Nakon više od godine zarobljeništva, posada broda Galaxy Leader konačno je oslobođena zahvaljujući međunarodnim diplomatskim naporima
Posada broda Galaxy Leader, njih ukupno 25, oslobođena je i premještena u Oman nakon što su proveli 430 dana u zarobljeništvu Hutista. Brod za prijevoz automobila zarobljen je 19. studenoga 2023. godine u Crvenom moru, što je označilo početak kampanje Hutista protiv komercijalne plovidbe na tom području, piše gCaptain.
Ovo oslobađanje dolazi u trenutku smirivanja napetosti u regiji, zahvaljujući provedbi prekida vatre u Gazi i najavi Hutista da će smanjiti napade na brodove u Crvenom moru. Ipak, skupina je poručila kako će nastaviti s ciljanjem plovila povezanih s Izraelom dok se svi uvjeti prekida vatre ne ispune.
Detalji dramatične otmice broda “Galaxy Leader” prikazani su u videu ispod – pogledajte kako je započelo 430 dana zatočeništva.
Prema izjavi Ansar Allaha, odluka o oslobađanju posade donijeta je “na zahtjev Hamasa i uz podršku braće iz Sultanata Omana”. Predstavnik Hamasa u Jemenu, Moaz Abu Shamala, potvrdio je suradnju između jemenskih i palestinskih frakcija u vezi s ovim oslobađanjem.
Glavni tajnik IMO-a, Arsenio Dominguez, pozdravio je ovaj razvoj situacije, nazvavši ga “trenutkom velikog olakšanja” i “dokazom snage kolektivne diplomacije”. Dodao je kako je ovo važan korak prema normalizaciji operacija u Crvenom moru i očuvanju slobode plovidbe. IMO ostaje predan sigurnosti pomoraca diljem svijeta, koji i dalje riskiraju živote obavljajući svoj ključni posao.
Brod Galaxy Leader, registriran na Bahamima, operira pod japanskom tvrtkom NYK Line, dok je vlasnik broda podružnica izraelskog biznismena Abrahama Ungara, Ray Car Carriers. Kampanja Hutista, započeta zapljenom ovog broda, uzrokovala je ozbiljne poremećaje, uključujući više od 100 napada na plovila, potonuće dvaju brodova i smrt četvero pomoraca.
Iako prekid vatre donosi privremeno olakšanje, pomorski sigurnosni stručnjaci iz tvrtke Ambrey i Zajedničkog centra za pomorske informacije (JMIC) upozoravaju da situacija ostaje nestabilna, posebno za plovila povezana s izraelskim ili zapadnim interesima.
Nacionalni centar za odgovor na računarsko-bezbjednosne incidente (CIRT) upozorio je da je aktivna fišing kampanja koja je usmjerena na korisnike Crnogorske komercijalne banke (CKB).
U pitanju je obavještenje koje stiže elektronskom poštom i koje izgleda kao zvanična informacija banke, koja od korisnika traži da „verifikuju svoj račun“
“Link u poruci vodi na lažnu stranicu CKB banke, gdje se od korisnika zahtijeva unos ličnih podataka, uključujući identifikaciju i kontakt informacije, kako bi navodno ponovo aktivirali svoj račun”, navodi se u saopštenju CIRT-a.
Iz CIRT-a su zamolili korisnike za dodatni oprez i savjetovali da, ukoliko dobiju sličnu poruku, na nju ne odgovaraju, kao i da obrate pažnju na URL, jer fišing stranice često koriste varijacije naziva zvaničnih domena.
Iz CIRT-a su korisnike savjetovali i da ne otvaraju linkove iz sumnjivih poruka, pažljivo provjere adresu pošiljaoca i pažljivo čitaju sadržaj elektronskih poruka, jer fišing poruke obično sadrže gramatičke greške.
“Imajte u vidu da ozbiljna institucija nikada neće tražiti od vas da povjerljive informacije ili dokumenta dostavljate putem SMS poruka, elektronske pošte, ili društvenih mreža”, rekli su iz CIRT-a.
Ukoliko neki korisnici smatraju da su njihovi podaci zloupotrijebljeni, mogu prijaviti incident putem elektronske pošte kontakt@cirt.me, ili popunjavanjem formulara na internet stranici CIRT-a https://www.gov.me/cirt/prijavi-incident
The Chedi Luštica Bay sa ponosom objavljuje da je postao prvi hotel/rezort u Crnoj Gori koji je osvojio Responsible Hospitality VERIFIED™ značku od Forbes Travel Guide-a. Istovremeno je jedan od prvih 100 hotela/rezorta u svijetu koji je postigao ovu prestižnu nagradu.
