Sekretarijat za lokalne prihode, budžet i finansije Opštine Kotor obavještava posjetioce Kotorskih bedema i tvrđave Sveti Ivan da od 01.marta 2025. godine počinje naplata naknade za obilazak i razgledanje u skladu sa Odlukom o očuvanju, turističkoj valorizaciji i naknadi koja se plaća prilikom obilaska Kotorskih bedema i tvrđave Sv.Ivan.
Naplata se vrši na dva ulaza i to:
– ulaz na Parilu, iza crkve Svete Blažene Ozane ( punkt I )
– ulaz na Škaljarskoj pjaci ( punkt II )
Naknada koja se plaća pri obilasku bedema i tvrđave individualno iznosi 15,00 eura.
Naknade su oslobođena lica koja imaju prijavljeno prebivalište na teritoriju Crne Gore.
Radno vrijeme bedema je sledeće:
ljetno radno vrijeme: od 08,00 do 18,00 h ( 01.03. do 30.04.); od 07,00 do 20,00h ( 01.05. do 30.09.)
zimsko radno vrijeme: od 08,00 do 17,00 h ( 01.10. do 30.11.)
Sve dodatne informacije možete dobiti u Sekretarijatu za lokalne prihode, budžet i finansije Opštine Kotor, Stari grad br.317, preko telefona 032-325-860 ili putem službenog maila: prihodi@kotor.me
Legendarni bend Crvena jabuka priredio je sinoć u Herceg Novom koncert za pamćenje, čime su još jednom pokazali da su njihove pjesme bezvremenske, ali i napravili sjajnu uvertiru u spektakularnu završnicu 56. Praznika mimoze.
Od prvih taktova publika koja je ispunila plato u Igalu pjevala je u glas hit za hitom – „Bježi kišo s prozora“, „Da nije ljubavi“, „Ima nešto od srca do srca“ i mnoge druge pjesme koje su obilježile proteklih četrdeset godina, koliko Crvena jabuka traje na sceni.
Zarazna energija članova čuvenog benda osjetila se u svakom tonu, što je publika prepoznala i nagradila – i mlađi i stariji pjevali su i plesali, a na kraju koncerta gromoglasno zatražili bis i do posljednjeg stiha zajedno otpjevali „Dirliju”.
„Pamtim Herceg Novi po lijepim stvarima. Po našem Dragoljubu, njegovom kafiću, koncerti na tvrđavama, kao dijete sam sa majkom dolazio u Institut. Uvijek je bilo lijepo, ali ne znam da smo ikada bili za Praznik mimoze, a Mimoza je popularna na cijelom Balkanu. Kada su dani od mimoze, i u Sarajevu je sve žuto, evo zato sam i žute starke obuo”, kazao je kroz osmijeh frontmen benda Crvena jabuka, Dražen Žerić Žera.
Dodao je da iz Novog ne smije otići bez buketa mimoze i poručio: „Mimoza je veliki brend. Jedna mala, žuta biljka koja je poznata toliko da joj ne treba reklama. Kad kažeš mimoza, kažeš Herceg Novi”.
Praznik mimoze – Crvena Jabuka koncert
Žera je naveo da je ovo za Crvenu jabuku jubilarna, rođendanska godina u kojoj obilježavaju četiri decenije postojanja, pa će koncert biti presjek najvećih hitova nastalih tokom bogate karijere, ističući da ga raduje što je sreo ljude iz Mostara, Prijedora, Makedonije koji su došli na koncert.
Komentarišući činjenicu da je među njihovom publikom dosta mladih, Žera je rekao da su njihove balade „kurs za klince kako da se poljube” i da ih mlađa publika voli: „Meni je sada 60, njima je 20. Ja isto pjevam, oni se isto ponašaju – dakle, ista je slika s bine, samo što sam ja stariji od Mimoze četiri godine”.
Kao predgrupa su i ove večeri, kao i na većini Mimozinih koncerata, nastupile domaće snage, Novljanin Dejan Drašković sa bendom.
