Pakleni otoci uskoro će dobiti status zaštićenog morskog područja, što je velik korak u očuvanju prirode i održivom razvoju ovog predivnog arhipelaga, javlja Pokret otoka.
Ova inicijativa predstavlja važan korak u očuvanju ekosustava i održivom razvoju ovog prelijepog arhipelaga.
Uz podršku organizacije SMILO, lokalni dionici su radili na pripremi klasifikacije Paklenih otoka kao zaštićenog morskog područja te na definiranju zone bez ribolova u suradnji s lokalnim ribarima. Planirane su infrastrukturne mjere i aktivnosti podizanja svijesti koje će značajno doprinijeti uspjehu ovog projekta.
Pakleni otoci su zbog ovih napora nedavno nagrađeni priznanjem “Label in Progress” i nagradom za bioraznolikost, čime su prepoznati njihovi izvanredni napori u očuvanju prirode u Hvarskom akvatoriju.
Ovaj važan projekt omogućen je zahvaljujući podršci Zaklade Princa Alberta II. od Monaka te sudjelovanju institucija i udruga: Javna ustanova “More i krš”, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce te Grad Hvar.
Dok se prisjeća 5. februara 1994, glas, pogled, pažljivo birane rečenice fotoreportera Rikarda Larme odaju da njemu ni danas nije jednostavno doći na Markale
Kad dođem na Markale, ne mogu da govorim, samo mi suze idu na oči. I sada sam u toj fazi da ne mogu da izgovorim šta sam tu vidio. To je tako težak horor, kaže sarajevski fotoreporter Rikard Larma.
Kroz objektiv, Larma je zabilježio neke od najpotresnijih trenutaka opsade Sarajeva.
U prvom od dva masakra na sarajevskoj pijaci Markale, jednim od najbrutalnijih zločina nad civilima opkoljenog Sarajeva (1992-1995), minobacačka granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske (VRS) ubila je 68, a ranila 142 ljudi.
Larmine fotografije nastale tokom opsade Sarajeva obišle su svijet. Objavljene su u mnogim poznatim časopisima. One su vječan, neizbrisiv trag i dokaz o stravičnim zločinima nad civilima tokom opsade.
Stojeći između tezgi na pijaci Markale, na korak od udubljenja u asfaltu koje je prije 31 godinu ostavio rasprsnuti projektil, Larma pokazuje naslovnicu američkog sedmičnika “Newsweek” sa fotografijom žene krvavog lica. Ranjena je u masakru na Markalama.
“To je moja najpoznatija fotografija, objavljena u magazinu ‘Newsweek’. To je moj najveći novinarski uspjeh”, kaže Larma.
Dok se prisjeća kobne subote u zimu 1994. godine, u Larminom glasu, pogledu, pažljivo biranim rečenicama i povremenim pauzama u govoru, vidljivo je – što će nam kasnije i potvrditi – da za njega nije jednostavno doći na Markale.
Svaka rečenica u kojoj se prisjeća masakra 5. februara 1994. odaje njegovu unutrašnju borbu.
– Ranjenici –
Larma kaže da je 5. februar 1994. bio lijep i sunčan dan, iako je, dodaje, nakon svega što se desilo, to neprimjereno reći za taj dan.
Tišinu je prekinuo oštar zvuk eksplozije, koji ga je zatekao na Marijin dvoru, par kilometara od pijace. U tom momentu, nije znao gdje je granata pala. Stigao je do zgrade Predsjednišva i vidio automobile koji su vozili ranjene prema bolnici Koševo.
“Ne želeći da rizikujem da mi promakne snimak, otišao direktno u bolnicu za tim vozilima. Tu sam, u bolnici, snimio značajne fotografije”, kaže Larma i dodaje da je tu nastala fotografija s naslovnice “Newsweeka”.
Pokazuje potresne fotografije građana Sarajeva koji u bolničkim prostorijama čekaju informaciju o svojim najbližim ranjenim u masakru na Markalama.
Mladi medicinski tehničar koji je primao ranjenike, zamolio ga je da mu pomogne oko donošenja krvne plazme za ranjene.
“Tako da sam s njim proveo oko pola sata dok nismo tu određenu količinu krvi u frižideru donijeli u bolnicu”, priča Larma.
