Ministar pomorstva Filip Radulović posjetio je Opštinu Tivat gdje je održao radni sastanak sa predsjednikom opštine Željkom Komnenovićem i njegovim saradnicima. Uspostavljanje sidrišta u tivatskom akvatorijumu, mogućnosti uvođenja reda i pojačanih mehanizama kontrole u ovu oblast, uspostavljanje marine za komunalne vezove na Seljanovu, ali i neometano funkcionisanje linijskog pomorskog prevoza brodovima na električni pogon – samo su neke od tema o kojima se razgovaralo.
Tokom sastanka ministar Radulović je ukazao na značaj sektora pomorstva i ulaganja u pomorsku infrastrukturu.
“Moramo raditi zajadno na ključnim infrastrukturnim projektima i unapređenju pomorskog sektora što će doprinijeti daljem ekonomskom razvoju opštine i cijele Crne Gore”, kazao je Radulović.
Tivatski zaliv – foto Boka News
Predsjednik opštine upoznao je ministra i njegove saradnike sa činjenicom da je u toku izrada Izmjena i dopuna Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra, kojim će se preciznije definisati tretman sidrišta u neposrednoj blizini ostrva Sveti Marko u tivatskom akvatorijumu. Opština Tivat izdvojila je sredstva za njihovo uspostavljanje i u narednom periodu preduzeće potrebne aktivnosti na tome da ona postanu operativna.
“Naš je cilj uvođenje reda u akvatorijum i ostvarivanje benefita u odnosu na činjenicu da na hiljade i hiljade plovila u određenom dijelu godine boravi u zalivu. Formiranje sidrišta bi moralo pratiti formiranje adekvatne usluge, kao što je usluga pražnjenja crnih tankova što je od višestrukog značaja, ne samo ekonomskog već i ekološkog”, naglasio je Komnenović tokom susreta i izrazio spremnost Opštine da da svoj doprinos u pionirskom poduhvatu uspostavljanja ove djelatnosti.
Potpredsjednik opštine Jovan Brinić i menadžerka opštine Tivat Ivona Petrović razgovarali su sa predstavnicima ministarstva o konkretnim koracima pravno-tehničke prirode koje je potrebno preduzeti kako bi se pitanje uspostavljanja sidrišta realizovalo u skladu sa važećim zakonima, uredbama i pravilnicima. Pored ministra Radulovića sastanku sa čelnicima opštine Tivat prisustvovali su državni sekretar Pavle Tripković, v.d. sekretar Ministarstva pomorstva Andrija Ražnatović i savjetnik u Ministarstvu pomorstva kapetan duge plovidbe Vladan Radonjić.
U komunikaciji sa svim nadležnim organima i javnim preduzećima, tivatska lokalna uprava nastaviće aktivnosti na realizaciji ove usluge.
Uvođenje zimskog reda letjenja, odnosno PSO-a, prvenstveno prema Cirihu, Frankfurtu, Amsterdamu, Patizu i Rimu, ključno je za bolju aviopovezanost Crne Gore tokom zime, ocijenio je vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric.
“Bez toga nema budućnosti vaduhoplovstva zimi. Bez toga će povezanost pasti na simboličan broj letova Air Serbie, Austriana i Turkisha, a to je tragedija za Crnu Goru”, rekao je Šćuric za Radio Crne Gore.
On je podsjetio da je 2020. godine bio u timu koji je radio PSO za Crnu Goru na zahtjev Nacionalne turističke organizacije (NTO), koja je, kako je kazao, kasnije odustala od tog rješenja, prenosi Portal RTCG.
“On u Crnoj Gori postoji, gotov je i može se, maltene, implementirati odmah. Čuo sam da će se možda raditi novi, ali ne znam ni kada, ni ko će ga raditi. To nije pretjerano veliki posao, od mjesec ili dva za dva, tri radnika Ministarstva koji treba da sprovedu načela koja traži EU. Nije ga teško napraviti. Ima ga u zemljama regiona i može se prepisati doslovce. Ako se uključi sve, može se sprovesti do sljedeće zime, tako da ima dovoljno vremena za to”, kazao je Šćuric.
