Čuveni brod Black Pearl, poznat iz filma Pirati s Kariba s Johnnyjem Deppom u glavnoj ulozi, otopljen je kao umjetni greben na 22 metra dubine uz obalu Panama City Beacha.
Brod od 30 metara, time se pridružio floti od oko 800 namjenski potopljenih brodova.
Potopljen je uz pomoć studenata Tehničkog fakulteta Tom P. Haney, koji su prethodno osigurali svaki dio broda od topova, brodskog kormila, škrinje s blagom i još mnogo toga, kako bi se brod sigurno potopio i kako njegov inventar ne bi naškodio podmorju
Erin Graham, koordinatorica za umjetne grebene i voditeljica resursa tvrtke Visit PCB, komentirala je kako je ovaj brod bilo jednostavno prenamjeniti u umjetni greben jer nije imao motor ni spremnike za gorivo s obzirom da je bio izgrađen namjenski za potrebe filma.
Kako u Meksičkom zaljevu nedostaju prirodne strukture grebena za razvoj morskog života, brojne organizacije sustavno rade na stvaranju umjetnih grebena. Time stvaraju staništa za autohtone vrste, a pružaju i pravu atrakciju za ronioce.
Novi predsjednik kotorskog parlamenta biće iz Grbaljske liste i najvjerovatnije će biti izabran na prvoj sjednici novog saziva zakazanoj za utorak.
To je listu potvrdio izvor iz jedne od vladajućih partija u tom gradu.
Prva sjednica novog saziva zakazana je za utorak u 8:30 i na dnevnom redu ima dvije tačke – verifikovanje mandata odbornicima i izbor predsjednika lokalne skupštine. Izvor nije mogao potvrditi koje će sve partije ući u vlast.
Kotorski izbori održani su 29. septembra prošle godine, ali zbog prigovora u vezi sa dva biračka mjesta nisu mogli biti okončani do decembra ove godine.
Ustavni sud je 3. decembra odbio žalbu kotorskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS), podnijetu prošle jeseni, čime su se, kako su saopštili iz te institucije, stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
Prema preliminarnim rezultatima izbora, DPS i koalicija Demokrate – Pokret Evropa sad (PES) osvojili su po deset mandata u kotorskom parlamentu, savez “Za budućnost Kotora”, Grbaljska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa i Kotorski pokret po mandat.
Izvršni odbor Sindikalne organizacije HG „Budvanska rivijera“ AD Budva je najavio da će se u ponedjeljak, 22. decembra 2025, sa početkom u 15 sati održati četvrto protestno okupljanje zaposlenih Društva.
Kako navode,mjesto okupljanja je Slovenska plaža u Budvi, nakon čega je planirana protestna šetnja do kružnog toka na ulazu u grad, gdje će u periodu od 16.00 do 16.30 časova doći do privremene blokade saobraćaja.
Pored toga, ističu da protest organizuje isključivo Sindikalna organizacija HG „Budvanska rivijera“ AD Budva, povodom nezadovoljstva zaposlenih predloženim modelom restrukturiranja Društva, koji je predložen od strane manjinskog akcionara – MK Group.
Prema stavu Sindikalne organizacije, kako dodaju, predloženi model restrukturiranja ugrožava prava zaposlenih, stabilnost poslovanja i dugoročnu održivost Društva, koje predstavlja jedan od najznačajnijih turističkih sistema u Crnoj Gori.
Okupljanje će biti mirnog karaktera, uz poštovanje važećih zakonskih propisa, javnog reda i mira. Na protestu je zabranjeno isticanje nacionalnih, vjerskih, političkih ili drugih neprimjerenih obilježja i poruka.
Za stanovnike sjeverne Zemljine polulopte zima počinje danas u 16 časova i 3 minuta, a prvi dan zime je ujedno i najkraći dan u godini – zimski solsticij.
Na dan početka zime Sunce izlazi u 7i13h, a zalazi u 16 sati, što znači da će obdanica trajati osam časova i 47 minuta, a noć 15 časova i 13 minuta.
Tog dana Sunce pravi najmanji dnevni luk iznad horizonta. Izlazi na jugoistoku, na jugu dostiže najmanju dnevnu visinu tokom godine, a zalazi na jugozapadu. Astronomi kažu da se Sunce u svom prividnom kretanju po ekliptici tada nalazi u tački zimskog solsticijuma ili suncostaja.
Poslije 21. decembra dani počinju da se produžavaju, a zima će trajati do petka, 20. marta 2026. godine. Istovremeno, za stanovnike južne hemisfere krenuće ljeto.
Kako najavljuju meteorolozi, prvi dan zime biće pretežno sunčan, dok će na sjeveru prijepodne biti magla ili niska oblačnost koja se ponegdje može zadržati i tokom većeg dijela dana.
