U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, prenosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, politikologije, umjetnosti i knjiga za djecu.
U trenutku dok Udba u poslijeratnom Beogradu razdvaja „žito od kukolja“, isljednici hapse i vremešnog ljekara Andriju Srećkovića, optuženog da je pomagao i liječio narodne neprijatelje. Uvjereni da je starac konačno dolijao, i ne slute da se agonija nesrećnog sužnja već završila tridesetak godina ranije u Valjevu, u gradu u kome je izgubio sve što je mogao da izgubi. Pred starčevim očima, u memljivoj ćeliji Udbe, nižu se najstrašniji prizori iz života njegove porodice, a vjerovatno i najteži u istoriji čitavog naroda. „Srbija je na kolenima“, pisao je Arčibald Rajs o tom periodu, opisujući tok epidemije pjegavog tifusa koji je Srbiju i bukvalno doveo na rub biološkog opstanka. Kad zvona zaneme potresan je roman Vlade Arsića u izdanju Lagune.
Leva ruka tame Ursula Le Gvin objavljena je prije pedeset godina, ali značaj i upečatljivost ovog romana isti su kao i 1969. godine. A možda i snažniji: čini se da nam je više nego ikad potrebna priča o dva bića koja uče da razumiju ono drugo uprkos kulturološkim preprekama i stereotipima seksualnosti. Genli Aj ne vjeruje svom glavnom savezniku. Ne polazi im za rukom da komuniciraju bez zazora, čak i kad prilike u kojima se nalaze počnu da se pogoršavaju. Ursula Le Gvin besprekorno razotkriva zamke komunikacije koje prebivaju između kultura i način na koji ljudi razgovaraju i razmjenjuju se jedni sa drugima. Roman u kome junaci mijenjaju pol izdala je kuća Kontrast.
Roman Žarač Lusije Lihtmajer počunje u ljeto 2014, kada se mlada žena koju je partner upravo napustio seli iz Barselone u Madrid, opsjednuta uvjerenjem da dolazi apokalipsa. Četiri vijeka ranije, istorijska ličnost, Debora Mudi, poznata kao „opasna žena“, bori se protiv predrasuda i puritanizma u Novoj Nizozemskoj, dok istovremeno postaje prva zemljoposjednica. Ipak, ove dvije junakinje imaju više toga zajedničkog nego što se na prvi pogled čini… Izdavač je: Dereta.
Мада на први поглед изгледа да је опсада Скадра у 1912. и 1913. год. имала локалан значај у односу на цио Први балкански рат, она је по своме утицају врло важна не само са војничке, већ тако исто и са међународне тачке гледишта. Јер она је изазвала велику узрујаност, не само код Србије и Црне Горе, као непосредно заинтерсоване за судбину Скадра и Јадранског приморја, већ и код свих европских великих сила, нарочито код Аустроугарске и Италије, и умало што није изазвала Европски рат. Живко Павловић написао је књигу Опсада Скадра 1912-1913, а објавила је кућа Талија.
Henri Kisindžer (1923-2023), bio je američki političar i diplomata jevrejskog porijekla. Igrao je važnu ulogu u američkoj politici, na poziciji državnog sekretara od 1969. do 1977. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir. Bio je zagovornik realne politike u međunarodnim odnosima. Bitno je doprinio popuštanju zategnutosti u odnosima SAD sa Sovjetskim Savezom i Kinom tokom 1970-ih, i smirivanju izraelsko-arapskih tenzija – čitamo u dvotomnim Memoarima Henrija Kisindžera. Izdavač je Vjesnikova pres agrencija.
Pojava interneta ubrzala je prenošenje informacija, ali je dovela i do nastajanja virtuelnog svijeta, u kojem provodimo sve više vremena. Sve to se odrazilo i na kulturu. Zahvaljujući dugogodišnjem radu Milena Trobozić Garfild stekla je bogato iskustvo koje ju je dovelo do dragocenih saznanja o značaju umjetnosti. Upravo zato je Umjetnost glavna junakinja u knjizi – Umetnost je naš posao. Bilo da ste čitalac umjetnik, ili da radi u umjetničkoj sferi, ili da je pasionirani ljubitelj – ova knjiga postaće mu vodič u misiji Kako sačuvati umjetnost u 21. vijeku. Izdavač je Vulkan.
Slikovnica Kucu je strah od odlaska lekaru bavi se problemom straha od nepoznatih situacija kod djece, čak i kad znaju da će roditelji biti sve vrijeme uz njih. Kroz jednostavnu priču i životinjske likove djeca će prepoznati sopstvenu situaciju i emociju straha koja se zbog nje javlja. Slikovnica ima i dodatak sa savjetima za roditelje koji će im pomoći da bolje razumiju ponašanje svoga djeteta, zadovolje njegovu emocionalnu potrebu koja stoji u osnovi straha i pomoći mu da nauči da reguliše to neprijatno osjećanje. Izdavač je JRJ.
* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Petorica muškaraca privedena su zbog sumnje da su planirali napad na božićni sajam u južnoj Njemačkoj, priopćio je u subotu ured javnog tužitelja u Münchenu.
Za četvoricu muškaraca izdani su službeni nalozi za uhićenje, dok je jedan smješten u preventivni pritvor zbog sumnje da je sudjelovao u planiranju napada na božićni sajam na području Dingolfinga na jugu savezne pokrajine Bavarske, navelo je tužiteljstvo.
Tužitelji trenutačno sumnjaju na islamistički motiv napada, koji je, prema svemu sudeći, trebao biti izveden uporabom vozila.
Ured javnog tužitelja u subotu navečer naglasio je pretpostavku nedužnosti.
Vjeruje se da su muškarci privedeni u petak, a potom su u subotu izvedeni pred istražnog suca.
Prema navodima ureda javnog tužitelja, riječ je o 56-godišnjem Egipćaninu, 37-godišnjem Sirijcu te trojici Marokanaca u dobi od 22, 28 i 30 godina.
Preliminarna istraga upućuje na to da je Egipćanin u džamiji na području Dingolfing-Landau pozvao na napad kako bi se ubilo ili ozlijedilo što više ljudi, priopćilo je državno odvjetništvo.
Vlasti to tretiraju kao pokušaj poticanja na ubojstvo. Navodno su trojica Marokanaca bila spremna počiniti napad. Optuženi su da su izrazili spremnost na ubojstvo, dok se za Sirijca tvrdi da ih je poticao u toj namjeri.