Responsible Hospitality VERIFIED™ je vodeći industrijski standard održivosti za luksuzni turizam od strane Forbes Travel Guide-a, globalnog autoriteta u oblasti izuzetnosti u ugostiteljstvu, kao zvanična verifikacija održivosti za zajednicu hotela sa Star-Rated oznakama u više od 80 zemalja.
Opsežna procjena verifikuje hotele prema najboljim praksama za zaštitu životne sredine i podršku dobrobiti zaposlenih, gostiju i zajednice – stvarajući globalni standard za najfinije svjetske hotele i pouzdanu, nezavisnu verifikaciju za goste.
The Chedi Luštica Bay
Dizajniran u partnerstvu sa uglednim hotelijerom Herveom Houdreom, liderom u ovoj oblasti, Responsible Hospitality omogućava zahtjevnim gostima da donose svjesne odluke na osnovu konzistentnih, stručno osmišljenih globalnih standarda.
„Responsible Hospitality podrazumijeva stvaranje gostoljubivog, luksuznog iskustva za goste, uz istovremeno uvažavanje životne sredine i dobrobiti ljudi“, rekao je Houdre. „The Chedi Luštica Bay je pokazao izvrsnost kroz eliminaciju plastike za jednokratnu upotrebu, smanjenje upotrebe papira, ponudu lokalnih i sezonskih menija, angažovanje u humanitarnim aktivnostima i još mnogo toga.“
The Chedi Luštica Bay
“Čast nam je što smo prvi hotel u Crnoj Gori koji je dobio Responsible Hospitality VERIFIED™ oznaku. Ovo priznanje odražava svaki pažljivo osmišljen korak ka ostvarenju naše vizije regenerativnog turizma. Naša posvećenost prevazilazi granice hotela, jer zajedno sa lokalnom zajednicom radimo na zaštiti životne sredine, očuvanju kulturnog nasljeđa i stvaranju pozitivnog uticaja za buduće generacije”, izjavila je Milica Janković, direktorica domaćinstva i održivosti u hotelu The Chedi Luštica Bay.
Responsible Hospitality obuhvata teme poput otpada od hrane i vode, održivih sadržaja, programa reciklaže, potrošnje energije, zdravstvene sigurnosti, integracije sa lokalnom zajednicom i kulturom, i drugih aspekata.
Za više informacija o održivim inicijativama The Chedi Luštica Bay, posjetite sajt:
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila jutros u 5.14 časova na magistralnom putu Podgorica – Cetinje, na Bartutani, poginuo je N.A. (39), saopšteno je iz Operativno komunikacionog centra OKC Uprave policije.
N.A. je stradao kao suvozač, dok je N.P. koji je upravljao vozilom transportovan u Klinički centar Crne Gore.
Iz policije nije saopšteno kako je došlo do nesreće.
Saobraćaj je zbog uviđaja u prekidu.
Istraga je u toku.
Ovo je druga saobraćajna nesreća za 24 sata sa smrtnim posljedicama.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć u 19.55 časova, na putnom pravcu Rožaje – Špiljani poginuo je A.Lj. (19). U tom udesu jedna osoba je teško povrijeđena.
Iz Auto moto saveza Crne Gore upozoravaju da su putevi mokri te apeluju na vozače da je neophodna oprezna vožnja.
Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih nezgoda, a poginula je jedna osoba, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
U saobraćajnim nezgodama je jedna osoba teže povrijeđena, a osam lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, a u Ulcinju, Kotoru i Nikšiću po dvije.
U Baru, Tivtu, Bijelom Polju i Rožajama evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 306 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 27 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.
U Crnoj Gori danas se obilježava Dan novinara, povodom 23. januara 1871. godine kada je izašao prvi broj lista “Crnogorac”. I ove godine novinari u našoj zemlji svoj praznik dočekuju u nezavidnom ekonomskom položaju.
Iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) saopšteno je da je u godini za nama bilo 20 slučajeva napada na novinare, više nego u 2023, kada ih je bilo 16. “Nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike i treba da ih iskoriste, jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti”, poručeno je sa Foruma koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika i radnica, ističući da je zabilježen i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina – na novinarku Pobjede Anu Raičković. “Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni… Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani”, kazao je Kračković. Dodao je da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare, poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića.
Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnikia i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezane za Granski kolektivni ugovor.
SMCG je povodom Dana novinara Crne Gore u KIC-u “Budo Tomović” organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koja će biti otvorena do 1. februara.
U Crnoj Gori posluje oko 230 medija.
Priznanje Društva crnogorskih novinara: Sretenu Peroviću “Crnogorac”
Povodom 23. januara, Dana crnogorskog novinarstva, Društvo crnogorskih novinara dodijelilo godišnje nagrade.
Žiri u sastavu Radmila Uskoković, predsjednica i članovi dr Novica Vujović i Čedo Vukotić je odlučio da, između nekoliko istaknutih prijedloga, nagrada za životno djelo “Crnogorac” dodijeli akademiku Sretenu Peroviću, jednom od najstarijih crnogorskih novinara, istaknutom književnom stvaraocu.
Nagrade za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva pripadaju Miloradu Mrdi Boškoviću, novinarskom veteranu, Draganu Popadiću, bivšem direktoru Radio Tivta, Mileni Bubanji Obradović, novinarki Radio Berana, i Slobodanu Bobu Dobriloviću iz Radio Televizije Nikšić.
Godišnju nagradu dobijaju Vanja Kovačević, istaknuti novinar Televizije Crne Gore, zatim Bojana Robović, novinarka lista “Pobjeda” i Jelena Kontić, novinarka “Vijesti”.
Nagrada za reportažu “Radovan Jablan” pripala je Arneli Hajdarpašić, reporterki Televizije E.
Za istaknute mlade novinare proglašeni su Iva Perović, novinarka Radija Crne Gore, zatim Alma Tahirović, novinarka E Televizije i Andrija Radović, novinar dnevnog lista “Pobjeda”.
Žiri je za poseban doprinos brzom,objektivnom i istraživačkom informisanju specijalnom diplomom nagradio portale Pobjede, Glas Mrkojevića i Crnogorski portal.
Iz poštovanja prema žrtvama zločina na Cetinju priznanja će biti uručena na prigodnoj svečanosti polovinom narednog mjeseca.
Institut za medije Crne Gore
Loš socio ekonomski položaj medijskih radnika najveći izazov za bolju budućnost medija i novinarsta u Crnoj Gori – poručuju iz Instituta za medije Crne Gore povodom 23. januara Dana novinara
Najveći izazov za izgradnju bolje budućnosti medija i novinarstva u Crnoj Gori je loše medijsko okruženje za rad novinara – njihov loš socio-ekonomski položaj, nedostatak kolektivnog ugovora, slaba zaštita od prijetnji i napada. To ovu profesiju čini sve manje atraktivnom za studente novinarstva.
Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada.
Ovo su neki od ključnih nalaza analize „Budućnost medija u Crnoj Gori“, koju je prethodnih mjeseci proveo istraživački tim Instituta za medije, a koja će biti javno dostupna u narednih nekoliko dana.
Istraživanje je obuhvatilo nekoliko segmenata – budućnost novinarstva, budućnost medija kroz sam koncept, okruženje, vlasništvo, finansiranje, predstavljanje i participaciju, te budućnost korišćenja medija i povjerenje.
U Analizi se navodi da su institucije posljednjih godina nastojale da strateški urede oblast medija donošenjem Medijske strategije i izmjenom medijskih zakona. Međutim, ti propisi nijesu adekvatno odgovorili na neka od ključnih pitanja koja opterećuju medijsku scenu (transparentnost medijskog vlasništva, jaki strani uticaj u vlasničkim strukturama u medijima, neregistrovani portali, borba protiv dezinformacija…) niti su implementirali novu evropsku regulativu u ovoj oblasti. Sve to ukazuje na to da će se medijski zakoni ponovo mijenjati.
Značajno povećanja broja medija nije dovelo do medijskog pluralizma niti povećanja novinarskih standarda.
Procjenjuje se da trenutno ima oko 230 medija i da se taj broj skoro duplirao u odnosu na protekle godine.
Crnogorsko medijsko tržište je malo i pokretanje novih nema ekonomsko opravdanje. Medijska scena je pod jakim stranim uticajem, dominantno iz Srbije. Vlasnici četiri od pet televizija s nacionalnom frekvencijom jesu kompanije ili biznismeni iz Srbije, dok su u stranom vlasništvu dvije od tri dnevne novine. Kako ovi mediji imaju neizbježan uticaj na javno mnjenje i koriste se za širenje političkog uticaja, neupitno će uticati na kvalitet medijskog izvještavanja i opstanak medija koji su u lokalnom vlasništvu.
