Ljeto se ne mora završiti u avgustu. U Portonovom, septembar donosi savršenu priliku za bijeg na obalu – uz manje gužve, prijatnije temperature i ekskluzivne pogodnosti osmišljene da vaš boravak učine još posebnijim.
Za parove koji traže mir i zajedničke trenutke, tu je Couple Retreat ponuda. Uživajte u luksuznom smještaju po cijeni već od 430 eura po noći, uz uključen doručak, besplatne ležaljke u Tapasake Pool Club-u i, u zavisnosti od dostupnosti, organizovan transfer od ili do aerodroma. Idealan izbor za one koji žele da se opuste i povežu u sofisticiranom mediteranskom ambijentu.
Portonovi Rental Offer Summer 2025.
Porodice mogu iskoristiti pogodnosti specijalnog Family Package aranžmana, sa cijenama koje počinju od 710 eura po noći za prostrani smještaj sa dvije ili tri spavaće sobe. Paket uključuje doručak, pristup plaži, i aerodromski transfer, u zavisnosti od dostupnosti, a sve osmišljeno za bezbrižan i ispunjen odmor.
Za one koji žele da ostanu malo duže, tu je i ponuda Stay More, Save More, koja donosi 10% popusta na boravke od tri i više noći. Cijene u okviru ove ponude kreću se od 387 eura po noći, uz sve pogodnosti koje pruža boravak u Portonovom.
Portonovi Rental Offer Summer 2025.
Bez obzira da li tragate za romantičnim vikendom, porodičnim odmorom ili produženim ljetnjim bijegom, septembar u Portonovom je savršeno vrijeme da se nagradite boravkom koji kombinuje luksuz, prirodu i mediteransku ležernost.
Portonovi Rental Offer Summer 2025.
Za više informacija i rezervacije, kontaktirajte nas putem stay@portonovi.com ili pozovite +382 67 932 999 (WhatsApp/Viber). Broj mjesta je ograničen. Uslovi i odredbe važe.
Vidimo se u Portonovom, tamo gdje ljeto traje duže.
Marina i kupalište Žanjic (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Optimus project/idejno rješenje/Printscreen)
Investitor d.o.o. Optimist iz Tivta planira izgradnju marine i kupališta na osnovu investicionog programa na Žanjicu. To se može vidjeti iz zahtjeva za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju marine i kupališta u uvali Žanjic, a koji je predat Agenciji za zaštitu životne sredine.
Kako se navodi u zahtjevu, cilj projekta je unapređenje turističke ponude ovog dijela Luštice kroz organizovano uređenje kupališta i izgradnju manje marine, uz očuvanje prirodnih i pejzažnih vrijednosti prostora. Posebna pažnja posvećena je analizi marinskog ekosistema, s obzirom na osjetljivost priobalnog područja i značaj očuvanja biodiverziteta.
Ukupna površina planiranog zahvata iznosi 9.272 m². Teren se sastoji od prirodnih kamenih terasa koje se kaskadno spuštaju prema moru, što omogućava optimalno uklapanje planiranih sadržaja u prirodni ambijent bez značajnih izmjena reljefa.
Marina i kupalište Žanjic (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Optimus project/idejno rješenje/Printscreen)
Uvala Žanjic predstavlja jednu od najatraktivnijih prirodnih lokacija na crnogorskom primorju, poznatu po izuzetnoj pejzažnoj vrijednosti, bistroj morskoj vodi i bogatom biodiverzitetu. Lokacija se prostire u priobalnom pojasu i neposredno je okružena gustom vegetacijom mediteranskog tipa, karakterističnom za ovo područje.
Pristup lokaciji je moguć putem uskog lokalnog puta koji povezuje unutrašnjost Luštice sa obalom, ali se najveći dio aktivnosti planira sa pristupom sa morske strane.
Prostor ima veliki vizuelni i ambijentalni značaj jer se nalazi u neposrednoj blizini turistički značajnih lokacija – Plave špilje, ostrva Mamula i rta Arza.
