke vlasti tvrde da je bio natovaren narkoticima namijenjenim tržištu SAD-a, uništen je u akciji. „Upravo smo, doslovno prije nekoliko minuta, pogodili brod prepun droge. Ima još takvih brodova i nećemo stati“, izjavio je Trump kasnije pred novinarima u Bijeloj kući.
Napad se dogodio u trenutku kada SAD gomila mornaričke snage u regiji. U južnim Karibima već je raspoređeno sedam ratnih brodova i jedna nuklearna jurišna podmornica, uz oko 4.500 mornara i marinaca. Među brodovima su i amfibijski desantni USS San Antonio, USS Iwo Jima i USS Fort Lauderdale, sposobni za lansiranje helikoptera i projektila Tomahawk.
Uz brodove, američke P-8 zrakoplovne platforme nadziru međunarodne vode i prikupljaju obavještajne podatke o kretanju sumnjivih plovila.
Venezuelsko Ministarstvo komunikacija zasad nije službeno reagiralo na incident, no u Caracasu se već očekuju političke reakcije na ovakav oblik američke intervencije u međunarodnim vodama.
President Trump has shared video of a deadly U.S. military strike on a drug smuggling vessel from Venezuela, which killed 11 people.
On Truth Social, Trump stated: “Earlier this morning, on my Orders, U.S. Military Forces conducted a kinetic strike against positively identified… pic.twitter.com/dHoVn1bjoE
Policija u Tivtu rasvijetlila je tokom avgusta više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta i procesuirala četiri osobe zbog ilegalnog držanja oružja i zloupotrebe narkotika, saopštila je Uprava policije.
Uhapšen je Kotorani Z.G. (46) zbog sumnje da je ukrao motor.
“On je od oštećenog lica oduzeo motocikl koji je policija pronašla kod njega i vratila vlasniku”, kazali su iz Uprave policije.
Za krivično djelo krađa na štetu jednog butika garderobe visoke novčane vrijednosti odgovaraće O.N. (37) iz Italije.
“Ona je, kako se sumnja, iz navedenog maloprodajnog objekta u mjestu Porto Montenegro u Tivtu, otuđila garderobu veće novčane vrijednosti iskoristivši nepažnju zaposlenih. O.N. je uhapšena”, istakli su iz policije.
“Krivična prijava u redovnom postupku podnijeta je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru i protiv P.J. (46) iz Tivta zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Pretresom stana koji ovo lice koristi pronađen je okvir od pištolja sa komadom municije”, istakli su iz policije.
U kontinuiranim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe narkotika, sa akcentom na uličnu prodaju opojnih droga, koje sprovode službenici Uprave policije, tivatska policija je tokom avgusta podnijela tri krivične i sedam prekršajnih prijava protiv 10 lica zbog zloupotrebe narkotika.
“Za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga sumnjiči se I.J. i on je uhapšen, dok su krivične prijave u redovnom postupku podnijete protiv L.V. (22) iz Srbije i A.R. (22) iz Podgorice zbog sumnje da su izvršili krivična djela omogućavanje uživanja opojnih droga. Kod njih je prilikom kontrole pronađena određena količina opojne droge marihuana”, istakli su iz policije.
Tokom avgusta su službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat podnijeli i prekršajne prijave protiv sedam osoba kod kojih je u sedam navrata pronađena manja količina kokaina i marihuane. Oni će odgovarati po prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
DUBROVNIK – Dubrovnik je s još sedam europskih gradova ušao u uži izbor za nagradu Europske komisije (EK) “Europski zeleni pionir pametnog turizma za 2026.”, koja se dodjeljuje za predanost oblikovanju budućnosti održivog i inovativnog turizma u Europi. Dobitnik će se znati krajem studenoga.
Finaliste tih nagrada najavila je Komisija. Uz Dubrovnik to su još Geestland iz Njemačke, Ibiza iz Španjolske, Laois iz Irske, Mariagerfjord i Rebild iz Danske, Marmaris iz Turske te Tartu iz Estonije, koji su ušli u uži izbor između 26 prijavljenih gradova iz 18 zemalja, navode iz tajništva za tu nagradu.
Kako dodaju, zbog mnogo kvalitetnih prijava gradova koji su ostvarili jednake rezultate u postupku ocjenjivanja, EK je ove godine odlučila povećati broj finalista sa četiri na osam, koje će sve pozvati 18. i 19. studenoga na predstavljanje svojih prijedloga europskom žiriju, i nakon toga će proglasiti Europskog zelenog pionira pametnog turizma za 2026.
Pobjednička destinacija će, uz priznanje kao pioniru održivog turizma predanom ostvarenju ciljeva Europskoga zelenog plana, primiti i stručnu i marketinšku podršku na razini EU tijekom cijele 2026.
Natječaj je bio i za ubuduće ostaje otvoren za gradove u EU i u zemlje izvan EU koji sudjeluju u programu jedinstvenog tržišta.
