Kotoranka M.G.V. (31) osuđena je na 31 dan zatvora zbog upravljanja vozilom pod dejstvom kokaina, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Kako se navodi, M.G.V. je, nakon što je privedena u sud, u nedjelju suđeno u hitnom postupku.
“Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović joj je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije”, kaže se u saopštenju.
Saobraćaj na putu Podgorica – Cetinje, na raskrnici Kruševo Ždrijelo, biće u potpunosti obustavljen u utorak 13. i srijedu 14. maja, od 15 do 19 časova.
Do obustave dolazi zbog izvođenja radova na postavljanju završnog sloja asfalta u sklopu izgradnje puta Cetinje – Čevo.
Kako je saopšteno iz Uprave za saobraćaj, vrijednost radova na dionici dugoj 23 kilometra je oko 33 miliona eura.
Radove izvodi kompanija “Mehanizacija i programat”.
Ova dionica predstavlja dio planirane saobraćajnice koja će spajati Cetinje i Nikšić vrijedne oko 80 miliona eura, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Tradicionalna manifestacija „Neđelja arhiva”, posvećena promociji bogate crnogorske istorije i podizanju svijesti o značaju arhivske djelatnosti i građe, biće održana u periodu od 26. do 30. maja, u organizaciji Državnog arhiva Crne Gore.
Ovogodišnja manifestacija, kako su kazali iz te državne ustanove, donosi izuzetno bogat i raznovrstan program, koji će obuhvatiti više od stotinu događaja na teritoriji cijele Crne Gore – konferencije, izložbe, prezentacije, predavanja, organizovane posjete učenika i nastavnika kao i dane otvorenih vrata.
U saopštenju za javnost navodi se da je direktor Državnog arhiva, Danilo Mrvaljević istakao da Nedjelja arhiva ima posebnu ulogu u povezivanju institucija i građana kroz zajedničko afirmisanje i valorizaciju bogate crnogorske kulturne baštine.
Neđelja arhiva je jedinstvena prilika da građanima približimo dragocjeno nasljeđe koje s posebnom pažnjom i odgovornošću čuvamo. Kroz bogat i raznovrstan program, želimo ukazati na ključnu ulogu arhiva kao temelja kolektivne memorije našeg društva. Vjerujem da će ova manifestacija, koja se održava širom Crne Gore, biti istinski praznik kulture i znanja, potvrđujući još jednom značaj Državnog arhiva kao čuvara pisane kulturne baštine i mjesta gdje se susreću istorija, kultura i savremeni trenutak – poručio je Mrvaljević.
Program će okupiti predstavnike brojnih institucija, kao i građane, koji će imati priliku da uživaju u pažljivo osmišljenom sadržaju, posvećenom nekim od najvažnijih trenutaka crnogorske istorije i znamenitim ličnostima koje su je oblikovale. Posebna pažnja biće posvećena i najmlađima kroz organizovane posjeta arhivskim odsjecima i prateće edukativne programe, s ciljem razvijanja svijesti o značaju očuvanja kulturnog nasljeđa.
Ovogodišnji program, kako ističu organizatori, između ostalih, obilježiće nekoliko značajnih događaja:
27. maj – Kotor
Promocija Zbornika radova sa Međunarodnog naučno-stručnog skupa „Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke”, posvećenog očuvanju kulturne baštine Boke Kotorske, u organizaciji Arhiva, 18h.
28. maj – Podgorica
Posjeta predstavnika SUBNORA Crne Gore i svečano potpisivanje Sporazuma o saradnji, koja će biti upriličena u Arhivskom odsjeku za istoriju radničkog pokreta u Podgorici, 13h.
28. i 29. maj – Cetinje
Prestižna V konferencija bibliotekara, arhivista i muzealaca – LAM 2025, u organizaciji Nacionalne biblioteke, Državnog arhiva i Narodnog muzeja Crne Gore. Konferencija će okupiti stručnjake iz zemlje i regiona i biće održana u svečanoj sali ,,Ivan Crnojević” u Vladinom domu (28. maj) i sali Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević” (29. maj).