– Stravični prizori –
Oko dva sata nakon eksplozije došao je na pijacu Markale. Prizori su bili su stravični.
“To su stvarno bile lokve krvi. Ova metalna ograda, okrugla, tu je još uvijek bila jedna osoba, jedan leš, kompletno unakažen, raznesen granatom. Tu sam sreo oficira u američkoj uniformi koji je izbezumljeno hodao ulicom, kroz ta mjesta gdje su ranjenici, poginuli. Tu sam zabilježio fotografije”, priča Larma.
Da trenuci koje bilježe ratni reporteri ostavljaju trajne ožiljke i traume, potvrđuje i Larma. On je i sam ranjen tokom opsade Sarajeva, a geler iz noge izvađen mu je 19 godina kasnije.
Podsjeća da je prošle godine imao izložbu fotografija “Svjetlopis” u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Time je, kako kaže, želio pokazati Sarajevu da on nije samo ratni fotoreporter.
Prisjetio se vrlo potresnog momenta, kada je nakon izložbe odlučio 24-godišnju kćerku Lily (Lillian) odvesti do Markala i ispričati joj šta se tamo desilo.
“Idem na pijacu, vodim kćerku, a ona je tada imala 24 godine. I, naravno, hoće tata da joj kaže kako je to izgledalo, šta je bilo, da je ovdje bio najveći masakr u Sarajevu koji se dogodio i koji je finalno preokrenuo svijet i Ameriku. Ja hoću sve njoj da kažem, i pođem… Znaš, Lily, tu je… i trokiram, ne mogu da izgovorim. Meni suze idu na oči. I ja sam sad u toj fazi da ne mogu da izgovorim to šta sam tu vidio. To je tako jedan težak horor”, govori Larma kroz suze.
Pokazuje fotografije zabilježene u bolnici Koševo dan nakon masakra, na kojima se vidi predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović tokom posjete ranjenima.
– “Poželio sam da nisam živ” –
Na pitanje kako komentariše to da svijet nije izvukao pouku iz opsade Sarajeva, pa ni danas nismo pošteđeni gledanja istih ili još težih scena, Larma zaključuje:
“Napravio sam dosta izložbi da pokažem taj horor, sve s ciljem da se to ne zaboravi, a još važnije od toga, da se ne ponovi. Međutim, ovih zadnjih godinu i po su se takvi horori dešavali od Izrela i Palestine, do Ukrajine, da sam poželio da nisam živ, da sam umro prije toga, što moram to preživljavati. Ali, tu sam dok sam živ, živi sam svjedok.”
Pijaca Markale i zatvorena Gradska tržnica u starom dijelu Sarajeva bile su popriša dva masakra nad civilima. Nakon februara 1994, u masakru 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice, poginula su 43, a ranjena 84 civila.
– Opsada Sarajeva –
Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992, okončana je 29. februara 1996. Trajala je 1.425 dana. Oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima.
Nisu uspjeli sići i zauzeti grad zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu grada.
Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete, a više od 50.000 civila je bilo ranjeno. Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade.
– Presude –
Zbog teroriziranja civila tokom opsade Sarajeva u periodu 1992-1995, između ostalih, Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove na kazne doživotnog zatvora osudilo je ratnog komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića i ratnog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića.
Na doživotnu kaznu zatvora za držanje u opsadi Sarajeva Haški tribunal osudio je komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislava Galića, a osuđeni su Dragomir Milošević i Momčilo Perišić, takođe visoki oficiri VRS-a.
Više stambenih grada na području Herceg Novog dobija uredniji i ljepši izgled, zahvaljujući akcijama uređenja fasada koje Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog realizuje u saradnji sa skupštinama stanara.
U proteklom periodu radilo se na obnovi fasada na dva solitera na Toploj, zgradama na Crvenom krstu i u Kumboru.
Imajući u vidu da je ova akcija naišla na pozitivne reakcije, ona će u narednom periodu biti nastavljena i u 2025. godini. Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog uputila je javni poziv za dostavljanje zahtjeva za učešće u sufinansiranju radova na fasadama zgrada za ovu godinu i ohrabruju građane da se prijave kako bi zajedničkim snagama realizovali investicije koje će uljepšati lice grada.