On je dodao da je činjenica da Crna Gora tokom ljeta ima dobru avio povezanost, čak i znatno bolju u odnosu na veličinu, ali da je zimi situacija suprotna. Nepovoljno je, prema njegovim rječima, i što se Ryanair povukao sa crnogorskog tržišta tokom zime.
“No i pored toga, Aerodromi Crne Gore (ACG) su uspjeli da evidentiraju više putnika nego prethodne zime. Primjera radi, zvanični podaci su da je u decembru u Podgorici bilo hiljadu putnika više. U Tivtu takođe. Tako da sve čestitke ACG, koji su uspjeli da anuliraju jedan tako veliki minus nakon odlaska Ryanair”, rekao je Šćuric.
Podaci pokazuju i da građani Crne Gore moraju putovati do Tirane kako bi odletjeli ka evropskim destinacijama, jer primjera radi Ryanair iz Albanije leti ka 26 gradova, a Wizz Air u više od 50.
On je podsjetio da je Crna Gora mala država, koja i pored turizma kao strateške grane, ima mali potencijal za razvoj avio saobraćaja. Drugi hendikep je što je okružena velikim gigantima, odnodno aerodromom u Tirani koji je opslužio sedam miliona putnika, u Dubrovnik tri miliona i Prištini milion. Sva tri aerodroma imaju veliki broj linija, destinacija, odnosno niskobudžetnih kompanija.
“Sva ta tri aerodroma oduzimaju putnike Crnoj Gori, a pojedini djelovi Crne Gore putuju preko tih aerodroma”, naveo je Šćuric.
Nakon više od godine zarobljeništva, posada broda Galaxy Leader konačno je oslobođena zahvaljujući međunarodnim diplomatskim naporima
Posada broda Galaxy Leader, njih ukupno 25, oslobođena je i premještena u Oman nakon što su proveli 430 dana u zarobljeništvu Hutista. Brod za prijevoz automobila zarobljen je 19. studenoga 2023. godine u Crvenom moru, što je označilo početak kampanje Hutista protiv komercijalne plovidbe na tom području, piše gCaptain.
Ovo oslobađanje dolazi u trenutku smirivanja napetosti u regiji, zahvaljujući provedbi prekida vatre u Gazi i najavi Hutista da će smanjiti napade na brodove u Crvenom moru. Ipak, skupina je poručila kako će nastaviti s ciljanjem plovila povezanih s Izraelom dok se svi uvjeti prekida vatre ne ispune.
Detalji dramatične otmice broda “Galaxy Leader” prikazani su u videu ispod – pogledajte kako je započelo 430 dana zatočeništva.
Prema izjavi Ansar Allaha, odluka o oslobađanju posade donijeta je “na zahtjev Hamasa i uz podršku braće iz Sultanata Omana”. Predstavnik Hamasa u Jemenu, Moaz Abu Shamala, potvrdio je suradnju između jemenskih i palestinskih frakcija u vezi s ovim oslobađanjem.
Glavni tajnik IMO-a, Arsenio Dominguez, pozdravio je ovaj razvoj situacije, nazvavši ga “trenutkom velikog olakšanja” i “dokazom snage kolektivne diplomacije”. Dodao je kako je ovo važan korak prema normalizaciji operacija u Crvenom moru i očuvanju slobode plovidbe. IMO ostaje predan sigurnosti pomoraca diljem svijeta, koji i dalje riskiraju živote obavljajući svoj ključni posao.