Osim toga, u istom periodu širom Crne Gore biće predstavljene i brojne izložbe koje će nas podsjetiti na bogatu privrednu, kulturnu i prosvjetnu prošlost, kao i na značajne ličnosti koje su oblikovale crnogorsku istoriju:
26. maj
Rožaje, izložba „Privreda u Rožajama”, galerija Centra za kulturu, 14h.
27. maj
Podgorica, internet izložba „Sreski Narodni odbor Titograd / Narodni odbor sreza Titograd – Opšta uprava 1945–1959” (aopgizlozba2025.blogspot.com).
28. maj
Bar, internet izložba „Učiteljsko društvo u Baru 1919–1935” (izložba2025.blogspot.com).
29. maj
Cetinje, izložba „Učiteljska škola Cetinje”. Izložba će kroz autentična dokumenta i fotografije prikazuje bogatu prosvjetnu tradiciju prijestonice, 11h.
29. maj
Nikšić, izložba „Jefto Miletin Nikolić”, posvećena značajnoj ličnosti crnogorske istorije, svečana sala Tehnopolisa, 19h.
30. maj
Ulcinj, retrospektiva izložbi dokumenata i fotografija Arhivskog odsjeka Ulcinj iz perioda 2011–2024. godine, 12h.
Organizatori pozivaju sve građane, škole, institucije i ljubitelje istorije da svojim prisustvom uveličaju predstojeće događaje i daju doprinos očuvanju bogate arhivske baštine Crne Gore.
Zakupom dva broda Crnogorske plovidbe spašava se ta kompanija od stečaja, radna mjesta, ali i sami brodovi, čija je vrijednost skoro 30 miliona EUR, ocijenio je ministar pomorstva, Filip Radulović.
„Došli smo do jednog dobrog rješenja da se potpiše ugovor između Barske i Crnogorske plovidbe. Barska bi uzela u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, uplatila joj avans i time bi ta kompanija imala tekuću likvidnost“, rekao je Radulović na konferenciji za novinare.
On je ocijenio da na taj način spašavaju Crnogorsku plovidbu od stečaja, radna mjesta, jer niko neće ostati bez posla i dva broda koja vrijede skoro 30 miliona EUR, koja su otplaćena tek u januaru.
„Bila bi ogromna šteta da to preduzeće ode u stečaj“, dodao je Radulović.
On je kazao da je ovaj plan privremeno rješenje, kao i da ga je do kraja godine premijer zadužio da nađu model optimizacije obje firme da vide kako će ta pomorska plovidba izgledati u narednom periodu.
„Što se tiče širenja flote ili prodaje nema priče oko toga. Ovo je hitno rješavanje ovog gorućeg problema“, rekao je Radulović.
On je podsjetio da je stanje u kompaniji Crnogorska plovidba prilično loše i da duguju državi skoro 37 miliona EUR.
„Problem je počeo u januaru, a to je dug oko 400 hiljada EUR prema banci koji nijesu mogli da izmire. Ta banka je blokirala račun Crnogorske plovidbe, ali su u pregovorima sa tom bankom omogućili novi kredit i odblokirali račun tog preduzeća“, kazao je Radulović.
On je na pitanje novinara da li će se ove dvije komoanije spojiti odgovorio da se one ne mogu spojiti po Zakonu o privrednim društvima.
„Ja sam to predložio kao ideju, ali vidjeli smo da to nije moguće jer obje kompanije imaju negativan kapital“, dodao je Radulović.
Direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić, kazao je da je dug te kompanije prema državi 36 miliona EUR, a da je on zatekao kredit prema Prvoj banci i oko 320 hiljada EUR duga prema dobavljačima, koji je bio van valute.
