Maerskov kontejnerski brod Maersk Sebarok, pod singapurskom zastavom i izgrađen 2007., prošao kroz tjesnac Bab el-Mandeb i uplovio u Crveno more – prvi Maerskov prolazak tim rutama nakon gotovo dvije godine. Plovidba je provedena pod najvišim sigurnosnim mjerama, a brod trenutačno plovi na MECL servisu.
Ovaj prolazak predstavlja važan signal za globalnu kontejnersku plovidbu, no iz kompanije poručuju da to ne znači skorašnji povratak široke mreže istočno-zapadnih servisa na Sueski koridor. Sigurnosna situacija u regiji i dalje se prati iz sata u sat, uz oprezan pristup planiranju novih tranzita, piše Splash247.
Iz Maerska naglašavaju kako se radi o prvom koraku prema mogućem povratku na trans-Suez rutu, ali samo ako sigurnosni pragovi ostanu zadovoljeni te ako procjene rizika potvrde održivost takve odluke. Sljedeća faza trebala bi uključiti ograničeni broj dodatnih prolazaka, no trenutačno nema potvrđenih rasporeda.
Direktorica američke nacionalne obavještajne službe izjavila je u nedjelju da američka obavještajna zajednica ne procjenjuje da Rusija ima sposobnost osvajanja Evrope ili čak Ukrajine.
Tulsi Gabbard je ove komentare iznijela u objavi na društvenoj mreži X sa sjedištem u SAD-u, odgovarajući na izvještaje u kojima se tvrdi da američka obavještajna zajednica podržava stavove EU i NATO-a da Rusija ima za cilj invaziju ili osvajanje Evrope.
Optužila je ono što je nazvala “dubokim državnim huškačima i njihovim propagandnim medijima” da širenjem lažnih narativa pokušavaju potkopati napore američkog predsjednika Donalda Trumpa da donese mir Ukrajini i Evropi.
“Duboki državni huškači i njihovi propagandni mediji ponovo pokušavaju potkopati napore predsjednika Trumpa da donese mir Ukrajini – a zapravo i Evropi – lažno tvrdeći da se ‘američka obavještajna zajednica’ slaže i podržava stav EU/NATO-a da je cilj Rusije invazija/osvajanje Evrope (kako bi se dobila podrška za njihove proratne politike)”, rekla je Gabbard.
Naglasila je da su takve tvrdnje osmišljene da generiraju javnu podršku proratnim politikama i da eskaliraju sukob.
„Istina je da američke obavještajne službe procjenjuju da Rusija nema čak ni sposobnost da osvoji i okupira Ukrajinu, a da ne govorimo o ‘invaziji i okupaciji’ Evrope“, dodala je.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug” su u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru, realizovali plansku ciljanu aktivnost na rasvjetljavanju krivičnog djela ucjena i u Budvi lišili slobode državljanina Srbije – jednog od osumnjičenih za ovo djelo, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su postupali po prijavi oštećene ženske osobe, od 19. decembra 2025. godine, u kojoj je navela da su joj dva nepoznata muška lica, tokom dužeg vremenskog perioda, prijetila objavljivanjemnjenih eksplicitnih fotografija, zahtijevajući od nje novac u zamjenu za neobjavljivanje navedenog sadržaja. Iz straha od realizacije upućenih prijetnji, oštećena je ovim licima u višenavrata predala novac u ukupnom iznosu od 1.100 eura.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji se izjasnio da se u radnjama prijavljenih lica stiču elementi bića krivičnog djela ucjena, izvršenog u produženom trajanju, te naložio preduzimanje daljih mjera i radnji na identifikaciji i pronalasku osumnjičenih lica.
Nakon što su osumnjičena lica od oštećene, dan prije podnošenja prijave, zahtijevala dodatnih 2.000 eura, a potom i predaju mobilnog telefona marke iPhone 17, kao i 500 eura, koje je oštećena bila dužna da im preda 20. decembra, policijski službenici su, u koordinaciji sa postupajućim državnim tužiocem, u cilju lociranja osumnjičenih lica, sproveli ciljanu operativno-taktičku mjeru i radnju, te organizovali kontrolisanu akciju primopredaje novca.
