Nova godina donosi nove početke, a Portonovi New Year’s Run 2026 predstavlja sjajnu priliku da u 2026. zakoračite aktivno, uz sport, dobru energiju i praznični ambijent Portonovog. Trka će biti održana u subotu, 3. januara, na Marina trgu, i namijenjena je svim generacijama – od najmlađih do rekreativaca i iskusnih trkača.
Tokom novogodišnjih praznika, Portonovi je bogato ukrašen i pretvoren u jedinstvenu zimsku scenu, što ovu trku čini posebnom prilikom da učesnici dožive noćno trčanje pored mora, pod prazničnim svjetlima i uz muzičku pratnju duž cijele staze. Događaj je prilagođen i onima koji žele da istrče svojih prvih 5 kilometara, ali i onima koji u sportu pronalaze izazov i motivaciju.
Portonovi New Year’s Run
Program uključuje dječije trke, sa distancama prilagođenim uzrastima od 2 do 12 godina, kao i trku za odrasle na 5 kilometara, koja se sastoji od tri i po kruga kroz rizort. Prije starta dječijih trka, mališane očekuje zajedničko zagrijavanje uz članove Triatlon kluba Herceg Novi, dodatno podstičući sportski duh i zdrave navike od najranijeg uzrasta.
Portonovi New Year’s Run
Sva djeca koja učestvuju u trkama dobiće medalje za učešće, dok će odrasli učesnici koji uspješno završe trku biti nagrađeni jedinstvenim medaljama. Tri najbrža takmičara i takmičarke u generalnom plasmanu trke na 5 km osvojiće pehare.
Portonovi New Year’s Run
Kotizacija za učešće iznosi 10 € za dječiju trku i 20 € za trku za odrasle, a prijava i uplata vrše se isključivo elektronskim putem prilikom registracije. Svi zainteresovani mogu se registrovati ovdje.
Poklonite sebi trčanje u dobrom društvu, sportski adrenalin i jedinstveno iskustvo pored mora, i započnite Novu godinu na način koji inspiriše.
Jubilarni 200. broj Hrvatskoga glasnika, jedinog štampanog medija Hrvata u Crnoj Gori, svečano je u četvrtak predstavljen u Kotoru.
Hrvatski glasnik je snažna potvrda trajnosti i uloge jedinoga štampanog medija Hrvata u Crnoj Gori, koji već gotovo četvrt stoljeća svjedoči o identitetu, kulturi i povijesnoj prisutnosti hrvatskoga naroda u Boki kotorskoj i Crnoj Gori.
Ovo svečano izdanje sadržajem i oblikovanjem na impresivnih 160 stranica jasno nadilazi uobičajene okvire te se nameće kao svojevrsna kronika pamćenja i ustrajnosti.
Nikola Dončić urednik Hrvatskog glasnika:
Prisutnima se obratio Veleposlanik Republike Hrvatske u CG, Veselko Grubišić, koji je poručio da su svi dosadašnji urednici Hrvatskog glasnika ostavili značajan pečat a posebno aktuelni urednik Nikola Dončić:
Izaslanica MVP RH Vanda Babić je u svom obraćanju kazala da je Hrvatski glasnik povjesno važni medij, da je oduvjek bio mnogo više od lokalnog časopisa. Tekstovi koje ste stvarali bili su polazište znanstvenim istraživanjima…
Predsjednik HNV CG Zvonimir Deković poručio je da Hrvatski glasnik več godinama predstavlja važan stup očuvanja identiteta, kulture, jezika Hrvata Boke… Glasnik je prostor dijaloga, pamćenje i zajedništva, ali i most koji povezuje prošlost i budućnost…
Prvi predsjednik HGD CG Tripo Schubert se prisjetio kako je počelo od ideje do stvaranja prve redakcije Hrvatskog glasnika…
Branka Brezić suradnik od prvog broja Hrvatskog glasnika, koja je uručila prvo priznanje od strane Hrvatskog Američkog Kongresa:
Predsjednik HGD CG Mirko Vičević zahvalio se svima koji su utkali desetljeća rada i sa zadovoljstvom pisala u našem Hrvatskom glasniku, objavljivala članke, feljtone, i sve one prepoznatljive teme koje su Glasnik s ponosom ove 2025. godine uvrstio u projekt od Posebnog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske”, poručio je Vičević.
Proslava se nastavila Božićnim domjenkom uz zvuke klape Incanto iz Kotora.
Prvi broj Hrvatskog glasnika izišao je iz tiska 7. veljače 2003. godine u nakladi od 1000 primjeraka, na 32 stranice u crno-bijeloj tehnici s naslovnicom katedrale Sv. Tripuna. Časopis je promovirao urednik Tomislav Grgurević na godišnjoj Skupštini u Tivtu, 1. marta 2003. godine.
Zajednica, struka i institucije ujedinjeni za očuvanje grada
U Kreativnom habu u Kotoru, je u četvrtak upriličena konferencija za medije povodom završetka najvećeg dijela projekta Perast: Mobilising Competences, kao i planova za budućnost. Riječ je o projektu koji je realizovan u saradnji Share fondacije kao lidera projekta, Opštine Kotor i Fondacije Don Branko Sbutega. Inicijativu podržava UNESCO kroz projekat Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs), koji finansira Evropska unija.