„Razlog za ovakvo stanje leži u činjenici da smo imali saradnju sa jednim unajmiteljem koji je plaćao jedno vrijeme i 20 hiljada USD dnevno, ali je zapao u tešku finansijsku sutuaciju i ostao nam dužan preko 400 hiljada USD“, rekao je Tadić.
On je naveo da su morali da pokrenu arbitražni postupak, kao i da u vezi duga koji je narastao na 700 hiljada USD njihovi advokati čine sve da ga naplate.
„Ministarstvo je našlo jedini mogući model da prevaziđemo ovu situaciju odnosno da napravimo ugovor sa Barskom plovidbom”, naveo je Tadić.
Direktor Barske plovidbe, Boris Mihajlović, kazao je da je u prethodnom periodu ta kompanija zaključivala aranžmane po 11,5 hiljada USD po danu za brodove i sad su likvidni i imaju sredstva da pomognu.
On je naveo da očekuje da će četiri broda transformisati poslovanje.
„Prihvatili smo da od problema postanemo dio rješenja i da u saradnji i zajedničkim naporima pronađemo način da bolje upotrijebimo resurse tih brodova i da budu finansijski održivi“, dodao je Mihajlović.
On je kazao da je u pitanju izazovan proces koji zahtijeva podršku države.
„Barska ima rate do kraja 2032. godine i dug od oko 25 miliona EUR. Ministarstvo i Vlada su stali iza ovoga i očekujemo da će se pitanje tih dugovanja tretirati fleksibilnije i da ćemo u narednom periodu zajedničkim snagama pronaći model da postanemo održiviji“, zaključio je Mihajlović.
U Crnoj Gori je za vikend uhapšeno 69 vozača, zbog vožnje pod dejstvom alkohola ili droge, kao i drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Iz Uprave policije su saopštili da je za vikend evidentirana 51 saobraćajna nezgoda u kojoj je jedna osoba poginula, na teritoriji Podgorice.
Kako su rekli iz policije, u saobraćajnim nezgodama četiri osobe su teško povrijeđene, a 12 lakše.
“Službenici saobraćajne policije izdali su 1.360 prekršajnih naloga učesnicima u saobraćaju, podnijeli 176 prekršajnih prijava i privremeno oduzeli 14 pari registarskih oznaka“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je 27 vozača uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola, 21 zbog vožnje pod dejstvom droge i 21 zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
„Od tog broja, najviše osoba je uhapšeno u Podgorici – 36, zatim u Pljevljima osam, u Budvi pet i u Plavu četiri“, rekli su iz policije.
Oni su podsjetili da je od petka do 15. septembra na snazi Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih vozila, autobusa i kampera na pojedinim dionicama puteva u Crnoj Gori.
Iz policije su apelovali na vozače koji upravljaju tim kategorijama vozila da se upoznaju sa tekstom naredbe i poštuju ograničenja.
„Uprava policije nastavlja sa planskim lokalnim i nacionalnim akcijama u sklopu pojačane kontrole učesnika u saobraćaju sa posebnim akcentom na kontrolu motociklista i motocikala, kao i mladih vozača“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su apelovali na vozače da poštuju saobraćajne propise i vode računa o tehničkoj ispravnosti vozila.
Potražnja stranih državljana za kupovinom nekretnina u Hrvatskoj u stalnom je porastu, a najveći interes zabilježen je u deset županija – Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Gradu Zagrebu, Šibensko-kninskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Zagrebačkoj, Ličko-senjskoj i Karlovačkoj.
To je pokazala analiza korisničkog interesa portala Nekretnine.hr čiji je generalni direktor Mladen Matijević kazao da su strani korisnici sve informiraniji, da dolaze s jasnim očekivanjima i sve češće promatraju Hrvatsku ne samo kao destinaciju za odmor, već i kao mjesto za život ili ulaganje.