Zasad se ne zna kada je napad trebao biti izveden ni koliko su pripreme bile konkretne.
Srce nam je veće od cijele Boke, savršeno vrijeme, odlična energija i publika koja zna kako se bodri – prvi dan Bokeškog maratona je iza nas, poručuju organizatori.
Na startu je bilo čak 1500 učesnika u Supplement Store trci zadovoljstva 5k i SIRO10k
Najbolji među najboljima:
Supplement Store trka – muškarci
Vladimir Kuznetsov 00:16:06
Ante Živković 00:16:06
Lazar Petrov 00:17:10
5. Bokeški maraton 2025.
Supplement Store trka – žene
Maša Rajić 00:17:52
Rita Biliš 00:20:14
Monika Tadić 00:20:28
Crnogorsko primorje uveliko se sprema za doček Nove godine. Naše metropole su već rezervisale zvijezde večeri, od Čolića, Pejovića, Matovića, do Brene, Prijovićke, Bekvalac, Zmijanac…
U većini gradova u Crnoj Gori praznično veselje je osmišljeno po nekoliko dana, a izborom muzičkih pravaca i izvođača biće zadovoljne sve generacije.
Kotor
Donosimo kompletan program tokom novogodišnjih praznika u Kotoru. Vrhunac novogodišnjeg programa u Kotoru biće doček Nove godine 2026, kada će Starim gradom odzvanjati legendarni hitovi Parnog Valjka.
Kotor – program
Ovo će ujedno biti njihov premijerni novogodišnji nastup u Crnoj Gori, uz novog pjevača i prepoznatljivu energiju benda koji je obilježio muzičku istoriju regiona.
Kotor – program
Veče će otvoriti Ansambl Toć, poznat po svom jedinstvenom spoju tradicije i modernog zvuka.
Već 1. januara, repriza dočeka donosi još jedan spektakl – koncert Marije Šerifović, jedne od najvećih muzičkih diva Balkana, čiji moćni vokal i emocija na sceni garantuju nezaboravno veče.
Publiku će zagrijati mladi Jakov Jozinović, tinejdž zvijezda čiji nastupi osvajaju srca širom regiona.
Kotor Winter fest – foto Boka News
Tivat
U Tivtu će biti veselo od 30. decembra do 2. januara. Novogodišnje svečanosti otvara 30. decembra Saša Matić, doček je planiran uz Lepu Brenu, repriza uzJelenu Rozgu.
Toni Cetinski će nastaviti prazničnu magiju 2. januara
Budva
U Budvi novogodišnji program počinje 29. decembra nastupima Mirze Selimovića, BobanaRajovića, Jovane Pajić i Peđe Medenice, koji će svojim baladama i hitovima otvoriti atmosferu prazničnog duha.
Veče 30. decembra rezervisano je za pop-rok i dens energiju koju donose legendarne grupe Zana, Tap 011 i harizmatični Marko Luis, dok će u dnevnom dijelu programa na glavnom trgu nastupiti Gradska muzika Budve.
Uoči Nove godine, 31. decembra, Budva priprema spektakl koji predvode TeodoraŠćepanović, Emina Jahović i zvijezda večeri, Aco Pejović, čiji se koncert smatra jednim od vrhunaca budvanskog dočeka.
Prvog dana 2026. godine, u dnevnom terminu, publika će uživati u tradicionalnom koncertu klasične muzike, programu koji se realizuje već više od dve decenije, ovog puta u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra.
U večernjim satima slijedi tematsko veče posvećeno nostalgiji i emociji, uz Perper, „Chegi” bend i kultno Bijelo dugme.
Za vatrenu energiju 2. januara zaduženi su Breskvica, Relja Popović i Nikolija Jovanović, što će posebno obradovati mlađu publiku.
Veče 3. januara donosi muzičku kombinaciju koju ljubitelji popa i emocije posebno očekuju – nastupi Sergeja Ćetkovića, energične Sare Jo i benda Lexington.
Novogodišnji program na glavnom trgu u Budvi zatvara se 4. januara uz tribute bendove posvećene velikim svetskim muzičkim ikonama – Davidu Bowieju, ABBA-i i AC/DC-ju, što tradicionalno privlači publiku svih generacija.
Tivat – Pine – Božić – foto Boka News
Bar
U Baru program će trajati pet dana i biće održan na dvije lokacije – Šetalištu kralja Nikole i prostoru ispred Sportske dvorane Topolica.
Najmlađi posjetioci imaće svoj dio programa u okviru Dječije Nove godine, dok će večernji nastupi okupiti najpoznatija imena regionalne pop i folk scene.
Manifestacija počinje 29. decembra nastupima Čardak benda, Aleksandre Prijović i DJ Ćoskea.
Dan kasnije, 30. decembra, Bar će ugostiti Dina Beharovića, Andreu Demirović, Natašu Bekvalac i DJ Marka Milanovića.
U novogodišnjoj noći, 31. decembra, publika će slušati grupu Grim, set „Hitovi 90-ih”, kao i DJ Stanca, dok će 1. januara atmosferu podići Padrino bend, Zdravko Čolić i DJ Mandozica.
Program se završava 2. januara nastupima Akademie, Gule i Katapulta, a veče će zatvoriti Aco Pejović uz DJ Mallexa Morrera.
Herceg Novi
Ni Herceg Novi ne zaostaje sa izborom muzičkih imena. U najluđoj noći, 31. decembra, publiku će zabavljati Haris Džinović i Neda Ukraden.
Prvog dana Nove godine, 1. januara, nastupiće Željko Samardžić i Vesna Zmijanac, dok je 2. januar rezervisan je za koncert Dženana Lončarevića i Tropico benda.
Herceg Novi u URBACT Pioneers Accelerator programu
U maloj sali SOHN u petak je održan Action Lab u okviru programa URBACT Pioneers Accelerator, u kombinaciji sa gradskim safarijem-obilaskom lokacija od važnosti za projekat, s ciljem zajedničkog sagledavanja izazova i potencijala u oblasti upravljanja otpadom.