Na današnjoj konfenciji je najavljeno da će rezultati projekta vrlo brzo biti dostupni javnosti kroz zbornik studija na preko 130 stranica. Zbornik sadrži tri strateška dokumenta: studije izvodljivosti, mapiranja prostora baštine i strategije obnove palate Mazarović na kojoj su radili eksperti iz oblasti urbanog razvoja i arhitekture, očuvanja kulturne baštine, pravnih nauka i pribavljanja finansija. Ovi dokumenti su unaprijeđeni i razvijani, pored stručnih lica, uz konsultacije sa lokalnom zajednicom, relevantnim akterima i, prije svega, mještanima Perasta. Projekat je podrazumijevao razgovore i stručne analize o tome kako Perast može da oživi svoje prostore i tradiciju na način koji će služiti zajednici. Pokrenuta je inicijativa za obnovu i otvaranje palate Mazarović za javnost i kreiranje kulturnih i obrazovnih programa, sa ciljem da Palata ne dobije samo novi izgled, već da postane mjesto dostupno svima, za koncerte, izložbe, radionice i okupljanja.
Tokom rada na projektu, akteri su uvidjeli izuzetan značaj lokalne zajednice i aktivnog učešća mještana Perasta, te su, vođeni tim iskustvom, proširili krug ključnih aktera za buduće djelovanje. Pored SHARE Fondacije i Fondacije Don Branko Sbutega, kao predstavnika civilnog sektora, zajedničkoj inicijativi pridružili su se i Mjesna zajednica Perast, Društvo prijatelja Perasta i organizacija Expeditio. Svih pet aktera potpisalo je Memorandum o saradnji za dalji projekat nazvan REKUPERA(S)T, sa jasnom namjerom da projekat Perast: Mobilising Competences ne ostane mrtvo slovo na papiru, već da preraste u konkretne korake i dugoročne akcije u korist grada.
“Obavezali smo se da u prve korake uđemo već tokom naredne godine. Memorandum REKUPERA(S)T je tačka spajanja civilnog i javnog sektora koji smo mi potpisali, a uskoro ćemo ga poslati Opštini Kotor i nadležnim institucijama. Već imamo signale za pozitivan ishod razgovara. Ideja je vrlo jednostavna – odbrana Boke od dalje devastacije prostora i depopulacije domicilnog stanovništva. Naša želja je da cijeli sektor kulture u gradu da svoj doprinos opstanku Kotora na UNESCO listi. Cilj koji smo postavili za narednu godinu je da se vrt palate Mazarović, koja predstavlja okosnicu obnove u nekoliko narednih godina, do kraja proljeća i početka ljeta stavi u funkciju kako bismo već tokom naredne godine imali prostor kako za okupljanje samih mještana, organizacija koje su bazirane u Perastu, ali i drugih organizacija koje realizuje programe,” istakao je direktor Fondacije Don Branko Sbutega, Ratimir Martinović.
Projekat REKUPERA(S)T kao nastavak postojećih inicijativa ima za cilj niz inicijativa. Suosnivač Share Fondacije, profesor dr Đorđe Krivokapić saopštio je da će buduće aktivnosti biti usmjerene ka revitalizaciji i očuvanju kulturne baštine Perasta, razvoju kulturnih, umjetničkih i obrazovnih sadržaja, kao i stvaranju prostora za savremeni dijalog između tradicije i novih ideja.
„U centru projekta je Palata Mazarović i njena revitalizacija kao simbolični čin. Planiramo i pokretanje Žive laboratorije Perast kao centra za održivi razvoj zajednice. Živa laboratorija i Palata Mazarović će biti integralno programski povezane. Ono što planiramo nije finalno rješavanje pitanja Palate Mazarović i njene rekonstrukcije, već jedan postepeni rad sa članovima zajednice i građanima Perasta, opštine Kotor, ali i cijele Boke. Akteri koji ulaze u projekat RekuPera(s)t imaju za zajednički cilj unapređenje kontinuiranih kulturnih, obrazovnih i naučnih programa u Perastu. Ove programske aktivnosti moraju biti baza za ono što su ultimativni ciljevi, a to je podsticanje uslova za dugoročno zaustavljanje depopulacije i samo oživljavanje grada,“ saopštio je Krivokapić.
Kao prvi konkretan korak u 2026. godini planirana je obnova vrta palate Mazarović, koji svi akteri vide kao simbol „otvorene palate“ – prostora dostupnog svima, u službi nove umjetničke, kulturne i naučne scene Perasta i Boke. Time se postavljaju temelji za dugoročni razvoj grada koji poštuje svoje nasljeđe, ali ga istovremeno promišlja i oživljava u savremenom kontekstu.