Brod Galaxy Leader, registriran na Bahamima, operira pod japanskom tvrtkom NYK Line, dok je vlasnik broda podružnica izraelskog biznismena Abrahama Ungara, Ray Car Carriers. Kampanja Hutista, započeta zapljenom ovog broda, uzrokovala je ozbiljne poremećaje, uključujući više od 100 napada na plovila, potonuće dvaju brodova i smrt četvero pomoraca.
Iako prekid vatre donosi privremeno olakšanje, pomorski sigurnosni stručnjaci iz tvrtke Ambrey i Zajedničkog centra za pomorske informacije (JMIC) upozoravaju da situacija ostaje nestabilna, posebno za plovila povezana s izraelskim ili zapadnim interesima.
Nacionalni centar za odgovor na računarsko-bezbjednosne incidente (CIRT) upozorio je da je aktivna fišing kampanja koja je usmjerena na korisnike Crnogorske komercijalne banke (CKB).
U pitanju je obavještenje koje stiže elektronskom poštom i koje izgleda kao zvanična informacija banke, koja od korisnika traži da „verifikuju svoj račun“
“Link u poruci vodi na lažnu stranicu CKB banke, gdje se od korisnika zahtijeva unos ličnih podataka, uključujući identifikaciju i kontakt informacije, kako bi navodno ponovo aktivirali svoj račun”, navodi se u saopštenju CIRT-a.
Iz CIRT-a su zamolili korisnike za dodatni oprez i savjetovali da, ukoliko dobiju sličnu poruku, na nju ne odgovaraju, kao i da obrate pažnju na URL, jer fišing stranice često koriste varijacije naziva zvaničnih domena.
Iz CIRT-a su korisnike savjetovali i da ne otvaraju linkove iz sumnjivih poruka, pažljivo provjere adresu pošiljaoca i pažljivo čitaju sadržaj elektronskih poruka, jer fišing poruke obično sadrže gramatičke greške.
“Imajte u vidu da ozbiljna institucija nikada neće tražiti od vas da povjerljive informacije ili dokumenta dostavljate putem SMS poruka, elektronske pošte, ili društvenih mreža”, rekli su iz CIRT-a.
Ukoliko neki korisnici smatraju da su njihovi podaci zloupotrijebljeni, mogu prijaviti incident putem elektronske pošte kontakt@cirt.me, ili popunjavanjem formulara na internet stranici CIRT-a https://www.gov.me/cirt/prijavi-incident
The Chedi Luštica Bay sa ponosom objavljuje da je postao prvi hotel/rezort u Crnoj Gori koji je osvojio Responsible Hospitality VERIFIED™ značku od Forbes Travel Guide-a. Istovremeno je jedan od prvih 100 hotela/rezorta u svijetu koji je postigao ovu prestižnu nagradu.
Responsible Hospitality VERIFIED™ je vodeći industrijski standard održivosti za luksuzni turizam od strane Forbes Travel Guide-a, globalnog autoriteta u oblasti izuzetnosti u ugostiteljstvu, kao zvanična verifikacija održivosti za zajednicu hotela sa Star-Rated oznakama u više od 80 zemalja.
Opsežna procjena verifikuje hotele prema najboljim praksama za zaštitu životne sredine i podršku dobrobiti zaposlenih, gostiju i zajednice – stvarajući globalni standard za najfinije svjetske hotele i pouzdanu, nezavisnu verifikaciju za goste.
The Chedi Luštica Bay
Dizajniran u partnerstvu sa uglednim hotelijerom Herveom Houdreom, liderom u ovoj oblasti, Responsible Hospitality omogućava zahtjevnim gostima da donose svjesne odluke na osnovu konzistentnih, stručno osmišljenih globalnih standarda.