Nagrada odnosno natjecanje za Europskog zelenog pionira pametnog turizma nasljednik je natjecanja Europske destinacije izvrsnosti (EDEN), kojeg je EK pokrenuo 2007. i u čemu je otpočetka sudjelovala i Hrvatska s nekoliko proglašenih najboljih destinacija godine, uz operativno vodstvo Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Za 2025. pionirom je proglašen španjolski grad Benidorm, dok je 2024. to dobio Grosseto u Italiji.
Cilj je natjecanja i promocije nagrade podići profil Europe kao destinacije održivog turizma i uspostaviti mrežu za razmjenu najboljih praksi zelene tranzicije među europskim destinacijama, poručuju iz tajništva te nagrade.
Kao predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore, smatram svojom obavezom da se najmanje jednom godišnje obratim i podijelim sa vama sve ono što oblikuje rad naše kompanije – šanse koje prepoznajemo, ali i probleme sa kojima se suočavamo. Ovaj put činim to kroz dva teksta, jer želim da javnosti ponudim potpunu i jasnu sliku o poslovanju EPCG i pravcima njenog razvoja.
NASLIJEĐENI PROBLEMI
U tekstu objavljenom u septembru 2024. godine saopštili smo:
„Sličan tekst sam napisao u septembru 2022. godine kada je EPCG, zbog neviđene suše i astronomskih cijena električne energije na berzama bila u minusu, na 30.09.2022. godine, gotovo -88,656,390€, a na 31.10.2022 u minusu nevjerovatnih -99,057,102€. , U tom vremenu mogli su se čuti veoma zlonamjerni komentari, kao npr. da je takav poslovni rezultat, posledica neznanja poslovodstva, prekomjernog zapošljavanja, neracionalnog odnosa prema imovini društva i tome slično…..“.
Namjerno smo citirali pasus iz teksta objavljenog u septembru 2024. godine, ali ne sa željom da nastavimo sa analizom dotadašnjeg poslovanja, jer bi to bilo ponavljanje, već da ukažemo na neke sistemske probleme kao i na perspektive daljeg razvoja. Citirani pasus dovoljno govori o tome kakav smo sistem preuzeli. Možemo slobodno reći da smo zahvaljujući dobroj poslovnoj odluci da sa Kombinatom aluminijuma Podgorica(KAP) pređemo na tržišni način poslovanja(spriječen je dodatni gubitak od gotovo 150 miliona evra), i sreći, odnosno dobroj hidrologiji u novembru i decembru(u ta dva mjeseca u trgovini električnom energijom zaradili smo preko 85 milona evra) uspjeli i tu poslovnu godinu da završimo sa pozitivnim rezultatom.
Važno je takođe naglasiti da je te godine Termoelektrana Pljevlja ostvarila rekordnu proizvodnju (TEP je proizvela električne energije u vrijednost od gotovo 400 milona evra). Nije teško izvesti zaključak šta bi se desilo da smo nastavili da poslujemo sa KAP-om kao do tada, da je hidrologija bila lošija i da smo imali zastoj TEP od 8 mjeseci.
Milutin Đukanović
Ko hoće da sluša argumente i činjenice može da indetifikuje i probleme i krivce.
U ovom tekstu nećemo se detaljno osvrtati(to je precizno navedeno u septembru 2024. godine, „EPCG u brojkama“) na probleme koji su u velikoj mjeri opterćivali a i danas opterećuju poslovanje EPCG, a nastali su prije 2021. godine, već ćemo samo istaći najznačajnije:
Privatizacija EPCG i gubitak za sve društvene činioce (-170 milona evra),
Finansijske transakcije koje su ugrožavale likvidnost(minus -195 milona evra) i dovodile do umanjenja kapitala(-288 milona evra)
Povlašćeni proizvođači do kraja 2024. godine za proizvodnju od oko 800.000MWh plaćeno 291 milion evra(preko 100€/MWh), podsjećanje da EPCG svojim potrošačima prodaje električnu energiju po 45€/MWh. I još će se ovaj aranžman nastaviti najmanje još 5 godina i ukupno će im biti isplaćeno 637 miliona evra
Poslovni odnos EPCG – KAP prije 2021. godine, zbog netržišnog načina poslovanja EPCG je u minusu u periodu m2017-2021. godina 50 miliona evra.
Poseban osvrt ćemo dati na odnos koji je postojao prema Termoelektrani i odnos prema investicijama i takozvanoj zelenoj tranziciji. Jasno ćemo razdvojiti period prije 2021. godine i period nakon toga, do dana današnjeg.
ODNOS PREMA TERMOELEKTRANI “PLJEVLJA”
U ovom tekstu želim da posebno skrenem pažnju javnosti na Termoelektranu Pljevlja. Ona je, decenijama unazad, bila stub energetskog sistema Crne Gore, ali i izvor brojnih izazova. Zato je važno sagledati kako se prema njoj odnosilo do 2021. godine i šta se promijenilo nakon dolaska novog poslovodstva EPCG.
Odnos prema Termoelektrani “Pljevlja” (TEP) do 2021. godine
Ovdje ćemo posebnu pažnju obratiti na Ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja i odnos koji je imala Vlada i poslovodstvo EPCG prije dolaska novog poslovodstva u martu 2021. godine.