„Palata Mazarović nam je veoma bitna u ovom trenutku jer to jedan od rijetkih prostora koji je u opštinskom vlasništvu, i za koji je kroz Urbanistički projekat grada Perasta predviđeno da ima centralne djelatnosti i da ostane prostor namijenjen za korist zajednice. Kompleks čine sama palata iz sredine 18. vijeka, stara kuća Mazarovića sa renesansnim karakteristikama iz sredine 17. vijeka i vrt sa pet terasastih dolaca koji se nalazi iza palate i koji je veoma značajan jer nudi prostor u kojem će moći da se odvija značajan dio aktivnosti, a koji je i kroz urbanistički projekat prepoznat kao amfiteatar za različita dešavanja. Ideja je da u prvoj fazi fokus bude na vrtu palate, što bi doprinijelo održivosti cijelog procesa. Palata je skoro vijek i po u ruševnom stanju, te u njoj ima puno vegetacije. To izgleda impresivno jer imamo barokne salone na tri etaže kroz koje sada raste drveće. Fokus će biti na multifunkcionalnosti tog prostora koji će biti mjesto okupljanja lokalne zajednice i eksperata. To će biti primjer na koji način bi trebalo pristupiti obnovi kulturne baštine poštujući principe zaštite uz korištenje savremenih tehnika i tradicionalnih materijala,“ ispričala je Aleksandra Kapetanović, arhitektica i osnivačica NVO Expeditio.
Kao ključnog partnera u daljem razvoju inicijative, udruženi civilni sektor vidi Opštinu Kotor, koja je ujedno i vlasnik palate Mazarović. Zajednički stav svih učesnika jeste da se budućnost ove vrijedne palate ne smije svesti na kratkoročnu dobit ili prenamjenu u još jedan hotelski sadržaj, već da se strateški i odgovorno osmisle cjelogodišnji programi u Perastu. Cilj takvih programa jeste da Perast ostane grad u kojem se živi i stvara, u kojem se mještani zadržavaju sa osjećajem pripadnosti, a ne samo turistička kulisa.
Svoju podršku projektu ispred Opštine Kotor na današnjoj konferenciji je pokazala Tatjana Kriještorac, Sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti.
„Institucije i organizacije koje funkcionišu u Perastu prepoznate su kao organizatori kulturnih manifestacije. Ono što nas dvije i po decenije dugo iskustvo uči jeste da organizatori KotorArt festivala i Opština Kotor imaju jako lijepu, korektnu i plodonosnu saradnju koja nijednom nije izostala. Podrazumijeva se da neće izostati ni ovog puta. Opština Kotor će podržati ovaj projekat na nivou mogućeg i ja se nadam da ćemo i u ovom novom dijelu programa imati lijepu saradnju kao i do sada,“ poručila je Kriještorac.
Andro Radulović iz Udruženja prijatelja grada Perasta izrazio je zadovoljstvo zbog nastavka realizacije ovog projekta.
„U ovom projektu vidimo buđenje i povratak nekih vrijednosti po kojima je Perast ranije bio poznat, a prije svega mislim na kulturu i obrazovanje. Posljednjih godina uslijed masovnijeg turizma, one vrijednosti za koje smo se mi zalagali su i najmanje vidljive. Sigurni smo da će ovim projektom doći do značajnih promjena. Veoma smo zahvalni partnerima koji su ovo inicirali i koji mogu dati značajan doprinos. Palata Mazarović može biti početak jedne lijepe priče, ne samo za Perast, već za cijelu zajednicu Boke Kotorske,“ istakao je Radulović.
U narednom periodu javnost će biti informisana o konkretnom planu akcija za narednu godinu u kojima će i građani moći da učestvuju.
Maslinarsko društvo Boka, u okviru projekta „Svako selo ima svoje jelo“, organizuje edukativnu radionicu namijenjenu zainteresovanim građanima.
decembar u 10:00 sati u Opštini Tivat, Sala br. 15 C
Teme radionice:
– Održiva poljoprivreda – brendiranje proizvoda
prof. dr Nikša Grgurević, prodekan Fakulteta za menadžment
– Proizvodnja hrane na tradicionalan način u Boki – očuvanje nematerijalne kulturne baštine
Danijela Vujošević Đukić, direktor(ica) JU Muzej i galerija
Cilj radionice je da pruži korisne i inspirativne informacije zainteresovanim građanima, a posebno stanovnicima ruralnih područja, poljoprivrednicima, ženama, mladima…
Da li je EU šansa za razvoj crnogorskog ribarstva, opstanak crnogorskih ribar ili samo njihov grobar. Kaže stara poslovica “dok nekome ne mrkne drugome ne svane”- poručuje predsjednik nacionalnog uruženja proizvođača ribe Crne Gore Marko Kise.
Zatvaranjem poglavlja 13 državi CG je svanulo jer je bliža ulasku u EU. Crnogorskim ribarima je davno mrklo i sada ne vide nikakvu šansu da im se riješe nagomilani problemi i pitaju se koja je naša korist od zatvaranja poglavlja 13. Razlog je što Vlada CG i ministar MPŠV-a Vladimir Joković evo punih tri ipo godine od kada je postao ministar u 43 i 44. Vladi ne pokušava rješiti niti jedan problem.