Vrijednost tržišta oglašavanja u Crnoj Gori procjenjuje se između 11,7 i 12 miliona eura. Najveći oglašivači su teleoperateri, a najveći udio, oko 50 odsto oglašavanja ide televizijama. To je trend koji se posljednjih godina ne mijenja.
Komercijalni mediji, osim od oglašavanja, novac dobijaju iz Fonda za medijski pluralizam i kroz državnu pomoć. Ukupan iznos tih sredstava u 2023. bio je 1,23 miliona eura, što je više nego prethodnih godina.
Trenutni samoregulatorni mehanizmi nijesu učinkoviti, ali potencijal za dalji razvoj je u novim izmjenama Zakona koji obavezuju medije da razviju internu samoregulaciju ukoliko žele novac iz Fonda za pluralizam medija. Primjenu ove zakonske odredbe mora pratiti i jačanje svijesti medija i novinara o značaju jake samoregulacije koju će građani prepoznati kao nezavisni autoritet koji može doprinijeti poboljšanju kvaliteta izvještavanja i kojem će s povjerenjem podnositi žalbe.
RTCG, koja je trenutno pod snažnim političkim uticajem vladajućih stranaka, ima zakonski garantovano finansiranje iz državnog budžeta. Međutim, za izgradnju profesionalnog i nezavisnog javnog servisa neophodno je zakonito obavljanje funkcije generalnog direktora i nezavisno donošenje odluka u upravljačkim tijelima.
Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada. Društvene mreže postaju sve češći kanal za informisanje, posebno kod mladih. Ovi trendovi dugoročno mogu uticati na to da tradicionalni mediji sve teže mogu ostvarivati svoju primarnu ulogu informisanja i edukacije građana.
Građani u velikoj mjeri prepoznaju važnost medijske pismenosti za društvo, zbog čega aktivna uloga institucija i civilnog sektora u ovoj oblasti dugoročno može biti značajna i uticajna. Osim što je Medijska pismenosti uvedena kao izborni predmet u osnovne i srednje škole, pa mladi kroz obrazovni sistem razvijaju vještine kritičkog mišljenja, institucije moraju raditi i na tome da ostale grupacije u društvu izgrade otpornost na dezinformacije.
Vaterpolisti Primorca savladali su večeras u Puli ekipu Primorja 14:11, u utakmici 13. kola regionalne Premijer lige.
Gosti su pitanje pobjednika riješili serijom od 5:0, sredinom posljednje četvrtine, za vođstvo od 14:10, dva minuta i 13 sekundi prije kraja.
Kotorski tim do petog trijumfa vodio je Dušan Matković sa pet golova.
Dvostruki strijelci u pobjedničkom timu bili su Draško Brguljan, Nika Šušiašvili i Marko Mršić, dok su se po jednom upisali Nikola Brkić, Đorđije Stanijević i Balša Vučković.
U domaćem sastavu najbolji je bio Tin Brubnjak sa četiri gola.
Vaterpolisti Jadrana i Šapca – foto Danica Šakotić PVK Jadran
Vaterpolisti Jadran M:tela pobijedili su večeras u Herceg Novom ekipu Šapca 18:8, u utakmici 13. kola regionalne Premijer lige.
Hercegnovski tim revanširao se rivalu za poraz u prvom međusobnom duelu i desetim trijumfom napravio veliki korak ka finalnom turniru.
Jadran je opravdao ulogu favorita i potpuno nadigrao rivala.
Poveo je na startu 3:0, a do polovine meča razliku je povisio na pet golova (9:4) i praktično već tada riješio pitanje pobjednika.
Najefikasniji u pobjendičkom timu bili su Dmiti Holod i Đorđe Lazić sa po tri, dok su po dva gola postigli Danilo Radović, Strahinja Gojković i Danilo Stupar.
Po jednom u strijelce upisali su se Uroš Vučurović, Jovan Vujović, Aleksandar Ivović, Matija Sladović, Vuk Milojević i Vasilije Radović.
Dvostruki strijelci za Šabac bili su Filip Novaković, Nenad Dragović i Andrija Korać.