Action Lab je okupio predstavnike Komunalnog preduzeća Čistoća, nevladinih organizacija, građane i lokalnu samoupravu, koji su kroz terenski rad i tematsku radionicu imali priliku da sagledaju trenutno stanje sistema upravljanja otpadom u Herceg Novom.URBACT Pioneers
Accelerator je projekat u okviru URBACT programa Evropske unije, usmjeren na učenje, razmjenu znanja i jačanje kapaciteta lokalnih zajednica. Projekat traje 18 mjeseci i okuplja 27 gradova Zapadnog Balkana. Herceg Novi je dio klastera za upravljanje otpadom, u okviru kojeg će tokom 2026. godine biti realizovan i pilot projekat zasnovan na lokalnim potrebama i rezultatima terenskog rada.
Učesnici su najprije obišli reciklažno dvorište, gdje su se upoznali sa projektom pokrenutim još 2009. godine, kao i sa načinom na koji danas funkcioniše. Istaknuto je da je u pogonu aktivna presa za karton, te da zaposleni u Čistoći, uprkos ograničenim kapacitetima, ulažu značajne napore kako bi grad bio uredan i čist. Upućen je i apel građanima da, kao najjednostavniji i najefikasniji korak, odvajaju kartonski otpad u posebne bokseve, čime bi se olakšao rad komunalnih službi i unaprijedili postojeći procesi.
Herceg Novi u URBACT Pioneers Accelerator programu
Nakon obilaska reciklažnog dvorišta, učesnici su kroz gradski safari obišli različite djelove grada, gdje su identifikovali problematične lokacije, ali i primjere dobre prakse u održavanju javnih površina. Ova terenska etapa poslužila je kao uvod u završnu radionicu.
Tokom zajedničke radionice, kroz otvorenu diskusiju i razmjenu mišljenja, identifikovani su ključni izazovi u sistemu upravljanja otpadom, kao i elementi zajedničke vizije razvoja Herceg Novog u ovoj oblasti.
Učesnici su zaključili da je, iako je Herceg Novi relativno čist grad, pred lokalnom zajednicom tek početak ozbiljnog i sistemskog rada koji je neophodan u narednim godinama. Istaknuto je da Državna strategija upravljanja otpadom i obaveze Crne Gore iz Poglavlja 27 – Životna sredina predstavljaju jasan okvir i podsticaj za unapređenje reciklaže, smanjenje otpada i razvoj cirkularne ekonomije.
U tom kontekstu definisana je i vizija Herceg Novog do 2030. godine – grad koji reciklira najmanje 30% svog otpada i koji se postepeno razvija kao zero waste destinacija, prepoznatljiva po odgovornom odnosu prema prostoru, prirodi i morskom ekosistemu. Zaključeno je da ovaj projekat predstavlja prvi, ali izuzetno važan korak ka ostvarenju te vizije.
23. Maslinijada, najznačajnija poljoprivredno-turistička manifestacija Bara svečano je otvorena danas u Starom Baru, te su starobarsku pjacu ispunili izlagački štandovi bogati domaćim proizvodima, maslinama, maslinovim ulje, delicijama iz tradicionalne kuhinje, iz svih barskih krajeva, kao i gosti – proizvođači meda, vina i ljekovitog bilja, kao i alata za poljoprivredu.
Ova tradicionalna manifestacija koju NVO „Maslinijada“ i NVO Udruženje maslinara „Antivari“ organizuju pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacija Bar, uz podršku „Kuće maslina“ Bar i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO okupila je oko 70 izlagača iz Bara i drugih gradova Crne Gore.
Jedan od utemeljivača manifestacije i predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade, Suljo Mustafić podsjetio je na začetke ove manifestacije i ukazao na napredak koji su tokom 23 godine održavanja Maslinijade ostvarili.
23. Maslinijada
„Kada smo, prije 23 godine, pokrenuli Maslinijadu, nošeni entuzijazmom, naša ideja je bila da revitalizujemo maslinarstvo, da unaprijedimo i modernizujemo proizvodnju, i vratimo Starom Baru onaj sjaj koji mu pripada. Znali smo da je to neodvojivo, jer milenijumska stabla govore o posvećenosti plemenitom stablu masline, a ovaj Stari grad i sve oko njega svjedoči o visokoj kulturi i graditeljskom umijeću naših predaka. Uspjeli smo sa našim prijateljima maslinarima, kojima je ova fešta postala omiljeno mjesto susreta, zbližavanja, druženja i pozitivnog natjecanja. Zato im se od srca zahvaljujemo. Sjećamo se i onih koji, nažalost, više nisu sa nama. Njihovu plemenitost i podršku maslinarstvu, Starom Baru i ovoj manifestaciji nećemo zaboraviti, a njihove porodice i nasljednici su zajedno sa nama i danas i uvijek. Mi smo posvećeni okupljanju ljudi u plemenitoj misiji zbližavanja, u maslinarstvu, u kulturi, u čovjekoljublju i civilizacijskim vrijednostima. Vjerujemo da ćemo to prenijeti na našu djecu i na generacije koje dolaze. Ovo je manifestacija posebnog duha- bliskosti, radosti i vedrine. Želimo da takva uvijek i ostane! Stari Bar to zaslužuje, jer „Maslina je ime Bara“, poručio je Mustafić.
Mustafić je na kontinuiranoj podršci zahvalio Opštini Bar i Ministarstvu poljoprivrede, ali je i pozvao na unapređenje saradnje u oblasti maslinarstva.
„Znamo da maslinarstvo u Baru i Crnoj Gori zaslužuje i veću podršku ako želimo bolje rezultate. Moraju se napraviti bolji putevi kroz maslinjake, i dati nove podsticajne mjere, po uzoru na Hrvatsku. Revitalizacija starih maslinjaka, podizanje novih zasada, ranija berba, još bolji kvalitet ulja i zaštita domaćeg i autohtonog proizvoda- barske žutice- zadaci su svih nas. Samo uz pomoć države i lokalne uprave, zajednički možemo imati rezultat -zadovoljnog maslinara, uzorno gazdinstvo i veće količine kvalitetnog ulja. Zato tražimo značajniju podršku da bi maslinari ostajali na svojim stoljetnim posjedima i radili više i bolje, i za sebe i za porodice,“ naveo je on.
23. Maslinijada
Podsjetio je da su ove godine težili unapređenju zakona o maslinarstvu.