Priče o izgradnji drugog bloka očigledno su ostale samo priče. Da se realizovala izgradnja drugog bloka mogao se izbjeći i narativ o ekološkoj rekonstrukciji i CO2 kreditima, CBAM-u i značajnim troškovima u narednom periodu. Ovdje se mora ukazati na neke flagrantne propuste.
Energetska zajednica je već 2016. godine, upozorila EPCG da mora hitno da se smanjuje emisija štetnih gasova, i da je neophodno što prije uraditi ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja. Iz tih razloga ograničila je rad TEP-a na 20.000 sati za period od 01.01.2018. godine do 31.12.2023. godine.
“Rad TE „Pljevlja“ ograničen je na ukupno 20.000 radnih sati, u periodu od 1.01.2018. godine do 31.12.2023. godine, shodno Odluci Ministarskog savjeta Energetske zajednice broj 2016/19/MC-ENC (Odluka br. 2016/19/MC-ENC Ministarskog savjeta Energetske zajednice: o odobravanju izuzeća postrojenja od usklađenosti sa graničnim vrijednostima emisija utvrđenim Direktivom 2001/80/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća), koju je usvojila Vlada Crne Gore (Zaključak br. 07-3236 od 2.11.2018. godine)”.
Suštinski ovo je značilo da TE ”Pljevlja” prepolovi svoju proizvodnju u narednih 6 godina i da se u tom periodu prilagodi rad, kako bi se ispunili najveći ekološki standardi (godišnje bi TEP mogla da radi 5 mjeseci). Tadašnje poslovodstvo ignorisalo je preporuke, i TEP je nastavila „normalno“ da radi, tako da je već u novembru 2020. godine potrošila dozvoljeni broj sati. Zbog očiglednog pritiska od strane institucija EU, pokrenuta je i Ekološka rekonstrukcija. Ugovor o Ekološkoj rekonstrukciji potpisan je 10.06.2020. godine na vrijednost od 44.981.129€ +pdv. Koliko se ”ozbiljno” i ”stručno” pristupilo ovom poslu govori i podatak da je već na Kick of meeting-u, održanom 09.10.2020. godine, konstatovano da sistem za denitrifikaciju gasova, onako kako je predviđeno prethodno urađenim Idejnim projektom (ugovor od 27.03.2018. godine, ugovarač Steag Energy Services GmbH iz Esena, Njemačka), nije moguće realizovati. Takođe je konstatovano da je realna vrijednost projekta, da bi stvari bile funkcionalne i zadovoljile zahtjeve regulative, oko 75M do 80M evra. I pored uočenih problema odmah po potpisivanju (problematičnog) ugovora, Bemaksu i BB Solaru je isplaćen avans u iznosu od 10,885,540€ (predmet je pred SDT-om).
Jasno je da prethodne Vlade i poslovodstva EPCG nijesu na stručan i odgovoran način pristupili zelenoj energetskoj tranziciji. O zelenoj tranziciji i radu Termoelektrane Pljevlja moralo se razmišljati mnogo prije 2018. godine, i ne čekati da se dobijaju preporuke i upozorenja. I pored deklarativne priče o evropskim vrijednostima došlo se do toga da se jednostavno ne želi i ne mogu poštovati osnovni postulati zelene, energetske, tranzicije. Crna Gora u tom periodu nije ništa znala i nije željela da se bavi proizvodnjom električne energije iz obnovljih izvora. Priča o povlašćenim proizvođačima je samo dimna zavjesa za proizvodnju električne energije iz OIE, koja puno košta i od koje nikakve koristi nema Crna Gora, EPCG, a samim tim i građani. Koristi imaju samo privilegovani pojedinci.
Da su Vlada i EPCG ispoštovali preporuke Evropskih institucija, da se u periodu od 6 godina za 50% smanji proizvodnja iz TEP, došlo bi do raspada kompletnog energetskog sistema, Crna Gora i EPCG bi bankrotirali, privreda Crne Gore bi bila uništena.
Na ovom primjeru najbolje se vidi šta znači i koliko je opasno, za čitavo društvo, to što za 40. godina (od 1982. godine) EPCG nije izgradila nijedan novi izvor električne energije, bilo sopstveni, bilo kod svojih kupaca, da dobiju status prozjumera(potrošača-proizvođača).
Odnos prema Termoelektrani Pljevlja (TEP) od 2021. godine
Jasno je, dakle, kakva je situacija zatekla novo poslovodstvo, koje je došlo na čelo EPCG krajem marta 2021. godine. Ugovor se ne može raskinuti, a nije dobar, zbog opasnosti od plaćanja velikih odštetnih zahtjeva. Morali smo da donosimo odluke koje će imati najmanju štetu po EPCG, a koje će zadovoljiti standarde Energetske zajednice.
