Udruženje pomorski kapetana Crne Gore se kao strukovno nevladino udruženje povodom predloga Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između AD “Crnogorska plovidba” Kotor i AD “Barska plovidba” Bar, obratilo otvorenim pismom predsjedniku Vlade Crne Gore, koje integralno prenosimo.
Radi Vašeg upoznavanja, Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore (UPKCG) je već dalo svoje saopštenje povodom Informacije o potrebi urgentnog rješavanja problema tekuće nelikvidnosti akcionarskog društva Crnogorska plovidba, koja je usvojena od strane Vlade Crne Gore, a koja sadrži pregled aktivnosti, kroz model poslovno-tehničke saradnje između dvije brodarske kompanije, koje aktivnosti podrazumijevaju:
- Barska plovidba preuzima u zakup brodove koji su u vlasništvu Crnogorske plovidbe, a koji su trenutno u najmu i angažovani do septembra 2025. godine, pri čemu će iznos zakupnine biti utvrđen u skladu s važećim tržišnim uslovima;
- 2. U zamjenu za unajmljene brodove, Barska plovidba će tokom 2025. godine, na ime plaćanja budućih najamnina, avansno i sukcesivno uplaćivati Crnogorskoj plovidbi nedostajuća sredstva do maksimalnog iznosa od 1.000.000,00 €. Avansno uplaćena sredstva, Crnogorska plovidba će koristiti za otplatu overdraft kredita Prvoj banci AD, isplatu zarada i drugih operativnih troškova vezanih za za brodove, uključujući troškove goriva, ulja, rezervnih djelova i potrošnog materijala;
U prethodnom saopštenju smo već iznijeli svoj stav da su navedene aktivnosti sadržane u Informaciji međusobno kontradiktorne. Naime, prva aktivnost podrazumijeva da će Barska plovidba brodove uzeti u zakup, te da će Crnogorskoj plovidbi plaćati zakupnine. Već druga aktivnost istog plana “spašavanja”, podrazumijeva da Barska plovidba brodove ipak biti uzeti u najam, a ne zakup, te da će Crnogorskoj plaćati najamnine.Takođe smo naveli razliku između Ugovora o najmu i Ugovora o zakupu golog broda i kakve to posljedice može da ima po oba brodara
Predlaganjem ovakve infromacije Vladi Crne Gore Ministarsvo pomorstva je pokazalo da ne zna razlike između zakupa i najma broda, kao i elementarne modele poslovanja brodarskih društava, odnosno modele komercijalnog iskorišćavanja brodova. Drugim riječima, ukazujemo da postoje i više nego bitne razlike između najma i zakupa broda, a resorno Ministarstvo pomorstva je bilo dužno da te razlike zna ili da konsultuje struku prije predlaganja ovakve informacije Vladi na čijem ste čelu.
Takođe, u svom prethodnom saopštenju smo naveli da je ugovor o zakupu broda, tako i ugovor o najmu normirani crnogorskim zakonodavstvom, konktetno Zakonom o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi i postavili pitanje kako predmet Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji uopšte može biti zakup ili najam brodova.
Odgovor je stigao posredstvom Zakona o slobodnom pristupu infromacijama. Naime, UPKCG je pribavilo Predlog ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji koji će biti predmet odlučivanja Skupštine akcionara dva brodarska društva koje su zakazane za 19. maj 2025.
U nastavku se daje naše zapažanje na tekst Predloga ugovora.
- Predlog ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji je u potpunoj suprotnosti sa sa informacijom koja je razmatrana i usvojena na sjednici Vlade Crnre Gore
Predmet ovog Ugovora nije zakup niti najam brodova Crnogorske plovidbe, te su stoga odredbe istog u potpunoj suprotnosti sa informacijom koja je razmatrana i usvojena na sjednici Vlade Crne Gore, koju je infromaciju predložilo resorno Ministarstvo pomorstva. S tim u vezi, apelujemo na Vladu Crne Gore da pozove na odgovornost resornog ministra i njegove saradnike jer je jedan plan spašavanja usvojen na sjednici Vlade, a drugi se u praksi sprovodi. Kako se radi o državnoj imovini velike vrijednosti, to je potrebno da Vlada Crne Gore u cijeli proces uključi i Zaštitnika imovinskopravnih interesa Crne Gore koji treba da svojim pravnim autoritetom zaustavi ovakvo postupanje Ministarstva pomorstva.
