Fekalije u moru u dužini od preko kilometar ispred obale Krašića u Tivatskom zalivu pojavile su se danas u popodnevnim satima, javljaju čitaoci našeg portala.
Kako su nam kazali zvali su više inspekcijskih službi ali od svih su dobili isti odgovor “da nisu nadležni”.
Mještani, vikendaši i turisti ovog mjesta pozivaju nadležne organe da preduzmu mjere inspekcijskog nadzora i upozoravaju da ovo nije prvi put ovog ljeta da fekalije zapljuskuju obalu te šire neprijatan miris duž ovog dijela Bokokotorskog zaliva.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 25. do 28. avgusta ove godine, pokazali su da je na 83,3% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 10,6% lokacija dobrog, a na 6,1% zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 7, a dobrog na 3 vode za kupanje. Analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na 2 dobrog, i zadovoljavajućeg kvaliteta na preostale 2 lokacije. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 17 ona bila odličnog, na 4 dobrog, te na 1 lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Ulcinj, Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje se na 18 lokacija, od kojih je na njih 16 voda bila odličnog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta. U opštini Bar voda je bila odličnog kvaliteta na svih 15 voda za kupanje. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 29 lokacija voda bila odličnog kvaliteta, na 3 dobrog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.
Ljeto se ne mora završiti u avgustu. U Portonovom, septembar donosi savršenu priliku za bijeg na obalu – uz manje gužve, prijatnije temperature i ekskluzivne pogodnosti osmišljene da vaš boravak učine još posebnijim.
Za parove koji traže mir i zajedničke trenutke, tu je Couple Retreat ponuda. Uživajte u luksuznom smještaju po cijeni već od 430 eura po noći, uz uključen doručak, besplatne ležaljke u Tapasake Pool Club-u i, u zavisnosti od dostupnosti, organizovan transfer od ili do aerodroma. Idealan izbor za one koji žele da se opuste i povežu u sofisticiranom mediteranskom ambijentu.
Portonovi Rental Offer Summer 2025.
Porodice mogu iskoristiti pogodnosti specijalnog Family Package aranžmana, sa cijenama koje počinju od 710 eura po noći za prostrani smještaj sa dvije ili tri spavaće sobe. Paket uključuje doručak, pristup plaži, i aerodromski transfer, u zavisnosti od dostupnosti, a sve osmišljeno za bezbrižan i ispunjen odmor.
Za one koji žele da ostanu malo duže, tu je i ponuda Stay More, Save More, koja donosi 10% popusta na boravke od tri i više noći. Cijene u okviru ove ponude kreću se od 387 eura po noći, uz sve pogodnosti koje pruža boravak u Portonovom.
Portonovi Rental Offer Summer 2025.
Bez obzira da li tragate za romantičnim vikendom, porodičnim odmorom ili produženim ljetnjim bijegom, septembar u Portonovom je savršeno vrijeme da se nagradite boravkom koji kombinuje luksuz, prirodu i mediteransku ležernost.
Portonovi Rental Offer Summer 2025.
Za više informacija i rezervacije, kontaktirajte nas putem stay@portonovi.com ili pozovite +382 67 932 999 (WhatsApp/Viber). Broj mjesta je ograničen. Uslovi i odredbe važe.
Vidimo se u Portonovom, tamo gdje ljeto traje duže.
Marina i kupalište Žanjic (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Optimus project/idejno rješenje/Printscreen)
Investitor d.o.o. Optimist iz Tivta planira izgradnju marine i kupališta na osnovu investicionog programa na Žanjicu. To se može vidjeti iz zahtjeva za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju marine i kupališta u uvali Žanjic, a koji je predat Agenciji za zaštitu životne sredine.