– Podaci o njihovim pretragama, u kombinaciji s tržišnim kretanjima, jasno pokazuju kako se taj interes konkretno odražava na cijene, tvrdi Matijević ističući kako su u vrhu interesa stranih kupaca Istarska i Primorsko-goranska županija. Već posljednjih nekoliko godina ove su dvije hrvatske županije u vrhu investicijskog interesa stranih kupaca jer spajaju atraktivnu obalu, urbanu infrastrukturu i dobru povezanost s inozemstvom. Među strancima je sve traženija Dalmacija, od Splita do Zadra gdje se nastavlja rast cijena nekretnina. Uz stabilan rast potražnje zajednički im je i jasan interes kupaca koji žele nekretninu uz more, ali i izvan prenapučenih lokacija.
Sedmo mjesto po interesu stranaca za ulaganje u nekretnine pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je sve koncentrirano na Dubrovnik. Iako je prosječna cijena prodaje za cijelu županiju u ožujku iznosila 3.709 eura po “kvadratu”, što je ne svrstava na vrh nacionalne ljestvice, Dubrovnik kao grad i dalje drži status jedne od najskupljih i najprestižnijih lokacija u Hrvatskoj. Upravo koncentracija luksuznih nekretnina i visoka potražnja za povijesnom jezgrom grada podižu interes stranaca, dok druga područja u županiji – poput Korčule, Metkovića ili Ploča – zadržavaju niže prosjeke i spuštaju ukupnu županijsku cijenu, pokazuje istraživanje portala Nekretnine.hr.
S prosječnom prodajnom cijenom od 3.321 eura po četvornom metru Grad Zagreb i dalje privlači snažan interes stranaca, dok se u okolnoj Zagrebačkoj županiji “kvadrat” prodaje za 2.175 eura. Niže cijene i dobra povezanost sa središtem glavnog grada čine prsten oko Zagreba posebno zanimljivim kupcima koji traže balans između lokacije i budžeta. Sve više u fokusu stranaca su Ličko-senjska i Karlovačka županija koje privlače kupce željne prirode, prostora i nižih početnih cijena.
Deseci kutija s nacističkim materijalom koji su argentinske vlasti zaplijenile tijekom Drugog svjetskog rata nedavno su ponovno otkriveni u podrumu Vrhovnog suda, priopćio je sud u nedjelju.
Tih je 83 kutija u Argentinu poslalo njemačko veleposlanstvo u Tokiju u lipnju 1941. japanskim parobrodom “Nan-a-Maru”, prema informacijama koju je sud uspio povezati, navodi se u priopćenju.
U to je vrijeme velika pošiljka privukla pozornost vlasti, koje su se bojale da bi njezin sadržaj mogao utjecati na neutralnost Argentine u ratu.
Unatoč tadašnjim tvrdnjama njemačkih diplomatskih predstavnika da se u kutijama nalaze osobni predmeti, argentinske carinske vlasti nasumično su pretražile pet kutija.
Pronašli su razglednice, fotografije i propagandni materijal nacističkog režima, kao i tisuće bilježnica koje su pripadale nacističkoj stranci. Savezni sudac zaplijenio je materijale i predmet uputio Vrhovnom sudu.
Još je nejasno zašto su predmeti poslani u Argentinu ni koje je mjere Vrhovni sud tada poduzeo.
Osamdeset četiri godine kasnije, sudski službenici naišli su na kutije dok su pripremali materijal za muzej Vrhovnog suda.
Otvaranjem jedne od kutija, identificirali smo materijal namijenjen učvršćivanju i širenju ideologije Adolfa Hitlera u Argentini tijekom Drugog svjetskog rata, priopćio je sud.
Sud je sada premjestio kutije u sobu opremljenu dodatnim sigurnosnim mjerama i pozvao Muzej holokausta u Buenos Airesu da sudjeluje u njihovu očuvanju i popisivanju.
Stručnjaci će ih također ispitati u potrazi za eventualnim tragovima o još uvijek nepoznatim aspektima holokausta, poput međunarodnih mreža financiranja koje su koristili nacisti.