- Iako je članom 1 Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji predviđeno da je predmet istog upravljanje brodovima Crnogorske plovidba, predmet istog je savjetovanje i posredovanje u zaključivanju brodova
Predlog Ugovora ima svega pet članova, a isti, kako je gore navedeno, nosi naziv Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Ovakva vrsta ugovora nije posebno normirana Zakonom o obligacionim odnosima, pa se zasniva na opštim pravilima ugovornog prava. Istina je da ovaj ugovor omogućava fleksibilnost u definisanju prava i obaveza ugovornih strana, sve dok nije u suprotnosti sa prinudnim propisima, javnim poretkom ili dobrim poslovnim običajima, pa se isti u praksi koristi kada dvije ili više strana žele da kombinuju resurse, znanja ili tehnologije radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva. U pravnom smilsu, neimenovani ugovor se treba posmatrati kroz prizmu Zakona o obligacionim odnosima.
Kako se ovdje se radi o brodovima koji posluju na međunarodnom tržištu, odredbe takvog ugovora ne smiju biti u suprotnosti sa međunarodno prihvaćenom pomorsko-pravnom praksom, međunarodno prihvaćenim obavezama države Crne Gore i naravno crnogorskim zakonodavstvom.
S tim u vezi, član 1, kojim je definisan predmet ugovora, određuje da Crnogorska plovidba povjerava na upravljanje Barskoj plovidbi brodove “Kotor” i “Dvadesetprvi maj”. Dalje, upravljanje, u smislu primjene navedenog ugovora uključuje sledeće usluge: preduzimanje svih potrebnih radnji u cilju ugovoranja najamnina za brodove, podrška i savjetovanje u operativnim poslovima koji se odnose na obezbjeđivanje rezervnih djelova, goriva i ostalog potrošnog materijala, osiguranje, redovno servisiranje i remont brodova, obezbjeđivanje posade, ostalih resursa i logistike neophodnih za redovno funkcionisanje i plovidbu brodova; ostale usluge radi kvalitetnog upravljanja brodovima i optimizacije poslovanja.
Dakle, ugovorom nije definisano da Barska plovidba postaje “Kompanija” ili “Menadžer” broda, odnosno da Crnogorska prenosi odgovornost za upravljanje brodom na Barsku plovidbu u smislu primjene člana 68 Zakona o načinu upisa brodova, plutajućih objekata i instalacija za proizvodnju ugljovodonika u upisnike i stvarnim pravima na brodovima i instalacijama za proizvodnju ugljovodonika i međunarodnih instrumenata koji obavezuju Crnu Goru kao državu zastavu.
Kod naprijed iznesenog, jasno je da predmet ovog ugovora nije upravljanje brodom, već, između ostalog, pružanje savjetodavnih usluga i usluga posredovanja prilkom zaključivanja brodova.
Navodi se da je saglasno zakonskoj definiciji sadržanoj u gore navedenom zakonu, koja preuzeta iz međunarodnih instrumenata koji obavezuju Crnu Goru, kompanija pravno ili fizičko lice koje je vlasnik broda ili drugo pravno ili fizičko lice (menadžer ili zakupac broda) koje je preuzelo odgovornost za upravljanje brodom, kao i obaveze i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju (ISM Kodeks), dok je poslovođa (menadžer) broda pravno ili fizičko lice koje upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjava brod posadom.
Dakle, izjvesno je da autori ovog Predloga ugovora nisu imali u vidu da svaki ugovor o upravljanju brodom podrazumijeva tri komponente upravljanja i to Technical Management, Commercial Management i Crew Management, te da se kompanija, odnosno menadžer u zavisnosti od obima upravljanja, po pravilu upisuje u upisnik brodova. Zaninteresovanu javnost upućujemo na Bimco model ugovora o upravljanju brodom SHIPMAN 2024, koji se zbog specifičnosti broda, ali i složenosti režima odgovornosti vlasnika i menadžera, u smsilu primjene međunarodnih konvencija, po pravilu koristi u situacijama kada vlasnik broda brod daje na upravljanje.
Radi informisanja javnosti, SHIPMAN 2024 je ažurirana verzija BIMCO-ovog standardnog ugovora o upravljanju brodom, usvojena nakon dvogodišnjih konsultacija u kojim su učestvovali brodovlasnici, menadžeri, P&I klubovi, osiguravajuće kuće i pravni eksperti.
Ključni elementi ugovora uključuju kako smo već kazali Technical Management, Commercial Management i Crew Management kao i osiguranje broda, odnosno odgovornosti brodara prema trećim licima, te odredbe o trgovini emisijama, sankcijama, sajber bezbednosti i antikorupciji.