Ukrajina je izvela dalekometni napad dronom na tanker povezan s ruskom takozvanom flotom iz sjene, što predstavlja prvi potvrđeni ukrajinski pomorski udar izvan Crnog mora. Meta napada bio je aframax tanker Qendil, koji plovi pod zastavom Omana, a pogođen je u međunarodnim vodama Sredozemnog mora, više od 2.000 kilometara od ukrajinskog teritorija.
Prema dostupnim informacijama, operaciju je provela Sigurnosna služba Ukrajine (SBU). Sigurnosna tvrtka Vanguard, pozivajući se na ukrajinske izvore, navodi kako je brod pretrpio kritična oštećenja te se trenutačno smatra neoperativnim. Tanker od 115.400 dwt, izgrađen 2006. godine i u vlasništvu kompanije Qendil Marina, navodno je u trenutku napada bio prazan, piše Splash247.
Za sada nema izvješća o ozlijeđenim članovima posade niti o onečišćenju mora, što je posebno važno s aspekta sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša. Ukrajinske vlasti tvrde kako je brod korišten za zaobilaženje međunarodnih sankcija i logističku potporu ruskom izvozu nafte, zbog čega ga smatraju legitimnom vojnom metom u ratnim okolnostima.
Qendil se u više navrata spominjao kao dio flote brodova koji sudjeluju u transportu ruske nafte izvan nadzora zapadnih sankcijskih režima. Upravo takvi tankeri posljednjih su mjeseci pod povećalom zapadnih država, osiguravatelja i lučkih vlasti zbog netransparentnog vlasništva, isključenih AIS sustava i visokog operativnog rizika.
Ruske vlasti zasad nisu službeno potvrdile niti demantirale incident, no snimke za koje se tvrdi da prikazuju trenutak udara pojavile su se na društvenim mrežama. Time se dodatno pojačavaju tvrdnje Kijeva, koji je i ranije prijavljivao napade na tankere povezane s Rusijom u Crnom moru i uz tursku obalu.
Državljanin Njemačke Hetner Sebastijan (34) izgubio je život danas u teškoj nesreći na skijalištu Savin Kuk na Durmitoru dok je njegova supruga (30) teško povrijeđena, potvrđeno je Pobjedi.
Nesreća se dogodila oko 13 časova na žičari broj dva kada je, tokom vožnje, jedna korpa proklizala i udarila u korpu ispred sebe.
Usljed snažnog udara došlo je do gubitka ravnoteže, nakon čega je državljanin Njemačke ispao iz korpe i sa visine od 70 metara pao na tlo, pri čemu je zadobio smrtonosne povrede.
U istoj korpi nalazila se i njegova supruga, takođe državljanka Njemačke, koja je nakon sudara ostala zaglavljena na žičari.
Ona je tom prilikom teško povrijeđena i hitno transportovana u Opštu bolnicu u Nikšiću odakle je, zbog težine povreda (otvoreni prelom butne kosti i povreda glave), prebačena u Klinički Centar Crne Gore na operaciju.
Nakon nesreće, dodatni problem nastao je zbog činjenice da je Tužilaštvo naložilo da se ski lift ne pušta u pogon dok traje uviđaj.
Zbog toga su tri osobe ostale zaglavljene u korpama na znatnoj visini i na veoma nepristupačnom terenu. Riječ je o državljanima Srbije, Njemačke i Crne Gore.
Spasioci i zaposleni u Skijalištu Savin Kuk pokušavali su da im pruže pomoć u teškim vremenskim uslovima, uključujući dostavljanje ćebadi, kako bi se zaštitili od hladnoće dok traje procedura.
Kako svjedoče snimci reportera RTCG, akcija spašavanja bila je izuzetno zahtjevna.
Nakon završetka uviđaja kojim je rukovodila tužiteljka Merima Obućina, sve osobe koje su bile zaglavljene na žičari uspješno su evakuisane i zbrinute, bez dodatnih povreda.
Istraga o uzrocima ove teške nesreće tužilaštvo će nastaviti i sjutra kada će vještak mašinske utvrditi okolnosti koje su dovele do tragičnog događaja.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje kojim je upravna zgrada Jugooceanije u Kotoru dobila status kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
Kako su naveli iz Uprave, Jugooceanija je bila jedna od najvećih kompanija u bivšoj Jugoslaviji i svjedok je obnove bokeljskog pomorstva sredinom 20. vijeka.
Preduzeće je 1988. godine raspolagalo sa 26 brodova.
Zgradu Jugooceanije su projektovale poznate jugoslovenske arhitekte Đorđe Petrović, Mateja Nenadović i Đorđe Zloković.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara su kazali da se jedinstvenost tog objekta ogleda u značaju koji on posjeduje kao jedno od prvih zdanja moderne arhitekture nastalih u Kotoru, odnosno u Crnoj Gori i Jugoslaviji, u periodu od 1960 do 1967. godine.