Kako se navodi u zahtjevu, cilj projekta je unapređenje turističke ponude ovog dijela Luštice kroz organizovano uređenje kupališta i izgradnju manje marine, uz očuvanje prirodnih i pejzažnih vrijednosti prostora. Posebna pažnja posvećena je analizi marinskog ekosistema, s obzirom na osjetljivost priobalnog područja i značaj očuvanja biodiverziteta.
Ukupna površina planiranog zahvata iznosi 9.272 m². Teren se sastoji od prirodnih kamenih terasa koje se kaskadno spuštaju prema moru, što omogućava optimalno uklapanje planiranih sadržaja u prirodni ambijent bez značajnih izmjena reljefa.
Marina i kupalište Žanjic (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Optimus project/idejno rješenje/Printscreen)
Uvala Žanjic predstavlja jednu od najatraktivnijih prirodnih lokacija na crnogorskom primorju, poznatu po izuzetnoj pejzažnoj vrijednosti, bistroj morskoj vodi i bogatom biodiverzitetu. Lokacija se prostire u priobalnom pojasu i neposredno je okružena gustom vegetacijom mediteranskog tipa, karakterističnom za ovo područje.
Pristup lokaciji je moguć putem uskog lokalnog puta koji povezuje unutrašnjost Luštice sa obalom, ali se najveći dio aktivnosti planira sa pristupom sa morske strane.
Prostor ima veliki vizuelni i ambijentalni značaj jer se nalazi u neposrednoj blizini turistički značajnih lokacija – Plave špilje, ostrva Mamula i rta Arza.
Projekat podrazumijeva izgradnju turističko-rekreativnog kompleksa koji uključuje kupalište i marinu male kategorizacije. Svrha projekta je valorizacija atraktivnog dijela obale u funkciji održivog turizma, uz očuvanje prirodnog ambijenta, povećanje pristupačnosti lokaciji sa mora i stvaranje dodatnih uslova za boravak i rekreaciju, navodi se u idejnom rješenju.
Marina i kupalište Žanjic (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Optimus project/idejno rješenje/Printscreen)
Kupalište je planirano kao uređen plato sa plažnim sadržajima, dok marina uključuje plutajuće pontone, pristanište i obalnu infrastrukturu.
Projekat ne predviđa trajne građevinske objekte na kopnu već koristi modularna i montažna rješenja minimalnog uticaja na prirodno okruženje.
Na kupališnom dijelu će biti postavljene drvene platforme, montažne kabine za presvlačenje, mobilni toaleti, tuševi i suncobrani sa ležaljkama. Sav mobilijar i oprema biće postavljeni na način koji ne zahtijeva betoniranje niti trajnu izmjenu prirodnog zemljišta, čime se čuva postojeća morfologija terena. Komunikacija korisnika unutar kupališta i između zone mora i kopna biće omogućena pomoću drvenih pasarela postavljenih iznad tla, izrađenih od prirodnih materijala otpornog na vlagu i sol.
Marinski dio podrazumijeva instalaciju plutajućih pontona koji će biti usidreni sistemom lanaca i sidara, bez invazivnog bušenja morskog dna. Pontoni su modularnog tipa, izrađeni od kompozitnih materijala otpornih na slanu vodu i UV zračenje. Predviđeno je formiranje pristanišnog kapaciteta za do 20 plovila manjih gabarita (do 12 metara dužine), a pristup plovilima će biti omogućen pomoću pontonskog mostića. Pristajanje i veza će se vršiti uz strogo poštovanje tehničkih mjera zaštite podmorja, bez direktnog kontakta sa obalom, stoji u dokumentaciji.
Idejno rješenje izradio je Optimus project iz Bijelog Polja.
Luštica Bay Internacionani padel turnir organizovan je ovog vikenda na Centrale Padel terenima, u organizaciji Padel kluba Padel Montenegro i domaćina Luštica Bay.
Turnir je održan u dvije kategorije – za žene i muškarce – i okupio je više od 40 igrača iz Crne Gore, regiona, ali i iz Italije, Španije i Australije. Publika, koja je do posljednjeg mjesta ispunila tribine, imala je priliku da uživa u jednom od najuzbudljivijih finala do sada na terenima Luštice.