Sufinansiranje radova podrazumijeva učešće Opštine u troškovima u visini 50% vrijednosti. Radovi se izvode po predračunu radova sa specifikacijom ponuđača, koju je usvojila Skupština etažnih vlasnika. Kako je objašnjeno u pozivu Agencije, sufinansiranje radova na termo-izolaciji fasade nije predviđeno iz budžetskih sredstava Opštine, pa njih snose isključivo etažni vlasnici.
Za podnošenje zahtjeva potreban je dokaz da je objekat legalan, da postoje formirani organi upravljanja u skladu sa Zakonom o održavanju stambenih zgrada – Skupštine etažnih vlasnika i upravnika stambene zgrade, i kao takve registrovane u registru stambenih zgrada nadležnog sekretarijata Opštine Herceg Novi, kao i da su obezbijeđena novčana sredstva u visini od 50% od ukupnih procijenjenih troškova na osnovu ponude, u skladu sa predmjerom i predračunom.
Zahtjeve treba dostaviti Agenciji za izgradnju i razvoj grada, na adresi Trg Hercega Stjepana 8, u zatvorenoj koverti sa naznakom „Za učešće u javnom pozivu za sufinansiranje radova na fasadama zgrada“. Rok za podnošenje zahtjeva za učešće u sufinansiranju radova na fasadama traje 30 dana od dana objavljivanja, odnosno od 1. februara do 2. marta.
Promocija knjige “Stub soli” Aleksandra Radunovića biće održana u srijedu, 5. februara u Velikoj sali Centra za kulturu u Tivtu, u 20 časova, a ulaz je slobodan. S autorom će o tom izdanju Fokalizatora razgovarati urednica knjige Sanja Vojinović.
„Radunović u stukturi teatarskog omnibusa preludira na temu svijeta razvaljenih moralnih vrijednosti koje, čini nam se, postoje samo zato da bi čovjek dokazao koliko su fiktivne, koliko su daleko od samog njega, a ono dobro i plemenito netragom nestaje ili ostaje kao puka čežnja i težnja, nama daleka. “Stub soli” je dramski, tragički ogled na zadatu temu koja je tema svih tema, djelo koje nas vrlo boli jer nas se vrlo tiče. Dolazimo do apsurdne spoznaje da su sve brojne smrti tragičkih aktera ovog komada zapravo spas i zaslužni spokoj poslije ovozemaljskog užasa, ali to je tema koja bi bila povod novog komada ili nove rasprave na osnovu ovog začudnog i vrijednog djela”, zapisao je u predgovoru knjige dramski pisac Stevan Koprivica.
Aleksandar Radunović, rođen je 1971. godine na Cetinju. Diplomirao je Dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju. Master studije iz oblasti Dramaturgije završio je na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Docent je na FDU Cetinje gdje predaje predmet iz oblasti Dramaturgije. Drame su mu nagrađivane i postavljene u zemlji i regionu. Fokalizator je 2021. godine objavio knjigu u kojoj su njegove drame Leptir, Istraga i Noć. Scenarista je i koscenarista u organizaciji The Books of Knjige, čiji je član od osnivanja. Takođe, od osnivanja je član rock grupe Perper. Komponovao je muziku za dvadesetak pozorišnih predstava, sarađujući sa najznačajnijim režiserima iz Crne Gore i regiona. S grupom Perper objavio je sedam, sa The Books of Knjige jedan, a objavio je i dva samostalna albuma instrumentalne muzike Final countdown i Muzika za pozorište. Od 1995. godine, s kolegama iz TBOK, na podgoričkom radiju Antena M, vodi jednu od najslušanijih radio emisija u regionu.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će SAD preuzeti ratom razoreni pojas Gaze i ekonomski ga razviti nakon što Palestinci budu preseljeni na druga mjesta, što bi potpuno promijenilo desetljeća američke politike prema izraelsko-palestinskom sukobu.
Trump je iznio svoj iznenađujući plan, bez iznošenja detalja, na zajedničkoj konferenciji za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Najava je uslijedila nakon Trumpova šokantnog prijedloga ranije u utorak o trajnom preseljenju Palestinaca iz Gaze u susjedne zemlje, nazivajući enklavu, u kojoj je na snazi prva faza krhkog primirja između Izraela i Hamasa, “mjestom za rušenje”.