„Responsible Hospitality podrazumijeva stvaranje gostoljubivog, luksuznog iskustva za goste, uz istovremeno uvažavanje životne sredine i dobrobiti ljudi“, rekao je Houdre. „The Chedi Luštica Bay je pokazao izvrsnost kroz eliminaciju plastike za jednokratnu upotrebu, smanjenje upotrebe papira, ponudu lokalnih i sezonskih menija, angažovanje u humanitarnim aktivnostima i još mnogo toga.“
The Chedi Luštica Bay
“Čast nam je što smo prvi hotel u Crnoj Gori koji je dobio Responsible Hospitality VERIFIED™ oznaku. Ovo priznanje odražava svaki pažljivo osmišljen korak ka ostvarenju naše vizije regenerativnog turizma. Naša posvećenost prevazilazi granice hotela, jer zajedno sa lokalnom zajednicom radimo na zaštiti životne sredine, očuvanju kulturnog nasljeđa i stvaranju pozitivnog uticaja za buduće generacije”, izjavila je Milica Janković, direktorica domaćinstva i održivosti u hotelu The Chedi Luštica Bay.
Responsible Hospitality obuhvata teme poput otpada od hrane i vode, održivih sadržaja, programa reciklaže, potrošnje energije, zdravstvene sigurnosti, integracije sa lokalnom zajednicom i kulturom, i drugih aspekata.
Za više informacija o održivim inicijativama The Chedi Luštica Bay, posjetite sajt:
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila jutros u 5.14 časova na magistralnom putu Podgorica – Cetinje, na Bartutani, poginuo je N.A. (39), saopšteno je iz Operativno komunikacionog centra OKC Uprave policije.
N.A. je stradao kao suvozač, dok je N.P. koji je upravljao vozilom transportovan u Klinički centar Crne Gore.
Iz policije nije saopšteno kako je došlo do nesreće.
Saobraćaj je zbog uviđaja u prekidu.
Istraga je u toku.
Ovo je druga saobraćajna nesreća za 24 sata sa smrtnim posljedicama.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć u 19.55 časova, na putnom pravcu Rožaje – Špiljani poginuo je A.Lj. (19). U tom udesu jedna osoba je teško povrijeđena.
Iz Auto moto saveza Crne Gore upozoravaju da su putevi mokri te apeluju na vozače da je neophodna oprezna vožnja.
Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih nezgoda, a poginula je jedna osoba, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
U saobraćajnim nezgodama je jedna osoba teže povrijeđena, a osam lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, a u Ulcinju, Kotoru i Nikšiću po dvije.
U Baru, Tivtu, Bijelom Polju i Rožajama evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 306 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 27 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.
U Crnoj Gori danas se obilježava Dan novinara, povodom 23. januara 1871. godine kada je izašao prvi broj lista “Crnogorac”. I ove godine novinari u našoj zemlji svoj praznik dočekuju u nezavidnom ekonomskom položaju.
Iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) saopšteno je da je u godini za nama bilo 20 slučajeva napada na novinare, više nego u 2023, kada ih je bilo 16. “Nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike i treba da ih iskoriste, jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti”, poručeno je sa Foruma koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika i radnica, ističući da je zabilježen i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina – na novinarku Pobjede Anu Raičković. “Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni… Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani”, kazao je Kračković. Dodao je da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare, poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića.
Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnikia i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezane za Granski kolektivni ugovor.
SMCG je povodom Dana novinara Crne Gore u KIC-u “Budo Tomović” organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koja će biti otvorena do 1. februara.
U Crnoj Gori posluje oko 230 medija.
Priznanje Društva crnogorskih novinara: Sretenu Peroviću “Crnogorac”
Povodom 23. januara, Dana crnogorskog novinarstva, Društvo crnogorskih novinara dodijelilo godišnje nagrade.
Žiri u sastavu Radmila Uskoković, predsjednica i članovi dr Novica Vujović i Čedo Vukotić je odlučio da, između nekoliko istaknutih prijedloga, nagrada za životno djelo “Crnogorac” dodijeli akademiku Sretenu Peroviću, jednom od najstarijih crnogorskih novinara, istaknutom književnom stvaraocu.
