Šimun: Urađena prva transplatacija bubrega sa živog donora

0
Šimun: Urađena prva transplatacija bubrega sa živog donora
Vojislav Šimun-foto: Vlada Crne Gore, arhiva

U Crnoj Gori je u subotu prvi put urađena transplatacija bubrega sa živog donora, saopštio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.

On je kazao da je prvi put u istoriji urađena i transplantaciju matičnih ćelija koštane srži koja se koristi u tretmanu teških hematoloških oboljenja i koja do sada nije bila moguća, već su pacijenti išli u inostranstvo.

Kako prenosi RTCG, Šimun je na konferenciji za novinare kazao da su transplatacije uspješno protekle.

“Obje ove aktivnosti su postulati transplatacione medicine, a ona je kruna savremene medicine. Ono što pokazujemo je da naš zdravstveni sistem upodobljavamo sa najsavremenijim standardima”, istakao je Šimun.

Stručni timovi Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore uradli su u ponedjeljak prvu transplantaciju matičnih ćelija hematopoezom što je ujedno i prva te vrste u našoj državi.

Šimun je naveo da ovaj proces nije bio jednostavan i da je zahtijevao upodobljavanje legislative, formiranje adekvatnih stručnih timova, kako bi obezbijedili uspješan proces, a bila je potrebna i podrška Montefarma i drugih ustanova.

On je istakao da je transplatacija matičnih ćelija koštane srži veoma bitna metoda liječenja.

“Tome je prethodilo jedno i tehnološko i tehničko i kadrovsko upodobljavanja Zavoda za transfuziju Crne Gore, koji je otvorio i prvu banku matičnih ćelija, jer je ovome prethodilo uzimanje matičnih ćelija i pohrana u pomenutoj ustanovi a onda i obuka kadrova unutar KCCG u saradnji sa Vojnomedicinskom akademijom”, kazao je Šimun.

Direktor KCCG Aleksandar Radović je naveo da mu je čast što može da kaže da je ovaj program uspostavljen.

On je rekao da je zahvalan VMA što su im pomogli pri čitavom procesu.

“Kao što znate urađena je transplatacija bubrega pacijent se osjeća dobro i ona je urađena sa živog donora. Bubreg koji se dobije sa živog srodnika je kvalitetniji kao transplatant i dugotrajniji”, pojasnio je Radović.

On je naveo da građani nijesu imali mogućnosti da dobiju organ od živog, srodnog donora pa je ovo važan korak za naše zdravstvo i ovaj program se mora razviti.

“Što se tiče transpaltacije matičnih ćelija ta ideja se razvila prije nekoliko godina,a edukacija je počela 2023. i sredinom prošle godine je taj program prestao i krenulo se sa ovim programom. I taj pacijent je dobro i velika je stvar za naše pacijente je da se liječe kod kuće”, istakao je Radović.

Kako ističe za kvalitet života je vrlo važno da se pacijenti ovdje liječe i više se neće upućivati u inostranstvo.

Rukovodilac stručnog tima za transplantaciju jetre i bubrega na VMA, Darko Mirković kazao je da je transplataciona medicina, koja obuhvata transplataciju organa ali i tkiva i ćelija, najzahtjevnija ali najsavršenija procedura.

“Mogu odgovorno da kažem da u Crnoj Gori postoje svi uslovi da će pacijenti sa problemima bubrega i sa bolestima srca imati veliku šansu izlječenja ovdje”, navodi Mirković.

On je rekao da je transplatacija bubrega zapravo kompleksna operacija i da njeno praćenje zahtijeva stručnost i požrtvovanost.

Mirković je poručio da će VMA uvijek pružati podršku našim pacijentima.

Kako je rekao, planovi Ministarstva zdravlja postoje ali ima još puno posla.

Šimun je precizirao da 64 pacijenta čeka transplataciju bubrega, pet srca, a 13 pluća. Kada su u pitanju djeca, njih troje čeka na transplataciju bubrega, a po jedno transplataciju srca i jetre.

U Herceg Novom 3.2 hiljade gostiju

0
U Herceg Novom 3.2 hiljade gostiju
Herceg Novi – Foto Miloš Samardžić

U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 3.2 hiljade turista, 612 manje nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 2,83 hiljade, a domaćih 370.

U hotelima boravi 1,64 hiljade gostiju, a u domaćinstvima 1,56 hiljada.

U auto-kampovima i hostelima nije bilo gostiju.

Zimski Kotorski karneval – spaljivanje karnevala, fešta se nastavlja u Starom gradu…

0
Zimski Kotorski karneval – spaljivanje karnevala, fešta se nastavlja u Starom gradu…
Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.

Zimski Kotorski karneval, koji čuva tradiciju dužu od pola milenijuma biće održan danas, 23. februara.

Velika karnevalska povorka krenuće u 14 sati od Otvorenog bazena prema Maceu. Nakon suđenja i spaljivanja krivca za sve loše što nam se dogodilo u prošloj godini, fešta se nastavlja na Trgu od oružja uz nastupe Ansambla Toć i Indire Force.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suoganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.