Trump može očekivati da će se i saveznici i neprijatelji snažno suprotstaviti bilo kakvom američkom preuzimanju Gaze. Preuzimanje izravne kontrole bilo bi u suprotnosti s desetljećima politike Washingtona i velikog dijela međunarodne zajednice, koji su smatrali da bi Gaza na kraju trebala biti dio palestinske države koja uključuje okupiranu Zapadnu obalu.
– SAD će preuzeti pojas Gaze, a također ćemo odraditi posao. Mi ćemo ga posjedovati i bit ćemo odgovorni za uklanjanje svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugog oružja na tom mjestu, rekao je Trump novinarima. “Ako bude potrebno, učinit ćemo to, preuzet ćemo taj dio, razviti ga, stvoriti tisuće i tisuće radnih mjesta i to će biti nešto na što će cijeli Bliski istok moći biti vrlo ponosan”, dodao je Trump.
“Vidim dugoročnu poziciju vlasništva i vidim da bi to donijelo veliku stabilnost na tom dijelu Bliskog istoka”, rekao je. Dodao je i da je razgovarao s regionalnim čelnicima i da su oni podržali ideju. Upitan tko bi ondje živio, Trump je odgovorio da bi to mogao postati dom za “ljude svijeta”. Trump je istaknuo kako taj uski pojas, gdje je Izrael vojnim napadom koji je bio odgovor na Hamasov prekogranični napad 7. listopada 2023. sravnio velika područja, ima potencijal da postane “rivijera Bliskog istoka”.
Netanyahu: Trump razmišlja izvan okvira
Trump nije izravno odgovorio na pitanje kako i pod kojim ovlastima SAD može preuzeti i okupirati Gazu koja je dom za oko dva milijuna ljudi i koja ima dugu, nasilnu povijest borbe za kontrolu. Uzastopne američke administracije, uključujući Trumpa u njegovu prvom mandatu, izbjegavale su ondje rasporediti američke postrojbe. Netanyahu, kojeg je Trump nekoliko puta nazvao nadimkom “Bibi”, nije htio ući u dublju raspravu o tom prijedlogu osim da pohvali Trumpa za pokušaj novog pristupa.
Izraelski premijer, čija je vojska više od godinu dana vodila žestoke borbe s Hamasovim militantima u Gazi, rekao je da Trump “razmišlja izvan okvira sa svježim idejama” i da “pokazuje spremnost da naruši konvencionalno razmišljanje”.
Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog nacionalnog obavještajnog službenika za Bliski istok, rekao je da bi Trumpov plan značio dugotrajnu vojnu obvezu i da bi, ako se ostvari, arapski svijet na njega gledao kao da Washington “nije naučio lekcije iz Iraka i Afganistana”.
Trump je ranije u utorak ponovio svoj poziv Jordanu, Egiptu i drugim arapskim državama da prihvate stanovnike Gaze, rekavši da Palestinci ondje nemaju drugog izbora osim da napuste taj obalni pojas koji se mora obnoviti nakon gotovo 16 mjeseci razornog rata između Izraela i militanata Hamasa. No ovaj put Trump je rekao da bi podržao preseljenje Palestinaca “za stalno”, time nadilazeći svoje prethodne prijedloge koje su arapski čelnici već čvrsto odbacili.
Kritičari osuđuju ekspanzionističku politiku
Prisilno raseljavanje stanovništva Gaze vjerojatno bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava i naišlo bi na žestok otpor ne samo u regiji, nego i kod zapadnih saveznika Washingtona. Neki zagovornici ljudskih prava tu ideju uspoređuju s etničkim čišćenjem. Saudijska vlada u priopćenju je naglasila da odbija bilo kakav pokušaj raseljavanja Palestinaca s njihove zemlje te poručila da neće uspostaviti odnose s Izraelom bez uspostave palestinske države.