Argentina je ostala neutralna u Drugom svjetskom ratu do 1944., kada je konačno prekinula diplomatske odnose sa silama Osovine i iduće godine objavila rat Njemačkoj i Japanu.
Od 1933. do 1954., prema Muzeju holokausta, 40.000 Židova došlo je u Argentinu bježeći od nacističkog progona u Europi. Argentina je dom najveće populacije Židova u Latinskoj Americi.
Ministarstvo turizma i Nacionalna turistička organizacija (NTO) raspisali su danas javni poziv za Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za ovu godinu, za koji je opredijeljeno 1,4 miliona EUR.
Programom je predviđena realizacija sedam ciljanih mjera podrške usmjerenih na unapređenje konkurentnosti destinacije, proširenje turističke ponude i produženje sezone.
Ministarstvo turizma realizuje tri mjere koje imaju za cilj ravnomjerniji turistički razvoj i bolju integraciju lokalnih zajednica.
“Prva mjera je podrška organizovanju manifestacija/festivala, čiji je cilj diverzifikacija turističke ponude kroz razvoj manifestacionog turizma sa akcentom na razvoj sjevernog regiona Crne Gore. Druga mjera je unapređenje ponude i podizanje kvaliteta usluga u ruralnom turizmu, odnosno podrška unapređenju smještajnih i pratećih kapaciteta u seoskim domaćinstvima, uz promociju održivosti i digitalizacije”, navodi se u saopštenju.
Treća mjera je unapređenje kvaliteta turističke ponude i digitalizacija, koja obuhvata razvoj ponude u oblasti kulturnog, sportsko-rekreativnog i avanturističkog turizma, kao i digitalne projekte.
NTO implementira četiri mjere usmjerene na promociju destinacije i unapređenje konkurentnosti.
“Četvrta mjera je podrška za razvoj MICE turizma, koja uključuje podršku za unapređenje kapaciteta za MICE turizam, za organizaciju međunarodnih događaja u Crnoj Gori i podršku za organizaciju studijskih posjeta organizatora MICE događaja”, navodi se u saopštenju.
Peta mjera je podrška za organizaciju studijskih posjeta turoperatora i turističkih agencija, čiji je predmet podrške organizacija studijskih posjeta Crnoj Gori u ovoj godini za predstavnike turoperatora i turističkih agencija sa emitivnih tržišta. Šesta mjera je partnerstvo sa turoperatorima i turističkim agencijama u promociji Crne Gore kao turističke destinacije, čiji je predmet podrške realizacija aktivnosti na promociji Crne Gore kao turističke destinacije u partnerstvu sa turoperatorima i turističkim agencijama sa emitivnih tržišta: Velike Britanije, Njemačke, Francuske i ostalih emitivnih tržišta za Crnu Goru, osim emitivnih tržišta zemalja regiona, u ovoj godini.
Sedma mjera je podrška za unapređenje organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima, čiji je predmet podrške unapređenje organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje u ovoj i/ili narednoj godini sa turoperatorima koji realizuju redovne letove ka Crnoj Gori sa emitivnih tržišta osim tržišta zemalja regiona.
Javni pozivi za sve mjere objavljeni su i dostupni na internet stranicama Ministarstva turizma i NTO-a.
“Pozivamo sve zainteresovane subjekte da apliciraju i doprinesu kreiranju raznovrsnije, održive i konkurentne turističke ponude Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.
Katolički vjernici danas, 12. maj, proslavljaju Svetog Leopolda, dok prvoslavni vjernici slave Svetog Vasilija Ostroškog.
Proslava Svetog Leopolda (12. maj 1866. – Padova, 30. jul 1942.)
Sveti Leopold je rođen 12. maja 1886. godine u Herceg Novom, kao Bogdan Mandić , a umro je u Padovi 1942. godine. Bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.
Sveti Leopold Mandić, pripadao je redu Kapucina.