Zatvaranje saobraćaja kroz Kotor

Glavna saobraćajnica, od otvorenog bazena do marketa „Idea“ na kružnom toku, biće takođe zatvorena za saobraćaj od  13 sati i 30 minuta  do 15 sati i 30 minuta.

Od 14.30h do 15.30h za saobraćaj će biti zatvoren i lokalni put od kružnog toka (od Glavne pošte)  do Hemijske čistione „Limili“.

Ubrzava se globalno otapanje ledenjaka. Znanstvenici upozoravaju: “Mnogi ledenjaci “neće preživjeti ovo stoljeće”

0
Ubrzava se globalno otapanje ledenjaka. Znanstvenici upozoravaju: “Mnogi ledenjaci “neće preživjeti ovo stoljeće”
Ledenjak Jokulsarlon na Islandu – Foto: Ilustracija / Shutterstock

Otapanje svjetskih ledenjaka ubrzalo se u posljednjem desetljeću, rekli su znanstvenici u srijedu, upozoravajući da bi u nadolazećim godinama ono moglo biti brže nego što se ranije očekivalo i povećati razinu mora.

Svjetski ledenjaci, koji su važni regulatori klime, ubrzano se tope kako se svijet zagrijava.

U prvoj globalnoj procjeni takve vrste, međunarodni tim istraživača otkrio je nagli porast otapanja u proteklom desetljeću, s oko 36 posto više izgubljenog leda u razdoblju od 2012. do 2023. nego u godinama od 2000. do 2011.

U prosjeku se godišnje izgubi oko 273 milijarde tona leda – što je jednako potrošnji vode svjetske populacije za 30 godina, rekli su.

Tramp: Blizu sporazum s Ukrajinom o rijetkim metalima

0
Tramp: Blizu sporazum s Ukrajinom o rijetkim metalima
Tramp

Sjedinjene Američke Države blizu su postizanja sporazuma s Ukrajinom o podjeli prihoda od rijetkih zemnih metala, rekao je predsjednik Donald Tramp na skupu konzervativaca u Marylandu. Naglasio je da SAD želi nadoknaditi milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini te poručio da rat mora biti zaustavljen.

– Moramo razgovarati o nečemu vrlo važnom – ratu između Rusije i Ukrajine. Ljudi ginu, uglavnom mladi muškarci, Rusi i Ukrajinci, riječ je o brojevima kakve nikada prije niste vidjeli. Tisuće ljudi svake sedmice. Razgovarao sam s predsjednikom Putinom i mislim da će se to uskoro završiti. Strašno je to gledati. Pregovaram i s predsjednikom Zelenskim. Pokušavamo vratiti novac ili ga barem osigurati. Evropa je dala 100 milijardi dolara kao zajam i dobit će ga natrag, a SAD je dao 350 milijardi u obliku ničega – jer smo imali glupog i nesposobnog predsjednika, poručio je Trump.

Maslinovo ulje u Hrvatskoj uvjerljivo najskuplje u Europskoj uniji

0
Maslinovo ulje u Hrvatskoj uvjerljivo najskuplje u Europskoj uniji
Maslinovo ulje – Maslinijada

Hrvatsko maslinovo ulje uvjerljivo je najskuplje u Europskoj uniji – i to znatno skuplje od drugih.

Prema podacima Evropske komisije, prosječna cijena kilograma ekstra djevičanskog maslinova ulja u decembru je u Hrvatskoj iznosila 14,13 eura. To je 136 posto skuplje nego u EU-u te čak 218 posto skuplje od najjeftinijeg portugalskog, piše Danica.hr.

U januaru ove godine, doduše, cijena je nešto pala pa litra istog ulja u Hrvatskoj stoji 11,46 eura. No, to je i dalje 79 posto skuplje od prosjeka EU te 162 posto više od najjeftinijeg španjolskog.

Tokom pretprošle godine u Hrvatskoj se proizvelo nešto više od 38.000 hektolitara maslinova ulja, što je pad od čak 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Hrvatska je pak predlani proizvela oko 30.000 tona maslina, što je za četvrtinu manje nego godinu ranije kad smo imali oko 40.000 tona domaćih maslina.

Prve grube procjene govore kako je hrvatska samodostatnost u maslinovu ulju 2023. godine bila tek 40-ak posto. To znači da smo morali uvoziti najmanje 60-ak posto godišnjih potreba.

8. Međunarodni karneval u Herceg Novom okupio 800 učesnika i 19 karnevalskih grupa

0

U okviru 56. Praznika Mimoze sinoć je u Herceg Novom održan 8. Međunarodni karneval sa više od 800 učesnika u 19 karnevalskih grupa iz naše i država regiona. Fešta je nastavljena uz sjajne koncerte grupe Hari Mata Hari i Slavena Đukanovića koji su publici poklonili nezaboravnu noć uz vanvremenske hitove.