Projekat podrazumijeva izgradnju turističko-rekreativnog kompleksa koji uključuje kupalište i marinu male kategorizacije. Svrha projekta je valorizacija atraktivnog dijela obale u funkciji održivog turizma, uz očuvanje prirodnog ambijenta, povećanje pristupačnosti lokaciji sa mora i stvaranje dodatnih uslova za boravak i rekreaciju, navodi se u idejnom rješenju.
Marina i kupalište Žanjic (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Optimus project/idejno rješenje/Printscreen)
Kupalište je planirano kao uređen plato sa plažnim sadržajima, dok marina uključuje plutajuće pontone, pristanište i obalnu infrastrukturu.
Projekat ne predviđa trajne građevinske objekte na kopnu već koristi modularna i montažna rješenja minimalnog uticaja na prirodno okruženje.
Na kupališnom dijelu će biti postavljene drvene platforme, montažne kabine za presvlačenje, mobilni toaleti, tuševi i suncobrani sa ležaljkama. Sav mobilijar i oprema biće postavljeni na način koji ne zahtijeva betoniranje niti trajnu izmjenu prirodnog zemljišta, čime se čuva postojeća morfologija terena. Komunikacija korisnika unutar kupališta i između zone mora i kopna biće omogućena pomoću drvenih pasarela postavljenih iznad tla, izrađenih od prirodnih materijala otpornog na vlagu i sol.
Marinski dio podrazumijeva instalaciju plutajućih pontona koji će biti usidreni sistemom lanaca i sidara, bez invazivnog bušenja morskog dna. Pontoni su modularnog tipa, izrađeni od kompozitnih materijala otpornih na slanu vodu i UV zračenje. Predviđeno je formiranje pristanišnog kapaciteta za do 20 plovila manjih gabarita (do 12 metara dužine), a pristup plovilima će biti omogućen pomoću pontonskog mostića. Pristajanje i veza će se vršiti uz strogo poštovanje tehničkih mjera zaštite podmorja, bez direktnog kontakta sa obalom, stoji u dokumentaciji.
Idejno rješenje izradio je Optimus project iz Bijelog Polja.
Luštica Bay Internacionani padel turnir organizovan je ovog vikenda na Centrale Padel terenima, u organizaciji Padel kluba Padel Montenegro i domaćina Luštica Bay.
Turnir je održan u dvije kategorije – za žene i muškarce – i okupio je više od 40 igrača iz Crne Gore, regiona, ali i iz Italije, Španije i Australije. Publika, koja je do posljednjeg mjesta ispunila tribine, imala je priliku da uživa u jednom od najuzbudljivijih finala do sada na terenima Luštice.
Pobjednici u zenskoj kategoriji
Gianluca Pelonzi i Oier Zuazua su pobjedili par Vuka Veliškoviča i Dušana Kostića u finalu rezultatom 7-6, 3-6, 6-3. U ženskom finalu Tijana Popović i Vanja Crnadak su savladale Ivanku Simović i Jelenu Matijević rezultatom 7-6, 6-3.
Lustica Bay padel turnir
Luštica Bay je vremenom, kao padel parter i domaćin, postala pravo mjesto susreta ljubitelja ovog sporta – ovaj drugi internaticonalni Luštica Bay padel turnir to pokazuje, ističe predsjednik Padel kluba Padel Montenegro, Vjekoslav Pasković.