Ribari misle da nije to samo neznanje nego ga naši problemi ne intresuju i iz nekog razloga neće da ih riješi. O svim problemima je upoznat na sastanku sa nama u njegovom kabinetu u julu 2022.godine. Od tog sastanka uopšte nema vremena da nas primi niti da razgovara s nama. Kao da živi van stvarnosti u nku drugu paralelenu državu. Kada smo mu zaprijetili da ćemo pregraditi zaliv Boke zakazao nam je prijem 08.09. 2025. Uz prisustvo mnogobronih medija.
Na tom sastanku je dogovoreno da se oformi radna grupa od predstavnika svih bitnih ministarstava kao i predstavnika 119 potpisnika peticije, da bi brže rješavali probleme. Vlada CG je donijela odluku da se oformi radna grupa u roku od 10 dana. Prošlo je tri ipo mjeseca a radna grupa se još nije oformila. Pitamo se zašto se ministar Joković kao podpredsjednik Vlade nije potrudio da sprovede odluku Vlade. Njega to ne intereseuje jer ga ne zanima rješavanje problema u ribarstvu. Nekome u ovoj državi je interes da se i dalje uvozi cca milion eura hrane, da se za taj luksuz država zadužuje, da uvoz raste a izvoz opada. O svim ovim problemima pred zaatvaranje poglavlja 13 smo upoznali evropski parlament, Gđu Martu Kos, obudsmmana Roberta Šumana, komsara za ribarstvo Kostasa Kadisa, kao i delegaciju EU u CG – ambasaora Johana Satlera. Jedini koji nam je odgovorio je ambasador EU u CG i zakazao satanak 19.01.2026. godine . u ambasadi EU i Podgorici na kojemu će biti prisutan i ministar Joković.
Riba
Naš jedini zahtjev prema EU je bio da uslove Crnu Goru da prije zatvaranja poglavlja 13 moraju riješiti sve probleme ribara. Očito da i Brisel to uopšte nije briga. EU samo misli kako što prije prigrabiti CG u geopolitičkom i geostrateškom interesu. Ne interesuje ih život ribara i njihov opstanak. Evropski Parlament je donio odluku da se zatvori poglavlje 13, a da se ni jednom nisu pitali da li crnogorski ribari koji su u svemu daleko od razvijenih ribara EU i da li sa svojim problemima mogu igrati ravnopravnu ribarsku utakmicu sa ribarima EU. Crnogorski ribari sa velikim troškovima ne mogu plasirati svoje ribarske proizvode sa istim ili manjim cijenama nego što je cijena ribe u zemljama EU.
Međutim Ministar Joković prije neki dan je izjavio na televiziji da ćemo uskoro u Dubrovnik prodavati ribu po manjim cijenama nego što su u Hrvatskoj. Ni u jednom trenutku se nije upitao da li je to realno jer je crnogorska ribarska flota zapuštena i stara, bez ribarskih luka, bez brodogradilišta za remont, bez kredita, bez zvanične cijene goriva kao u Hr, sa vioskim PDV-om za kupovinu brodova i opreme i kao takva predstavlja ruglo Evrope. Što je Španija u ribarstvu za zemlje EU to je Albanija za Crnu Goru.
Zatvaranjem poglavlja 13 EU je pokazala da je nije briga za opstanak crnogorskih ribara i time su još više homogenizovali sve ribare Crne Gore da istraju i da nas nikad više ne dijeli MPŠV da bi lakše manipulisali sa nama po sistemu zavadi pa vladaj i time opravdali svoju nestručnost i neznanje.
Na sastanku 19.01.2026. očekujemo da će Ambasador EU u Crnoj Gori usloviti Vladu CG i MPŠV da se maksimalno i brzo riješe svi problemi. Time će pokazati da su Evropskoj Uniji i građani i ribari Crne Gore jednako bitni kao i država Crna Gora u teritorijalnom smislu i njen morski akvatorijum sa ribljim resursima.
Svim ribarima Crne Gore je želja da što prije Crna Gora uđe u EU. Drago bi nam bilo da može i prije 2028. godine, ali prvo da riješi sve probleme ribara.
Poštovani građani Crne Gore, na Vama je da donesete svoj zaključak o poglavlju 13. Na ribarima je obaveza, ako se na sastanku 19.01.2026. ne donesu riješenja u našu korist, da radikalizujemo svoje aktivnosti, kaže se u saopštenju koje potpisuje predsjednik Marko Kise.
Crnogorska vlada u najskorijem će roku formirati svoju komisiju za rješavanje pitanja vlasništva nad brodom „Jadran“, a potom će se pristupiti organizaciji sastanka s predstavnicima povjerenstva koje je formirala Hrvatska, priopćeno je u četvrtak iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.
Televiziji Crne Gore (RTCG) priopćeno je iz crnogorskog MVP-a da je javnosti poznato kako Crna Gora i Hrvatska imaju različite pozicije u vezi s određenim pitanjima, uključujući i brod „Jadran“, ali se ističe da to nije razlog da se o tim, kao i o svim ostalim pitanjima važnima za unaprjeđenje odnosa dviju država, ne razgovara.