SHIPMAN 2024 ugovor jasno definiše prava i obaveze ugovornih strana, a naknade koje sleduju menadžera su podijeljene na godišnju naknadu i naknadu prije isporuke broda. Vlasnik broda plaća i posebnu naknadu za upravljanje emisijama u skladu sa EU ETS regulativom.
- Treći predmet Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji je zajam
Već smo ukazali da se ovaj Ugovor pravno mora posmatrati kroz prizmu Zakona o obligacionim odnosima.
Članom 2 određena obaveza Barske plovidbe da Crnogorskoj plovidbi na ime budućih ostvarenih najamnina obezbjediti za podršku likvidnosti u toku 2025. godine novčana sredstva u iznosu do 1.000.000,00 EUR (jedan milion eura), koji se iznos plaća avansno, u tranšama, a shodno dospjelim obavezama Crnogorske plovidbe prema povjeriocima.
Prvo izraz “na ime budućih najamnina” nema bilo kakvo uporište u zdravom razumu i struci jer je predviđeno da najamninu prima Crnogorska plovidba, što jasno potvrđuje da autori ovog šturog ugovora ne znaju šta istim žele postići.
Stav 2 člana 2 kojim je određeno da je Barska plovidba dužna da prilikom izbora unajmitelja vodi računa o postizanju najboljih mogućih prihoda koji su u momentu ugovaranja ostvarivi na tržištu, kao i da istovremeno vodi računa o reputabilnosti unajmitelja. jasno potvrđuje da se Barska plovidba ovdje pojavljuje u ulozi ne samo savjetnika već i posrednika, odnosno brokera. Dakle, crnogorska plovidba će osim redovne brokeraže, a vjerovatno i “address commission” plaćati posebnu proviziju Barskoj plovidbi za posredovanje sa redovnim brokerom i usluge savjetovanja, a ne upravljanja kako je već objašnjeno.
Član 3 jasno potvrđuje da je jedan o predmeta ovog ugovora savjetovanje Crnogorske plovidbe, a ne upravljanje brodovima, s obzirom da je stavom 1 određeno da se Crnogorska plovidba obavezuje da postupa po instrukcijama i savjetima Barske plovidbe, u vezi sa sprovođenjem usluga i ostalim pitanjima regulisanim ovim ugovorom. Ovo i iz razloga što Crnogorska plovidba Barskoj plovidbi ne prenosi pravo na upravljanje brodom kako smo naprijed ukazali.
Da se ovdje radi i o ugovoru o zajmu, potvrđuje stav 2 ćlana 3 po kojem se Crnogorska plovidba obavezuje da vrati Barskoj plovidbi avansno primljena sredstva iz člana 2.1 ovog Ugovora u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. juna 2026. godine.
Pritom nije ugovorena kamata, a ovdje se radi o ugovoru u privredi, tj. ugovoru između dva pravna lica. Radi javnosti ukazujemo da je ugovor o zajmu definisan članom 566 Zakona o obligacionim odnosima, kojim je propisano da se ugovorom o zajmu obavezuje zajmodavac da preda u svojinu zajmoprimcu određenu količinu novca ili kojih drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena istu količinu novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta. U ugovorima u privredi, kakav je ovaj ugovor, zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena.
Dakle, Crnogorska plovidba neće samo vratiti glavnicu već će za to platiti i zakonsku kamatu koja često bude viša od one koja se može ostvaritiu prilikom krditnog angažmana sa komercijalnom bankom.
Na kraju, stav 3 člana 3 predviđa da se Crnogorska plovidba obavezuje da plaća Barskoj plovidbi naknadu za upravljanje i pružanje usluga u iznosu od 9% ostvarenih prihoda po osnovu najamnine brodova. Ovo znači da će ugovorna naknada koju će Barska plovidba ostvarivati tokom trajanja ugovora iznositi 9% od ukupnih prihoda Crnogorske plovidba, a da se pritom ne radi o upravljanju jer Barska plovidba ne preuzima odgovornost za upravljanje, već o posredovanju i savjetovanju. Naravno redovni broker će ostvarivati svoju proviziju.
Iz svega gore navedenog, lako je zaključiti da se radi o ugovoru koji nije utemeljen u struci, te da je isti štetan prije svega za Crnogorsku plovidbu, koja, saglsno ugovoru, zadržava sve tri komponente upravljanja (Technical, Commerical, Crew Management), pa je u najmanju ruku apsurdno da za savjetovanje i duplo posredovanje Barskoj plovidba plaća 9% od ukupnih prihoda.