Večeras nas na 56. Prazniku mimoze očekuje tradicionalno Suđenje karnevalu, koje počinje u 20 časova. Suđenju će prethoditi defile mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović, trombonjera i maškara od hotela “Palmon bay” do platoa u Igalu, gdje će narod donijeti presudu Grdanu Pravdiću Mlohavom, krivcu za sve nevolje u protekloj godini.
Odmah nakon toga, Igalo postaje centar muzičkog spektakla jer na binu izlazi jedan od najvećih kantautora regiona – Gibonni. Prije njegovog nastupa, publiku će zagrijati domaća klapa Castel Nuovo, a potom nas očekuje veče puno emocija uz hitove poput „Libar“, „Sreća“, „Činim pravu stvar“ i mnoge druge.
Jakov Milatović – foto: Kabinet predsjednika Crne Gore
Pad prihoda od turizma u prošloj godini je crveni alarm za našu ekonomiju, ocijenio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
On je kazao da je o tome već govorio u novembru prošle godine kada smo imali podatke za prva tri kvartala.
„Ovo je prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore, izuzev pandemijske 2020. godine, da se prihodi od turizma smanjuju u poređenju sa prethodnom godinom“, naveo je Milatović na nalogu na društvenoj mreži X.
On je rekao da turistički sektor u ovu godinu ulazi sa dodatnim opterećenjem u vidu povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa sedam na 15 odsto, što može dodatno oslabiti našu međunarodnu konkurentnost.
„Imajući u vidu značaj sektora turizma za cjelokupnu ekonomsku aktivnost u zemlji pozivam Vladu da predstavi javnosti plan mjera koje preduzima u cilju oporavka ovog sektora“, kazao je Milatović.
On je ocijenio da je ovo sada jedno od najvažnijih pitanja za stabilnost naše ekonomije i javnih finansija.
WASHINGTON – U svojim prvom oglašavanju nakon sastanka s Donaldom Trumpom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nekoliko je puta zahvalio svom američkom kolegi – kao i američkom narodu.
“Hvala ti, Ameriko, hvala ti na podršci, hvala ti na ovom posjetu.”
“Hvala predsjedniku Trumpu, Kongresu i američkom narodu. Ukrajini je potreban pravedan i trajan mir, i upravo na tome radimo”, napisao je Volodimir Zelenski na platformi X.
Sukob koji smo danas vidjeli u Ovalnom uredu savršeno odražava ono što je na kocki za Volodimira Zelenskog i njegovu zemlju, piše BBC.
Ovdje se ne radi samo o mineralima i novcu; radi se o tri godine krvavog rata za koje Ukrajinci ne žele da budu uzaludne. Radi se o opstanku Ukrajine pred egzistencijalnim ratom koji prijeti njenom postojanju.
Je li Zelenski trebao ostati smireniji? Možda, ali ukrajinski vođa nosi ovaj rat kao dio svog političkog bitka, a jasno je da prijedlog vezan uz minerale nije bio tako primamljiv za Kijev kao što je Washington mislio. Za Ukrajince bilo kakav prekid vatre bez jamstva SAD-a da će uskočiti u slučaju ponovnog izbijanja rata ne bi bio vrijedan ugovora ili sporazuma.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas rekla je da je postalo jasno da “slobodnom svijetu treba novi vođa” nakon sukoba Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući.
“Ukrajina je Europa! Stojimo uz Ukrajinu”, objavila je Kallas na društvenim mrežama.
“Pojačat ćemo potporu Ukrajini kako bi mogli nastaviti uzvraćati. Danas je postalo jasno da slobodni svijet treba novog vođu. Na nama Europljanima je da prihvatimo ovaj izazov”, napisala je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napustio je u petak Bijelu kuću nakon verbalnog sukoba s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji ga je optužio da je nezahvalan i da nema poštovanja prema SAD-u.
Dužnosnik Bijele kuće objavio je i da je novinska konferencija dvojice čelnika otkazana. Oni su na novinskoj konferenciji trebali potpisati i ugovor o korištenju rijetkih minerala. I Trump i potpredsjednik JC Vance optužili su Zelenskija da je nezahvalan na trogodišnjoj američkoj potpori.