Posloži li joj se novi ‘plovidbeni red‘ kako je zamišljeno, Postira će iz morskog plavetnila otploviti u – muzejski akvatorij. Legendarni 62-godišnji brod Jadrolinije, koji je sve donedavno povezivao Elafite s Dubrovnikom, mogao bi uskoro biti pretvoren u svojevrsni muzej posvećen životu na otocima:
– Riječ je o inicijativi Grada Dubrovnika koja je prezentirana Jadroliniji na nedavnom sastanku s njihovim predstavnicima te će biti upućeno i službeno pismo namjere. Inicijativa je tek su svojoj početnoj fazi, stoga će više detalja biti poznato u narednom razdoblju, ali ono što je važno jest da Grad na ovaj način želi sačuvati Postiru s ciljem da postane muzej otočnog života – komentirali su iz dubrovačke gradske uprave vijest o ‘prenamjeni‘ jednog od najstarijih i među putnicima najomijenijih brodova Jadrolinije, koji desetljećima održava liniju između Gruža, Kalamote, Lopuda i Šipana. Stanovnici elafitskih otoka posebno su emotivno doživjeli ovoljetni rastanak od Postire kao dijela svakodnevice. Taj brod je otočanima godinama bio spona s kopnom, prijevozno sredstvo kod odlaska u školu ili bolnicu, za sprovode i vjenčanja, kao i za siguran način prijevoz tereta, spenze, lijekova…
Ostvare li se planovi, redovitu će plovidbu m/b Postira, porinuta u Uljaniku davne 1963., sad zamijeniti preobrazbom u Muzej otočnog života. Cilj je ne samo očuvati baštinu nekadašnje brodogradnje, već i od Postire stvoriti kulturnu atrakciju privlačnu i turistima.
Iz Jadrolinije su potvrdili kako su upoznati s inicijativom dubrovačke gradske uprave:
– Postira je brod bogate povijesti i velikog značaja, kako za Jadroliniju tako i za žitelje elafitskog područja te ćemo u razmatranju njegove budućnosti svakako biti otvoreni za pozitivne i hvalevrijedne inicijative – poručili su iz nacionalnog brodara o budućnosti Postire kojoj su nedavno istekla potrebna odobrenja za plovidbu.
Neslužbeno se doznaje da bi Jadrolinijina ‘starica‘ mogla postati ploveći muzej ili pak dobiti stalni vez vjerojatno negdje na Elafitima, gdje bi posjetiteljima ponudila autentičan prikaz života otočana. Moguće je i da bi poslužila kao mjesto različitih umjetničkih događanja i kreativnih radionica.
Ozbiljnost namjera oko Postire potvrdio je i sam dubrovački gradonačelnik Mato Franković, rekavši kako bi bila šteta da u rezalištu završi kultni brod s kojim su toliko vezani žitelji triju elafitskih otoka. Otkrio je Franković kako u Jadroliniji postoji spremnost na otkup ili darovanje Gradu Dubrovniku plovila na muzejske namjene. Postira inače ne bi bila prvi rashodovani Jadrolinijin brod predan na upravljanje lokalnoj samoupravi. ‘Pretekao‘ ju je stariji rođak-umirovljenik ‘Tijat‘, putnički brod za lokalne linije iz 1955. koji je lani otkupila Šibensko-kninska županija radi preuređenja u brod-muzej. ‘Tijat‘ je u srpnju 2023. povučen iz aktivne plovidbe nakon 68 godina, a ostat će u Šibeniku kao simbol bogate pomorske tradicije tog kraja.
Povijest
M/B Postira je kao putnički brod iz flote Jadrolinije izgrađena 1963. godine u pulskom brodogradilištu Uljanik. Na liniji na Kalamotu, Lopud i Šipan ‘naslijedila‘ je m/b Perast koji je uništen tijekom agresije na dubrovački kraj. Uz Postiru i Perast, u istoj su seriji postojala još dva motorna broda, Punat i Porozina, svi poznati pod nadimkom “4P”. Otočani su Postiru hvalili i zbog odličnih maritivnih sposobnosti – u niz prilika pokazala je kako jedina može isploviti tijekom valova od šiloka. Kapaciteta 380 putnika, Jadrolinijina umirovljenica duga 44,6 i široka 8,1 metara plovila je najvećom brzinom od 12,2 čvora.
Potres sravnio sela u Afganistanu, više od 800 mrtvih Foto: – / Shutterstock
Više od 800 ljudi poginulo je u potresu magnitude 6 koji je kasno u nedjelju pogodio istočni Afganistan.
U udaljenoj planinskoj pokrajini Kunar zbog blokiranih cesta spasilačke su operacije otežane i moraju se provoditi iz zraka.