Pobjednici u zenskoj kategoriji
Gianluca Pelonzi i Oier Zuazua su pobjedili par Vuka Veliškoviča i Dušana Kostića u finalu rezultatom 7-6, 3-6, 6-3. U ženskom finalu Tijana Popović i Vanja Crnadak su savladale Ivanku Simović i Jelenu Matijević rezultatom 7-6, 6-3.
Lustica Bay padel turnir
Luštica Bay je vremenom, kao padel parter i domaćin, postala pravo mjesto susreta ljubitelja ovog sporta – ovaj drugi internaticonalni Luštica Bay padel turnir to pokazuje, ističe predsjednik Padel kluba Padel Montenegro, Vjekoslav Pasković.
Posloži li joj se novi ‘plovidbeni red‘ kako je zamišljeno, Postira će iz morskog plavetnila otploviti u – muzejski akvatorij. Legendarni 62-godišnji brod Jadrolinije, koji je sve donedavno povezivao Elafite s Dubrovnikom, mogao bi uskoro biti pretvoren u svojevrsni muzej posvećen životu na otocima:
– Riječ je o inicijativi Grada Dubrovnika koja je prezentirana Jadroliniji na nedavnom sastanku s njihovim predstavnicima te će biti upućeno i službeno pismo namjere. Inicijativa je tek su svojoj početnoj fazi, stoga će više detalja biti poznato u narednom razdoblju, ali ono što je važno jest da Grad na ovaj način želi sačuvati Postiru s ciljem da postane muzej otočnog života – komentirali su iz dubrovačke gradske uprave vijest o ‘prenamjeni‘ jednog od najstarijih i među putnicima najomijenijih brodova Jadrolinije, koji desetljećima održava liniju između Gruža, Kalamote, Lopuda i Šipana. Stanovnici elafitskih otoka posebno su emotivno doživjeli ovoljetni rastanak od Postire kao dijela svakodnevice. Taj brod je otočanima godinama bio spona s kopnom, prijevozno sredstvo kod odlaska u školu ili bolnicu, za sprovode i vjenčanja, kao i za siguran način prijevoz tereta, spenze, lijekova…
Ostvare li se planovi, redovitu će plovidbu m/b Postira, porinuta u Uljaniku davne 1963., sad zamijeniti preobrazbom u Muzej otočnog života. Cilj je ne samo očuvati baštinu nekadašnje brodogradnje, već i od Postire stvoriti kulturnu atrakciju privlačnu i turistima.
Iz Jadrolinije su potvrdili kako su upoznati s inicijativom dubrovačke gradske uprave:
– Postira je brod bogate povijesti i velikog značaja, kako za Jadroliniju tako i za žitelje elafitskog područja te ćemo u razmatranju njegove budućnosti svakako biti otvoreni za pozitivne i hvalevrijedne inicijative – poručili su iz nacionalnog brodara o budućnosti Postire kojoj su nedavno istekla potrebna odobrenja za plovidbu.
Neslužbeno se doznaje da bi Jadrolinijina ‘starica‘ mogla postati ploveći muzej ili pak dobiti stalni vez vjerojatno negdje na Elafitima, gdje bi posjetiteljima ponudila autentičan prikaz života otočana. Moguće je i da bi poslužila kao mjesto različitih umjetničkih događanja i kreativnih radionica.