Visoki dužnosnik Hamasa Sami Abu Zuhri osudio je Trumpove pozive stanovnicima Gaze da odu kao “protjerivanje s njihove zemlje”. “Smatramo ih receptom za stvaranje kaosa i napetosti u regiji jer ljudi u Gazi neće dopustiti da takvi planovi prođu”, rekao je. Reuters piše kako neki kritičari tvrde da Trumpova ekspanzionistička retorika odjekuje starim stilom imperijalizma, sugerirajući da bi mogla ohrabriti Rusiju u njezinu ratu u Ukrajini i dati Kini opravdanje za invaziju na samoupravni Tajvan.
Neki stručnjaci za vanjsku politiku sugerirali su da Trump ponekad zauzima ekstreman stav kako bi postavio parametre za buduće pregovore. Tijekom svog prvog mandata Trump je povremeno davao pretjerane vanjskopolitičke izjave, od kojih mnoge nikada nije proveo.
Samo dva tjedna nakon početka svog drugog mandata, Trump je ugostio Netanyahua u Bijeloj kući kako bi razgovarali o budućnosti krhkog primirja u Gazi, strategijama za suzbijanje Irana i nadama za obnovu napora prema povijesnoj normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.
Njegov prijedlog za Gazu uslijedio je nakon frenetična prva dva tjedna na dužnosti tijekom kojih je govorio o američkom preuzimanju Grenlanda, upozoravao na moguće preuzimanje Panamskog kanala i izjavljivao da bi Kanada trebala biti 51. američka država.
Trump predlaže trajno raseljavanje stanovnika Gaze
Trump je ponovio svoj poziv Jordanu, Egiptu i drugim arapskim državama da prihvate stanovnike Gaze, rekavši da Palestinci ondje nemaju drugog izbora osim da napuste taj obalni pojas koji se mora obnoviti nakon gotovo 16 mjeseci razornog rata između Izraela i militanata Hamasa. No ovaj put Trump je rekao da bi podržao preseljenje Palestinaca “za stalno”, time nadilazeći svoje prethodne prijedloge koje su arapski čelnici već čvrsto odbacili.
– To je čisto mjesto rušenja, rekao je Trump o Gazi novinarima uoči Netanyahuova dolaska. “Kada bismo mogli pronaći pravi komad zemlje, ili više njih, i izgraditi im stvarno lijepa mjesta, mislim da bi to bilo puno bolje nego povratak u Gazu”, ocijenio je. “Ne znam kako bi oni (Palestinci) mogli željeti ostati”, rekao je Trump odgovarajući na pitanje o reakciji palestinskih i arapskih čelnika na njegov prijedlog.
U prisutnosti Netanyahua u Ovalnom uredu Trump je poslije ponovio slične izjave, ali je sugerirao da bi Palestinci trebali zauvijek napustiti Gazu i živjeti “u lijepim domovima, gdje mogu biti sretni i gdje neće biti upucani, niti ubijeni”. “Oni se neće htjeti vratiti u Gazu”, ustvrdio je Trump. Trump nije ponudio detalje o tome kako bi se proces preseljenja mogao provesti, ali njegov prijedlog odražava želje izraelske krajnje desnice i proturječi predanosti bivšeg predsjednika Joea Bidena protiv masovnog raseljavanja Palestinaca. Neki zagovornici ljudskih prava usporedili su Trumpovu ideju s etničkim čišćenjem.
Prisilno raseljavanje stanovništva Gaze vjerojatno bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava i naišlo bi na žestok otpor ne samo u regiji, već i kod zapadnih saveznika Washingtona. Visoki dužnosnik Hamasa Sami Abu Zuhri osudio je Trumpove pozive stanovnicima Gaze da odu kao “protjerivanje s njihove zemlje”. “Mi smatramo da je to recept za stvaranje kaosa i napetosti u regiji jer ljudi u Gazi neće dopustiti da takvi planovi prođu”, rekao je.
Kad je Netanyahu stigao u Bijelu kuću, Trump ga je pozdravio na vratima te su se obojica nasmiješila za fotografiranje. Samo dva tjedna nakon početka svog drugog mandata, Trump je ugostio Netanyahua u Bijeloj kući kako bi razgovarali o budućnosti krhkog primirja u Gazi, strategijama za suzbijanje Irana i nadama za obnovu napora prema povijesnoj normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.