Cijela su sela sravnjena, strahuje se da bi broj poginulih mogao biti znatno veći jer su mnogi još zarobljeni pod ruševinama.
Talibani su pozvali na međunarodnu pomoć, a neke zemlje već su se odazvale.
Potres je bio posebno razoran jer je žarište bilo na maloj dubini, od 8 kilometara. Snažno se osjetio od Kabula do pakistanskog glavnog grada Islamabada.
– Helikopterom smo evakuirali oko 200 ozlijeđenih u bolnicu u Jalalabadu, a oko 300 do 350 ljudi još je uvijek pod ruševinama. Sve naše kuće potpuno su uništene, rekao je Zadran, stanovnik sela Wadir Ghaziabad.
– Ukupno 25 ljudi iz moje obitelji poginulo je i još uvijek su pod ruševinama. Molim međunarodnu zajednicu da nam pomogne, a bog će ih nagraditi, rekao je Mohammad Ibrahim, stanovnik sela Wadir Ghaziabad.
NOVI SAD – Srbijanska policija upotrijebila je u ponedjeljak navečer šok-bombe i rastjerala nekoliko stotina građana koji su se nakon komemoracije na Željezničkom kolodvoru kretali prema sveučilišnom kampusu, prenijela je agencija Beta.
Više hiljada Novosađana okupilo se ranije kako bi obilježili deset mjeseci od tragedije na kolodvoru u kojoj je život izgubilo 16 osoba, a nakon odavanja počasti velik broj građana odazvao se pozivu studenata i uputio prema kampusu kako ni ‘čuvali fakultet‘.
Žandarmerija tukla okupljene
Kod Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja naišli su na policijski kordon koji ondje dežura od jutra. Građani su im zviždali i dobacivali, ali bez fizičkih incidenata.
U tom trenutku iz sporedne ulice izašla je žandarmerija te upotrijebila šok-bombe ili slična sredstva, a potom potrčala za okupljenima pokušavajući ih udarati, prenosi Beta.
Građani su se razbježali prema kampusu. Velik broj pripadnika policije i žandarmerije krenuo je za njima, a dio je stigao i do Filozofskog fakulteta, gdje već sedam dana borave policajci na poziv dekana Milivoja Alanovića.
Okupljanje na Željezničkom kolodvoru završilo je nešto poslije 21 sat, kada se veći dio građana razišao, dok je manja skupina krenula u kampus.
Nitko nije napao policiju
Veliki broj pripadnika Žandarmerije i policije potisnuo je grupu građana, studenata i srednjoškolaca, koji su nakon komemorativne šetnje zastali ispred DIF-a u Novom Sadu, a tom prilikom je policija bacila bar dvije šok bombe, a korišten je i biber sprej, ispričao je novinar Žarko Bogosavljević za N1 i dodao da “nije bilo nikakvih provokacija i da nitko nije napao policiju”.
“Udarali su svakog tko je zastao, nastavili su da love ljude i prolaznike. Potpuno su ih rastjerali u drugim ulicama, koristili su pendreke… Neki su privedeni, a čuli smo i jauke. Nije mi jasna ova akcija policije i Žandarmerije, ovo kao da je neko želio da se ovakve scene naprave”, rekao je on. Dodao je kako ovakve scene nije video još od 1996. godine.
“Policija je tada imala običaj napadati demonstrante bez ikakvog povoda. Ovdje su ljudi stajali 20 metara udaljeni od policije i vikali parole. Nitko nije napao policiju, niti nasrnuo na objekt… Ovo je bilo pokazivanje sile nad daleko manjim brojem ljudi i neko je želio napraviti ovakve scene”, dodao je on.
Bogosavljević je ispričao da je prethodno grupa od 500 ljudi nakon komemorativnog skupa došla poslije 22 sata na 100 metara od DIF-a i da su ih srednjoškolci pitali žele li da dođu do DIF-a da pozdrave dekana i oni su stali ispred i uzvikivali razne parole upućene policiji i dekanu DIF-a Patriku Dridu.