Ozbiljnost namjera oko Postire potvrdio je i sam dubrovački gradonačelnik Mato Franković, rekavši kako bi bila šteta da u rezalištu završi kultni brod s kojim su toliko vezani žitelji triju elafitskih otoka. Otkrio je Franković kako u Jadroliniji postoji spremnost na otkup ili darovanje Gradu Dubrovniku plovila na muzejske namjene. Postira inače ne bi bila prvi rashodovani Jadrolinijin brod predan na upravljanje lokalnoj samoupravi. ‘Pretekao‘ ju je stariji rođak-umirovljenik ‘Tijat‘, putnički brod za lokalne linije iz 1955. koji je lani otkupila Šibensko-kninska županija radi preuređenja u brod-muzej. ‘Tijat‘ je u srpnju 2023. povučen iz aktivne plovidbe nakon 68 godina, a ostat će u Šibeniku kao simbol bogate pomorske tradicije tog kraja.
Povijest
M/B Postira je kao putnički brod iz flote Jadrolinije izgrađena 1963. godine u pulskom brodogradilištu Uljanik. Na liniji na Kalamotu, Lopud i Šipan ‘naslijedila‘ je m/b Perast koji je uništen tijekom agresije na dubrovački kraj. Uz Postiru i Perast, u istoj su seriji postojala još dva motorna broda, Punat i Porozina, svi poznati pod nadimkom “4P”. Otočani su Postiru hvalili i zbog odličnih maritivnih sposobnosti – u niz prilika pokazala je kako jedina može isploviti tijekom valova od šiloka. Kapaciteta 380 putnika, Jadrolinijina umirovljenica duga 44,6 i široka 8,1 metara plovila je najvećom brzinom od 12,2 čvora.
Potres sravnio sela u Afganistanu, više od 800 mrtvih Foto: – / Shutterstock
Više od 800 ljudi poginulo je u potresu magnitude 6 koji je kasno u nedjelju pogodio istočni Afganistan.
U udaljenoj planinskoj pokrajini Kunar zbog blokiranih cesta spasilačke su operacije otežane i moraju se provoditi iz zraka.
Cijela su sela sravnjena, strahuje se da bi broj poginulih mogao biti znatno veći jer su mnogi još zarobljeni pod ruševinama.
Talibani su pozvali na međunarodnu pomoć, a neke zemlje već su se odazvale.
Potres je bio posebno razoran jer je žarište bilo na maloj dubini, od 8 kilometara. Snažno se osjetio od Kabula do pakistanskog glavnog grada Islamabada.
– Helikopterom smo evakuirali oko 200 ozlijeđenih u bolnicu u Jalalabadu, a oko 300 do 350 ljudi još je uvijek pod ruševinama. Sve naše kuće potpuno su uništene, rekao je Zadran, stanovnik sela Wadir Ghaziabad.
– Ukupno 25 ljudi iz moje obitelji poginulo je i još uvijek su pod ruševinama. Molim međunarodnu zajednicu da nam pomogne, a bog će ih nagraditi, rekao je Mohammad Ibrahim, stanovnik sela Wadir Ghaziabad.
NOVI SAD – Srbijanska policija upotrijebila je u ponedjeljak navečer šok-bombe i rastjerala nekoliko stotina građana koji su se nakon komemoracije na Željezničkom kolodvoru kretali prema sveučilišnom kampusu, prenijela je agencija Beta.
Više hiljada Novosađana okupilo se ranije kako bi obilježili deset mjeseci od tragedije na kolodvoru u kojoj je život izgubilo 16 osoba, a nakon odavanja počasti velik broj građana odazvao se pozivu studenata i uputio prema kampusu kako ni ‘čuvali fakultet‘.
Žandarmerija tukla okupljene
Kod Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja naišli su na policijski kordon koji ondje dežura od jutra. Građani su im zviždali i dobacivali, ali bez fizičkih incidenata.
U tom trenutku iz sporedne ulice izašla je žandarmerija te upotrijebila šok-bombe ili slična sredstva, a potom potrčala za okupljenima pokušavajući ih udarati, prenosi Beta.
Građani su se razbježali prema kampusu. Velik broj pripadnika policije i žandarmerije krenuo je za njima, a dio je stigao i do Filozofskog fakulteta, gdje već sedam dana borave policajci na poziv dekana Milivoja Alanovića.