Tom prilikom je u akciji identifikovano i u službene prostorije dovedeno lice A.H. (41) državljanin Republike Srbije koji je na prethodno dogovorenu lokaciju sa oštećenom, pristigao vozilom marke Volkswagen Passat, novopazarskih registarskih oznaka
Nakon sprovedene kriminalističke obrade i prikupljenog obavještenja, po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, A.H. je lišen slobode zbog sumnje da je zajedno sa još jednim licem izvršio krivično djela ucjena, u produženom trajanju.
Policija nastavlja aktivnosti u cilju identifikacije i procesuiranja i drugog osumnjičenog lica, zaključuju iz Uprave policije.
Jubilarni 200. broj Hrvatskoga glasnika, jedinog štampanog medija Hrvata u Crnoj Gori, svečano je u četvrtak predstavljen u Kotoru.
Hrvatski glasnik je snažna potvrda trajnosti i uloge jedinoga štampanog medija Hrvata u Crnoj Gori, koji već gotovo četvrt stoljeća svjedoči o identitetu, kulturi i povijesnoj prisutnosti hrvatskoga naroda u Boki kotorskoj i Crnoj Gori.
Ovo svečano izdanje sadržajem i oblikovanjem na impresivnih 160 stranica jasno nadilazi uobičajene okvire te se nameće kao svojevrsna kronika pamćenja i ustrajnosti.
Nikola Dončić urednik Hrvatskog glasnika:
Prisutnima se obratio Veleposlanik Republike Hrvatske u CG, Veselko Grubišić, koji je poručio da su svi dosadašnji urednici Hrvatskog glasnika ostavili značajan pečat a posebno aktuelni urednik Nikola Dončić:
Izaslanica MVP RH Vanda Babić je u svom obraćanju kazala da je Hrvatski glasnik povjesno važni medij, da je oduvjek bio mnogo više od lokalnog časopisa. Tekstovi koje ste stvarali bili su polazište znanstvenim istraživanjima…
Predsjednik HNV CG Zvonimir Deković poručio je da Hrvatski glasnik več godinama predstavlja važan stup očuvanja identiteta, kulture, jezika Hrvata Boke… Glasnik je prostor dijaloga, pamćenje i zajedništva, ali i most koji povezuje prošlost i budućnost…
Prvi predsjednik HGD CG Tripo Schubert se prisjetio kako je počelo od ideje do stvaranja prve redakcije Hrvatskog glasnika…
Branka Brezić suradnik od prvog broja Hrvatskog glasnika, koja je uručila prvo priznanje od strane Hrvatskog Američkog Kongresa:
Predsjednik HGD CG Mirko Vičević zahvalio se svima koji su utkali desetljeća rada i sa zadovoljstvom pisala u našem Hrvatskom glasniku, objavljivala članke, feljtone, i sve one prepoznatljive teme koje su Glasnik s ponosom ove 2025. godine uvrstio u projekt od Posebnog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske”, poručio je Vičević.
Proslava se nastavila Božićnim domjenkom uz zvuke klape Incanto iz Kotora.
Prvi broj Hrvatskog glasnika izišao je iz tiska 7. veljače 2003. godine u nakladi od 1000 primjeraka, na 32 stranice u crno-bijeloj tehnici s naslovnicom katedrale Sv. Tripuna. Časopis je promovirao urednik Tomislav Grgurević na godišnjoj Skupštini u Tivtu, 1. marta 2003. godine.
Godina koja je na izmaku bila je obilježena intenzivnim i planskim aktivnostima usmjerenim na nabavku nedostajućeg oružja i montura, s ciljem očuvanja autentičnosti i obezbjeđivanja dostojanstvenog nastupa Bokeljske mornarice Kotor, saopšteno je iz ove organizacije.
Zahvaljujući finansijskoj podršci Opštine Kotor, od provjerenih kolekcionara nabavljeno je ukupno 12 ispravnih i odlično očuvanih kubura – kremenjača, porijeklom iz perioda kraja XVIII i početka XIX stoljeća, kao i četiri časničke sablje iz XIX stoljeća. Takođe, iz istog izvora finansiranja, a po muzejskom uzorku, kupljene su replike kubure, noža i ćese (barutnice), kao i sedam replika starinskih pušaka tipa „Karanfilka“.