– Ono što radite je nepoštivanje zemlje – ove zemlje koja vas je podržala mnogo više nego što je mnogo ljudi mislilo da je trebalo, rekao je Donald Trump na sastanku.
Potpredsjednik SAD-a J.D. Vance intervenirao je tvrdnjom da Zelenski ne poštuje Trumpa jer je u Ovalni ured došao prepirati se, s čim se Trump složio. Zelenski je odvratio: “Imam puno poštovanje prema vašoj zemlji”. Odbacio je i Trumpove tvrdnje da su ukrajinski gradovi u tri godine pretvoreni u ruševine.
– Vaša zemlja je u velikim problemima. Putin želi postići dogovor. Ljudi umiru, ostajete bez vojnika, rekao je Trump Zelenskom u trenutku kad se njihov susret pretvorio u nadglasavanje. Trump je potom rekao da se dogovor mora postići “ili će se SAD povući”.
Zelenski je pak pozvao Trumpa da ne radi kompromise s ubojicom, referirajući se time na Putina. Kazao je i da je Europa doista pomogla Ukrajini te da je doista dala puno.
– Ali puno manje od nas, odgovorio mu je Trump, što je Zelenski odmah demantirao.
.@POTUS: “Your country is in big trouble. You’re not winning … You have a damn good chance of coming out okay because of us.”
“You haven’t been alone. We gave you, through [our] stupid president, $350 billion. We gave you military equipment … If you didn’t have our military… pic.twitter.com/MFU600Enlt
Revijalna zimska međunarodna brdska auto trka “Kup Mimoze” biće održana za vikend na stazi Kameno-Borići, saopštio je organizator manifestacije Auto moto sportski klub Herceg Novi.
Kako su naveli, učestvovaće više od 50 vozača iz Crne Gore i regiona.
“Staza, duga 2.1 kilometar i prosječne širine četiri metra, spremna je za nadmetanje majstora sportske vožnje. Očekujemo oko 50 učesnika, a među prijavljenima je i rekorder staze iz prošlogodišnje trke Vučko Bašić iz Bosne i Hercegovine. Očekujemo lijepo vrijeme i veliki broj publike”, kazao je direktor trke Goran Milošev.
Takmičiće se vozači automobila u šest klasa, te vozači terenaca i kvadova u po dvije klase.
Za subotu su predviđena dva treninga, a za nedjelju dvije vožnje koje će biti bodovane za konačan plasman.
Kup mimoze će biti održan tačno tri decenije nakon trke koju je organizovao najuspjesniji crnogorski reli vozač Vesko Prlainović.
To je, kako su istakli organizatori, bila najposjećenija sportska manifestacija koja je ikada održana u Herceg Novom.
Pokrovitelj trke je Opština Herceg Novi, a suorganizatori Turistička organizacija tog grada i mjesna zajednica Kameno.
Svečano otvaranje nedjeljne trke zakazano je za 11 sati i 45 minuta.
Na nekoliko različitih lokacija u Tivtu odvijaju se građevinski radovi, ukupne vrijednosti 4.8 miliona eura, koje shodno planu realizuje opštinska Direkcija za investicije. Najvrjedniji među njima jeste posao rekonstrukcije postojećeg cjevovoda, kanalisanje fekalnih otpadnih voda i izgradnje atmosferske kanalizacije u centru Radovića. Radove u iznosu od 2,25 miliona eura (sa uračunatim PDV-om) realizuje konzorcijum sa „F2 AC HDC“ doo kao nosiocem zajedničke ponude.
Radovi se izvode na glavnoj saobraćajnici kroz Radoviće, na trasi dužine od oko 1,5km, a dubina kopa se kreće od 2,5m do 6m. Do početka aprila očekuje se da bude završena zamjena postojeće azbest-cement vodovodne cijevi, te da se fekalne cijevi spoje na postrojenje na Rogaču. „Modernizujemo i jačamo vodovodnu i kanalizacionu mrežu, stvarajući uslove da se kroz Radoviće sprovede primarni krak kanalizacije, kako bismo naredne godine spremno ušli u izgradnju sekundarne i tercijarne kanalizacione mreže, posebno značajne za domaćinstva“, navode u Direkciji za investicije dodajući da je u izradi projektna dokumentacija za sekundarnu i tercijarnu mrežu u dužini od 1,2km. Radove donekle otežava kopanje zemljišta 6. i 7. kategorije.