Sastanak je trebao pokazati bliske veze između Trumpa i Netanyahua nakon razdoblja zategnutih odnosa između Netanyahua i Bidena zbog izraelskog načina na koji se vodi rat u Gazi. No, Netanyahu, prvi strani čelnik kojeg Trump ugošćuje, također bi mogao biti pod pritiskom ponekad nepredvidivog američkog predsjednika čiji se širi politički ciljevi za Bliski istok možda neće uvijek poklapati s Netanyahuovim domaćim i geopolitičkim interesima.
Alternativa Crna Gora pozvala je građane da u petak i subotu ne kupuju ništa u megamarketima.
“Građani, dosta je bilo. Petak i subota opšti bojkot megamarketa. Ako morate nabaviti osnovne namirnice, kupujte ih u malim, lokalnim marketima. Podržimo one koji su uz nas, a ne one koji nas pljačkaju“, navodi se na Facebook nalogu Alternativa Crna Gora.
Oni su naveli da cijene u crnogorskim megamarketima divljaju, a da povećanje plata ne dolazi do izražaja.
„Svaki dan svjedočimo nezapamćenim poskupljenjima osnovnih proizvoda, dok vlasnici velikih lanaca gomilaju profite na račun naroda. Vrijeme je da kažemo – dosta. Ovo je glas naroda. Ako ne zaustavimo ovaj bezobrazluk sada, sjutra ćemo za hljeb plaćati zlato. Crna Gora se diže protiv pohlepe. Složno, ujedinjeno, istrajno“, rekli su iz Alternativa Crna Gora.
Bojkot supermarketa i prodavnica je prošlog petka, takođe na poziv Alternativa Crna Gora, održan u čitavoj državi i prema njihovim riječima, bio je uspješan.
Prema podacima Poreske uprave (PU), zbog bojkota trgovina tog dana, pet najvećih trgovinskih lanaca zabilježilo je pad prometa od 56,14 odsto, u odnosu na uporedni period, 24. januar.
Švedska policija objavila je u utorak da je “oko deset osoba” ubijeno u napadu u školi za odrasle u gradu Örebro, 200 km zapadno od Stockholma, te da vjeruje da je među mrtvima i napadač.
Iako motivi 35-godišnjeg napadača još nisu poznati, policija je ustvrdila kako smatra da je djelovao sam i da najvjerojatnije nije riječ o terorističkom napadu.
Pucnjava u školi u Švedskoj
Pucnjava se dogodila u Örebru, oko 200 kilometara zapadno od Stockholma, u školi Risbergska za odrasle koji nisu završili formalno obrazovanje ili nisu imali dobre ocjene za nastavak visokog obrazovanja. Škola se nalazi u kampusu u kojem su i škole za djecu.
Policija je oko 12.30 dobila dojavu o pucnjavi. Na teren je poslan velik broj policijskih dužnosnika.
Maria Pegado, 54-godišnja učiteljica, rekla je da je netko otvorio vrata njezine učionice odmah nakon pauze za ručak i viknuo svima da izađu.
– Izvela sam svih svojih 15 učenika u hodnik i počeli smo trčati, rekla je Pegado Reutersu telefonom.
– Tada sam čula dva pucnja, ali izvukli smo se. Bili smo blizu ulaza u školu. Vidjela sam ljude kako izvlače ranjene, prvo jednog pa drugog. Shvatila sam da je vrlo ozbiljno, izjavila je.
– Jela sam s kolegama i odjednom je hrpa studenata dotrčala i rekla da moramo otići. Nisam znala zašto, ali odmah sam shvatila da je situacija ozbiljna. Zajedno s velikom grupom ljudi istrčala sam iz škole i kad sam bila u školskom dvorištu, čula sam pucanj u blizini. U potrazi za zaklonom pobjegli smo u obližnju trgovinu, ispričala je Ingela Back Gustafsson, ravnateljica škole Campus Risbergska.
Desetero poginulih, više osoba ozlijeđeno
Vjeruje se da je napadač među ubijenima, a u školi se nastavlja potraga za potencijalnim žrtvama, rekao je šef lokalne policije na konferenciji za medije.