Sredinom 2021. godine, konstatovali smo da je situacija sa ekološkom rekonstrukcijom jako teška i da je sprovođenje cijelog projekta dovedeno u pitanje. Bili su potrebni izuzetni napori da se pronađu odgovarajuća tehnička rješenja kako bi se isti pokrenuo. Radovi su konačno pokrenuti u aprilu 2022. godine. Tokom 2022. godine potpisan je ugovor vrijedan 15.000.000€ za adaptaciju kotlovskog postrojenja, sa zamjenom ekonomajzera i zagrijača vazduha, što će unaprijediti pouzdanost u radu samog kotla i elektrane u konačnom. Takođe, ugovoren je i posao adaptacije dimnjaka vrijedan 7.000.000€ kojim bi elektrana trebalo da postane još efikasnija, u odnosu kako je prvobitno bilo planirano. Takođe morali smo uradit i Aneks za izrdanju interfejsa, koji je prethodnom dokumentacijom bi zaboravljen, vrijednosti 2.900.000€. Takođe narednih dana zaključiće se novi Aneks za adaptaciju dimnjaka vrijednosti 1.150.000€.
Trenutno stanje je da je u okviru projekta ekološke rekonstrukcije isporučena roba i izvedeni radovi u ukupnom obimu od preko 80% i može se očekivati da će se TEP vratiti u pogon do 15.11.2025. godine. I pored ogromnih problema, možemo reći, zahvaljujući sadašnjem menadžmentu posao oko Ekološke rekonstrukcije biće završe.
Može se bez dileme konstatovati da je od 2021. godine urađeno sve što je bilo moguće, u datim uslovima, kako bi se završila Ekološka rekonstrukcija. Određeni negativni komentari na rad poslovodstva EPCG, a odnose se na period poslije 2021. godine malo je reći nemaju utemeljenje u činjenicama, već nijesu dobronamjerni ili su politikanski ili su vrlo nestručni.
Važno je takođe istaći, a to je od suštinskog značaja, i pod uslovom da se ekološka rekonstrukcija uspješno završi, to ni u kom slučaju ne znači da su svi problemi riješeni. Naprotiv tek tada počinju još ozbiljniji izazovi. Po svim procjenama cijena električne energije na izlazu TEP iznosiće preko 80€/MWh, sa tendecijom rasta, uz primjenu CBAM-a, i do 150 €/MWh.
Moramo postaviti još jedno logično pitanje, zar je bio problem da se od 2010. godine pravi po 30MW godišnje novih zelenih izvora, ako se već odustalo od Bloka 2 Termoelektrane. Zar se nije mogao napraviti bolji aranžman sa povlašćenim proizvođačima. To bilo gotovo 500MW novih izvora i sasvim druga situacija.
Kako odgovoriti na sve izazove i kako obezbijediti energetsku stabilnost Crne Gore, je suštinsko pitanje?
Odgovor je vrlo jednostavan, novi izvori, novi, izvori, novi izvori,…, vjetar, sunce, voda, baterijski sistemi.
Poslije jednostavnog odgovora, novo pitanje bi glasilo, a kako to realizovati na najefikasniji i najbrži način.
Prije konkretnog odgovora na ovo pitanje važno se je upoznati i sa nekim činjenicama koje u značajnoj mjeri opredeljuju i utiču na dalji razvoj elektroenergetike u Crnoj Gori. Samo da podsetimo, Hidroelektrana Perućica se gradila 60-ih godina 20 vijeka Hidroelektrana Piva počela je sa radom 1976 a Termoelektrana Pljevlja puštena je u pogon 1982. Ukupna instalisana snaga ovih kapaciteta iznosila je oko 850MW, a prosječna godišnja proizvodnja nešto iznad 3.000GWh. Posmatrajući ukupnu sopstvenu proizvodnju i potrošnju fizičkih i pravnih lica, u Crnoj Gori, lako zaključujemo da smo na pozitivnoj „nuli“. Ta pozitivna nula ukazuje na sve ranjivosti sistema, pogotovo iz razloga što gotovo 40% proizvodnje dolazi iz TEP, a troškovi te proizvodnje iz dana u dan rastu, a u budućnosti će biti još veći. U ovom periodu država je primijenila model stimulansa takozvanih povlašćenih proizvođača. EPCG, dominantno plaća tu energiju od 100 do 120€/MWh, a istu tu energiju prodaje građanima i firmama po 45€/MWh. Mnogo je bolje bilo da je te objekte gradila EPCG. Zbog čega nije primijenjen modele VE Gvozd. To neka odgovore VDT i SDT. Ovo su samo neki elementi koji ukazuje na zatečeno stanje u energetskom sektoru. Nestvarno zvuči podatak da državna energetska kompanija nije, od 1982. godine, izgradila ili učestvovala u izgradnji novih izvora električne energije. Kada su sve ozbiljnije države iskazivale posvećenost zelenoj energetskoj tranziciji, Crna Gora je žurila u 19. vijeka.
Osim ovih važnih činjenica značajno je ukazati i na sledeće, na žiro računu EPCG na 01.01.2017. godine bilo je 230 miliona evra, da bi taj iznos na 31.12.2020. godine iznosio jedva 40 miliona.
Nema investicija, nema novca.
O posvećenosti prethodnog poslovodstva razvoju energetike dovoljno govori sledeća tabela, koja jasno pokazuje kakva se energetska politika vodila do marta 2021. godine.
