Sud za prekršaje u Budvi za prvih 6 mjeseci 2022.godine ukupno je naplatio 730.000 € novčanih kazni i troškova prekršajnog postupka, što je povećanje u odnosu na uporedni dio prošle godine od skoro 200.000€ ili oko 30 procenata, saopštio je predsjednik suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Pored svih izazova u radu sa kojima se sud nosi u tekućoj godini, počevši od nedovoljno opredijeljenih budžetskih sredstava, preko velikog broja ograničenja koja proizilaze iz odredaba Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, pa do rada sa čak dvoje sudija manje, sud je velikim zalaganjem sudijskog i službeničkog osoblja uspio da na polugodišnjem nivou ispuni jedan od ciljeva prekršajnog postupka – efikasno izvršenje prekršajnih sankcija, što će se nastaviti i u daljem periodu.
Ovim putem se apleuje na sve stranke u postupku da koriste podsticajne mjere predviđene zakonom o prekršajima (pravo na popust od 1/3 izrečene novčane kazne) i da izrečene kazne uplaćuju u zadatim rokovima, kako bi izbjegli zamjenu novčane kazne za kaznu zatvora, te dodatne troškove postupka izvršenja prekršajnih sankcija.
Sud će i u narednom periodu obavještavati javnost kako o kvalitetu i kvantitetu rada suda kao cjeline, tako i o predmetima koji izazivaju pojačano interesovanje javnosti, poručio je predsjednik suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Segmenti muzičkog, kulturnog i istorijskog identiteta Crne Gore biće predstavljeni svim posjetiocima Luštice Bay kroz zanimljiv program 13. jula
Dan državnosti Crne Gore ove godine biće obilježen u Luštici Bay, u srijedu, 13.jula u 21 sat u Amfitetaru Marina naselja – koncert Gitar dua Srđan Nikčević & Darko Bulatović, trija Variette i pripovijedačke sesije autorke Biserke Milić glavni su segmentu programa te večeri
Gitar duo Srđan Nikčević & Darko Bulatović duže od dvije decenije na pravi način valorizuju muzički identitet i nasljeđe na globalnom nivou – afirmišu muziku za gitaru, kako kroz recentne autore, koji su pisali za gitaru, tako i kroz svoje autorske kompozicije, utemeljene u muzičkoj baštini Crne Gore, te su pravi odabir ove večeri uz trio Variette. Ovaj trio čine mladi crnogorski muzičari gitarista Petar Dobričanin, flautistkinja Dijana Orlandić i Miroslav Ilić (harmonika).
Osjećaj ponosa, fascinantne istorijske ličnosti Crne Gore i muzika, okosnica su programa u kojem ključni dio zauzima storija o Olgi Ivanović, unuci čuvenog crnogorskog pisca i kučkog vojvode, Marka Miljanova, koju će ispričati autorka ovog art projekta Biserka Milić.
„Ovim događajem našim gostima i stanovnicima nudimo ekskluzivan i autentičan prikaz crnogorsku istoriju i zanimljiv ženski lik izuzetnih karakternih osobina i sudbine, čojstva i junašatva na drugačiji način. Istorija i tradicija podneblja su identitet koji želimo što više da utkamo u identitet i DNK destinacije Lušticu Bay i predstavimo svim gostima“, kaže Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija u Luštici Bay.
Rođena kao Olga Ivanova Lazović, ova posebna žena je bila američka književnica, kompozitorka, plesačica, filozofkinja, profesorka i supruga poznatog američkog arhitekte Frenka Lojda Rajta. Savremenica Borhesa, Nabokova i Hemingveja, Olga je bila Crnogorka koja je intrigirala tadašnju svjetsku elitu. U genima je nosila žestinu – otac vrhovni sudija, a majka general crnogorske vojske. Rajtovi biografi priznaju Olginu veliku važnost za njegovo arhitektonsko stvaralaštvo i nasljeđe.