Dodatnu podršku ovom značajnom projektu pružilo je Ministarstvo kulture i medija, čijim sredstvima je nabavljeno 15 replika starinskih pušaka, kao i 18 montura, od čega 14 mornarskih i četiri ženske, te je dio opredjeljen za podružnice Tivat i Herceg Novi.
Foto Bokeljska mornarica Kotor
Realizacijom navedenih aktivnosti ostvaren je značajan iskorak u jačanju materijalnih kapaciteta Bokeljske mornarice Kotor, čime se stvaraju preduslovi za kvalitetno očuvanje tradicije i njeno predstavljanje u skladu sa bogatim istorijskim i kulturnim nasljeđem koje Bokeljska mornarica Kotor baštini.
Posebno je važno istaći da je pokrenut proces revitalizacije nedostajućih kubura, noževa i ćesa (barutnica), koji su do ne tako davno predstavljali sastavni dio opreme svakog mornara i dočasnika. Riječ je o izuzetno zahtjevnom i finansijski izazovnom poduhvatu, obzirom da na nivou cijele organizacije trenutno nedostaje oko 140 primjeraka navedenih elemenata, dok dodatni izazov predstavlja i pronalaženje većeg broja autentičnih i originalnih primjeraka na tržištu.
Foto Bokeljska mornarica Kotor
Koristimo ovu priliku da javno uputimo iskrenu i posebnu zahvalnost Opštini Kotor na kontinuiranoj i snažnoj podršci Bokeljskoj mornarici, kao i Ministarstvu kulture i medija na značajnoj podršci i razumijevanju koje pružaju našim nastojanjima da dodatno ojačamo organizaciju, obezbijedimo nedostajuće monture i oružje, te revitalizujemo važne segmente naše tradicije, kaže se u saopštenju Bokeljske mornarice Kotor.
One guštaju doći na Bokeški maraton, “cila ta atmosfera ima nekakvu romantičnu notu”
Pravi uspjeh u trčanju mjeri se ljubavlju za sport, istrajnošću, upornošću i posvećenošću svom duhovnom razvoju, koji je neraskidivo povezan sa fizičkom aktivnošću. U zdravom tijelu zdrav duh, kaže latinska izreka, a Ana Piplica, 68-godišnja maratonka iz Splita, učesnica svih dosadašnjih pet bokeških (polu)maratona, to i potvrđuje djelom i rječju. Prvi maraton istrčala je u svojoj 55. godini, prije 10 godina, u Parizu. Priprema se da u februaru istrči svoj 20. maraton na svjetskom spektaklu u Tokiju, a do sada je istrčala preko stotinu polumaratona, a triatlone, trejlove, planinske trke više i ne broji.
-Trčanje je prvenstveno ljubav i zdravlje, a onda uvijek sretneš neke drage ljude. A znaš zašto nam je lipo? Zato što tu nema para. Gdje su pare, tu je “sotona”. Bitno mi je doći do cilja, vratiti se svojim obavezama, svojoj dici, svojoj obitelji. Trčanje je moj hobi i moraš ostati na tome da ti je hobi, kaže Ana u razgovoru u sali OŠ “Njegoš”, gdje je odradila vježbe istezanja.
Sportom se bavi od malih nogu, praktičko od prvog razreda osnovne škole, međutim, životne okolnosti joj nisu dozvoljavale da pređe u profesionalne sportiste. Tek kad je “poženila sinove”, te dobila unučad, “dala je sebi oduška”.
Volonterska
– Zahvaljujući našem Kiku, Kristijanu Sindiku, s njim sam istrčala skoro pa sve te svjetske maratone. Ako Bog da zdravlja, 15. veljače ću na Splitskom maratonu odraditi jednu “desetku” i ujutro na avion – idem za Tokio, gdje planiram da trčim 42 km, to je jedan od šest najvažnijih svjetskih maratona, objašnjava Ana i dodaje da Bokeški maraton ima posebno mjesto u njenom srcu.