Tabela sjednica odbora direktora zaključno sa 31/avgust 2025:
Tabela
Frapantno djeluje podatak da je odbor direktora od 01.01.2017. do 16.03.2021. godine imao samo 16 tačaka dnevnog reda posvećenih investicijama u periodu od 51 mjeseca, od 01.01.2017. do 15.03.2021. godine Još jedna važna konstatacija, cijena električne energije od 2010. godine do 2021. godine povećana je za 70,91%, a od 2021. godine do 30.06.2025. godine 0,00%.
U ovom tekstu nećemo koristiti dodatne kvalifikacije da opišemo šta smo zatekli i kako se je radilo. Kome nije jasna dosadašnja argumentacija nikada mu ništa biti jasno neće.
Zaključno, iskustvo sa Termoelektranom Pljevlja pokazuje koliko je opasno odlagati ključne odluke i koliko je važno na vrijeme graditi nove energetske izvore. Ono što je EPCG uradila od 2021. godine jasno govori da je moguće uhvatiti korak sa evropskim standardima, ali i da pred nama stoje ozbiljni izazovi. U narednom tekstu osvrnućemo se na nove projekte i ulaganja u obnovljive izvore energije, jer upravo od njih zavisi buduća stabilnost elektroenergetskog sistema Crne Gore.
Pripadnice paravojnih snaga / Hipersonična raketa DF-17 Foto: Tingshu Wang / Reuters
Kineski predsjednik Xi Jinping upozorio je na najvećoj vojnoj paradi u povijesti Kine da se svijet suočava s izborom između mira i rata, dok su mu društvo pravili ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un.
Ogorec: Parada u Kini impresivna, a lasersko oružje još uvijek sfera SF-a
Vojni analitičar Marinko Ogorec kazao je za “Studio 4” HRT-a kako je parada u Kini bila impresivna te da smo imali priliku vidjeti mnogo nove tehnologije. Ipak, istaknuo je da je lasersko oružje još uvijek u sferi “science fictiona” te da je pred njim duži razvojni put.
– Ovo je najveći mimohod u povijesti. Kina si to može dopustiti. Jedna tako ogromna vojska, s takvim potencijalima – to može napraviti. Bilo je impresivno. Pokazali su nove tehnologije, ali mislim da je to samo dio arsenala s kojim raspolažu, rekao je.
Govoreći o razvoju laserskog oružja, upozorio je kako je još uvijek nepoznanica hoće li ono uspješno zamijeniti kinetičke sustave.
– Lasersko oružje je u svakom slučaju oružje budućnosti. To smo dosad gledali u filmovima i to je još uvijek u “science fiction” sferi. Radi se o sustavima koji umjesto projektila ispaljuju snažne energetske impulse. Zasad su takvi sustavi tek u razvoju zbog toga što trebaju izuzetno velik izvor energije koji bi išao s njima. U današnje vrijeme za takve sustave morate imati veliki nosač. SAD to ima uglavnom na velikim brodovima, a Kinezi su pokazali da to imaju i na vozilima. Koliko se ti sustavi mogu koristiti umjesto kinetičkih, to ćemo tek vidjeti, pojasnio je.
“Pentagon će analizirati sve što je pokazano”
Od masivnih, podvodnih torpeda do najsuvremenijeg laserskog oružja koje obara dronove, najnoviju kinesku vojnu paradu sada će analizirati stručnjaci Pentagona i obrambeni dužnosnici diljem svijeta, tvrdi BBC.
PLA je započela opsežan program modernizacije vojske koji ju je doveo do toga da sustigne – a u nekim područjima i prestigne – Sjedinjene Države. Hipersonične rakete koje putuju više od pet puta brže od zvuka jedno su od područja u kojima Kina prednjači u svijetu.
Dr. Sidharth Kaushal, vodeći stručnjak za rakete u londonskom think tanku RUSI, ističe YJ-17 – hipersonično jedrilicu – i YJ-19, hipersoničnu krstareću raketu.
Kina također ulaže velika sredstva u umjetnu inteligenciju i autonomno oružje. Jedan primjer toga je AJX002 – divovski, 18 metara dugi, podvodni dron sposoban za nuklearno oružje.
Kineski nuklearni arsenal – koji broji stotine projektila – još uvijek znatno zaostaje za ruskim i američkim, koji ih imaju tisuće, ali brzo se povećava i pronalazi inovativne načine isporuke svojih bojevih glava.
Manu Chao velikim besplatnim koncertom otvara jesenju sezonu u Kotoru
Prema posljednjem presjeku u Kotoru je zabilježeno više od 8.000 prijavljenih gostiju u svim vidovima smještaja. Direktor turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić ističe da je ostvareni rezultat po broju prijavljenih gostiju bolji nego prethodnih godina, ali da je kod broja noćenja zabilježen blagi pad.