Rekonstrukcija ViK mreže Radovići
Građevinske mašine su aktivne i u neposrednoj blizini plaže Belane, gdje se privode kraju radovi na II fazi izgradnje šetališta Belane, na potezu od plaže ka kompleksu Župa. Ovu fazu radova vrijednu 492.000 eura izvodi kompanija „Briv“.
U ovoj fazi okončani su građevinski i betonski radovi, te radovi na atmosferskoj kanalizaciji. „U narednih mjesec dana očekujemo da će biti raspisan tender za sljedeću, ujedno i finalnu fazu projekta“, najavljuju iz Direkcije za investicije.
U toku su radovi na saobraćajnici S6 koja povezuje ulicu Župa sa ulicom Bradaševo. Izuzev rekonstrukcije postojeće ulice Župa, izgrađena je sasvim nova dionica ove saobraćajnice preko lokaliteta Pijavica, ka ulici Bradaševo. Ukupna vrijednost radova procijenjena je na 850.000 eura. Radove izvodi „Indel Inženjering“.
Na novoj saobraćajnici ugrađuje se nova javna rasvjeta, infrastruktura atmosferske kanalizacije, a položene su i TK instalacije. U toku je postavljanje ivičnjaka, uređenje trotoara i postavljanje temelja za stubove rasvjete. Naredne semice očekuje se prvi sloj asfalta na dijelu trase. Određena kašnjenja na izgradnji ove saobraćajnice posljedica su usaglašavanja projektno-tehničke dokumentacije sa stanjem na terenu.
Saobraćajnica Ruljina – Gornja Lastva
U toku su radovi na izgradnji saobraćajnice koja će povezivati naselja Ruljina i Gornja Lastva. Radove u okviru I faze vrijedne 1,2 milion eura realizuje kompanija „Tara gradnja“. Dvosmjerna saobraćajnica sa trotoarima, obostranom rasvjetom i pripadajućom infrastrukturom omogućiće lakši i brži pristup Gornjoj Lastvi. U narednim fazama, u planu je proširenje ulice Ruljina kod Kiparisa, od magistrale prema naselju u višim zonama.
Komnenović sa predstavnicima NVO od posebnog značaja
Predsjednik opštine Željko Komnenović i predstavnici nevladinih organizacija koje za Tivat imaju poseban status, danas su potpisali ugovore o finansiranju redovnih godišnjih aktivnosti za 2025. godinu, ukupne vrijednosti 48.000€. Odlukom komisije, od pomenutog iznosa Glazbeno prosvjetnom društvu Tivat opredjeljeno je 25.720 €, Kulturno umjetničkom društvu „Boka“ 16.040 € i Bokeljskoj mornarici – podružnici Tivat 6.240 €.
Komnenović je istakao kako su budžetska izdvajanja za ovu svrhu značajno veća od prošlogodišnjih. „Ostajemo fokusirani na kulturu kao jedan od prioriteta, pored infrastrukture i sporta. Finansijska situacija Opštine je odlična i očekujemo da bude još bolja, pa su opravdani predlozi da se izdvajanje za nevladine organizacije poveća procentualno u odnosu na ukupan iznos budžeta, posebno imajući u vidu brojne i zapažene projekte i aktivnosti koje sprovodite, publikacije, koncerte, festivale.“ On je posebno pohvalio projekat „Lastovska svadba“ koji realizuje KUD „Boka“, a koji između ostalih podržava i Ministarstvo kulture. „Pružićemo svaki vid podrške da ovaj vrijedan projekat za tivatsko kulturno nasljeđe zaživi“ – zaključio je Komnenović.