Za evropske zlatne i bronzane „mlade ajkule“, članove PVK Jadran, juče je organizovan prijem na kojem su im predsjednik Opštine i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Stevan Katić i Miloš Konjević, uručili plakete, zahvalivši im se na vrhunskim rezultatima i predstavljanju svog grada na najbolji način.
Bila je to prilika da se podsjeti na evropsko zlato iz Oradee, koje su osvojili reprezentativci Strahinja Gojković, Danilo Stupar, Nikola Petrović, Miljan Bošković i Luka Todorović, kao i fizioterapeut reprezentacije Vladislav Mlađen, ali i na evropsku bronzu kojom su se u Istanbulu okitili braća Stefan i Strahinja Vraneš, Dimitrije Milić, trener Dušan Ivanovski i fizioterapeut Vladislav Mlađen.
Njihov rezultat je na ponos Herceg Novog, kazao je predsjednik Katić, upućujući im još jednom čestitke.
Vaterpolisti prijem
„Hvala vam što ste nas predstavljali na ovako značajnim takmičenjima i što ste svojim trudom, požrtvovanjem i velikim odricanjem postigli ovakve rezultate, do kojih se sigurno ne dolazi lako. Kada vidimo vaše medalje, vaterpolo definitivno ima perspektivu u Herceg Novom. Sa izgradnjom olimpijskog bazena, svi ćete imati priliku da se još više dokazujete, imaćemo mogućnost da organizujemo velika takmičenja i da osvajate medalje u svom gradu“, istakao je Katić i potvrdio da će i u narednom periodu vaterpolisti imati podršku svog grada za brojna takmičenja koja ih očekuju.
Uz plakete, prema odluci Opštine Herceg Novi, trofejne momke očekuje i finansijska nagrada za rezultate postignute na visokorangiranim međunarodnim takmičenjima.
Čak 9 od 13 golova u finalu postigli su Jadranaši, a kapiten reprezentacije za igrače do 18 godina, Strahinja Gojković, proglašen je za MVP evropskog prvenstva. U ime svojih saigrača, danas je zahvalio na prijemu i podršci.
„Osjećali smo vašu podršku tokom cijelog takmičenja. Nadam se da ćemo i u budućnosti ostvarivati još veće uspjehe i bolje rezultate, a ovakvu saradnju nastaviti“, kazao je Gojković.
Predsjednik PVK Jadran, Boro Lučić, istakao je da je današnji prijem za mlade vaterpoliste još jedan pokazatelj povezanosti grada i kluba, a to se posebno vidi kada su u pitanju uspjesi djece i omladinaca Jadrana.
Vaterpolisti prijem
„Treće i prvo mjesto (U16 i U18) u Turskoj i Rumuniji, u svojim kategorijama, dokaz su zaista dobrog rada u PVK Jadran, ali i činjenice da je ovaj grad veliki rasadnik talenata. Možemo biti sigurni u budućnost vaterpola u Herceg Novom, a samim tim i u budućnost crnogorske reprezentacije. Nadam se da će Jadran i Opština nastaviti da sarađuju kao što sarađuju danas, i da ćemo se u budućnosti još više okupljati, radovati i čestitati našim momcima na osvajanju novih medalja“, kazao je Lučić.
Trofejnim momcima čestitao je i pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica, a prijemu je prisustvovao i direktor PVK Jadran, Miloš Mračević.
Da kultura može liječiti dušu, a razgovor o mentalnom zdravlju biti jednako važan kao i umjetnost, uvjerićemo se od 4. do 6. septembra u Kotoru, na prvom festivalu ovog tipa u Crnoj Gori – „3 dana duš(ž)e”
Iza cijele ideje stoji osnivač i direktor, Kotoranin, 23-godišnji Martin Krivokapić, koji je festival pokrenuo, kako kaže, spontano – ali s jasnom misijom.