Nagrade za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva pripadaju Miloradu Mrdi Boškoviću, novinarskom veteranu, Draganu Popadiću, bivšem direktoru Radio Tivta, Mileni Bubanji Obradović, novinarki Radio Berana, i Slobodanu Bobu Dobriloviću iz Radio Televizije Nikšić.
Godišnju nagradu dobijaju Vanja Kovačević, istaknuti novinar Televizije Crne Gore, zatim Bojana Robović, novinarka lista “Pobjeda” i Jelena Kontić, novinarka “Vijesti”.
Nagrada za reportažu “Radovan Jablan” pripala je Arneli Hajdarpašić, reporterki Televizije E.
Za istaknute mlade novinare proglašeni su Iva Perović, novinarka Radija Crne Gore, zatim Alma Tahirović, novinarka E Televizije i Andrija Radović, novinar dnevnog lista “Pobjeda”.
Žiri je za poseban doprinos brzom,objektivnom i istraživačkom informisanju specijalnom diplomom nagradio portale Pobjede, Glas Mrkojevića i Crnogorski portal.
Iz poštovanja prema žrtvama zločina na Cetinju priznanja će biti uručena na prigodnoj svečanosti polovinom narednog mjeseca.
Institut za medije Crne Gore
Loš socio ekonomski položaj medijskih radnika najveći izazov za bolju budućnost medija i novinarsta u Crnoj Gori – poručuju iz Instituta za medije Crne Gore povodom 23. januara Dana novinara
Najveći izazov za izgradnju bolje budućnosti medija i novinarstva u Crnoj Gori je loše medijsko okruženje za rad novinara – njihov loš socio-ekonomski položaj, nedostatak kolektivnog ugovora, slaba zaštita od prijetnji i napada. To ovu profesiju čini sve manje atraktivnom za studente novinarstva.
Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada.
Ovo su neki od ključnih nalaza analize „Budućnost medija u Crnoj Gori“, koju je prethodnih mjeseci proveo istraživački tim Instituta za medije, a koja će biti javno dostupna u narednih nekoliko dana.
Istraživanje je obuhvatilo nekoliko segmenata – budućnost novinarstva, budućnost medija kroz sam koncept, okruženje, vlasništvo, finansiranje, predstavljanje i participaciju, te budućnost korišćenja medija i povjerenje.
U Analizi se navodi da su institucije posljednjih godina nastojale da strateški urede oblast medija donošenjem Medijske strategije i izmjenom medijskih zakona. Međutim, ti propisi nijesu adekvatno odgovorili na neka od ključnih pitanja koja opterećuju medijsku scenu (transparentnost medijskog vlasništva, jaki strani uticaj u vlasničkim strukturama u medijima, neregistrovani portali, borba protiv dezinformacija…) niti su implementirali novu evropsku regulativu u ovoj oblasti. Sve to ukazuje na to da će se medijski zakoni ponovo mijenjati.
Značajno povećanja broja medija nije dovelo do medijskog pluralizma niti povećanja novinarskih standarda.
Procjenjuje se da trenutno ima oko 230 medija i da se taj broj skoro duplirao u odnosu na protekle godine.
Crnogorsko medijsko tržište je malo i pokretanje novih nema ekonomsko opravdanje. Medijska scena je pod jakim stranim uticajem, dominantno iz Srbije. Vlasnici četiri od pet televizija s nacionalnom frekvencijom jesu kompanije ili biznismeni iz Srbije, dok su u stranom vlasništvu dvije od tri dnevne novine. Kako ovi mediji imaju neizbježan uticaj na javno mnjenje i koriste se za širenje političkog uticaja, neupitno će uticati na kvalitet medijskog izvještavanja i opstanak medija koji su u lokalnom vlasništvu.
Vrijednost tržišta oglašavanja u Crnoj Gori procjenjuje se između 11,7 i 12 miliona eura. Najveći oglašivači su teleoperateri, a najveći udio, oko 50 odsto oglašavanja ide televizijama. To je trend koji se posljednjih godina ne mijenja.