„Našim amandmanima, pored ostaloga, tražili smo izmjene predviđenih zakonskih rješenja, gdje se predviđala totalna zabrana gradnje u maslinjacima. To bi, po našem mišljenju bilo kažnjavanje onih koji su stoljećima sačuvali svoje maslinarske posjede. Zato smo, nakon zahtjeva naših brojnih članova- ozbiljnih maslinara, tražili smo da se dozvoli kontrolisana gradnja, ali isključivo maslinarima sa većim posjedima i površinama, da mogu izgraditi objekat za vlastito individualano stanovanje, objekte koji služe proizvodnji ili preradi maslinovog ulja ili kojima će turistički bolje valorizovati svoj porodični maslinjak. Takođe, apelovali smo, tražimo to i danas – da državni organi kontrolišu gradnju i rade svoj posao kažnjavajući one nesavjesne i neodgovorne graditelje, a među njima je najmanje autetničnih maslinara. Naša zalaganja su prepoznata i amandmani su postali dio zakona, stoga zahvaljujemo svim poslanicima koji su ih podržali, posebno poslanicima iz Bara- Edini Dešić i Dejanu Đuroviću, koji su obrazlagali naše prijedloge, kao i ministru Jokoviću na razumijevanju,“ dodao je Mustafić.
Svoju podršku Maslinijadi i danas je pokazao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
„Maslinijada je manifestacija koja je prerasla u simbol upornosti i tradicije naših vrijednih maslinara. Maslinijada je mnogo više od sajma, ona je nosilac poruke zajedništva, okupljanja, mudrosti i trajanja. Svako stablo masline u Baru svjedoči istrajnosti, povezanosti čovjeka sa zemljom i vjerovanju da se pravi rezultat postiže strpljenjem i ljubavlju. Naš zajednički zadatak i proizvođača i institucija je dalje podizanje standarda u proizvodnji, preradi i plasmanu, kao i stalno unapređenje kvaliteta koje je preduslov uspjeha na domaćem i međunarodnom tržištu,“ istakao je Joković.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević zvanično je otvorio XXIII Maslinijadu, te istakao da i ove godine potvrđuju krilaticu „Maslina je ime Bara“.
23. Maslinijada
„Sa ponosom možemo da istaknemo da je rod u ovoj godini bio kvalitetan, da je maslinovo ulje ekstra kvaliteta, nakon par godina prilično velikih izazova sa kojima su se maslinari sreli. Posebno me raduje da je ovogodišnje takmičenje potvrdilo da maslinarstvo kao poljoprivredna grana možda i najviše napreduje od svih poljoprivrednih kultura u Crnoj Gori. Savremene metode modernog maslinarstva se već u kontinuitetu primjenjuju u Baru i to potvrđuje činjenica da su od svih analiziranih uzoraka u ovom takmičarskom dijelu samo dva ocijenjena kao djevičanska, dok su ostala ocijenjena kao ekstra djevičanska,“ naveo je Raičević.
Takmičarski dio trodnevne manifestacije i ove godine čini izbor najkvalitetnijih maslinovih ulja proizvedenih u 2025.
Panel Instituta za maslinarstvo Zavoda za mediteranske kulture Univerziteta u Dubrovniku, pod šiframa, ocjenjivao je uzorke maslinovog ulja. Izdvojeno je dvanaest prijavljenih uzoraka sorte žutica, i gotovo sva su bila izuzetnog kvaliteta i hemijskih svojstava. O pobjedniku i nagrađenima odlučivale su nijanse uglavnom u organoleptici – u ukusima. Ti rezultati pokazuju da su rana berba sa grane i pravilan transport ubranog ploda, te pravovremena prerada i čuvanje maslinovog ulja postali dominantni u Baru.
Sa 94 boda prvo mjesto je osvojilo ekstra djevičansko ulje Fahrudina Haverića.
„Ovo mi je jedna od dražih nagrada i pokazuje sav moj uloženi trud u maslinarstvu. Za kvalitetno maslinovo ulje presudan je faktor da se maslina ubere u optimalnom roku kad je plod zeleno-žućkast. Vrlo je važno da se trese maslina, da ona ne padne na zemlju,“ poručio je Haverić.
Il nagrada pripala je proizvođaču Matiji Ćetkoviću sa 91 bodom, dok je Ill mjesto osvojio proizvođač Haris Međedović sa osvojenih 90 bodova
IV nagrada otišla je u ruke proizvođača Sulja Mustafića sa osvojenih 89 bodova, dok je V nagradu zavrijedio proizvođač Avdulah Rašketić sa osvojenih takođe 89 bodova.
U kategoriji indukovanih uvoznih sorti – odnosno kupaža, su takođe ostvareni izvanredni rezultati. Pro mjesto sa 95 bodova osvojio je Edin Petović, dok je drugo mjesto pripalo Milanu Markoloviću sa osvojenih 93 boda.
Nagrada za najbolji rod u 2025. godini pripala je Sabriji Bajraktareviću, nagrade za najbolje održavane maslinjake dobili su Predrag Ćetković i Ibrahim Markičić.
Nagradu za mladi zasad osvojili su Šaban Pelinković i Esad Velović.
Nagrade su dodijeljene i za najljepše štandove na Maslinijadi, a prvo mjesto je osvojio Mujo Asović.
„Moj najstariji sin i ja smo se trudili da to lijepo predstavimo, da sve bude lijepo uređeno i da se na najljepši način prikažu proizvodi. Prije dvije godine sam osvojio istu nagradu, ali nam je tada pomogla ženska ruka. Ovo mi je 15. put da učestvujem na Maslinijadi i mnogo sam zadovoljan,“ saopštio je Asović.
Maslinijadu tradicionalno prati bogat kulturno umjetnički program, te su danas nastupili KUD i Klapa „Jedinstvo“ i mlada Nikolija Pandurica, zatim poznati muzički sastavi- barska Akademia i cetinjski Perper, kao i podgorički sastav Meraklije sa Hamzom Haverićem.
U Kući maslina u večernjim satima, biće priređeno druženje maslinara i njihovih prijatelja sa maestrom harmonike Safetom Drljanom.
23. Maslinijada
Sjutra, u nedjelju u muzičko- zabavnom programu nastupaju KUD Rumija, barski Padrino bend, kao i poznati mladi izvođač pop muzike Edis Agić.
Program zatvara nastup poznatog muzičkog sastava Bjelopoljski tamburaši i solistica Saška Rakonjac.