Ekspertkinja u planiranju i upravljanju turističkim destinacijama, mr Marije Lazarević u novoj kolumni piše o novom talasu gastronomskog turizma
Prije par dana sam nabasala na fascinantan podatak da britanski restoran naplaćuje i do 120£ ukoliko gost zatraži ananas na italijansko najpoznatije jelo – Pizzu.
Nikad mi ne bi pala na pamet ta kombinacija, iako volim da istražujem nova jela. Šta se događa sa gastronomijom i turizmom? Šta se događa sa tradicionalnom gastronomijom? Ovo su samo neka od pitanja koja se javljaju ali priča koja se razvija je veoma zanimljiva i, slobodno ću reći, fascinantna. Nastala je kroz iskustva mojih prijatelja i moja lična ali i uz malo dublja istraživanja.
Tokom nedavnog boravka na Iberijskom poluostrvu, očekivala sam da se prepustim tradicionalnoj španskoj hrani. Ipak, na moje iznenađenje, najnezaboravnije kulinarsko iskustvo na putovanju dogodilo su se u hunanskom restoranu u Madridu. Tamo sam naručila specijalitete kuvara preko WeChat-a, i dok sam uživala u nježnom iberijskom svinjskom butu u pratnji blago vatrene padronske paprike i fermentisane crne soje, primijetila sam kineske porodice kako razmjenjuju živahne razgovore oko nas, i došla sam do duboke spoznaje: način na koji doživljavamo hranu tokom putovanja je prošao kroz transformativnu promjenu.
Sada smo svjedoci evolucije kultura ishrane u realnom vremenu, procesa podstaknutog migracijom i poboljšanog digitalnom vezom. Nekada preovlađujuća praksa traženja „autentične“ lokalne kuhinje putem putovanja na određene destinacije gubi svoju privlačnost, narušena usponom strimovanja kulinarskih dokumentaraca, Instagramovim algoritamskim otkrićima i demokratizacijom putovanja kroz jeftine avio-kompanije i platforme za onlajn smještaj kao što je Airbnb.
U eri u kojoj je globalna gastronomija pristupačnija nego ikad, vrhunac kulinarskih istraživanja više nije u turističkim žarištima. Umjesto toga, uspijeva na presjeku tradicije, migracija i dijaspore, gdje fuzija kultura podstiče rađanje novih gastronomskih trendova.
Uspjeh tradicionalnog gastronomskog turizma je, paradoksalno, doveo do njegove sopstvene zastarelosti. Danas nema potrebe da letite u Pariz da biste uživali u makaronima iz Ladureea, kada su lako dostupni u vrhunskim prodavnicama širom SAD, ili se mogu isporučiti na vaš prag preko platformi kao što je Goldbelly, koja je specijalizovana za regionalne delicije iz kultnih restorana . Čak i prepoznatljivo iskustvo čuvene tokijske riblje pijace Cukidži više nije ograničeno na Japan; Svetski poznati kuvari u Masa u Njujorku nabavljaju svoju ribu sa istih aukcija koje snabdijevaju najbolje suši objekte u Tokiju.
Prošli su dani slučajnog otkrivanja skrivenog kulinarskog dragulja na ušuškanoj ulici. Ova „tajna“ mjesta su sada pomno katalogizovana i geo-označena na platformama kao što je TikTok, gdje Uber dostavlja turiste direktno do njihovih vrata. Gosti, naoružani znanjem iz jelovnika koji se proučavaju onlajn, stižu u restorane koji su već upoznati sa pričom kuvara i prepoznatljivim jelima.
Ipak, ova evolucija u turizmu hrane otvara vrata nečemu još zadivljujućem. On najavljuje uspon nove paradigme u kojoj gastronomija služi kao kulturni most, koji prevazilazi granice i spaja tradicije. Ranije pomenuti restoran u Madridu funkcioniše i kao kulturno sidro za kineske iseljenike i kao egzotično kulinarsko putovanje za lokalno stanovništvo Madrida. Gosti mogu upariti svoje obroke sa sangrijom ili Guizhou baijiu, stvarajući harmoničnu fuziju španske i kineske tradicije pijenja.
Uzmite u obzir i trajnu privlačnost njemačke kuhinje. Dok se u proslavama Oktoberfesta i Bratwurst sada može uživati na Oktoberfestu Zinzinnati u Ohaju ili Wurstfestu u Teksasu. Ali je potrebno da posjetite Njemačku da biste otkrili kako je kulinarski pejzaž neizbrisivo oblikovalo skoro tri miliona turskih imigranata i njihovih potomaka. Ove zajednice, sa svojom bogatom kulinarskom tradicijom, postale su sastavni dio njemačkog prehrambenog identiteta od 1960-ih.