Komercijalni mediji, osim od oglašavanja, novac dobijaju iz Fonda za medijski pluralizam i kroz državnu pomoć. Ukupan iznos tih sredstava u 2023. bio je 1,23 miliona eura, što je više nego prethodnih godina.
Trenutni samoregulatorni mehanizmi nijesu učinkoviti, ali potencijal za dalji razvoj je u novim izmjenama Zakona koji obavezuju medije da razviju internu samoregulaciju ukoliko žele novac iz Fonda za pluralizam medija. Primjenu ove zakonske odredbe mora pratiti i jačanje svijesti medija i novinara o značaju jake samoregulacije koju će građani prepoznati kao nezavisni autoritet koji može doprinijeti poboljšanju kvaliteta izvještavanja i kojem će s povjerenjem podnositi žalbe.
RTCG, koja je trenutno pod snažnim političkim uticajem vladajućih stranaka, ima zakonski garantovano finansiranje iz državnog budžeta. Međutim, za izgradnju profesionalnog i nezavisnog javnog servisa neophodno je zakonito obavljanje funkcije generalnog direktora i nezavisno donošenje odluka u upravljačkim tijelima.
Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada. Društvene mreže postaju sve češći kanal za informisanje, posebno kod mladih. Ovi trendovi dugoročno mogu uticati na to da tradicionalni mediji sve teže mogu ostvarivati svoju primarnu ulogu informisanja i edukacije građana.
Građani u velikoj mjeri prepoznaju važnost medijske pismenosti za društvo, zbog čega aktivna uloga institucija i civilnog sektora u ovoj oblasti dugoročno može biti značajna i uticajna. Osim što je Medijska pismenosti uvedena kao izborni predmet u osnovne i srednje škole, pa mladi kroz obrazovni sistem razvijaju vještine kritičkog mišljenja, institucije moraju raditi i na tome da ostale grupacije u društvu izgrade otpornost na dezinformacije.
Vaterpolisti Primorca savladali su večeras u Puli ekipu Primorja 14:11, u utakmici 13. kola regionalne Premijer lige.
Gosti su pitanje pobjednika riješili serijom od 5:0, sredinom posljednje četvrtine, za vođstvo od 14:10, dva minuta i 13 sekundi prije kraja.
Kotorski tim do petog trijumfa vodio je Dušan Matković sa pet golova.
Dvostruki strijelci u pobjedničkom timu bili su Draško Brguljan, Nika Šušiašvili i Marko Mršić, dok su se po jednom upisali Nikola Brkić, Đorđije Stanijević i Balša Vučković.
U domaćem sastavu najbolji je bio Tin Brubnjak sa četiri gola.
Vaterpolisti Jadrana i Šapca – foto Danica Šakotić PVK Jadran
Vaterpolisti Jadran M:tela pobijedili su večeras u Herceg Novom ekipu Šapca 18:8, u utakmici 13. kola regionalne Premijer lige.
Hercegnovski tim revanširao se rivalu za poraz u prvom međusobnom duelu i desetim trijumfom napravio veliki korak ka finalnom turniru.
Jadran je opravdao ulogu favorita i potpuno nadigrao rivala.
Poveo je na startu 3:0, a do polovine meča razliku je povisio na pet golova (9:4) i praktično već tada riješio pitanje pobjednika.
Najefikasniji u pobjendičkom timu bili su Dmiti Holod i Đorđe Lazić sa po tri, dok su po dva gola postigli Danilo Radović, Strahinja Gojković i Danilo Stupar.
Po jednom u strijelce upisali su se Uroš Vučurović, Jovan Vujović, Aleksandar Ivović, Matija Sladović, Vuk Milojević i Vasilije Radović.
Dvostruki strijelci za Šabac bili su Filip Novaković, Nenad Dragović i Andrija Korać.