Okupljanje na Željezničkom kolodvoru završilo je nešto poslije 21 sat, kada se veći dio građana razišao, dok je manja skupina krenula u kampus.
Nitko nije napao policiju
Veliki broj pripadnika Žandarmerije i policije potisnuo je grupu građana, studenata i srednjoškolaca, koji su nakon komemorativne šetnje zastali ispred DIF-a u Novom Sadu, a tom prilikom je policija bacila bar dvije šok bombe, a korišten je i biber sprej, ispričao je novinar Žarko Bogosavljević za N1 i dodao da “nije bilo nikakvih provokacija i da nitko nije napao policiju”.
“Udarali su svakog tko je zastao, nastavili su da love ljude i prolaznike. Potpuno su ih rastjerali u drugim ulicama, koristili su pendreke… Neki su privedeni, a čuli smo i jauke. Nije mi jasna ova akcija policije i Žandarmerije, ovo kao da je neko želio da se ovakve scene naprave”, rekao je on. Dodao je kako ovakve scene nije video još od 1996. godine.
“Policija je tada imala običaj napadati demonstrante bez ikakvog povoda. Ovdje su ljudi stajali 20 metara udaljeni od policije i vikali parole. Nitko nije napao policiju, niti nasrnuo na objekt… Ovo je bilo pokazivanje sile nad daleko manjim brojem ljudi i neko je želio napraviti ovakve scene”, dodao je on.
Bogosavljević je ispričao da je prethodno grupa od 500 ljudi nakon komemorativnog skupa došla poslije 22 sata na 100 metara od DIF-a i da su ih srednjoškolci pitali žele li da dođu do DIF-a da pozdrave dekana i oni su stali ispred i uzvikivali razne parole upućene policiji i dekanu DIF-a Patriku Dridu.
Za evropske zlatne i bronzane „mlade ajkule“, članove PVK Jadran, juče je organizovan prijem na kojem su im predsjednik Opštine i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Stevan Katić i Miloš Konjević, uručili plakete, zahvalivši im se na vrhunskim rezultatima i predstavljanju svog grada na najbolji način.
Bila je to prilika da se podsjeti na evropsko zlato iz Oradee, koje su osvojili reprezentativci Strahinja Gojković, Danilo Stupar, Nikola Petrović, Miljan Bošković i Luka Todorović, kao i fizioterapeut reprezentacije Vladislav Mlađen, ali i na evropsku bronzu kojom su se u Istanbulu okitili braća Stefan i Strahinja Vraneš, Dimitrije Milić, trener Dušan Ivanovski i fizioterapeut Vladislav Mlađen.
Njihov rezultat je na ponos Herceg Novog, kazao je predsjednik Katić, upućujući im još jednom čestitke.
Vaterpolisti prijem
„Hvala vam što ste nas predstavljali na ovako značajnim takmičenjima i što ste svojim trudom, požrtvovanjem i velikim odricanjem postigli ovakve rezultate, do kojih se sigurno ne dolazi lako. Kada vidimo vaše medalje, vaterpolo definitivno ima perspektivu u Herceg Novom. Sa izgradnjom olimpijskog bazena, svi ćete imati priliku da se još više dokazujete, imaćemo mogućnost da organizujemo velika takmičenja i da osvajate medalje u svom gradu“, istakao je Katić i potvrdio da će i u narednom periodu vaterpolisti imati podršku svog grada za brojna takmičenja koja ih očekuju.
Uz plakete, prema odluci Opštine Herceg Novi, trofejne momke očekuje i finansijska nagrada za rezultate postignute na visokorangiranim međunarodnim takmičenjima.
Čak 9 od 13 golova u finalu postigli su Jadranaši, a kapiten reprezentacije za igrače do 18 godina, Strahinja Gojković, proglašen je za MVP evropskog prvenstva. U ime svojih saigrača, danas je zahvalio na prijemu i podršci.