U međuvremenu, u Limi, kulinarske tradicije kinesko-peruanske (chifa) i japansko-peruanske (nikkei) fuzije su redefinisale peruansku kuhinju, odražavajući 150-godišnju istoriju azijskih migracija. Nikkei fuzija je kod nas dostupna u Tapasake restoranu u Portonovom. I dok turisti hrle u Kopenhagen da bi uživali u novoj nordijskoj kuhinji, Stokholm doživljava sopstvenu tihu kulinarsku revoluciju. Restorani poput Jebene, koji služe etiopsku injeru, ističu kako ustanove koje vode migranti preoblikuju nordijsku gastronomiju, potencijalno čineći čak i proslavljene inovacije Nome – danskog restorana poznatog po svom fokusu na ishranu i fermentaciju – konvencionalnim u poređenju.
U Torontu, uticaj zapadnoindijskih ukusa dovodi do potpuno novih kulinarskih kreacija, dok u Londonu, nigerijska suia — začinjena, kikirikijem optočena ulična hrana — evoluira u snagu koja bi mogla redefinisati britansku kuhinju.
Njujork, lonac za topljenje kultura, nudi živopisnu ilustraciju ovog fenomena. Međunarodne gradske pijace hrane pružaju pristup sastojcima svjetske klase i autentičnim jelima, od najfinijeg jamón ibérico-a u Mercadu do svježe tjestenine u Eataly.
Ono što je najuzbudljivije u vezi sa ovom smjenom je to što je ne mogu u potpunosti obuhvatiti aplikacije ili društveni mediji. Ne može se zaista shvatiti kako migrantske zajednice redefinišu francuski identitet, a da se ne prošeta kroz distrikt 13. Pariza, dom njegove Kineske četvrti. Niti se singapurske kulinarske inovacije mogu razumjeti naručivanjem iz virtuelne kuhinje.
Najavangardnije italijansko jelo moglo bi da nastane ne u Italiji, već od kuvara u Tokiju koji nikada nije kročio u Rim, ali je savladao suštinu italijanske kuhinje kroz globalnu perspektivu. Pop-up u Torontu možda oblikuje budućnost meksičke ulične hrane koristeći tehnike i sastojke nepoznate u Oaksaki.
Sledeća velika kulinarska granica nije skrivena u nekom dalekom, neotkrivenom kutku svijeta. Umjesto toga, odvija se na mjestima gdje se spajaju kulture, tradicije i tehnologije. Tu, na ovim dinamičnim raskrsnicama, počinje prava kulinarska avantura.
Potpisivanje Memoranduma-Simonovic-Zarkovic- Foto COK
Crnogorski olimpijski komitet (COK) i Crnogorskog društvo za borbu protiv raka (CDPR) potpisali su Memorandum o saradnji u cilju promocije zdravih stilova života kroz sport i fizičku aktivnost, i podizanja svijesti o značaju prevencije i rane dijagnostike raka.
Sporazum, kako je saopšteno iz COK-a, predviđa realizaciju sportskih i edukativnih programa, kao i izradu promotivnih i informativnih materijala koji će doprinijeti većoj dostupnosti informacija o preventivnim mjerama.
Predsjednik COK-a, Dušan Simonović, istakao je značaj te inicijative naglašavajući da sport predstavlja jedan od ključnih faktora u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti.
„Sport nije samo način života, već i snažan alat za podizanje svijesti o važnim zdravstvenim temama, kao što je prevencija raka“, kazao je Simonović.
Sekretar CDPR-a, Domogoj Žarković, rekao je da je zadovoljan što će kroz ovu saradnju moći da doprinesu edukaciji građana i promociji zdravih navika.
„Rana dijagnostika i preventivne mjere su ključni faktori u borbi protiv raka, a uz podršku COK-a, vjerujemo da možemo doprijeti do šire javnosti i motivisati je na proaktivno djelovanje“, kazao je Žarković.
Iz COK-a su kazali da ova saradnja predstavlja važan korak u zajedničkim naporima na unaprjeđenju zdravlja stanovništva Crne Gore kroz sinergiju sporta i preventivnih zdravstvenih mjera.