„Njeni izraženi crnogorski geni, neustrašivost i odlučnost, prije svega, odveli su je na zanimljiv životni put. Olga je simbol crnogorske žene u koju je utkana sva snaga crnogorske junačke ličnosti. Crnogorke znaju koliko moraš biti jak i koliko hrabar da bi opstao. One su uvijek bile najbolji prirodni životni treneri za svoju djecu“, saopštila je Boserka Milić.
Svojevrstan istorijski vremeplov u Crnu Goru, Evropu i SAD prošlog vijeka – kuda je sve put nosio unuku Marka Miljanova, obilježiće na malo drugačiji način Dan državnosti u Luštici Bay, a ulaz je slobodan za sve posjetioce, stanovnike i goste.
Nakon četiri i pol mjeseca rata u Ukrajini ni mir ni primirje nisu još na vidiku. Istodobno, zbog sankcija Rusiji, u Evropi sve više raste strah da će Moskva na jesen zatvoriti plinsku pipu.
Rusija je već najavila zatvaranje plinovoda Sjeverni tok 1 za danas, i to radi redovitog održavanja koje obično traje 10 dana. Međutim, strahuje se da plin neće stizati ni nakon završetka najavljenih radova.
Rusija smanjila isporuke plina Italiji
12:50
Rusija je za trećinu smanjila isporuke plina Italiji, priopćio je u ponedjeljak Eni, talijanski energetski dobavljač u djelomičnom vlasništvu države.
O smanjenju isporuka plina Italiji, tvrtku Eni je prethodno je obavijestio ruski Gazprom.
Umjesto uobičajena 32 milijuna prostornih metara plina dnevno, danas će se Italiji isporučiti 21 milijun prostornih metara plina.
U slučaju novih i značajnijih promjena, Eni je priopćio da će izaći s detaljnijim informacijama.
Od ruske invazije na Ukrajinu, talijanski premijer Mario Draghi nastoji osloboditi zemlju od ovisnosti o ruskim energentima. Vlada je stoga zaključila nove ugovore s Azerbajdžanom, Katarom i Alžirom.
Također je nedavno kupila dva terminala za uskladištenje ukapljenog prirodnog plina (LNG) i njegovog vraćanja u plinsko stanje putem operatera plinske mreže Snam.
Zemlja sa skoro 60 milijuna stanovnika većinu plina uvozi iz Rusije
Broj Ukrajinaca koji ulaze u zemlje EU-a se vratio na predratnu razinu, tj. od prije početka ruske invazije, a više ljudi će se vraćati i odlaziti prije početka nove školske godine, kazala je u ponedjeljak europska povjerenica za unutarnje poslove.
Iz Ukrajine je nakon ruske invazije u veljači zemlju napustilo više od šest milijuna ljudi koji su utočište potražili u članicama Unije, izvijestio je krajem lipnja Frontex.
Do danas ih se vratilo 3,1 milijun.
– Što se tiče priljeva izbjeglica, situacija je sada stabilna. Broj prelazaka iz Ukrajine u EU je na predratnoj brojci, i na razini od prije pandemije covida, tako da smo ponovo na normalnom, uobičajenom broju prelazaka ljudi, kazala je povjerenica Ylva Johansson.
Po njenim riječima, gotovo isti broj Ukrajinaca ulazi u EU i vraća se natrag u zemlju.
– Predviđam da će veliki broj Ukrajinaca donijeti odluku prije početka nove školske godine – hoće li im djeca krenuti u školu u nekoj od članica EU-a ili će se vratiti u domovinu i tamo započeti školsku godinu, rekla je Johansson.
Zemlja s najviše ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika je Češka, potom slijede Poljska, Estonija, Litva, Bugarska i Latvija.
Manje plina i za OMV
13:32
Austrijska energetska kompanija OMV objavila je pak u ponedjeljak da joj je ruski Gazprom dodatno smanjio isporuke plina.
Od sredine lipnja Gazprom je isporučivao otprilike upola manje plina no što je naručeno, naveo je glasnogovornik OMV-a Andreas Rinofner.
U ponedjeljak stiglo je čak 70 posto manje plina no što je naručeno, izjavio je glasnogovonik austrijske kompanije za agenciju APA.