“Želio sam da napravim prostor u kojem će se spojiti scena i život, umjetnost i unutrašnji svijet. Društvo ne može biti zdrvo bez pojedinaca koji to jesu. Razgovor i umjetnost otvaraju vrata koja inače ostaju zatvorena – naročito u vremenu kada pritisci svakodnevnice, neizvjesnost i tihe krize oblikuju naše živote. Ni o kulturi, ni o mentalnom zdravlju se kod nas ne govori dovoljno, a zajedno mogu pružiti mnogo više nego odvojeno,“ objašnjava Krivokapić.
Festival je zamišljen kao trodnevno putovanje kroz tri generacije: od starijih, preko srednje generacije, do mladih. Svaki dan donosi stručno predavanje ili panel i pozorišnu predstavu, pažljivo biranu da oslikava temu dana.
Tako će se prvog dana govoriti o tome kako prošlost oblikuje sadašnjost, drugog o problemu burnout-a, a trećeg o izazovima mladih u ljubavi i odrastanju.
Martin_Krivokapić – froto privatna arhiva
Publiku uveče očekuju glumački velikani poput Tanje Bošković, Radeta Marjanovića, Slavena Došlo, Maje Šuše, porodice Savić i nagrađivane predstave – od kultnog komada „Za dobra stara vremena“ do intimne drame „Zatvaranje ljubavi“. Cijeli program odviće se pod vedrim nebom na terasi Instituta za biologiju mora.
Krivokapić ističe da je želio festival koji će biti više od kulturnog događaja:
“Ovoj festival nije predstava. Nije ni terapija. On je prostor između. Želimo da ljudi izađu iz sale sa osjećajem da su nešto doživjeli i razriješili u sebi,“ kaže on.
Da je ideja naišla na odjek, pokazuje i veliko interesovanje – ulaznice za prvi dan su gotovo rasprodate, dok se karte za naredne programe mogu rezervisati preko Instagram stranice bymirakul ili pozivom na broj telefona objavljen na društvenim mrežama.
Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor, festival „3 dana duš(ž)e” obećava da će postati događaj koji se pamti.
Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) potpisao je juče u Podgorici sponzorski ugovor sa najboljim crnogorskim jedriličarem, četvorostrukim olimpijcem, Milivojem Dukićem, pružajući mu podršku u visini od 5.000 EUR.
Saopšteno je da CGES tim partnerstvom potvrđuje svoju posvećenost podršci najboljim sportistima i promociji vrijednosti, upornosti, najboljih rezultata.
Direktor CGES-a Ivan Asanović kazao je da snaga vjetra koja pokreće jedrilicu podsjeća na snagu energije kojom ta kompanija gradi sigurnu energetsku budućnost Crne Gore.
“Naš Milivoj pokazuje da se hrabrost i istrajnost uvek nagrađuju – a CGES želi da bude dio tog puta. Sport nas uči da su energija i strast jednako važni kao i snaga i zato smo ponosni što stojimo uz najboljeg. Ova saradnja nije samo ugovor, već zajednička misija i ujedno inspiracija svima koji vjeruju u svoje snove”, rekao je Asanović.
Dukić, najbolji sportista u izboru Crnogorkog olimpijskog komiteta, zahvalio se CGES-u što je prepoznao vrijednost i značaj sporta kojim se bavi.
“Nakon izuzetno uspješne završene sezone, vjerujem da ću i u narednom periodu opravdati ukazano povjerenje i nastaviti nizati vrhunske rezultate. Ova saradnja potvrđuje da vrhunski sport i društveno-odgovorno poslovanje idu ruku pod ruku, dajući vjetar u leđa novim sportskim uspjesima”, rekao je Dukić.
On je istakao da mu podrška mnogo znači, navodeći da svaki uspjeh na regatama sada nosi i dodatnu motivaciju – povjerenje koje je dobio od Crnogorskog elektroprenosnog sistema.
Saopšteno je da Crnogorski elektroprenosni sistem kontinuirano teži da bude primjer društveno-odgovornog poslovanja kroz konkretne i održive aktivnosti koje ostavljaju pozitivan trag.
“Ulaganjem u prosvjetu, nauku, sport, kulturu, nevladin sektor, dokazali smo da razumijemo potrebe društva i da aktivno doprinosimo njegovom razvoju”, stoji u saopštenju iz te kompanije.