-Poseban je zbog te neke topline ljudi, ima tu dosta bokeških Hrvata, koji su mi dragi. Pokojnog don Branka Sbutegu sam toliko štovala, on je bio jedna veličina, pamtim da je za Bokokotorski zaljev govorio: “Ta ljepota”. Inače svaku godinu i volontiram i odradim polumaraton i stvarno mi je ovdje lipo. Odradila sam i Skalinadu u Herceg Novome, isto mi je lipo. Tu je Aleksandra Tot, naša zajednička prijateljica, koja nam uvijek da ruke, a poznajem i trkački par Lazara i Dubravku Raić, kaže Ana Piplica, ponosna na svoju sugrađanku Natašu Šustić, apsolutnu pobjednicu Petog Bokeškog maratona u ženskoj konkurenciji. Rutu dugu 42 km istrčala je za 2 ure i 47 minuta.
-Ovo mi je četvrta godina da sam tu, a od 2023. godine sam nastupila na cijelom maratonu – ovo mi je treća godina da pobjeđujem zaredom, ali ove godine sam postigla najbolji rezultat. Nekako je posebna ovdje atmosfera i super je organizacija i vidi se da je iza toga stoji puno ljubavi. Ovaj zaliv, cijela Boka je predivna, mogu reći da mi je ovdje jednako lipo kao i u Splitu. Guštam tu doći, ima mi nekakvu romantičnu notu i nekako me cila ta atmosfera nosi, pogotovo ove godine jer je bilo dosta više natjecatelja, oko pet i po tisuća, kaže Nataša za Boka News.
Ljepše je biti “pejser”nego “obični trkač”- manje se umoriš nego kad ideš “full gas”, ovo je kao neki trening, kaže Andrej Vištica iz Makarske, rodom iz Hercegovine. On je svojim trčanjem na 21 kilometar odredio granično vrijeme od sat ipo za polumaratonce, sa ciljem da drži ujednačen tempo i animira trkače/trkačice.
-Bio sam u Boki na triatlonima i na još nekim utrkama, ali prvi put na polumaratonu i baš me je iznanadilo da je ovako veliki “event” u Crnoj Gori. Vrijeme je bilo idealno ove godine, nije bilo hladno, nije bilo ni vruće, dobar dio je kroz hladovinu. Zaljev je predivan, baš je fino trčat, baš mi je se svidjela utrka, organizacija je na nivou, ima puno ljudi i s razlogom dolaze tu, kaže Andrej, koji planira da u februaru trči na Kanarima.
Da je ovaj sportski spektakl omiljen i među domaćim trkačima, dokazala je i Dragana Nerić iz Kotora, koja je ovom prilikom uspješno istrčala svoj četvrti polumaraton (dva sata i 16 minuta), a dan ranije je u trci na pet kilometara, u kategoriji 50 + osvojila drugo mjesto. Zanimljivo je da je prvi put trčala na Bokeškom, zatim na Splitskom, pa na Ljubljanskom, i sad opet na Bokeškom (polu)maratonu, a za ove dvije godine je trčala na pet i na deset kilometara.
Dragana Nerić u sali OŠ Njegoš
– Utisci su super, organizacija, štimung, sve. Treniram družeći se sa prijateljicom Tanjom Sužnjević, zajednički učestvujemo u svim ovim polumaratonima. Članice smo PK “Vjeverica” i pjevamo u Gradskom horu KC “Nikola Đurković”. U Budvi će 29. decembra biti održano humanitarno trčanje, vjerovatno ćemo biti i tamo. Bićemo i 3. januara na 5 kilometara u Porto Novom, a spremamo se za Hercegovsku skalinadu u februaru. Dešavaju se trke, ovaj sport je zaživio i kod nas, kaže Dragana.
Da bi se učesnici trka osjećali “kao kod svoje kuće” u mnogome je doprinio i volonterski tim sastavljen od oko 60 dobrovoljaca iz Omladinskog tima Tivta, NVO Naša akcija iz Kotora, Budve, Danilovgrada, Nikšića, Podgorice, Cetinja, te onih iz Planinarskog kluba “Vjeverica”, kojima su se pridružile i djevojčice iz Osnovne škole “Njegoš”. Pored Dragana Jovanovića, volontersku ekipu vodili su Željko Obradović i Patricija Pobrić.