„Osjećali smo vašu podršku tokom cijelog takmičenja. Nadam se da ćemo i u budućnosti ostvarivati još veće uspjehe i bolje rezultate, a ovakvu saradnju nastaviti“, kazao je Gojković.
Predsjednik PVK Jadran, Boro Lučić, istakao je da je današnji prijem za mlade vaterpoliste još jedan pokazatelj povezanosti grada i kluba, a to se posebno vidi kada su u pitanju uspjesi djece i omladinaca Jadrana.
Vaterpolisti prijem
„Treće i prvo mjesto (U16 i U18) u Turskoj i Rumuniji, u svojim kategorijama, dokaz su zaista dobrog rada u PVK Jadran, ali i činjenice da je ovaj grad veliki rasadnik talenata. Možemo biti sigurni u budućnost vaterpola u Herceg Novom, a samim tim i u budućnost crnogorske reprezentacije. Nadam se da će Jadran i Opština nastaviti da sarađuju kao što sarađuju danas, i da ćemo se u budućnosti još više okupljati, radovati i čestitati našim momcima na osvajanju novih medalja“, kazao je Lučić.
Trofejnim momcima čestitao je i pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica, a prijemu je prisustvovao i direktor PVK Jadran, Miloš Mračević.
Da kultura može liječiti dušu, a razgovor o mentalnom zdravlju biti jednako važan kao i umjetnost, uvjerićemo se od 4. do 6. septembra u Kotoru, na prvom festivalu ovog tipa u Crnoj Gori – „3 dana duš(ž)e”
Iza cijele ideje stoji osnivač i direktor, Kotoranin, 23-godišnji Martin Krivokapić, koji je festival pokrenuo, kako kaže, spontano – ali s jasnom misijom.
“Želio sam da napravim prostor u kojem će se spojiti scena i život, umjetnost i unutrašnji svijet. Društvo ne može biti zdrvo bez pojedinaca koji to jesu. Razgovor i umjetnost otvaraju vrata koja inače ostaju zatvorena – naročito u vremenu kada pritisci svakodnevnice, neizvjesnost i tihe krize oblikuju naše živote. Ni o kulturi, ni o mentalnom zdravlju se kod nas ne govori dovoljno, a zajedno mogu pružiti mnogo više nego odvojeno,“ objašnjava Krivokapić.
Festival je zamišljen kao trodnevno putovanje kroz tri generacije: od starijih, preko srednje generacije, do mladih. Svaki dan donosi stručno predavanje ili panel i pozorišnu predstavu, pažljivo biranu da oslikava temu dana.
Tako će se prvog dana govoriti o tome kako prošlost oblikuje sadašnjost, drugog o problemu burnout-a, a trećeg o izazovima mladih u ljubavi i odrastanju.
Martin_Krivokapić – froto privatna arhiva
Publiku uveče očekuju glumački velikani poput Tanje Bošković, Radeta Marjanovića, Slavena Došlo, Maje Šuše, porodice Savić i nagrađivane predstave – od kultnog komada „Za dobra stara vremena“ do intimne drame „Zatvaranje ljubavi“. Cijeli program odviće se pod vedrim nebom na terasi Instituta za biologiju mora.
Krivokapić ističe da je želio festival koji će biti više od kulturnog događaja:
“Ovoj festival nije predstava. Nije ni terapija. On je prostor između. Želimo da ljudi izađu iz sale sa osjećajem da su nešto doživjeli i razriješili u sebi,“ kaže on.
Da je ideja naišla na odjek, pokazuje i veliko interesovanje – ulaznice za prvi dan su gotovo rasprodate, dok se karte za naredne programe mogu rezervisati preko Instagram stranice bymirakul ili pozivom na broj telefona objavljen na društvenim mrežama.
Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor, festival „3 dana duš(ž)e” obećava da će postati događaj koji se pamti.