Dodao je i da će punjenje skladišta ovisiti o dnevnoj potrošnji i nabavi plina na fizičkim tržištima. Koliko je plina stvarno isporučeno i uskladišteno bit će poznato dan-dva kasnije, objasnio je glasnogovornik OMV-a.
Austrija je nedavno upozorila Gazprom da će, ako ne napuni svoj dio skladišta u Haidachu blizini Salzburga, prepustiti taj posao drugim tvrtkama. Zato je regulator E-Control pokrenuo postupak izbacivanja Gazproma, rekla je ministrica energetike Leonore Gewessler.
Skladište u Haidachu ima kapacitet od 2,9 milijardi kubika. Gazprom ima pravo na dvije trećine, ali nije ga koristio mjesecima.
Koncertom Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ iz Kotora sinoć je na Kanli kuli otpočeo 39. Međunarodni festival „Dani muzike“. Najstarije pjevačko društvo na Balkanu i dirigent Mr Mihajlo Lazarević izveli su djela Ivanova, Stankovića, Mokranjca, Bortnjanskog i Spanudakisa, u jedinstvenom ambijentu drevne kule.
„Dane muzike“ otvorio je potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur, koji je istakao višestruki značaj ove manifestacije za grad i namjeru lokalne uprave da bude pouzdan i konstantan oslonac orgaizaciji festivala.
„Pored toga što kvalitetnim programima obogaćuje hercegnovsko kulturno ljeto, ovaj festival predstavlja platformu za promociju i afirmaciju umjetnika iz Herceg Novog, Boke i Crne Gore. „Dani muzike“ su za naš grad višestruko značajni – oni su tradicija, kulturna potreba i važan argument u potvrđivanju Herceg Novog kao grada kulture. Iz tog razloga, Opština Herceg Novi i ove godine stoji iza festivala, podržavajući programe koji daju doprinos kvalitetu, ljepoti i harmoniji hercegnovskog kulturnog ljeta”, poručio je potpredsjednik Mustur.
Dani muzike
Prema riječima direktora festivala, maestra Borisa Kraljevića, vjernoj i mnogobrojnoj publici će ove godine biti predstavljeni umjetnici iz Evrope, Azije i Sjeverne Amerike, u programima horske muzike, kamerne muzike različitih sastava, kao i zanimljivih klavirskih solo recitala.
On je ovom prilikom podsjetio i da su pojedini umjetnici, poput dua Krivokapić-Martinović, donirali dio honorara sa prošlog nastupa za kupovinu novog klavira u Dvorani Park, kao i da je primadona iz Seula, Sung Hee Park donirala dodatna sredstva za prijeko potreban novi instrument na kojem sada muziciraju pijanisti – gosti festivala.
Ispred producenta festivala JUK „Herceg fest“, Gordana Porobić Krcunović je naglasila da „39 godina kontinuiteta festivala svjedoči o značaju klasične muzike za život savremenog čovjeka, iako je taj život često zaglušen disonantnim tonovima“.
“Nekada je zadatak nauke bio da otkrije tajne prirode i da ta otkrića budu u službi razvoja i dobrobiti civilizacije. Na žalost, zadatak nauke danas je u spasavanju prirode i civilizacije, jer se čovjek otuđio od prirode i ima disharmoničan odnos prema njoj. Upravo se najvažnija funkcija klasične muzike ogleda u tom pokušaju da uspostavi ponovo odnos čovjeka, prirode i univerzuma, da frekvenciju ljudske duše, koja se promijenila pod uticajem surovih potreba globalnog tržišta, ponovo naštimuje ljudsku dušu i pomogne joj da se uskladi sa prirodom i univerzumom. To je i misija festivala koji traje već 39 godina”, poručila je Porobić Krcunović.
Dani muzike
Prvoj večeri festivala prisustvovali su i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, poslanica u Skupštini Crne Gore, Tamara Vujović i potpredsjednik Opštine Kotor, Siniša Kovačević.