Na platou palate Ivelić u Risnu u nedjelju je svečano otvoren 4. Festival etnološkog filma – FEF Risan 2025. u organizaciji NVO „Medaur“ – Društva za njegovanje kulturnog nasljeđa Risna.
Publiku je najprije pozdravila izvršna direktorica Festivala, Jelena Čečur, istakavši da je ovogodišnja tema festivala posvećena graditeljstvu kao segmentu kulturnog nasljeđa.
Četvrti Festival etnološkog filma
„Graditi, ostaviti ljudski trag – poruka je ovogodišnjeg programa, koji kroz filmske priče i prateće sadržaje podsjeća da arhitektura i prostorni identitet oblikuju kulturnu baštinu i povezuju generacije“, kazala je Čečur. Podsjetila je da malo koje mjesto u Crnoj Gori ima tako bogate slojeve kulturne prošlosti kao Risan. „Arheološki ostaci, kulturno-istorijski objekti i zadužbine pokazuju da graditeljski poduhvati nijesu samo fizičke strukture, već i svjedočanstva o vrijednostima i identitetu zajednice. Nasljeđe nam nije dato samo na korišćenje, već nam je povjereno u amanet za buduće generacije“, poručila je ona i dodala da zajednica i svi koji prepoznaju kulturnu odgovornost ne smiju ostati nijemi posmatrači, već da moraju odmah reagovati, preuzeti inicijativu i zajednički osigurati zaštitu i afirmaciju naše baštine.
Selektor festivala i reditelj, Vladimir Perović, naglasio je da publiku očekuje 13 filmova različitih autora i estetika, koji na raznovrsne načine osvjetljavaju ljudsku prirodu kroz graditeljske poduhvate. „Neko gradi zato što mu treba, neko zato što želi da pokaže moć. Smjenjivale su se epohe, negdje su se iskazivale osobine pojedinca, a negdje čitavih društava. Vidjećete ljepotu jednostavnosti, ali i rasipnost oholosti. Uz prateće programe, naš filmski izbor uhvatiće mnogo toga što se iskazuje kroz ljudsku prirodu“, kazao je Perović.
Četvrti Festival etnološkog filma
Festival je proglasila otvorenim Tatjana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor. „Evo, dočekali smo i četvrti festival koji više nije samo festival etnofilma, već festival sa bogatim i šarolikim programom. On je počeo ozbiljno da živi svoj život i to nas uvjerava da će trajati dugo. Vaš entuzijazam i rad daju festivalu snagu, a moj posao je da prepoznam kvalitet i podržim ga“, kazala je Kriještorac.
Nakon svečanog otvaranja prikazan je iranski film Isatis. Publiku večeras, drugog dana festivala, od 20:30h u dvorištu palate Ivelić, očekuje premijera filmova nastalih na radionici dokumentarnog filma „Kultura u kadru – objektivom kroz nasljeđe“, kao i projekcija ostvarenja Dom, Nekome svom, Mala Juga, Na krovovima onih koji spavaju i Graditeljka.
U utorak, 2. septembra na programu su filmovi: Ide život, Sjenka kralja, Sačuvaj Bože i Kešavačara – Zlatni most. Završnog dana, u srijedu 3. septembra, program donosi projekcije filmova Nemački ašov na Kalemegdanu, Biljeg i Snovi sela Daje. Nakon centralnog dijela u Risnu, FEF će gostovati i na tri lokacije sa početkom programa u 19 časova: u Domu starih Grabovac u Risnu 4. septembra), Gornjem Morinju (5. septembra) i Gornjem Grblju (7. septembra).
Festival se održava uz podršku Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Filmskog centra Crne Gore, Crnogorske kinoteke, Ministarstva turizma, Turističke organizacije Kotor, JU Udruženja žena Risna, mjesnih zajednica Morinji i Gornji Grbalj, JU Doma starih Grabovac, porodice Ždraljević, kao i brojnih prijatelja festivala.