„Kotor je jedan od onih gradova koji nemaju probleme sa brojem gostiju. Ova turistička sezona je u prva četiri mjeseca ove godine bila ispod onoga što smo očekivali i planirali, ali maj, jun, jul i avgust su donijeli promjene. U Kotoru i ove godine ima mnogo izletnika, ali i gostiju koji su boravili u našem gradu u velikom broju. Od godine do godine se mijenja broj noćenja. Neko vrijeme smo imali i rast broja noćenja, ove godine je to manji pad. Vidjećemo kako će do kraja godine izgledati ta statistika,“ ispričao je Ristić.
Do promjena dolazi i u strukturi gostiju.
„Naše razne vrste marketinških i promotivnih aktivnosti su urodile plodom, tako da već nekoliko godina raste broj gostiju iz Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske… Ove godine je nešto manje gostiju iz Njemačke, nego što smo se nadali i očekivali. Emitivna tržišta koja su prije nekoliko godina počela da rastu su Turska i Izrael. Veliki broj gostiju pogotovo u hotelima su nam iz Izraela i to je postalo jedno ozbiljno emitivno tržište kada je u pitanju ne samo Kotor, već i cijela Crna Gora. Naravno, u privatnom smještaju su i dalje najbrojniji gosti iz regiona, naročito iz Srbije, a tu su i gosti iz Rusije i Ukrajine,“ naveo je Ristić.
Jovan Ristić
Atraktivnosti Kotora kao turističke destinacije doprinose brojne manifestacije koje Turistička organizacija Kotor organizuje ili čiju realizaciju podržava. Septembar u Kotoru takođe donosi nove i uzbudljive sadržaje.
„Pred nama je nova, vrlo interesantna manifestacija „Tri dana duš(ž)e“ koja će se održati od 4. do 6. septembra. Riječ je o manifestaciji koja se bavi kulturom dijaloga i mentalnim zdravljem. Prvog dana imamo panel diskusiju i predstavu usmjerenu problemima starije generacije, drugog dana program je usmjeren srednjoj generaciji, a za mlade je rezervisan treći dan kada će takođe biti upriličeni predstava i panel. Vjerujem da će to biti jedan sjajan novi projekat i da će naši sugrađani i gosti prepoznati važnost takve jedne manifestacije,“ istakao je direktor TO Kotor.
Program festivala „Tri dana duš(ž)e“ biće upriličen u amfiteatru i na svečanoj terasi Biologije mora. Prvog dana, 4. Septembra, u 20 časova biće upriličena panel diskusija “Kako prošlost utiče na budućnost” sa prim. dr Jovom Đedovićem, a zatim će u 21h uslijediti kabare “Za dobra stara vremena” u kom igraju Tanja Bošković i Rade Marjanović.
Drugog dana, 5. Septembra, u 20 časova na temu “Burnout sindrom, psihološki pritisak u karijeri i životu” govoriće psihološkinja i psihoterapeutkinja Ivana Mihović, a u 21 čas će biti upriličena predstava “Kao da sam te sanjao” u kojoj glume Vladan Savić, Kristina Savić i Filip Savić. Treći dan festivala, 06. septembar, rezervisan je za panel “Prekid veze i suočavanje sa osjećanjima” sa spec. medicinske psihologije i KBT Oliverom Marković i za predstavu “Zatvaranje ljubavi” sa glumcima Slavenom Došlom i Majom Šušom.
Pravi spektakl građane i turiste očekuje 20. septembra kada će za završnicu ljetnje i početak jesenje sezone biti upriličen veliki besplatni koncert čuvenog muzičara Manu Chao.
“Prve godine je Pozdrav ljetu bio prve subota u septembru, prošle godine druge, a ove godine smo došli do treće subote – što nam govori da se sezona širi. Po prvi put u bivšoj Jugoslaviji, a i šire Manu Chao će imati veliki besplatni koncert na otvorenom. Dio smo njegove svjetske turneje Ultra Acústico. Već imamo najave da ćemo imati goste iz cijelog regiona, mnogo ljudi će doći sa svih strana,” najavio je Ristić.
Dobar provod u Kotoru biće nastavljen i u narednim mjesecima, a kulminaciju će imati novim izdanjem Kotor Winter Festa i tradicionalnim dočekom Nove godine na glavnom gradskom trgu.
Kotor foto Boka News
“Mislim da smo na dobrom putu da Kotor bude cjelogodišnja turistička destinacija uz naš projekat Kotor 365 koji smo pokrenuli prije nekoliko godina u okviru kojeg je bilo mnogo različitih manifestacija koje su i teritorijalno raširene opštinom Kotor koja je prilično razuđena. Veliki broj manifestacija koje smo pokrenuli i koje podržavamo svih ovih godina, a koje pokrivaju gotovo svako mjesto u Kotoru i skoro svaki mjesec u godini su veoma važne za sljedeći korak koji je pred nama, a to je razvoj stacionarnog turizma za koji se stvaraju preduslovi. Uz nekoliko velikih hotela i čitav niz sjajnih malih privatnih hotela očekujemo otvaranje Mövenpick Hotela Teuta u Risnu, nadam se i nastavku radova na lokalitetu bivšeg URC-a, nadam se početku radova na prostoru bivšeg Fjorda. Kada sve to budemo imali, imaćemo ozbiljne hotelske kapacitete visoke kategorije, sve predispozicije za stacionarni turizam i sve ono što uz njega ide – organizaciju kongresa, bavljenje MICE turizmom, pripreme sportista… Moći ćemo više da se fokusiramo na goste koji će boraviti u gradu i da postavimo nove standarde kada je u pitanju organizacija i strategija razvoja turizma u našem gradu i održivosti istog,” naveo je Ristić.