„Potpuno svjesni da u obje države postoje oni koji do kraja ne razumiju značaj razgovora o pitanjima koja opterećuju odnose dviju zemalja, posvećeni smo pokušaju bilateralnog rješavanja svih pitanja kako bismo buduće generacije usmjerili prema izgradnji odnosa kakve zaslužuju dvije susjedne i savezničke države“, naglasili su iz crnogorskog MVP-a.
Kako navode u odgovoru na upit RTCG-a, s Hrvatskom postoje saveznički odnosi i ostvaruje se kontinuirana komunikacija na svim razinama, pa je u zajedničkom interesu rješavanje svih bilateralnih pitanja u duhu prijateljstva i otvorenosti, s ciljem postizanja rješenja koja su obostrano prihvatljiva, kako i priliči susjednim državama.
Sa krstarenja – ŠB Jadran
„Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske svojim su angažmanom tijekom 2025. godine uvelike doprinijeli postizanju mjerljivih rezultata kada je riječ o unaprjeđenju odnosa i rješavanju pojedinih bilateralnih pitanja“, navode u MVP-u Crne Gore.
Dodaju i da je, kada je riječ o formiranju povjerenstva od strane hrvatske vlade, riječ o „logičnom slijedu zaključaka bilateralnih konzultacija održanih u siječnju i svibnju tekuće godine“, kada je, kako se navodi, dogovoreno formiranje povjerenstava s obje strane, s ciljem razmjene argumenata i pokušaja bilateralnog rješavanja ovog pitanja.
„Smatrali smo da bi o pojedinim pitanjima razgovore trebale voditi specijalizirane komisije na ekspertnoj razini. Jasno nam je da se hrvatska strana opredijelila za nešto drukčiji pristup, što će se svakako odraziti i na sastav naše komisije. Svaka strana ima pravo svoj dio komisije nazvati kako god smatra prikladnim“, navode u odgovoru na upit RTCG-a.
Hrvatska vlada u srijedu je osnovala povjerenstvo za povrat školskog broda „Jadran“ i druge vojne imovine od Crne Gore jer je, kako je obrazloženo, pitanje sukcesije vojne imovine bivše JNA, osobito povrata školskog broda „Jadran“, jedno od otvorenih pitanja između dviju zemalja.
Za predsjednika povjerenstva, čiji je zadatak aktivno voditi pregovore s Crnom Gorom, imenovan je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a članovi su još Andreja Metelko-Zgombić i Vanda Babić Galić iz MVEP-a te Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz ministarstva obrane.
Sa okruglog stola o budućnosti Hrvatskog glasnika – foto M.D.P.
Glasnik mora ostati ono što jeste – da govori otvoreno i hrabro, da jača hrvatski nacionalni korpus, ali isto tako i da piše o onome što jeste Boka – zajednički život koji su oblikovali ovi prostori, naglašava Nikola Dončić, glavni i odgovorni urednik
Lijepi jubilej – objavljivanje 200. broja časopisa „Hrvatski glasnik“ bio je povod za okupljanje kulturnih djelatnika iz Crne Gore i Hrvatske za okruglim stolom, za kojim se danas (četvrtak, 18. decembra) u hotelu „Cattaro“ razgovaralo o viziji buduće koncepcije časopisa, koji bi u b udućnosti bio više „okrenut“ mladima. Uz video- slajdove sa naslovnicama svih brojeva objavljenih tokom 24 godine, učesnici su napravili malu retrospektivu dosadašnjeg rada na uređivanju „Glasila Hrvata Crne Gore“, te istakli njegov značaj kao časopis sa jakim građanskim karakterom, koji veliku pažnju pridaje kulturnoj baštini.
-Osnovno mišljenje učesnika okruglog stola je da Glasnik mora ostati ono što jeste – da govori otvoreno i hrabro, da jača hrvatski nacionalni korpus, ali isto tako i da piše o onome što jeste Boka – zajednički život koji su oblikovali ovi prostori. Takođe smo čuli da „Hrvatski glasnik“ mora imati što više mladih ljudi, misleći na gimnazijalce i ljude koji tek otkrivaju novinarstvo kao profesiju. Isto tako, mora ići ka digitalnom svijetu, ali da tiskano izdanje mora biti primarno, kaže Nikola Dončić, glavni i odgovorni urednik, skrenuvši pažnju da je uredništvo prije deset brojeva uradilo novi, savremeni dizajn, sa namjerom da nastave u smjeru modernizacije, aktuelnosti, interesa i zadovoljstva same zajednice.
Hrvatski glasnik - okrugli sto - Foto Roko Stjepčević
1 od 6
Hrvatski glasnik - okrugli sto
Hrvatski glasnik - okrugli sto
Hrvatski glasnik - okrugli sto
Hrvatski glasnik - okrugli sto
Jubilarni 200 broj Hrvatskog glasnika
Hrvatski glasnik - okrugli sto
Skrenuo je pažnju da Država Crna Gora prije svega kroz Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava mora uspostaviti pravilne i pravedne kriterije kad je u pitanju dodjela novca, s obzirom da je ove godine 10 000 eura iz Fonda za objavljivanje novog hrvatskog časopisa za iduću godinu dobila organizacija koja nema hrvatski predznak, a da je „Hrvatski glasnik „koji izlazi skoro 25 godina, lani dobio 4.000 eura. Sa tim parama je nemoguće štampati jedan broj, a potrebna su sredstva za šest brojeva godišnje. Uredništvo Hrvatskog glasnika nije konkurisalo ove godine kod Fonda za dodjelu sredstava.