-Volonteri su oduševljeni, vole da se druže, vole akciju, vole da rade i stvaraju lijepu atmosferu, plus danas je bila izuzetna muzika. Odličnu atmosferu i nama i takmičarima je napravio di-džej Veljko Savić iz Risna, pjevali smo, plesali, izgubili smo svi glas od silne pjesme, bilo je fenomenalno, kaže Patricija i dodaje da su članovi Omladinskog tima pozvani 27. decembra na božićnu žurku u baštu Zeta, gdje su im domaćini stranci -volonteri koji žive u Crnoj Gori.
-Očekuje nas Splitski maraton gdje ćemo, zajedno sa planinarima “Vjeverice” volontirati 12, 13. i 14. februara. Obožavamo taj događaj, jer dobijemo jedan dan za sebe i jedan dan volontiramo, a ostatak u putu, najavila je Pobrić.
Tivatskoj javnosti dužan sam saopštiti kako sam u saznanju da je neizvjesno održavanje 28. sjednice Skupštine opštine Tivat do kraja godine, na kojoj bi se odlučivalo o Budžetu grada za 2026. godinu. Skupštinska Služba me je ranije ovog mjeseca obavjestila da će se Skupština održati 29. ili 30. decembra, međutim saznajem da još uvijek nije pokrenuta procedura njenog sazivanja. Imajući u vidu sve posljedice neusvajanja Budžeta, prvenstveno po funkcionisanje lokalne uprave i usluga koje pruža, ali i po funkcionisanje preduzeća i ustanova koje se finansiraju iz gradskog budžeta, juče sam zatražio i zvanično izjašnjenje predsjednika Skupštine Opštine Tivat Miljana Markovića o razlozima nepokretanja procedure zakazivanja sjednice, saoppštio je danas predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Nezvaničan stav predsjednik SO Tivat po kojem će sjednica Skupštine biti zakazana u januaru 2026 – za mene lično, za listu Narod pobjeđuje, vjerujem i za sve naše koalicione partnere, je u najmanju ruku neprihvatljiva. Svi odbornici koalicije po mom saznanju, izrazili su spremnost da podrže budžet i da prisustvuju sjednici u decembru, čak i odbornici Markovićeve grupacije. Čini se da je Marković jedini među njima kojem to ne odgovara. On bez konsultacija sa bilo kim donosi odluku da sjednicu o budžetu održi u januaru. Ovakvim neodgovornim postupkom Opština bi se bez valjanih razloga i bez objektivne potrebe uvela u privremeno finansiranje, svojevrsno vanredno stanje, sve do donošenja Odluke o Budžetu i njegovog usvajanja.
Imajući u vidu da predsjednik SO Tivat još uvijek nije pokrenuo proceduru zakazivanja sjednice u skladu sa članom 40 Zakona o lokalnoj samoupravi Crne Gore i članom 47 Statuta Opštine Tivat, ja sam mu uputio HITAN zahtjev za sazivanje sjednice Skupštine opštine Tivat. Zahtjev sam podnio zbog važnosti razmatranja i odlučivanja o Predlogu odluke o budžetu Opštine Tivat za 2026. godinu, u predviđenom roku. Podsjećam da je usvajanje budžeta zakonska obaveza Skupštine opštine i preduslov za nesmetano funkcionisanje grada.
Ukoliko predsjednik SO ne sazove sjednicu u zakonskom roku to suštinski znači da nije ispoštovana obaveza iz člana 40 stav 2 Zakona o lokalnoj samoupravi i člana 47 stav 3 Statuta Opštine Tivat. Podsjećam da navedene odredbe izričito propisuju da, u slučaju propuštanja sazivanja sjednice u propisanom roku, sjednicu saziva podnosilac zahtjeva, odnosno predsjednik Opštine.
Imajući u vidu da se radi o kraju budžetske godine i da bi neblagovremeno postupanje moglo proizvesti ozbiljne negativne posljedice po funkcionisanje Opštine Tivat, ukazujem na posebnu hitnost preduzimanja navedenih radnji. U slučaju da sjednica Skupštine ne bude sazvana u Zakonom i Statutom propisanom roku, ja ću u skladu sa ovlašćenjima samostalno sazvati sjednicu Skupštine opštine Tivat, uz blagovremeno obavještavanje odbornika i javnosti.