Osim bogatog kulturno-umjetničkog i zabavnog programa, ovogodišnja Maslinijada, obogaćena je likovnom kolonijom umjetnika iz država regiona pod nazivom „Street in art- Oliva“ koji će na otvorenom prostoru oslikavati platna i imati i izložbu sa motivima masline i Starog grada-zaključuju iz Organizacionog odbora starobarske manifestacije.
U okviru programa Kotor Winter Fest, danas je u Velikom gradskom parku održana manifestacija Park of Generations koja je još jednom potvrdila da je ovaj gradski prostor tokom praznika mjesto susreta, radosti i zajedničkog slavlja svih generacija.
Veliki gradski park pretvoren je u živopisnu prazničnu zonu u kojoj su se istovremeno smjenjivali smijeh najmlađih, dobra energija mladih i opuštena druženja starijih posjetilaca. Poseban akcenat stavljen je na inkluzivne radionice za djecu, koje su kroz igru i kreativno izražavanje promovisale vrijednosti solidarnosti, međusobnog uvažavanja i prijateljstva. Ovi sadržaji poslali su snažnu poruku o važnosti zajednice u kojoj ima mjesta za svakoga.
Otvarajući manifestaciju , predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao je da ovakvi programi prevazilaze okvire turističke ponude i predstavljaju važno pitanje kvaliteta života u gradu. On je naglasio da manifestacija na jedinstven način povezuje najmlađe i najstarije sugrađane, prateći savremene evropske prakse koje podstiču međugeneracijsku povezanost i zajedništvo. Svečanim otvaranjem manifestacije ujedno je označen i početak rada klizališta, što je posebno obradovalo najmlađe posjetioce.
Park of generations
„Ovo nije pitanje turističke ponude, već pitanje kvaliteta života u našem gradu Park of Generations, koliko mi je poznato, jedina manifestacija ove vrste u Crnoj Gori koja na jednom mjestu okuplja i najmlađe i najstarije. Program nije namijenjen samo djeci, već i onima koji nijesu više tako mladi, kao i našim najstarijim sugrađanima, i to na način koji ih konstantno povezuje. To je praksa i trend u najrazvijenijim evropskim zemljama. Posebno sam ponosan na sve koji su mjesecima predano radili na realizaciji ovog projekta. Vjerujem da Park of Generations poput Kotor Winter Festa koji je započeo prije tri godine i danas predstavlja jedan od najboljih događaja te vrste u Crnoj Gori i šire, nastaviti da se razvija i iz godine u godinu raste”, poručio je on.
Potpredsjednik Opštine Kotor dr Igor Kumburović ocijenio je da manifestacija predstavlja jedan od najvažnijih sadržaja u okviru zimskog programa u gradu, ističući da ulaganje u djecu, njihovu radost i bezbjedno okruženje sa kvalitetnim sadržajima ima dugoročan značaj za cijelu zajednicu.
“Smatram da je Park of Generations jedan od najznačajnijih programa u okviru zimskih dešavanja, jer svako ulaganje u djecu predstavlja ulaganje u budućnost. Njihova radost, osjećaj sigurnosti i mogućnost da borave u prostoru koji je osmišljen upravo za njih, ali i za njihove porodice, pravi su pokazatelj da je ovo bio pun pogodak. Već sam naziv manifestacije jasno poručuje da je riječ o programu koji obuhvata sve generacije – od najmlađih do najstarijih”, kazao je on.
Park of generations
Predstavnica Turističke organizacije Kotor Emilija Radulović istakla je da će Veliki gradski park u narednom periodu biti centralno mjesto zimskih dešavanja namijenjenih svim uzrastima. Ona je naglasila značaj široke saradnje institucija, lokalnih službi i nevladinog sektora, bez kojih realizacija ovako kompleksnog i inkluzivnog programa ne bi bila moguća.
„ Park of Generations je ove godine prvi put dio Kotor Winter Festa i otvoren je za sve generacije od danas pa do 17. januara. U tom periodu, naš park će nuditi raznovrsne sadržaje za djecu, mlade, ali i naše starije sugrađane, tako da svako može pronaći aktivnost koja mu odgovara. Posebno mi je važno da istaknem i zahvalim se nevladinim organizacijama koje su dale značajan doprinos osmišljavanju programa, naročito kroz inkluzivne radionice, jer je naša ideja da sva djeca, bez izuzetka, mogu ravnopravno da učestvuju i uživaju u svim sadržajima. Veliku zahvalnost dugujemo i Komunalnom preduzeću Kotor, CEDIS-u Kotor, Službi zaštite i spašavanja, zahvaljujući kojima danas imamo klizalište u punoj funkciji, kao i Sekretarijatu za kulturu, Sekretarijatu za investicije, Kulturnom centru Kotor, Vodovodu Kotor i svim ostalim službama koje su dale nemjerljiv doprinos da Park of Generation danas bude uspješno otvoren”, rekla je ona.
Park of generations
U uvodnom dijelu programa nastupio je hor područnih jedinica ŠOSMO „Vida Matjan“ Kotor.Za starije učesnike organizovana su druženja i turniri, uz muzički program koji je povezao publiku svih uzrasta i dodatno doprinio toploj i prazničnoj atmosferi u parku. Posjetioci su u praznično uređenim kućicama mogli pronaći raznovrsnu ponudu hrane i pića, dok je za najmlađe posebnu radost predstavljao karusel, koji je dodatno obogatio sadržaje u parku. Uz cjelodnevni program, toplu atmosferu i pažljivo osmišljene aktivnosti, Park of Generations potvrđuje svoju ulogu kao mjesto susreta, druženja i zajedničkog uživanja, čineći Veliki gradski park srcem zimskih dešavanja i još jednim dokazom da Kotor praznike slavi na način koji stavlja zajednicu i kvalitet života u prvi plan.
Prema preliminarnim rezultatima poslovanja za 2025. godinu, Regionalni vodovod Crnogorskog primorja u 2026. godinu ulazi sa najvećom ostvarenom dobiti od svog osnivanja, oko 1,2 miliona eura, što predstavlja rast od 400 hiljada eura u odnosu na 2024. godinu. Ovakvi rezultati predstavljaju najbolju potvrdu stabilnog upravljanja, efikasnog funkcionisanja sistema i odgovornog sprovođenja investicionih aktivnosti koje obezbjeđuju dugoročnu održivost vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja.