-To je segment koji narušava povjerenje i same zajednice u ono što jeste državna uprava i negdje je apsolutno nepravedan prema našoj zajednici – novci koji su nam dodijeljeni ne odgovaraju našim potrebama, ne odgovaraju kulturnom fundusu koji je stvarao i štiti hrvatska zajednica. Država treba da se vodi primjerom Opštine Kotor, koja logistički podržava Hrvatsko građansko društvo – koristimo prostor koji nam je Opština dodijelila, i na taj način stvoreni su uslovi za nesmetani rad, pojašnjava Dončić.
Okrugli stol „Hrvatski glasnik – budućnost“ – vizija našeg časopisa u narednoim periodu, obaveza je za osnivače, saradnike, članoive uređivačkog odbora, jer to je više od jednog projekta – u to su utkane mnoge emocije, lijepe priče, sjećanja, ističe Mirko Vičević, predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore. U rad časopisa do sada je uključeno preko 250 stručnih, kompetentnih osoba, koje su prošle kroz teška vremena, uz brojne izazove prelaska od rukopisa i kucanja na pisaćoj mašini do digitalizacije i osnivanja novog portala www.hrvatskiglasnik.me
-Naš „Hrvatski glasnik“uvršten je u jedan od 11 strateških projekata za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kojih ima preko pet miliona na svim kontinentima. Finansira ga Vlada Republike Hrvatske kroz svoj Središnji ured za Hrvate izvan RH, ali tu su i sponzori, prijatelji HGD-a, gospodin Marko Franović iz Australije, u određenim periodima tu je i Fond za zaštitu prava manjina u Crnoj Gori, kao i Dubrovačko-neretvanska županija, Opština Kotor, TO Hrvatske, TO Zagreba, TO Kotora….naglašava Vičević.
Među učesnicima okruglog stola bili su saradnici i podržavaoci časopisa iz Hrvatske (Split, Dubrovnik) – Domagoj Vidović, Branka Bezić, Mira Bucović, Vesna Čučić, Maja Muzara, zatim „domaćini“- Marin Čaveliš iz UO HGD-a Crne Gore, Kruno Težak, Marija Mihaliček, Tina Brajić, Jasmina Bajo, Joško Katelan, Snežana Pejović, Miro Franović, Milenko Županović, Vlasta Mandić, Miro Marušić, Marina Dulović, Tijana Petrović, Danijela Vulović, Marija Franović, Maja Širola Pean, Tatjana Kriještorac i drugi.
Hrvatski glasnik – okrugli sto
Rasti i mijenjati se, kao i do sada
-Hrvatski glasnik predstravlja važan kanal za komunikaciranje sa svim Hrvatima van Matice. Redakcija je usvojila programsku koncepciju publikacije kojom će se poštivati osnovna načela nacionalne, kulturne, duhove i vjerske tolerancije. Osnovni zahtjev je da časopis bude informativno glasilo, koje će unapređivati odnose među narodima u Crnoj Gori i raditi na unapređivanju veza između Crne Gore i Hrvatske, te informirati hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori, čitatelje u RH i drugim državama o događajima u Crnoj Gori koji su vezani za život Hrvata. Poseban akcenat je stavljen na afirmaciji dostignuća Hrvata u Crnoj Gori u prošlosti. Jedan od osnovnih zahtjeva je da časopis bude tiskan na hrvatskom književnom jeziku, osim u slučajevima kada autori traže objavljivanje na vlastitom jeziku. Ovaj okrugli sto sa središnjom temom 200. broja Glasnika, razmatrao je poslovanje i naš novi vizualni identitet, te viziju daljeg rada na Glasniku. Dali smo podsjetnik na naše dugo uspješno putovanje, kao i snagu koju imamo za dalji rad. Vlada RH je Glasnik je uključila kao projekat od strateškog značaja za Hrvate izvan RH.
Nastavit ćemo rasti i mijenjati se kao što smo to radili do sada, u skladu sa modernim načinima komuniciranja, u narednom razdoblju ćemo se posvetiti digitalnoj komunikaciji koja će omogućiti učinkovitije dijeljenje atraktivnih audio-vizualnih formata široj publici uz personalizaciju prema osobnim preferencijama pojedinca. Uključićemo što više mladih ljudi i nastaviti da objavljujemo priče o zaboravljenim ličnostima…zaključci su okruglog stola, koje je iznijela Danijela Petrović Jablan, članica UO „Hrvatskog glasnika“.
Prvi broj Hrvatskog glasnika je izišao iz štampe 7. februara 2003. godine u nakladi od 1000 primjeraka, na 32 stranice u crno-bijeloj tehnici s naslovnicom katedrale Sv. Tripuna u koloru.
Časopis je promovirao urednik Tomislav Grgurević na godišnjoj Skupštini u Tivtu, 1. marta 2003. godine.