Takođe, želim poslati jasnu poruku javnosti, da će posljedice nečinjenja od strane predsjednika Skupštine opštine, biti izrazito negativne; lokalna uprava biće dovedena u nezavidan položaj vrlo ograničenog djelovanja. Razlog tome zna jedino predsjednik SO Miljan Marković.
U susret predstojećim novogodišnjim praznicima, Sarajevo je dobilo poseban praznični sjaj.
Mostovi Šeher-ćehajina ćuprija, Novi most kod Vijećnice, Latinska ćuprija, Drvenija, Ćumurija, Čobanija, Festina lente i Eiffelov most zasjali su svečanim svjetlima, pružajući Sarajkama, Sarajlijama i brojnim turistima jedinstveni vizualni doživljaj.
U prazničnom ruhu su i prepoznatljivi graditeljski simboli, među kojima su zgrada Vječne vatre i Narodnog pozorišta, kao i dio Pozorišnog trga “Susan Sontag”, koji su dodatno osvijetljeni kako bi upotpunili praznični ambijent.
Posjeta poljoprivrednim gazdinstvima na Luštici – arhivski snimak
Turizam u Crnoj Gori ne može se razvijati isključivo kroz infrastrukturu i zakonske promjene, već prije svega mora da počiva na ljudima i znanju, poručio je profesor Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru Ilija Moric, po završetku konferencije „Novi dani boljeg turizma“ u Budvi. On je istakao da su kvalitetni, kompetentni i kredibilni kadrovi ključni za rješavanje brojnih izazova s kojima se sektor suočava, te da se bez njih nijedna promjena ne može dugoročno iznijeti.
„Mislim da turizam treba prije svega da počiva na ljudima, na kadrovima koji su kvalitetni, kompetentni i kredibilni. Oni su jedini u mogućnosti da riješe probleme kojih imamo dosta, ili bolje reći izazove. Sa svakim od tih elemenata uvijek se vraćamo na početak i kraj, a to su ljudi koji mogu da iznesu te promjene“, napominje profesor Moric.
Naglašava da se objekti mogu izgraditi za kratko vrijeme, ali da je za stvaranje ljudi koji žele i znaju da rade u turizmu potreban dug proces edukacije, promjene svijesti i strateškog razmišljanja. Upravo u tome vidi ulogu univerziteta i fakulteta, koji treba da obrazuju kadrove sposobne da planiraju razvoj turizma u decenijama koje dolaze.
„Hotel ili neki sličan smještajni objekat može da se izgradi u relativno kratkom vremenskom periodu. Međutim, izgradnja kadra i ljudi koji mogu i žele da žive i rade u turizmu zahtijeva znatno više vremena. Atrakcije pokreću turizam, ali atrakcije ipak pokreću ljudi“, istakao je Moric.
Posebno je ukazao na potencijal maslinarstva i uljarstva u Crnoj Gori, ne samo kroz proizvodnju, već i kroz kreiranje autentičnih iskustava. Prema njegovim riječima, konkurentska prednost nije u samom proizvodu, već u načinu života, interpretaciji i pričama koje stoje iza turističke ponude.
Žanjice – Luštica
Luksuzni hoteli ne znače i premium destinaciju
Crna Gora raspolaže pojedinačnim luksuznim hotelima i vrhunskim restoranima, ali još nije izgradila premium doživljaj na nivou destinacije, ističe prof. dr Bojan Zečević sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. On je kazao da ključni problem crnogorskog turizma nije nedostatak potencijala, već izostanak sistemskog i dugoročnog pristupa razvoju.
„U Crnoj Gori postoje premium proizvodi u smislu pojedinačnih usluga, ali ne postoji premium doživljaj na nivou destinacije. To je nešto što se gradi dugoročno. Nije dovoljno imati izuzetne kapacitete i izuzetne restorane – potrebno je da cio sistem funkcioniše kako valja“, naglasio je Zečević.