“U arhitekturi ove građevine ukrštaju se arhitektonsko-estetski, inženjersko-tehnički, kulturno-istorijski i društveni aspekti, koji su karakterisali najsavremenije tendencije u razvoju savremene arhitekture tog vremena”, navodi se u saopštenju Uprave.
Podsjeća se da su u rješavanju partera zgrade učestvovali poznati slikari Predrag Miliosavljević i Dušan Ljubojević, dok je vajar Pavle Pejović izradio bistu Sava Starovića, osnivača preduzeća.
“Parterno uređenje zgrade ‘Jugooceanije’ sa skulptoralno riješenom ‘ružom vjetrova’ na dvorišnoj strani zgrade (prema moru), ukrasnim bazenom u atrijumu i bistom osnivača preduzeća, je umjetnički doprinos arhitektonskom rješenju zgrade u cjelini (osnova, volumen, fasade)”, ocijenio je, između ostalog, stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Elaboratu o utvrđivanju kulturne vrijednosti zgrade Jugooceanije.
U okviru manifestacije Kotorske zimske fešte, večeras, subota 20. decembar na Gradskoj rivi nastupiće Sandi Cenov i bend All Stars.
Program počinje u 20 sati, saopšteno je iz Turističke organizacije Kotor.
Kotor Winter Fest najveći zimski muzički festival u regionu i dio je strategije kreativnog i kulturnog razvoja destinacije Kotor. Festival će dodatno promovisati turističku ponudu u periodu izvan sezone, pružajući domaćoj i gostujućoj publici sadržaje, atmosferu i pozornicu svjetskog formata.
Tokom decembra — program bogat koncertima i energijom: Edo Maajka, Elemental, Sandi Cenov & All Stars, Tribute band Čola, i drugi.
Novogodišnji spektakl: 30. decembra — Stela Rade i „Majstori za dušu“ uz Orkestar Aleksandra Sofronijevića; 31. decembra — matine, koncertne tačke, te vrhunac sa Parnim Valjkom i ansamblom Toć i DJ Burom; 1. januara — Jakov Jozinović i Marija Šerifović.
Program
20.12. DJ Cole/ Sandi Cenov i bend All Stars
23.12. Leon Lasić/ Fankulo bend
27.12. DJ Ćoske/ Tribute band Čola- Emil Fetahović
29.12. Jovana Mršulja trio/Marijana Zlopaša
Foto TO Kotor
NOVOGODIŠNJI SPEKTAKL
30.12. STELA RADE/ “Majstori za dušu” ORKESTAR ALEKSANDRA SOFRONIJEVIĆA
Muzej planira stručnu obradu i sređivanje bibliotečkog fonda u skladu sa važećim standardima u bibliotekarstvu.
Fond stare i rijetke knjige predstavlja izuzetno vrijedno kulturno nasljeđe. Planirana obrada obuhvatiće detaljnu stručnu analizu, katalogizaciju i procjenu stanja građe, u skladu sa važećim standardima.
Saradnice na projektu su Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore i Nataša Gobović, bibliotekarska savjetnica, rukovoditeljka biblioteke Pomorskog fakulteta u Kotoru.
Na osnovu rezultata stručne obrade, JU Muzej i galerija Tivat podnijeće inicijativu nadležnim institucijama za formalnu zaštitu ovog fonda kao kulturnog dobra, čime bi se obezbijedili adekvatni uslovi za njegovo očuvanje, istraživanje i prezentaciju javnosti.
Ovom inicijativom JU Muzej i galerija Tivat nastavlja da aktivno doprinosi zaštiti i afirmaciji kulturne baštine istakla je direktorica Danijela Đukić.
Ukrajinske snage tijekom izvele su tijekom noći 19. prosinca napad na ruski vojni brod u Kaspijskom jezeru, priopćio je Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine.
Prema navodima Kijeva, meta je bio patrolni brod klase Rubin (rusko ime: Projekt 22460 Ohotnik), koji je u trenutku napada djelovao u blizini naftno-plinske platforme. Brod je pogođen s nekoliko ukrajinskih dronova, a razmjeri štete i identifikacijski broj plovila još se utvrđuju.
Kaspijsko jezero udaljeno je od bojišnice više od 800 kilometara.
Ukrajina tvrdi da je pogođena i naftna platforma na naftno-plinskom polju Filanovski u Kaspijskom jezeru. Polje je u vlasništvu ruske kompanije Lukoil. Prema priopćenju, riječ je o objektu koji sudjeluje u eksploataciji nafte i plina te je uključen u potporu ruskim oružanim snagama. Razmjeri štete i mogućnost daljnjeg funkcioniranja platforme također se procjenjuju.
Oružane snage Ukrajine izvijestile su i o ranijem napadu na radarski sustav RSP-6M2 na privremeno okupiranom Krimu. Sustav je namijenjen regulaciji zračnog prometa, osobito pri slaboj vidljivosti i pri slijetanju zrakoplova.