Mnogobrojni turisti koji su po prvi put ovog ljeta na kraći period posjetili Kotor izrazili su interesovanje da se u što skorijem roku vrate i u potpunosti iskuse sve što Kotor može ponuditi.
“Moja ćerka i ja smo na odmoru u Dubrovniku, ali smo vidjele priliku da otputujemo i u Crnu Goru. Prelijepo je vidjeti nasljeđe koje čuvate. Imali smo sjajnu turu sa turističkim vodičem Nadom koja nas je upoznala sa istorijom ovog kraja. Oduševljene smo pogledom, predivnim planinama, lijepo je i po ovakvim vrućinama. Planiramo da se vratimo u Kotor i da prošetamo zidinama grada. Definitivno preporučujemo svima da posjete Kotor, prije nismo čule za njega, ali smo sada sigurne da ćemo se vratiti,” ispričale su turistkinje iz Velike Britanije.
Oduševljenje Kotorom dijele i turistkinje iz Mizurija.
“Prelijepo je, provele smo divan dan uz more. Provozale smo se Kotorskim kanicama sve do vrha, vidjele kako se ljudi snalaze u dvije trake, iskusile smo 25 serpentina, a pogled je bio prelijep. Nismo čule za Crnu Goru sve do ovog krstarenja, Kotor je najbolje čuvana tajna, sigurno ćemo se vratiti,” ispričale su turistkinje iz SAD-a.
Prijatelji zajedno - Gradska muzika Kotor 1842. u Mariji Bistrici
1 od 6
Prijatelji zajedno - Gradska muzika Kotor 1842. u Mariji Bistrici
Prijatelji zajedno - Gradska muzika Kotor 1842. u Mariji Bistrici
Prijatelji zajedno - Gradska muzika Kotor 1842. u Mariji Bistrici
Susret prijatelja - Gradska muzika Kotor 1842. u Mariji Bistrici
Susret prijatelja - Gradska muzika Kotor 1842. u Mariji Bistrici
Prijatelji zajedno - Gradska muzika Kotor 1842. u Mariji Bistrici
Susret prijatelja– kod maestra Roberta Homena
Na koncertu pod nazivom 4. susret prijatelja, održanom u nedjelju 31. avgusta u Mariji Bistrici u Hrvatskoj, pod upravom dirigenta Darija Krivokapića nastupili su članovi/ce duvačkog orkestra Gradske muzike Kotor 1842, zajedno sa domaćinima – članovima/cama Puhačkog orkestra mladih pod vodstvom Jurice Tušeka i Orkestra odraslih, kojim je dirigovao maestro Robert Homen.
U sklopu projekta o prekograničnoj suradnji, ovaj muzički susret pokrenuo je Robert Homen, rođen u Kotoru, koji je sada stanovnik Marije Bistrice i dugogodišnji dirigent limene glazbe – već 10 godina vodi orkestar odraslih KUD “Lovro Ježek”. U Kotoru je poznat po brojnim nastupima u okviru KotorArta i u sklopu drugih projekata.
-Predstavio nam se odličan orkestar, Gradska muzika Kotor, jedan od najstarijih i najprepoznatljivijih simbola Kotora, a nedavno je orkestar postigao izuzetan uspjeh na prestižnom World Orchestra Festivalu, održanom u Beču od 23. do 26. Jula, objavili su domaćini na društvenim mrežama.
Susret prijatelja – Gradska muzika Kotor 1842. u Mariji Bistrici
Koncert su otvorili mladi iz limene glazbe KUD “Lovro Ježek”, nastavili gosti iz Kotora, a u završnici je nastupio orkestar odraslih KUD “Lovro Ježek”.
-Završetak je bio već tradicionalni zajednički nastup domaćina i gostiju sa skladbom “Kolo”, skladba u čast Sv. Tripuna, zaštitnika Kotora, koja se redovito svira na kotorskoj svečanosti u veljači svake godine, a naša glazba je već dva puta sudjelovala na tim svečanostima u Kotoru.
Prijatelji zajedno – Gradska muzika Kotor 1842. u Mariji Bistrici
Nakon koncerta nastavljeno je zajedničko druženje na večeri gdje su nas zabavljali “Bistrički licitari”, objavili su iz KUD “Lovro Ježek”.
Organizator koncerta je KUD „Lovro Ježek, Marija Bistrica u partnerstvu sa Općinom Marija Bistrica, TZO. Medijski pokrovitelj je RMB, a pokrovitelj u sklopu projekta o prekograničnoj suradnji je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Grupa vokalnih izvođača Pjevačkog društva Grbalj gostovala je 30. i 31. avgusta na 19. Svesrpskom saboru kulturnog stvaralaštva otadžbine i raseljenja u Vojkovićima, Istočno Sarajevo, gdje su u ženskoj i muškoj kategoriji predstavili dio bogate muzičke tradicije svoga kraja.