Hercegnovska „Čistoća“ nabavila je četiri nova vozila koja će značajno doprinijeti efikasnijem održavanju javnih površina i čistoće grada.
Ukupna vrijednost vozila je nešto više od 250 hiljada eura, a investicije su realizovane u saradnji ovog preduzeća i Opštine Herceg Novi.
Tim povodom, logistički centar „Čistoće“ danas su posjetili predsjednik Opštine Stevan Katić, predsjednik Skupštine opštine Miloš Konjević i sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović. Oni su sa direktorom Aleksandrom Škobaljem, predsjednicom Odbora direktora Slobodankom Plavšić i njihovim saradnicima razgovarali o aktivnostima realizovanim u 2025. i planovima za unaprijeđenje rada u narednoj godini.
„Ovo je nastavak ulaganja u preduzeće „Čistoća“, koje je i prethodnih godina uradilo mnogo kada je u pitanju nabavka opreme. Vidimo da se napreduje, da se obnavlja vozni park i mijenja sve ono što je rashodovano i pohabano. Čestitam direktoru i cijelom menadžmentu na svemu što rade kako bi obezbijedili što bolje uslove za zaposlene. Vidimo da su uložena značajna sredstva u obnovu objekata, a planira se i radi projektna dokumentacija za smještaj zaposlenih koji dolaze sa strane“, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
On je ocijenio da „Čistoća“ funkcioniše na zavidan način, iako postoje izazovi kada je u pitanju obezbjeđivanje radne snage, ali i nesavjestan odnos pojedinih građana prema čistoći grada, odlaganju otpada i mobilijaru. Kako je dodao, očekuje da će projekat postavljanja video nadzora na javnim površinama planiran za narednu godinu značajno doprinijeti zaštiti mobilijara na javnim površinama, u koji se ulažu značajna sredstva.
„Drago mi je što je danas stigla i nova kombinirka, koja će omogućiti lakši rad i veći nivo efikasnosti nego do sada, kao i kamion koji je preduzeće nabavilo iz sopstvenih sredstava. Sa ovim preduzećem imamo dobar, zajednički pristup i cilj, da osiguramo što bolje uslove za rad i taj napredak se vidi na terenu“, kazao je Katić.
On je istakao da će Opština Herceg Novi i u 2026. godini nastaviti da ulaže u modernizacijopreme preduzeća „Čistoća“, jer je to ulaganje za čist grad.
„Sredstvima iz budžeta Opštine nabavljena je građevinska mašina koja je bila neophodna za čišćenje javnih površina, manjih deponija, nezakupljenih kupališta, i koja će olakšati rad na terenu. Osim toga, nabavljen je kamion sa kojim ćemo vršiti transport komunalnog otpada i rasutog tereta na deponiju, kao i vozilo za prevoz zaposlenih koji održavaju javne površine. Takođe, nabavkom vozila za transport jestivog ulja riješili smo problem koji postoji godinama unazad, tako da ćemo sledeće godine pred ljetnju sezonu akcenat staviti na praksu sakupljanja jestivog ulja kako više ne bismo imali ružne slike u gradu, a pogotovo u šetačkim zonama“, kazao je direktor „Čistoće“, Aleksandar Škobalj.
Za nabavku kombinovane građevinske mašine izdvojeno je 114.950 eura, za kamion za abrol kontejnere 101.640 eura, a dva vozila su nabavka vrijedna 36.300 eura.
„Za sledeću godinu, ako se nastavi ovakav trend, u planu je devet novih vozila kojima će biti zamijenjena stara, tako da će „Čistoća“ sigurno biti jedno od vodećih preduzeća kada je u pitanju vozni park, i u gradu i šire“, istakao je Škobalj.
Predsjednik opštine Željko Komnenović danas je u kabinetu ugostio službenike Odjeljenja bezbjednosti i Stanice granične policije Tivat – Arsenija Miketića, Aleksandra Petrovića i Pera Filipovića, koji su ostvarili zapažene radne rezultate i doprinijeli opštoj bezbjednosti Tivćana i posjetilaca u 2025. godini. Njima su ovom prilikom uručene prigodne novčane nagrade.
Prijemu u kabinetu prisustvovali su načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodrag Knežević, komandiri stanice policije OB Tivat, Milovan Petrović i Nebojša Tijanić, i policijski inspektor stanice granične policije Tivat Lakić Šuković.
Saradnja sa tivatskom policijom je tokom ove, kao i prethodnih godina bila izuzetna, bezbjednost u gradu je na dobrom nivou i svi možemo biti više nego zadovoljni, ocijenio je predsjednik opštine u razgovoru sa službenicima.