Na temelju ovih rezultata, Odbor direktora je na 68. sjednici usvojio Plan rada za 2026. godinu, koji predstavlja najambiciozniji razvojni ciklus od uspostavljanja regionalnog sistema vodosnabdijevanja. Fokus plana usmjeren je prije svega na zaštitu i revitalizaciju izvorišta „Bolje sestre“, čija izdašnost godinama trpi pod uticajem klimatskih promjena, ali i nelegalne eksploatacije šljunka u koritu rijeke Morače. Regionalni vodovod nastavlja da finansira naučna istraživanja i studije, čiji će rezultati tokom 2026. godine predstavljati osnovu za donošenje ključnih strateških odluka, uz snažnu podršku Svjetske banke.
Paralelno sa tim, nastavlja se implementacija infrastrukturnih rješenja koja treba da obezbijede stabilno i pouzdano vodosnabdijevanje, posebno tokom ljetnjih mjeseci kada je potrošnja na maksimumu. Izgradnja novog cjevovoda na relaciji Budva–Tivat, jednog od najznačajnijih projekata Regionalnog vodovodnog sistema, ulazi u završnu fazu, a očekuje se da bude pušten u rad prije početka turističke sezone 2026. godine, čime će se gotovo udvostručiti kapacitet snabdijevanja opština Kotor, Tivat i Herceg Novi.
Značajan iskorak planiran je i u oblasti prečišćavanja vode. Nakon što je tokom 2025. godine izgrađeno postrojenje kapaciteta 125 l/s, nastavljene su aktivnosti na njegovom daljem proširenju. Tokom 2025. godine raspisan je tender za izradu Idejnog rješenja proširenja kapaciteta postrojenja za prečišćavanje vode za ljudsku upotrebu, kojim je predviđeno njegovo fazno proširenje do ukupnog maksimalnog kapaciteta od 500 l/s. Ovakvim konceptom planirana je izgradnja u dvije faze, od po 250 l/s, što omogućava da se investicija realizuje postepeno, u skladu sa realnim potrebama sistema i raspoloživim finansijskim sredstvima. U prvoj fazi predviđeno je povećanje kapaciteta za oko 200 do 250 l/s, što se, prema stručnim procjenama, smatra dovoljnim za očuvanje stabilnog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja u narednih pet godina, do realizacije dugoročnog rješenja za izvorište. Istovremeno, na inicijativu resornog ministarstva, pokrenuti su razgovori sa Svjetskom bankom o modelu finansiranja ovog projekta, čime je dodatno potvrđeno međunarodno povjerenje u institucionalnu snagu i profesionalizam Regionalnog vodovoda.
Foto Regionalni vodovod
Planom rada za 2026. godinu predviđeno je i značajno unapređenje energetske održivosti sistema. Nakon izrade sveobuhvatne studije EBRD-a, u narednom periodu očekuje se početak realizacije projekata proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, čime će se smanjiti troškovi poslovanja i povećati energetska nezavisnost sistema, uz podršku Vlade Crne Gore kroz obezbjeđivanje državnih garancija.
Istovremeno, Regionalni vodovod pokreće izgradnju novog rezervoarskog prostora zapremine 4.000 kubnih metara na području Prijevora, čime će se značajno povećati sigurnost snabdijevanja za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi. Postojeći kapaciteti nisu omogućavali duže održavanje snabdijevanja u uslovima prekida, pa ova investicija predstavlja jedan od ključnih koraka ka potpunoj stabilnosti sistema. Urbanističko-tehnički uslovi su već obezbijeđeni, ugovor za izradu glavnog projekta je potpisan, a početak radova se očekuje tokom 2026. godine, uz finansiranje iz kreditnog aranžmana sa EBRD-om.
U planu je i natkrivanje izvorišta kao važna preventivna mjera očuvanja kvaliteta vode, uz arhitektonsko rješenje koje će biti usklađeno sa režimom zaštite Nacionalnog parka i koje će omogućiti integraciju obnovljivih izvora energije.
Sve navedeno jasno pokazuje da Regionalni vodovod i u 2026. godini nastavlja snažan investicioni ciklus, usmjeren ka jačanju kapaciteta sistema, zaštiti izvorišta i unapređenju energetske i tehnološke održivosti. Istorijska dobit, vizionarski projekti i jasna strateška usmjerenost čine da 2026. godina bude godina u kojoj se rezultati odgovornog upravljanja i dugoročnog planiranja vide jasnije nego ikada. Regionalni vodovod time ostaje jedan od najznačajnijih oslonaca razvoja turizma i ukupnog ekonomskog napretka države.
Čelnici Ministarstva pomorstva su neznanjem i lošim namjerama koje su imali prema toj firmi, svjesno uništili državnu pomorsku kompaniju Crnogorska plovidba AD Kotor (CP).
Kazao je to u razgovoru za “Vijesti” bivši predsjednik Odbora direktora te kompanije, kapetan duge plovidbe Jovo Lazarević.
“Predstavnici Ministarstva pomorstva, počev od ministra Filipa Radulovića i njegovih najbližih saradnika, oličenih u državnim sekretarima Pavlu Tripkoviću i Jovanu Šćekiću, uporno pokušavaju, bez ikakvog osnova i ozbiljne argumentacije, da što više ocrne rad bivšeg Odbora direktora i bivšeg menadžmenta CP-a”, smatra Lazarević.
Njega i bivši Odbor direktora Ministarstvo pomorstva je smijenilo krajem juna, nakon što su se Lazarević i dio članova Odbora žestoko usprotivili strategiji ministarstva da “spasava” CP time što će je natjerati da potpiše kontroverzni i u svjetskoj pomorskoj industriji do tada nezabilježeni ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa Barskom plovidbom (BP). Ovaj aranžman je, kako se klasnije pokazalo, dio scenarija nazvanog “Programirano gašenje Crnogorske plovidbe AD” iz analize i “Programa prestrukturiranja brodarskih društava u Crnoj Gori” koji je u martu ove godine za potrebe Ministarstva pomorstva izradila firma “Računovođa” doo iz Podgorice iza koje stoji u pomorskoj ekonomiju potpuno neiskusni i nereferentni Institut sertifikovanih računovođa Crne Gore.