– Primijetili smo da se ubrzo nakon početka napada u prostorijama škole počeo dizati dim, rekao je Roberto Eid Forest, šef policije u Örebru.
– Pronađeno je više ozlijeđenih osoba s prostrijelnim ranama od kojih sumnjamo da bi jedna mogla biti počinitelj. U ovoj smo fazi pokrenuli istragu o pokušaju ubojstva i podmetanja požara te počinjenju teških kaznenih djela vatrenim oružjem, dodao je.
Zasad nije isključena mogućnost da počinitelj nije djelovao sam.
– Provodimo sigurnosne mjere i na drugim javnim mjestima u Örebru. Na terenu su raspoređene policijske jedinice posebno obučene za ovakve situacije. Nadziremo i s pomoću dronova, rekao je Anders Dahlman, glasnogovornik policije u Örebru.
– Do sada je pet osoba prevezeno na hitni odjel Sveučilišne bolnice Örebro. Četvero ih je operirano, dvoje je u stabilnom stanju nakon operacija. Jedan od operiranih teško je ozlijeđen, rekao je Jonas Claesson, pročelnik za zdravstvo u okrugu Örebro.
Švedski premijer izrazio sućut obiteljima poginulih
Premijer Ulf Kristersson rekao je da je današnji dan bolan za cijelu Švedsku.
“Moje su misli sa žrtvama i njihovim obiteljima. Suosjećam i sa svima onima kojima je normalan školski dan zamijenjen terorom. Biti zatvoren u učionici sa strahom za vlastiti život noćna je mora koju nitko ne bi trebao proživjeti”, stoji u objavi švedskog premijera.
Švedski ministar pravosuđa Gunnar Strommer rekao je Reutersu da je vlada u bliskom kontaktu s policijom i da pomno prati razvoj događaja.
– Informacije o nasilnom napadu u Örebru vrlo su ozbiljne, rekao je.
Policija je u početku zadržala učenike i osoblje unutar zgrada kampusa, no naknadno je provedena evakuacija.
Švedska se suočava s nizom pucnjava i bombaških napada uzrokovanih endemskim problemom kriminalnih bandi, iako su smrtonosni napadi u školama još rijetki.
Prema podacima švedskog Nacionalnog vijeća za prevenciju kriminala, deset osoba ubijeno je u sedam incidenata smrtonosnog nasilja u školama između 2010. i 2022. godine.
U jednom od najistaknutijih takvih zločina u prošlom desetljeću, 21-godišnji maskirani napadač, vođen rasističkim motivima, 2015. ubio je pomoćnika u nastavi i dječaka te ranio još dvije osobe.
Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” i građani blokirali su večeras kružni tok kod Capital plaze u Podgorici, u znak protesta zbog neispunjenih zahtjeva nakon tragedije na Cetinju.
Blokada je počela u 17 sati i 26 minuta sa “23 minuta buke” u znak sjećanja na 23 žrtve dvije tragedije na Cetinju.
Studenti i građani blokirali su u ponedjeljak ulicu 13. jula, ispred Pravnog fakulteta, a najavili su da će u znak protesta svakodnevno blokirati po jednu saobraćajnicu.
“Ne želimo da živimo u državi u kojoj se oglušava o poziv na odgovornost! Zato se vidimo danas da napravimo još veću buku! Svi na ulice”, naveli su ranije danas iz grupe studenata u objavi na društvenim mrežama.
Oni su, tokom blokade u ponedjeljak, poručili da će nastaviti sa protestima sve dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.
Studenti traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe “Kamo Śutra?”, rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
Završena blokada kružnog toka, sjutra okupljanje na mostu iznad Karvera
Blokada kružnog toka kod Capital plaze u Podgorici završena je, a organizatori iz neformalne grupe studenata “Kamo Śutra” najavili su da će sjutra blokirati most na Ribnici, iznad knjižare Karver.
Građani blokirali i kružni tok na Cetinju
Blokada Cetinje – foto RTV Cetinje
Građani Cetinja blokirali su večeras kružni tok na ulazu u taj grad, u znak podrške studentima koji danima blokiraju saobraćajnice u Podgorici i zahtijevaju odgovornost za masovna ubistva počinjenja u Prijestonici.