“Hvala za sve što radite za dobrobit građana, u nimalo zavidnim radnim uslovima i sa kadrovskim deficitom. Vaš rad zaslužuje da bude prepoznat i nagrađen od strane lokalne uprave, a volio bih i da je podrška države mnogo veća. Tivat se brzo mijenja, sve više je dešavanja koja zahtijevaju svakodnevnu pozornost, a vi ste uvijek na prvoj liniji odbrane.Kroz terminale tivatskog aerodroma ovog ljeta je na dnevnom nivou prolazilo i do 20.000 ljudi. Pred nama je još jedan doček Nove godine i u Tivtu se očekuje veliki broj posjetilaca” – kazao je Komnenović. On je izrazio uvjerenje da će udruženim snagama OB Tivat, komunalne policije, inspekcije i ostalih službi, novogodišnji program i ove godine proći u najboljem bezbjednosnom redu i svima ostati u najljepšem pamćenju. “Vama i vašim porodicama želim da čestitam sve nastupajuće praznike. U novoj godini nastavljamo borbu za rješavanje infrastrukture. Radujemo se završetku glavnog projekta za novu policijsku i vatrogasnu stanicu i konačnom izboru izvođača u 2026.”
Načelnik OB Tivat Knežević potvrdio je odličnu saradnju sa lokalnom upravom. “U ime svih službenika želim da zahvalim Vama i saradnicima, ne samo zbog današnjeg gesta i uručenih nagrada, već i zbog neumornog cjelogodišnjeg zalaganja za rješavanje sistemskih problema. Javnost je upoznata sa našom kritičnom situacijom sa prostorijama i nedostatkom kadra. Iz tog razloga čestitam kolegama koji su uprkos ovim okolnostima, dali izuzetne napore i svojim radom zaista zaslužili da budu nagrađeni.”
Bakalar – cijena u jednom trgovačkom lancu u CG – foto Boka News
Kako se bliže blagdani 2025. godine, građani se, kao i svake godine, suočavaju s pitanjem nabavke sušenog bakalara, neizostavne delicije na blagdanskim stolovima.
Prema izvještajima, cijene ove ribe iz sjevernih mora dosežu rekordne razine, a u regionu potršači plaću znatno višu cijenu nego potrošači u nekim drugim evropskim zemljama, uključujući Portugal i Njemačku.
Iako prosječne cijene variraju, dojam je da su domaći trgovci postavili ljestvicu vrlo visoko. Ova situacija potiče potrošače na prekograničnu kupovinu, a neke cijene sugeriraju da bi im se “isplatilo otići čak do Portugala” kako bi nabavili ovu namirnicu.
Bakalar – cijena u jednom trgovačkom lancu u CG – foto Boka News
Usporedba cijena po zemljama
Zemlja Prosječna cijena (€/kg) Primjeri iz kataloga
Crna Gora 54,48 eura veličina od 600 gr do 800 gr cijena
Crna Gora 44,05 eura veličina od 400 gr do 600 gr
Hrvatska 48-62 eura Konzum: 49,99; SPAR: 47,99; Metro: 62,49
Italija (Trst) 33-46 eura Trst: oko 45,99; Online: 33,50
Austrija N/A (nedostupni podaci) Billa/Hofer bez aktualnih ponuda za sušeni bakalar
Njemačka ~40 eura Online: 39,99
Portugal 14-20 eura Continente: 13,99-14,99 (akcije); Online: ~18,50
Hrvatske cijene u trgovačkim lancima dosežu 50 €/kg na akcijama, dok Portugal nudi najpovoljnije opcije zbog veće proizvodnje i potrošnje.
Portugal i Španjolska: Ove zemlje, kao najveći potrošači bakalara, tradicionalno imaju niže cijene zbog velikih količina uvoza i razvijenog tržišta. Aktualne naznake upućuju na to su cijene tamo znatno povoljnije, potencijalno i do tri ili četiri puta jeftinije nego u Hrvatskoj. Na akciji u jednom trgovačkom lancu pronašli smo kilogram za samo 14 EUR.
Italija: Cijene u Italiji za 2025. godinu kreću se otprilike između 33 i 46 EUR po kilogramu, što je još uvijek niže od maloprodajnih cijena u Hrvatskoj, čak i uzimajući u obzir maržu i troškove obrade.
U Italiji i Njemačkoj cijene su konkurentne zbog blizine nordijskih dobavljača.
Njemačka i Austrija: U ovim zemljama, gdje bakalar nije toliko ukorijenjen u blagdanskoj tradiciji kao na Mediteranu, cijene su također često niže nego u Hrvatskoj, a proizvodi su dostupni u velikim trgovačkim lancima.
Cijene sušene delicije u domovini bakalara
Aktalne cijene sušenog bakalara u specijaliziranim norveškim trgovinama na malo kreću se oko 250-325 norveških kruna (NOK) po kg (otprilike 22-29 €/kg, ovisno o tečaju).
Izvozne veleprodajne cijene svježeg bakalara prije sušenja, variraju od 30-50 NOK/kg ili 2 do 6 EUR za veće komade, prema norveškom ribarskom portalu VNF iz 2025.
Razlozi za razlike i savjeti potrošačima
Visoke cijene rezultat su uvoza iz Norveške i samo sezonskog porasta potražnje za Božić, gdje bakalar zauzima ključno mjesto u jelima poput bakalara na bijelo.
U Portugalu i Španjolskoj, gdje je bakalar nacionalna namirnica, cijene ostaju niže zahvaljujući većim količinama, lokalnoj preradi i visokoj potrošnji tokom cijele godine.