Leopold Bogdan Mandić proglašen je svetim 1983. godine a Ivan Pavle II ga je opisao kao svećenika koji je imao tako snažan ekumenski duh da se kao žrtva prikazao Bogu, za uspostavu jedinstva među ljudima i vjernicima različitih konfesija.
Svete moći se od 1942. godine nalaze u njegovo ime posvećenom hramu u Padovi – Italija.
Proslava Svetog Vasilija (28. decembar 1610. – 29. aprila 1671.)
Svetim liturgijаmа danas će u svim prаvoslаvnim hrаmovimа biti proslаvljen prаznik Svetog Vаsilijа Ostroškog.
Sveti Vаsilije Ostroški Čudotvorаc rođen je u selu Mrkonjić u Popovom polju 1610.godine od roditeljа Petrа i Anаstаsije Jovаnović. Njegovim čudotvornim moćima u Mаnаstiru Ostrog pristupаju vjernici svih konfesija. U Ostrogu se svаke godine nа ovаj Dаn nekoliko hiljada ljudi posjeti Manastir Ostrog.
Oko 250 kilograma morskih plodova utrošili su uzgajivači iz Usdruženja “Marikultura” za spravljanje tradicionalnih jela: mušulje na buzaru, ružoto sa mušuljama, pašta sa mušuljama, salata sa mušuljama, kanape…
Manifestaciju „Dani bokeške mušulje i kotorskog vina“ na Pjaci od Kina je ispratio veliki broj stranaca, ali domaćih gostiju, koji su imali priliku da se dobro zabave uz pikantno jelo i pitko vino, sve to “začinjeno” prigodnom muzikom, što se moglo vidjeti i po njihovim veselim i nasmijanim licima. Za dobar muzički štimung potrudili su se članovi domaćih bendova- Fankulo i Trio Mare.
Zadovoljni su i organizatori i domaćini “fešte od vina i mušulja”: poslenici Turističke organizacije Opštine Kotor, članovi Udruženja Marikultura Kotor, vinari Kuće „Storia di Pietra“ sa Mirca. Udruženje je doniralo mušulje, utrošeno je oko 250 kilograma, a jedan uzgajivač je iznio i kamenice. Gosti su po svom ukusu uparivali jelo i vino, a za to su na meniju imali odličan izbor i povrh svega, mogli su i da prelistaju brošuru “Bokeška mušulja”, četvrto izdanje edicije „Nasljeđe ukusa“, da nauče recepte za crvenu i bijelu buzaru. Vina je u jednom trenu ponestalo, pa su domaćini “trknuli” do Mirca da donesu još.
Na trgu ispod stare topole svoje gastronomske delicije predstavilo je šest uzgajivača – Teodor Šupica, Saša Hudiček, braća Miloš i Andrej Krivokapić, Ljubo Bošković, Bobo Vujičić i sinovi i Luka Milošević, kao i kreativni, maštoviti članovi Udruženja “Karampana”. Svi su zadovoljni odazivom ove godine, drugi put kako organizuju ovu manifestaciju.
-Večeras smo od tridesetak kilograma mušalja i kamenica pripremili rižoto sa mušuljama, paštu sa mušuljama, salatu sa mušuljama, kanape i mušulje na buzaru, bilo je svega i sve je odmah prošlo, kažu Dragana i Ljubomir Bošković, bračni par iz Dobrote. Oni su sa svog porodičnog uzgajališta školjki “Pescatore” nadomak Perasta ubrali mušulje, spremili jela i uz širok osmijeh poslužili gostima.
-Drago nam je da ljudi vole naše proizvode, Kotor je godinama unazad prepoznatljiv po mušljama i kamenicama, gledaćemo da ova manifestacija iz godine u godinu raste i da postane tradicija kao što je to Bokeška noć i brojne druge koje su zastupljene na ovom području, poručuje Ljubo Bošković.
U Udruženju “Marikultura” rade na tome da u uzgoj uvedu nove vrste školjki, pa će ova manifestacija biti mnogo bogatija.