Na osnovu Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama, a u skladu sa Budžetom Opštine Tivat za 2025. godinu, kojim je za NVO sektor predviđen ukupan iznos od 120.000€, 40% sredstava usmjereno je na rad organizacija sa posebnim statusom. Sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević najavila je izmjene ove Odluke i pozvala organizacije da se aktivno uključe u proces.
Sa predstavnicima nevladinih organizacija od posebnog značaja razgovaralo se o različitim aspektima njihovog rada, sa posebnim fokusom na prostore koje koriste i u kojima rade. Zadovoljni podrškom i odnosom lokalne uprave, predstavnici NVO sektora sa predsjednikom opštine podijelili su detalje prošlogodišnjih rezultata i planova rada za tekuću godinu, najavljujući intenzivan raspored i brojne manifestacije.
Prijemu u kabinetu predsjednika opštine prisustvovali su Boris Lanceroti u ime GPD Tivat, Vidak Božović u ime KUD „Boka“, Marjan Ribica u ime tivatske podružnice Bokeljske mornarice.
Odluka o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama sa posebnim statusom dostupna je na linku.
Muzej grada Perasta danas slavi 88. rođendan. Tim povodom u ubotu 1. marta će se u palati Bujović okupiti Peraštani i Peraštanke koji žele da javnosti predstave priču o svom porodičnom nasljeđu, naslijeđenom predmetu, pripovijesti, zavjetu, vještini ili znanju.
Početak prezentacija je u 10 sati, a nakon programa slijedi degustacija peraške torte i tradicionalnih poslastica uz gostovanje klape „Incanto“.
Muzej grada Perasta
Nek ovo bude prilika da saznamo više o našem gradu i njegovim ljudima. Posebni gosti – učenici i učenice peraškog područnog odjeljenja škole, sopštno je iz ove ustanove.
ACI d.d., najveći lanac marina na Mediteranu, u 2024. godini ostvario je poslovne prihode od 38,2 miliona eura, što predstavlja rast od 2,3 miliona eura u odnosu na prethodnu godinu. Najveći doprinos povećanju došao je iz usluge godišnjih vezova, koja je ostvarila prihod od 18,9 miliona eura, odnosno 2,2 miliona više nego 2023. godine. Neto dobit kompanije iznosila je 1,3 miliona eura, dok je EBITDA dosegla 10,2 miliona eura.
Gotovo sve ACI-jeve marine zabilježile su rast prihoda, pri čemu su prednjačile marine u Splitu, Dubrovniku, Korčuli i Rovinju. Najveći rast bruto dobiti ostvarile su marine u Splitu, Opatiji, Korčuli i Cresu, piše Glas Istre.
U skladu s dugoročnim razvojnim planovima, ACI je u 2024. godini uložio 3,5 milijuna eura u poboljšanje infrastrukture, uključujući sanaciju sidrenih sustava i gatova. Cilj ovih investicija je povećanje sigurnosti i kvalitete usluge za korisnike marina.
Unatoč rastu prihoda, poslovni rashodi su zbog tržišnih kretanja i inflacije porasli za 4,7 miliona eura. Predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić istaknuo je kako je strateški fokus kompanije osiguravanje dugoročne profitabilnosti i stabilnosti, ali je upozorio na izazov vezan uz koncesije, koje svim ACI marinama, osim marine u Slanom, istječu do kraja 2030. godine.
ACI također kontinuirano provodi aktivnosti očuvanja okoliša i društveno odgovornog poslovanja. Tokom 2024. godine organizirane su ekološke akcije čišćenja mora u marinama Vodice, Šimuni, Skradin i Milna. Kompanija je postala i član Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA), čime je dodatno potvrdila svoju posvećenost zelenoj tranziciji. Sve cjelogodišnje ACI marine u 2024. su dobile Plave zastave, priznanje za očuvanje okoliša i održivo poslovanje.
Za 2025. godinu ACI planira ulaganja od 9,7 miliona eura kako bi unaprijedio infrastrukturu i uslugu. No, ključno pitanje ostaje rješavanje koncesijskih ugovora koji istječu do 2030. godine, a što predstavlja najveći izazov za dugoročan rast kompanije.