„Dani muzike“ nastavljaju se večeras programom u sali Muzičke škole Herceg Novi u 21.30, gdje će nastupiti sopran Milica Lalošević (Crna Gora) i pijanistkinja Iliriana Đoni (Crna Gora/Njemačka), a na repertoaru će biti kompozicije Debisija, Gunoa, Pučinija, Šopena i Dvoržaka.
Pokrovitelj 39. „Dana muzike” je Opština Herceg Novi, producent JUK „Herceg-fest”, a sponzori Institut Igalo, „Hunguest Hotel Sun Resort” i Radio-televizija Herceg Novi.
Menadžer Opštine Kotor i koordinator radne grupe za popisivanje ponti i kupališta na teritoriji Opštine Kotor, Ivan Mikijelj ističe da je na inicijativu Opštine Kotor, a u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u toku akcija uklanjanja protivpravno postavljenih ograda, kapija i mobilijara sa ponti na području Opštine Kotor.
Cilj ove akcije je, kako je naveo, da se građanima i posjetiocima našeg grada omogući nesmetan pristup morskoj obali u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
“Opšte je poznata činjenica da je godinama unazad pristup velikom dijelu obale bio onemogućen od strane nesavjesnih pojedinaca koji su djelove morskog dobra koristili isključivo za sopstvene potrebe, pritom zabranjujući drugim građanima Kotora i turistima koji dođu u naš grad da uopšte pristupe pontama i obali”, kazao je Mikijelj.
Zbog navedenog, kako je ocijenio, Opština Kotor je odlučila da uvede komunalni red i u ovoj oblasti, na zadovoljstvo svih građana i turista koji će u narednom periodu biti u mogućnosti da uživaju blagodeti našeg zaliva na ravnopravnoj osnovi.
Plažni mobilijar – foto Komunalna policija Kotor
Takođe, dodaje, u saradnji sa službom kontrole JPMD vršiće se pojačane kontrole legalnih zakupaca morskog dobra na području Opštine Kotor, kako bi isti ispoštovali svoje zakonske i ugovorne obaveze da se polovina zakupljene površine oslobodi plažnog mobilijara, a nelegalno postavljene kapije i ograde se uklone i omogući nesmetan pristup javnoj površini.
“U konačnom, nakon ovogodišnje akcije oslobađanja nelegalno zauzetih ponti, cilj opštine je da se od sledeće turističke sezone pojedine ponte ponude u zakup zainteresovanim licima, pri čemu bi djelovi zaliva tj ponte koje se tradicionalno koriste kao kupališta od strane građana Kotora imale status gradskih javnih ponti bez mogućnosti postavljanja mobilijara i bez mogućnosti zakupa istih”, zaključio je Mikijelj.
Jedna osoba je izgubila život u pomorskoj nesreći koja se dogodila jučer oko 15 sati u arhipelagu između Mljeta i Lastova, točnije u blizini otočića i svjetionika Glavat. Naime, došlo je do potonuća izletničkog broda. Jedna brodica 30-tak minuta nakon havarije pronašla je beživotno tijelo zapovjednika broda, hrvatskog državljanina.
Mario Orlandini, voditelj ronilačkog centra Aquatica Mljet, nalazio se na brodici koja je upućena na mjesto havarije. Opisao je nesreću za Dubrovački vjesnik:
– Nakon dojave da se brod prevrnuo i da su ljudi u moru digli su me iz Lučke uprave i isplovio sam. Ukrcao sam brodolomce, ali su mi rekli da fali još jedan. Našao sam nažalost čovjeka, ali bilo je prekasno, to je bio zapovjednik te brodice koji se nije izvukao.
Val ih je okrenuo. To je izletnički brod koji vozi s Pelješca na Mljet. Bilo je i malo dijete na brodu, od nekih 5-6 godina. Ukupno je bilo 9 putnika i zapovjednik plovila koji je nažalost preminuo. Bili su strani državljani na brodu, četvero slovenskih državljana i petero Francuza. Slovenci su se vratili nazad na Pelješac u smještaj, dvoje Francuza isto na Pelješac, ova obitelj s malim djetetom su smješteni u hotel, ostali su bez robe, bez dokumenata, bez ičega, pa smo ih zbrinuli. Svi su medicinski zbrinuti. Dobro su, nema nikakvih ozljeda, osim što su doživjeli šok.