-Cilj nam je da u narednom periodi svi uključimo proizvodnju kamenica i dodatno, uzgoj vongole, “jakobove kapice”, “kapice male” i raznih drugih vrsta školjki, pošto je gastronomija neodvojivi dio turizma. Nadam se da ćemo mi, uzgajivači da unaprijedimo gastronomiju u našem zalivu, gradu, državi, kaže Luka Milošević, predsjednik Udruženja.
Ove godine, kako primjećuje Jovan Ristić, direktor TO Kotor, odaziv i atmosfera su bolji.
-Zadovoljni smo, uspjeli smo da ova dva proizvoda približimo prvenstveno našim gostima, ali i domaćem stanovništvu da se u ovom periodu prije sezone druže, da provedu vrijeme zajedno na ovim našim trgovima i, ono što je važno, da promovišemo mušulje naših proizvođača kojih ima dosta i koji iz godine u godinu unapređuju svoju proizvodnju. Isto tako, važno je da ovaj lijepi specijalitet, prvenstveno “mušulje na buzaru”, približimo našim gostima, kojih je večeras bilo mnogo, podijelio je Ristić svoje utiske sa nama. Istakao je značaj proizvodnje domaćeg vina, širenje kotorskih vinarija, kojih je već nekoliko u Grblju. Nažalost, gosti nisu imali priliku da ove večeri probaju vina iz grbaljskih vinarija, s obzirom da su njihovi kapaciteti već rasprodati, tako da su na fešti do izražaja došla kvalitetna vina iz vinarije “Storia di Pietra” sa Mirca.
-Ova kvalitetna vina se proizvode u ograničenim količinama i vrlo brzo nađu svoj put do potrošača i do restorana. Vinarija “Storia di Pietra” ima nešto veće kapacitete i zato su oni tu večeras, prva tura koju su donijeli je već potrošena, otišli su po drugu, kaže Ristić.
Mušulje i vina nisu bili “gratis”, već su mogli da se kupe po popularnim cijenama, a sav prihod je sakupljen kao donacija u humanitarne svrhe. Za razliku od prošle godine, kada je tim novcem nabavljen set uređaja za zdravstvene ustanove u Kotoru, ovoga puta sredstva od prodaje vina biće usmjerena na izdavanje nove brošure “Kotorska vina”.
-Kotorska opština, prvenstveno Grbalj, ima vinarsku tradiciju dugu vjekovima i lijepo je što se te vinarije pokreću ponovo, zato ćemo sljedeću brošuru posvetiti tome i današnjim proizvođačima, uz osvrt na uparivanje vina sa hranom. Što se mušulja tiče, od prihoda njihove prodaje ćemo vratiti dio sredstava uloženih u današnje veče i prvenstveno u štampu brošure ”Bokeška mušulja”, a ostatak ćemo usmjeriti u humanitarne svrhe, objasnio je Ristić. U ediciji “Gastro naslijeđe” TO Kotor je već objavila brošure o kotorskoj pašti, Dobrotskoj torti, Risanskim makarulima, a izradili su i suvenire vezane za ove proizvode- cegere sa recepturama.
-Od ove godine na našem punktu na Gurdiću imaćemo i prodaju suvenira koji su vezani samo za Turističku organizaciju, za naše proizvode (majice, šolje, magnete…) i publikacije, najavio je Ristić.
Uvode nove vrste u uzgoj
Prema podacima MONSTAT-a svi uzgajivači školjki proizvedu oko 170 tona plodova godišnje, što je za naše tržište možda čak i dovoljno, te marikulturisti svoj napredak vide ne toliko u povećanju količina, koliko u obogaćivanju ponude vrstama školjki. Svake godine se nose sa određenim problemima u uzgoju, koji su izraženiji krajem juna, kada uzgajalište počnu da napadaju jata orade i prave štetu, a dodatno kad more počne da se zatopljava, jer povišene temperature vazduha i vode značajno uvećavaju mortalitet kod školjki.
/M.D.P./
© BokaNews, 2021