Kontroverzna prodaja ispod tržišne cijene
Na brojne nezakonite aspekte ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji CP i BP, njegovu neusklađenost sa uobičajenim ugovornim odnosima u svjetskoj pomorskoj industriji, ali i vjerovatnu njegovu štetnost za Crnogorsku, a možda i za obje kompanije, upozoravala je tada stručna javnost u Crnoj Gori, ali to nije odvratilo ministra Radulovića da insistira na njegovom potpisivanju. Radulović je to u javnosti predstavljao kao “spasavanje Crnogorske plovidbe”.
Međutim, dan nakon što su “Vijesti” objavile ključne djelove “Programa prestrukturiranja brodarskih društava u Crnoj Gori i činjenicu da minisgtarstvo ne realizuje “spasavanje” već scenario nazvan “Programiranio gašenje Crnogorske ploviodbe”, Radulović je saopštio da “Vlada više nema nikavu zakonsku mogućnost da pomogne Crnogorskoj” i inicirao hitnu prodaju oba njena broda, što je Vlada i prihvatila. Brodovi “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” koji na tržištu trenutno vrijede između 19,5 i 21 milion dolara, su u međuvremenu pod kontroverznim okolnostima, prodati danskoj kompaniji K/S Navision Group za ukupno samo 13,25 miliona dolara.
Iako je ova transakcija okončana, aktuelni menadžmen CP predvođen predsjednikom Odbora direktora Petrom Jankovićem i izvršnim direktorom Vladimirom Tadićem, ali ni Ministarstvo pomorstva, javnost još nisu upoznali koliko je kompaniji od tih 13,25 miliona dolara na kraju ostalo novca nakon što su podmirili sva potraživanja povjerilaca, neplaćene plate posada i ostalo što se međuvremenu nagomilalo kao poslovni trošak ovog aranžmana sa Dancima.
Prodaju brodova Crnogorske u međuvremenu je počelo da istražuje i Specijalno državno tužilaštvo.
Ministar Radulović i državni sekretari Pavle Tripković i Jovan Šćekić su nedavno na saslušanju pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore branili ovaj kontroverzni aranžman koji je doveo do praktičnog uništenja Crnogorske plovidbe jer je ona ostala bez flote te su žestoko kritikovali rezulate bivšeg menadžmenta te kompnaije predvođenog Jovom Lazarevićem, optužujući ih za navodnu nesposobnost, neodgovornost i čak moguće kriminalne i koruptivne radnje prilikom posljednjeg redovnog remonta i dokovanja brodova CP 2022.
Crnogorska bolje poslovala od Barske plovidbe
Komentarišući sva dešavanja proteklih mjeseci koja su dovela do praktičnog uništenja kompanije iz Kotora, kao i stavove koje su Radulović i njegovi saradnici iznijeli Odborom za ekonomiju, kapetan Jovo Lazarević je “Vijestima” kazao da rukovodstvo Ministarstva pomorstva “uporno pokušava, bez ikakvog osnova i ozbiljne argumentacije, da što više ocrni rad bivšeg Odbora direktora i bivšeg menadžmenta Crnogorske plovidbe.”
“Analizirajući poslovne rezultate iskazane u Bilansima uspjeha, uporno izbjegavaju da javno konstatuju evidentne činjenice, koje im očigledno ne odgovaraju, u cilju upoznavanja javnosti.
Uporno potenciraju da istaknu negativni poslovni rezultat-gubitak, koji je CP ostvarila za 2024.godinu od 778 hiljada eura, ali isto tako, neće da konstatuju ono što je bilo pozitivno u poslovanju kompanije, a to je činjenica da je u tri godine prije 2024., za 2021, 2022 i 2023., CP ostvarila, po svim godinama, pozitivne poslovne rezultate-dobiti.
Sve ukupno gledano u periodu od 2021-2024.g. CP je po Bilansima uspjeha, ostvarila pozitivan poslovni rezultat – dobit od preko 1,7 miliona eura,” kazao je Lazarević, naglašavajući da istovremeno čelnici Ministarstva pomorstva izbjegavaju da javno konstatuju činjenicu da je Barska plovidba u 2024.godina imala gubitak od 2,387 miliona eura, koji je bio tri puta veći od ostvarenog gubitka CP u toj godini.
Po Lazarevićevim riječima, Barska je u periodu od 2021-2024. “ostvarila ukupno gledano, negativan poslovni rezultat – gubitak od preko 1,7 miliona eura što je u potpunoj suprotnosti sa ostvarenim rezultatom CP, koji je za toliko bio pozitivan.”
“To znači da je Barska koja je po Ministarstvu pomorstva terbala da “spašava” Crnogorsku u periodu 2021-24. ukupno posmatrano, ostvarul poslovni rezulta koji je lošiji za 3,5 miliona eura od CP. Svi ti negativni rezultati BP, u odnosu na pozitivne rezultate CP u posmatranom periodu, Raduloviću i njegovim saradnicima, nijesu smetali da u aprilu 2025. godine, kroz ugovor o poslovno tehničkoj saradnji, brodove CP praktično daju na upravljanje i rukovođenje menadžmentu BP. Kako je menadžment Barske, od momenta preuzimanja, upravljao i rukovodio sa brodovima, vidjelo se kroz brojne probleme koji su nastali na brodovima, posebno na “Kotoru” na kome je, očigledno, neznanje ili zla namjera, dovelo do zaustavljanja broda, od strane Port State Controla, po lukama Kolumbije, SAD i Velike Britanije, u roku od nekih mjesec- dva dana. To se do tada nikada u CP nikada ranije nije desilo da se neki naš brod toliko puta zaustavi u tako kratkom periodu,” kazao je Lazarević dodajući da je kraćih zaustavljanja brodova CP ranije ponekad bilo, “ali je to moglo biti na nivou od jednog zaustavljanja u vremenskom periodu dvije-tri godine, pa čak i duže.”
“Žali bože brodova”
Pema njegovim riječima, ovakav način vođenja brodova CP od strane Barske plovidbe uslovio je njihovu ekspresnu prodaju, “odnosno bolje reći rasprodaju, posmatrajući to kroz ostvarenu cijenu koja je u nivou 2/3 stvarne tržišne cijene ovih brodova.”
“Ovakav, što bi iskreni i pošteni ljudi rekli ‘žali bože’, kraj brodova CP je mogao nastupiti isključivo kao posledica neznanja ili namjere, što treba da utvrde nadležne institucije,” poručio je bivši predsjednik Odbora direktora CP.