Reakcija je bila brza, ali nažalost jedna osoba je preminula. Brod je isplovio u 16 sati iz Pomene, mene su u 16.30 zvali, a u 16.40 sam već bio na mjestu događaja- ispričao je Orlandini.
Neslužbeno se doznaje da je do ove pomorske nesreće došlo jučer poslijepodne oko 15 sati, a riječ je o izletničkom brodu Kača na kojem je u trenutku potonuća bilo osam stranih državljana koji su prošli neozlijeđeni. Hrvatski državljanin nažalost je preminuo. Izletnički brod prevrnuo se u blizini otočića Glavat, koji se nalazi između Lastova i Mljeta, a radi se o pasari dugoj nešto više od 8 metara.
Glasnogovornik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, David Radas potvrdio je za Morski HR da je došlo do havarije, no kako se očevid još provodi, nije mogao reći više detalja.
– Kad su teške nesreće, u pitanju, provodi se istraga i drugih tijela, kao i u ovom slučaju Lučke kapetanije Dubrovnik. Očekujemo potvrdu drugih tijela, kako bi mogli izići u javnost s detaljnim informacijama, kazao je Radas.
SLUŽBENO IZVJEŠTAJ MINISTARSTVA (11.7. 8:45)
Nadležna lučka kapetanija u suradnji s drugim istražnim tijelima provodi očevidne radnje o uzrocima pomorske nesreće, koja za posljedicu ima gubitak ljudskog života.
Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanje na moru (MRCC Rijeka) izvijestila je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture o teškoj pomorskoj nesreći u arhipelagu otoka Mljeta, gdje je u prevrtanju izletničke brodice život izgubio voditelj iste, državljanin Republike Hrvatske, dok su putnici, njih osmero svi spašeni neozlijeđeni.
Službenici Lučke kapetanije Dubrovnik u okviru očevida izvijestili su o detaljima pomorske nesreće, koja se dogodila jučer, 10. srpnja u 16.40h, na poziciji između otočića Glavat i hridi Crna Seka, u mljetskom arhipelagu.
Prema izjavama spašenih i očevidaca, na izletničkoj brodici imena ‘Kača’ u trenutku nesreće nalazilo se ukupno 10 osoba, uključujući voditelja brodice. Nedugo nakon prevrtanja brodica je potonula, dok je devetero putnika iz mora spašeno od strane službenika Lučke uprave Dubrovnik, posade glisera mjesnoga ronilačkog kluba i posade broda u vlasništvu lokalne hotelske kuće.
Voditelj izletničke brodice nažalost nije preživio, a o uzrocima njegove smrti, kao i uzrocima prevrtanja brodice provodi se očevid.
Spašeni putnici nakon izvlačenja iz mora prevezeni su u sigurnu luku, dok očevid o uzrocima ove pomorske nesreće provodi nadležna Lučka kapetanija Dubrovnik, u suradnji s Policijom.
Stotine ljudi pristižu u ponedjeljak u Srebrenicu od ranih jutarnjih sati kako bi tamo sudjelovali u obilježavanju obljetnice genocida što su ga 1995. godine nad Bošnjacima s tog područja počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.
Organizatori očekuju kako će na komemoraciji a potom i na pokopu 50 žrtava srebreničkog genocida biti više tisuća sudionika, uklučujući njih više od dvije tisuće koji su u Srebrenicu stigli u nedjelju nakon što u prethodnim danima pješačili stotinu kilometara stazama kojima su Srebreničani 1995. godine pokušali naći spas bijegom na teritorij pod kontrilom Armije BiH.
Nakon komemoracije uslijedit će vjerski obred kojega će predvoditi poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović te pokop žrtava.
U povodu obljetnice srebreničkog genocida uz brojne međunarodne dužnosnike oglasio se u ponedjeljak predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
U objavi na Twitteru uz fotografiju spomenika na kojemu su ispisana imena srebreničkih žrtava naveo je kako su zbivanja u srpnju 1995. godine predstavljala jedan od najmračnijih trenutaka u modernoj europskoj povijesti.