Pjevajući na starinski način u višeglasju, ženska grupa izvela je pjesmu “Zaželje se srce moje”, koju često izvode na božićnim i vaskršnjim koncertima u Kotoru.
Izvedbom pjesme “S vrh Goliša gledam dolje”, koju je tridesetih godina prošlog vijeka komponovao Milan Čavor, muška grupa pjevača, predvođena Savom Šumarom, predsjednikom Društva, osvojila je srca publike i dobila diploma za osvojeno drugo mjesto u konkurenciji muškog pjevanja.
S obzirom na to da je ovaj Sabor okupio oko 80 pjevačkih grupa iz Regiona (Bosna i Hercegovina, Kosovo i Metohija, Crna Gora), pjevači su ponosni na ovaj svoj uspjeh.
Zadovoljni divnom prilikom da još jednom predstave svoje zavičajno muzičko naslijeđe, uz druženje sa domaćinima i gostima na Saboru, pjevači i pjevačice iz Grblja sa nestrpljenjem očekuju ponovni susret sa prijateljima iz KUD “Vojkovići”, koji godinama unazad redovno nastupaju na tradicionalnim koncertima PD Grbalj u Kotoru, uzvraćajući im zdravicom i pjesmom.
Nastupom Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra u srijedu, 3. septembra u 20 sati u Katedrali Svetog Tripuna biće završen XVI Festival gudača Perast/Kotor.
Koncertom „Nebeska Italija“ Gudački ansambl će se prvi put predstaviti u okviru ovog festivala.
Ovim svečanim nastupom biće zaokružen bogat program koji se održavao tokom cijele godine, okupljajući brojne mlade umjetnike, studente i učenike na seminarima koje su vodili istaknuti muzički pedagozi i instrumentalni izvođači iz zemlje i regiona.
Nacionalno udruženje proizvođača ribe Crne Gore, ispred 119 potpisnika peticije i više ribarskih udruženja, upozorilo je da je luka Lazure u Meljinama postala „noćna mora za bokeške ribare“.
Kako navode, ribarima se onemogućava korišćenje ribarske luke, iako su investitori na to obavezani ugovorom. Umjesto raskida ugovora zbog neispunjenih obaveza, investitor je, tvrde ribari, nagrađen izdavanjem upotrebne dozvole.
“Ribari se pitaju ko je jači – država Crna Gora ili ruski investitor. Dok se oni nadmudruju, ribari su samo nijemi posmatrači i kolateralna šteta”, kaže se u saopštenju.
“Ugovor koji nije ispunjen u cijelosti od strane ruskog investitora, gle čuda nije raskinut, nego je nagrađen od JP Morsko dobro, jer im je izdata upotrebna dozvola iako na to nisu imali pravo. MPŠV i njen Ministar Vladimir Joković, maše papirom da im nikada neće dati saglasnost da se ukine ribarska luka i da samo ostane luka nautičkog turizma. To investitore ne interesuje i briga ih za državu Crnu Goru jer oni pametno izdaju i naplaćuju vezove u luci nautičkog turizma i ribarskoj luci Lazure, i ubiraju profit, a ribarima ne dozvoljavaju da vežu svoja ribarska plovila na što ih ugovor obavezuje” – navodi se u saopštenju.
Marina Lazure Meljine – foto Boka News
Ribari podsjećaju na više incidenata posljednjih godina, među kojima su potonuće ribarske koče kod Zelenike, oštećenja manjih brodova na vezovima i nedavna havarija u Kumboru tokom nevremena, kada je vlasnik broda morao da skoči u more kako bi spasio plovilo.
Zbog sumnje u nepravilnosti, ribari su se još 2021. obratili Specijalnom državnom tužilaštvu, ali – kako tvrde – ni nakon četiri godine nema odgovora.
Predmet je početkom 2025. proslijeđen Osnovnom tužilaštvu u Herceg Novom, koje se takođe, kažu, nije oglasilo, ribari pitaju koji su razlozi u pitanju.
“Ribari se pitaju da li država zna da zaštiti svoje interese iz ugovora, da li neće ili ne smije”, poručuju.
“Dana 08.09.2025. u 09:00 časova na zahtjev Ministra Jokovića koji nam se pismeno obratio, odlučili smo da do daljnjeg odložimo štrajk na moru. Da li će biti ponovnog štrajka zavisi od rezultata razgovora i dogovora. Bilo koja tačka o kojoj treba razgovarati na tome sastanku,a koja se ne riješi u korist ribarstva, a posebno štetu koju uzrokuju kruzeri i gliseri u Boki zbog svog profita, i ako se ne riješi problem vezivanja ribarskih brodova u luci nautičkog turizma i ribarskoj luci Lazure u Meljinama, bićemo primorani da organizujemo štrajk u skorijoj budućnosti” – navodi se u saopštenju.