Lazarević je čelnike Ministarstva pkmorstva prozvao za “neznanje i zlu namjeru prema Crnogorskoj plovidbi AD Kotor”, ističući da se to jasno vidi “u njihovom nevještom pokušaju da ostvarene troškove posljednjeg redovnog desetogodišnjeg remonta i dokovanja broda, koje je izvršeno 2022. godine, predstave većim za oko 500 hiljada dolara u odnosu na troškove redovnog desetogodišnjeg remonta i dokovanja broda Barske plovidbe AD Bar, koje je izvršeno 2024.godine.”
“Naime, prilikom posljednjeg redovnog remonta i dokovanja brodova, CP je imala obavezu ugradnje na svojim brodovima ballast water treatment sistema, a čija je cijena u datom trenutku iznosila oko 500 hiljada dolara dok BP ovakav trošak nije imala prilikom njihovog desetogodišnjeg redovnog remonta i dokovanja broda 2024. BP je taj trošak imala na petogodišnjem dokovanju 2019.godine, kada je na njihovim brodovima izvršena ugradnja BWTS sistema. To je tada, Barsku koštalo blizu 800 hiljada dolara,” objasnio je Lazarević dodajući da je pored ovoga na posljednjem redovnom remontu “Kotora” i “Dvadesetprvog maja” 2022, CP za razliku od Barske morala izdvojiti još oko 280 hiljada dolara po brodu za promjenu hidrauličnih cijevi na palubi, koje su zbog uticaja morske vode, bile korodirale.
BP nije imala taj trošak, jer se cijevi kod njenih brodova nalaze ispod palube i nijesu izložene uticaju morske vode.
Što je sa procjenom firme iz Dubaija?
Lazarević je prozvao Ministarstvo pomorstva da se sada upadljivo ne oglašava “oko naručenog elaborata od prije pola godine, o tehničkim mogućnostima i kapacitetima brodova CP, a koje je trebalo da uradi kontrolna kuća iz Dubaia.”
“Za taj posao, CP je, pod pritiskom ministra Radulovića i njegovih saradnika, uplatila 36 hiljada eura (40.000 je fakturisano, sa 10 odsto popusta).
Prema izvještajima sa broda, predstavnik firme iz Dubaia je uradio “nekakav kontrolni pregled” na oba broda, u vremenskom trajanju kontrole od nekoliko sati po brodu. Za tako urađen posao, prema cijenama validnim na međunarodnom pomorskom tržištu, ne bi se mogao dobiti iznos preko 3 hiljade eura”, istakao je on.
Ministarstvo pomorstva sada u svojim javnim nastupima uopšte ne pominje ovu (pre)skupo plaćenu analizu iz Dubaia, već samo barata procjenama vrijednosti broda “Kotor” kojeg su u julu britanske kompanije “Drewry Financial Research Services Ltd” i “Braemar Valuations Limited” procijenile na 9,5 odnosno 9,25 miliona dolara.
Lazarević naglašava da je, da bi se napravio kvalitetan kontrolni pregled brodova koji bi za rezultat imao detaljno urađen elaborat o tehničkim mogućnostima i kapacitetima brodova i koji bi bio “putokaz” budućeg djelovanja donosioca odluka (u ovom slučaju Ministarstva pomorstva) o budućem statusu brodova i kompanije kojoj oni pripadaju, “potrebna najmanje dva do tri kontrolora, te da bi oni po brodu morali da izvede inspekciju koja traje najmanje dva do tri dana.”
“Međutim očigledno, Ministarstvo pomorstva se oslonilo na sopstvene kadrovske kapacitete, što je javnosti mogla da vidi i na sjednica Odbora za ekonomiju i finansije, tako da im nije bio potreban nikakav pravi elaborat o tehničkim mogućnostima brodova, da bi se oni odlučili za njihovu prodaju daleko ispod tržišne cijene”, zaključio je Lazarević.
Praznična sezona u Portonovom nastavlja se dinamičnim programom tokom predstojećeg vikenda, koji donosi svečano otvaranje Portonovi prazničnog bazara i niz muzičkih kao i događaja za djecu na Marina trgu. Kao i svake zime, posjetioce očekuju praznična atmosfera, gastronomski užici i sadržaji za sve generacije.
Otvaranje Portonovi prazničnog bazara zakazano je za petak, 12. decembar u 17:00, uz tročasovni DJ set DJ Funk You, koji će donijeti energične ritmove i odličnu zimsku atmosferu. Praznični bazar biće otvoren svakog dana od 12. decembra do 11. januara, sa radnim vremenom od 16:00 do 22:00 radnim danima, odnosno 11:00 do 22:00 vikendom i praznicima. Šarmantne kućice ponudiće bogat izbor hrane i pića, od kuvanog vina i rakije, do palačinki, burgera i drugih prazničnih specijaliteta.
Večernji programi tokom vikenda donose i nastupe uživo. U subotu, 13. decembra, Marina trg biće mjesto opuštenog muzičkog druženja uz nastup benda Low Voltage od 18:00 do 20:00, dok se u nedjelju, 14. decembra, program nastavlja uz Fankulo bend, koji će od 18:00 do 20:30 donijeti prepoznatljive jadranske melodije.
Pored večernjih dešavanja, poseban fokus stavljen je i na sadržaje za najmlađe. U subotu, 13. decembra, u dnevnim satima od 12:00 do 13:30, biće održan program Djeda Mraz i maskote, sa muzikom, igrama, animacijom i fotografisanjem. U nedjelju, 14. decembra, od 12:00 do 14:00, najmlađe posjetioce očekuju Novogodišnje igrarije, interaktivni dječiji program ispunjen igrom, smijehom i kreativnim sadržajima.
U okviru praznične sezone, posjetioce uskoro očekuje i otvaranje Portonovi klizališta, nove zimske atrakcije na Marina trgu, koja će dodatno upotpuniti praznični ambijent i ponudu rizorta tokom decembra i januara.
Portonovi i ove godine potvrđuje svoju poziciju jedne od najatraktivnije dekorisanih zimskih destinacija na crnogorskom primorju, a Marina trg ostaje centralno mjesto okupljanja, prazničnih ukusa i porodičnih aktivnosti tokom čitave sezone.