“Ova tragična obljetnica je i podsjetnik: moramo nastaviti raditi zajedno za mir u Europi i da BiH postane dio EU”, napisao je Michel.
Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy u posebnoj je poruci objavljenoj uoči komemoracije kazao kako se činjenice o počinjenim zločinima moraju prihvatiti i poštovati jer su ih potvrdili Haški tribunal (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ).
“Dužnosnici u BiH na svim razinama imaju institucionalnu odgovornost da prihvate što se dogodilo u Srebrenici prije 27 godina kao i stalnu obavezu da se time bave kroz poučavanje budućih generacija istini, iskazivanja poštovanja prema žrtvama, potporu preživjelima, uključujući potragu za nestalima te osiguranje pravde istraživanjem i procesuiranjem počinitelja”, kazao je Murphy smjerajući na sve agresivnije istupe iz Republike Srpske kojima se pokušava osporiti počinjenje genocida.
Političarima u BiH poručio je kako su odavno morali prestati koristiti zapaljivu nacionalističku retoriku te širiti propagandu kroz lažne narative o prošlosti i produbljivanje etničkih podjela.
Da je sve spremno za otvaranje najvećeg i najsloženijeg projekta u istoriji Crne Gore, svjedoče snimci iz vazduha nastali juče, a koji koji prikazuju izgled prioritetne dionice auto-puta od Smokovca do Mateševa. Na Dan državnosti, zvanično će biti otvoren 41 km puta koji obuhvata 20 mostova, 16 dvocjevnih tunela i četiri petlje.
Polovinu dionice čine vijadukti i tuneli, a na složenost trase utiče i činjenica da će budući vozači iz pravca Podgorice putovanje počinjati na 60 metara nadmorske visine, dok će ih nakon određenog vremena dočekati 1100 metara u planinskom dijelu.
Sa svojih 960 metara ,,Moračica” predstavlja najduži most, dok je tunel ,,Vjeternik” dug skoro tri kilometra. Ukupna prosječna dužina mostova na glavnoj dionici je 6,1 km, što čini oko 15 odsto ukupne dužine auto-puta.
Širina kolovoza sa dvije sobraćajne trake je 10,5 metara po jednom smjeru. Na otvorenoj trasi, predviđene su trake za prinudno zaustavljanje na svim pozicijama, dok su na mostovima predviđene zaustavne trake, u slučaju da su kraći od 150 m. Širina kolovoza sa tri saobraćajne trake iznosi 11,2 m po jednom smjeru.
Auto-put je pokriven sa više od 600 kamera, a sve kamere u tunelima imaju mogućnost da automatski detektuju incident.
Autoput CG
Glavni izvođač je kineska kompanija ,,CRBC”, a Vlada Crne Gore povjerila je preduzeću ,,Monteput” poslove stučnog, građevinskog i projektnog nadzora izrade projektne, pripremne tenderske dokumentacije i druge poslove. Ovim projektom sjever Crne Gore postaje nikad bliži centralom i južnom dijelom države, a značaj za privredu, građane i turizam je nemjerljiv.
U utorak, 12.jula će biti položen kamen temeljac za žičaru Kotor – Lovćen – Cetinje, saopštio je gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković. Prva dionica žičare koja će voditi od Kotora do cetinjskog mjesta Kuk trebalo bi da bude puštena u rad za godinu, a na njoj će biti zaposleno oko 100 ljudi.
“Očekujem da u toku sutrašnjeg dana bude položen kamen temeljac u kotorskom mjestu Dub, a za godinu dana, kako su me uvjerili investitori, svjedočićemo njenom puštanju u rad. Siguran sam da će stotinak radnih mjesta koje je najavio investitor donijeti čitav niz multiplikativnih efekata na život građana Prjestonice”, kazao je on u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” na TVCG.
Istakao je da prva faza žičare vodi od Kotora do Kuka, druga do Ivanovih korita, a treća do Prijestonice.
On je saopštio da će se razvoj Cetinja u budućnosti naslanjati na turizam i proizvodnju hrane.