Dakle, saglasno odredbama Predloga ugovora Crnogorska plovidba ostaje kompanija u smislu primjene IMO Kodeksa, ostaje menadžer u smislu primjene Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine (MLC, 2006), i nastavlja da bude brodar u svom punom kapacitetu snoseći sve one troškove koje su svojstveni najmu kao trenutnom modelu komercijalnog iskorišćavanja brodova. Za šta onda Crnogorska plovidba plaća 9% od ukupnih prihoda?
Sve ovo ukazuje da se radi o štetnom ugovoru kojeg su sačinila lica koja nemaju elementarna znanja iz pomorstva, te u tom smislu apelujemo da preispitate postupanje resornog Ministarstva pomorstva, pa onda imajući u vidu da predmet Ugovora nije niti zakup niti najam niti upravljanje brodovima Crnogorske plovidba.
Uvaženi gospodine Predsjednice, vjerujemo da je potonja ura da ozbiljno shvatite nas apel, jer on nema nikakvu političku konotaciju, nego je vođen isključivo našom brigom za sve ono čemu svakodnevno svjedočimo da se loše radi u sektoru pomorstva, a od čega ne samo mi i naše porodice, nego hiljade gradjanja Crne Gore žive.
S obzirom na sve na šta smo Vam detaljno ukazali, jasno je da je Ministarstvo pomorstva obmanulo i samu Vladu u postupku donošenja odluke, plasirajuci kroz Informaciju netačne i neutemeljene i na zakonu i u praksi tvrdnje, a nakon toga sprovodeći potpuno drugi model od onog kojeg je usvojila Vlada Crne Gore na svojoj sjednici.
Prednje navedeno dovodi do toga da se u glasanju za ovakve odluke stiču i elementi određenih krivičnih djela, kako na strani članova Vlade koji su glasali za ovakav predlog Ugovora, tako i kod organa upravljanja oba privredna društva ukoliko ovakav Ugovor i usvoje. Ovim se potvrđuje i da izabrani organi upravljanja oba privredna društva nemaju stručnih kapaciteta za obavljanje poslova iz djelokruga svoje odgovornosti te da su birani po partijskom ključu.
Sve sto je nestručno i nedobronamjerno ovdje uradjeno, ne čudi ni najmanje sve one koji su duži vremenski period poznavaoci prilika u crnogorskoj pomorskoj administraciji. Ovdje se prije svega mislimo na činjenicu da je osoba koja je najviše štete nanijela sektoru pomorstva u svome mandatu pomoćnika ministra, specijalni savjetnik ministra Radulovića, kako smo mogli da čitamo iz saopštenja Ministarstva pomorstva. Na to smo ukazali i ministru Raduloviću prilikom našeg poslednjeg susreta.
Pored toga, v.d. generalna direktorica Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i usklađivanje propisa je u svega nekoliko mjeseci promijenila pozicije od savjetnika za korporativno upravljanje u Ministarstvu, preko imenovanja za generalnu direktoricu za vazdušni saobraćaj bez ijedne jedine reference vezane za ovaj sektor, te konačno imenovana na mjesto generalne direktorice za pomorsku privredu i pomorce, naravno ponovo bez ijedne reference za sektor pomorstva.
I sve to u momentu kada pomorcima prijeti da, uslijed nesposobnosti ministra Radulovića, dodju opet na tzv. Crnu listu. Kada se sve navedeno ima u vidu, onda strukovna udruženja, nažalost, više nemaju čime biti iznenađena jer svakodnevno svjedočimo lošim i nadasve štetnim potezima ministra Radulovića i dijela njegovog tima, od kojeg bi, posle svega, bilo iluzorno očekivati kvalitetna, na struci zasnovana rešenja problema u sektoru pomorstva.
Vjerujemo da jedino smjenom ministra Radulovića i imenovanjem osobe koja bi mogla da svojim ličnim i profesionalnim integritetom, zajedno sa ljudima iz struke, i kvalitetnim, novim timom u Ministarstvu pomorstva, pokuša u zadnji čas da spasi što se spasiti može. Ako uopšte i da, jer sa svakim novim potezom Ministarstva mi smo sve dalje od onoga čemu smo kao pomorska zemlja stermili i što nam je bio cilj.
Ne dozvolite da zbog grupe nesavjesnih u nestručnih ljudi, koji su se prihvatili nečega čemu nisu dorasli, kao Vlada uništite možda i poslednju šansu da Crna Gora vrati na međunarodnom nivou ugled koji je imala uvijek u pomorstvu, a da na nacionalnom nivou ugrozite značajne prihode koji dolaze iz sektora pomorstva.
U Kotoru, 12.05.2025.
S poštovanjem,
Upravni odbor UPCG