On ističe da premium turizam ne podrazumijeva masovnost, već fokus na ekonomske efekte, kvalitet iskustva i reputaciju destinacije. Umjesto brojanja dolazaka i noćenja, neophodno je mjeriti potrošnju, prihode i zadovoljstvo gostiju, jer su to pokazatelji održivog rasta.
„Kod premium gosta mi ne brojimo koliko je došlo gostiju i koliko su noćenja ostvarili, nego kakvi su ekonomski rezultati. Važni su prihodi za državu i za lokalne pružaoce usluga. To je suštinska razlika u odnosu na klasičan masovni turizam“, rekao je Zečević.
Kao jedan od ključnih nedostataka naveo je loše uređen javni prostor, probleme s mobilnošću tokom ljetnje sezone i neplansko prostorno uređenje, što direktno utiče na ukupni doživljaj destinacije. Takvi problemi, upozorava, posebno odbijaju premium goste, koji imaju nultu toleranciju na haos, nefunkcionalnost i narušenu estetiku.
„Uređenje javnog prostora je jako loše, a problemi s mobilnošću tokom ljeta stvaraju totalni haos. Ljudi bježe od toga, bez obzira na to koliko vole zabavu. Premium gost, kada vidi da nešto na destinaciji ne funkcioniše, jednostavno se više ne vraća“, poručio je. Zečević upozorava da su neke destinacije trajno izgubljene zbog lošeg prostornog planiranja, ali ističe da za brojne mikrolokacije i dalje postoji realna šansa da postanu osnova za izgradnju reputacije Crne Gore kao premium destinacije. Međutim, takav potencijal se, kako naglašava, ne može prepoznati intuitivno niti čekanjem da „neko dođe“, već isključivo kroz kontinuirana i ozbiljna istraživanja tržišta.
Posebno problematičnim smatra oslanjanje turističke politike na osnovne statističke pokazatelje poput broja dolazaka i noćenja, koje naziva pogrešnim mjerilom uspjeha, naročito kada je riječ o turizmu više vrijednosti.
„Jako je opasno vezivanje za broj turista i broj noćenja – to je najgora stvar koju destinacije rade. Onda padne vam promet – ‘jao, pao promet’, skoči promet – ‘vidite, skočio nam promet 10 odsto’. Za premium turizam to je apsolutno nebitno. Neću da kažem da nije važno da raste, ali da raste umjereno, a da vam prihodi rastu u kontinuitetu, ne tako što se cijene vještački dižu, već zato što ljudi vjeruju u kvalitet za ono zbog čega su cijene povećane“, rekao je Zečević.
Profesor Zečević podsjeća da premium gost ne traži isključivo luksuzni smještaj, već funkcionalnu destinaciju – dobru mobilnost, uređen javni prostor i dosljedan kvalitet ukupnog ambijenta. Takvi gosti, uglavnom finansijski stabilni i otporniji na krize, spremni su da putuju i u nestabilnijim okolnostima, ali su istovremeno mnogo zahtjevniji i brže donose odluku da se na destinaciju ne vraćaju ukoliko su razočarani.
Velika akcija talijanske policije – Foto: poliziadistato / YouTube
Talijanska policija u subotu je objavila da je uhitila 384 osobe i zaplijenila 1,4 tone droge u velikoj akciji protiv krijumčara narkotika.
Povrh uhićenja, policijski službenici otvorili su istragu nad 655 pojedinaca, uključujući 39 maloljetnika te zaplijenili 35 kilograma kokaina i više od 40 primjeraka vatrenog oružja, objavila je policija u priopćenju.
Zbog operacije, koja je u petak zaključena u nekoliko pokrajina, privremeno je zatvoreno pet trgovina s kanabisom u trima gradovima nakon 312 inspekcija.
Tijekom inspekcija policija je rekla da je zaplijenila 296 kilograma proizvoda s kanabisom za koje su testovi pokazali da sadrže nezakonite droge.
Italija je u lipnju usvojila sigurnosnu uredbu kojom je zabranila takozvani “legalni” kanabis i zabranila prodaju takozvanog “cannabis lighta”, odnosno industrijske konoplje koja za razliku od marihuane nema psihoaktivne učinke.