U Podgorici je trenutno blokiran kružni tok kod Capital plaze, u organizaciji neformalne grupe studenata “Kamo Śutra”.
Blokada u glavnom gradu je počela u 17 sati i 26 minuta sa “23 minuta buke” u znak sjećanja na 23 žrtve dvije tragedije na Cetinju.
Na Cetinju su, kako su iz grupe “Kamo Śutra” objavili na društvenim mrežama, u toku 23 minuta tišine.
Iz studentske grupe “Kamo śutra” zahvalili su organizatorima skupa na iskazanoj podršci.
Građani Kotora danas su tačno u 17.26 sati u znak podrške grupi studenata “Kamo śutra” koja se aktivno bori protiv nasilja u društvu blokirali ulaz na rivu.
Ova akcija dolazi kao odgovor na nedavnu tragediju na Cetinju, koja je duboko potresla crnogorsku javnost.
Okupljeni građani poručili su da je njihova blokada simboličan gest solidarnosti sa studentima i njihovim naporima da podignu svijest o važnosti suzbijanja nasilja.
Kotor – protest
Ovaj čin solidarnosti još jednom je pokazao da su građani Kotora spremni da se angažuju u borbi za bolje i sigurnije društvo, podržavajući one koji se bore za mir i pravdu.
Mali privrednici koji posluju u Njegoševoj ulici u Herceg Novom i njihovi zaposleni protestovali su danas zbog radova koji u toj ulici traju od novembra, zbog čega im je ugrožen posao i radna mjesta.
Traže da im lokalna uprava pomogne smanjenjem dažbina i eventualnom uplatom subvencija, kako bi izdržali do maja, kada je najavljen završetak radova. Predsjednik opštine Stevan Katić u saopštenju za javnost kaže da organizatori protesta -NVO Ekološko društvo Boke Kotorske, manipulišu sa malim privrednicima iz politikantskih razloga.
Radovi na rekonstrukciji Njegoševe ulice počeli su 1. novembra prošle godine i od tada je poslovanje trgovina, butika, ugostiteljskih radnji, advokatskih kancelarija praktično zamrlo. Zaposleni strahuju za radna mjesta, kaže jedna od zaposlenih Sandra Ivanović.
“Ja sam radnik koji 90 odsto može ostati bez posla zato što gazde nisu u mogućnosti da isplaćuju. Cijeli dan sjedimo, stojimo ispred, čistimo radnje, prevrćemo robu da ne propadne, čistimo prašinu. Predsjednicima opštine, Skupštine opštine, Agenciji za izgradnju poslat je upit u novembru, da nam odgovore, da nam nešto bar kažu, da vidimo koja su naša prava. Mi znamo da imamo prava kao građani”, kazala je Ivanović.
I vlasnica malog biznisa Violeta Radojević ističe da joj je posao ugrožen.
Njegoševa ulica – radovi
“Bude dana kad nemamo pazara pa onda možete misliti kako je opstati. Pa neke subvencije koje bi nam značile naravno za plate, kirije, šta god već”, istakla je Radojević.
Zbog svega su tražili da ih primi predsjednik Opštine Stevan Katić, ali danas su stigli samo do portira.
Organizatori protesta Marko Lučić i Olivera Doklestić iz ekološkog društva Boke Kotorske smatraju da je odnos lokalne uprave prema malim privrednicima nedopustiv.
“Da je to maksimalno potcjenjivanje privrede Herceg Novog i građana Herceg Novog”, kazao je Lučić.
“Opština živi od svih nas i čitava ova investicija od milion i 600 hiljada. Izlazi u stvari iz vaših poreza, iz vaše finansijske dobiti i mene kao građanina iz poreza koji ja plaćam”, kazala je Doklestić.
Kritikovali su i način izvođenja radova u Njegoševoj ulici.
“Prije svega smo svjedoci da nigdje nemamo tablu građevinsku koja je po zakonu potrebna da postoji. Znači šta se radi, ko radi i do kad se radi”, kazao je Lučić.
Sa druge strane dobili su odgovor od predsjednika opštine Stevana Katića u vidu saopštenja za javnost u kome ističe da organizatori protesta manipulišu malim privrednicima iz političkih i politikanskih razloga uz susret lokalnim izborima u aprilu.|