Velikom karnevalskom defileu prethodio je prijem u Titovoj vili, gdje je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić primio predstavnike karnevalskih grupa i predstavnike Federacije Evropskih karnevalskih gradova.

Katić je tom prilikom podsjetio da je Herceg Novi pristupio značajnim asocijacijama, stekao veliku porodicu prijatelja koji će, kako je kazao, u narednom periodu obogatiti manifestacije koje organizuju, a posebno Praznik mimoze.

Herceg Novi karneval 2025.

„Nije ovaj karneval ni blizu onima koji se organizuju u Riju,Veneciji, Rijeci, ali se nadam  da ćemo biti dostojni predstavnici i podizati nivo iz godine u godinu. Cijela organizacija, sa  preko 50 događaja u okviru Praznika daje nam za pravo da kažemo da je ovo jedna od najposjećenijih i najvećih manifestacija  u ovom dijelu ne samo Crne Gore, već i regiona tokom februara”, rekao je on.

Potpredsjednik Internacionalnog borda Federacije evropskih karnevalskih gradova, Aleksandar Cicimov kazao je da uvijek rado podržavaju ovaj karneval koji iz godine u godinu postaje sve veći.

„Primijetio sam da sve više ljudi dolazi na karneval, a vidio sam puno ljudi na ulicama sa mimozom u rukama. Ovim putem prenosim pozdrave od predsjednika Federacije  Evropskih karnevalskih gradova, borda i generalnog sekretara iz Luksumburga, potpredsjednika za javnost Njemačke i predstavnika sa Malte”, poručio je on.

Potpredsjednik FECC Crne Gore i predsjednik NVO Maškare, Ivan Peulić pozdravio je karnevaliste i poželio ugodan boravak u Herceg Novom, nakon čega su karnevalske grupe prodefilovale Igalom, a potom i nastupile pred publikom, delegatima i zvanicama.  Povorku su predvodili trombonjeri, mažoretke, Gradska muzika Herceg Novi i Mjesna muzika Đenovići, kapo Karnevala, a prvi put je javnosti otkriven lik krivca kojem će naredne nedelje biti suđeno za sve loše što se desilo u prethodnoj godini.

Herceg Novi karneval 2025.

Nakon spektakularnog vatrometa uslijedio je koncert Slavena Đukanovića i sarajevske grupe Hari Mata Hari. Njihov frontmen, Hari Varešanović kazao je pred koncert da ga za Herceg Novi vežu lijepe uspomene i da se uvijek raduje nastupima u ovom gradu.

„Puno koncerata, sjećanja, mladosti kao i zrelih dana me vežu za Crnu Goru i Herceg Novi. Ovdje sam zaista imao najljepše koncerte, na Kanli kuli i trgovima. U čast tim sjećanjima za ovaj koncert smo pripremili najbolji opus pjesama, jedna lijepa atmosfera prožeta mojim najljepšim pjesmama”, kazao je on.

On je tom prilikom komentarisao ovogodišnji Montesong, gdje je bio jedan od članova žirija.

„Bilo je zaista lijepih pjesama, drago mi je što sam čuo dosta divnih balada.Crna Gora definitivno gaji taj efekat balada,lijepih i kvalitetnih pjesma”, poručio je Varešanović.

Uz mnogo dobre zabave, pjesme i lijepog druženja Herceg Novi je i ovog vikenda bio centar dobrog raspoloženja. U okviru 56. Praznika mimoze u nedjelju će se održati Dejčiji maskenbal, Herceg Novi Car meet kao i Veče vina i mimoze.

KSR “Ribar” odbranio titulu

0
KSR “Ribar” odbranio titulu
Pobjednici – foto Savez za sportski ribolov

26. KUP MIMOZA U SPORTSKOM RIBOLOVU



Dodjelom priznanja najboljima sinoć je u Igalu završen 26. Kup mimoze u sportskom ribolovu na kojem je učestvalo 29 tročlanih ekipa, od čega 11 iz inostranstva.

Prvo mjesto u disciplini tunjom iz barke osvojio je Aleksandar Milosavljević član kluba „Igalo“ sa 89 bodova. Drugi je bio Marko Vujisić („Ribar“ Baošići) sa 81, a treći Milan Bubonja (KSR „Ama“ Kostanjica) sa 76 bodova.

foto Savez za sportski ribolov

Zlatnu medalju u disciplini štapom iz barke osvojio je Nikola Goleš (ŠRD „Gof“ Rogoznica) sa 147 bodova, srebrnu Dejan Beljkaš (KSR „Delfin“ Budva) sa 96, a bronzanu Alen Lakatoš ( SKR „Pirka“ Tribunj) sa 84 boda.

foto Savez za sportski ribolov

Najbolji u ekološkom ribolovu bio je Vito Ferara (SRK „Pirka“) sa 55 bodova, drugo mjesto osvojio je Ištvan Takač (KSR „Igalo“) sa 41, a treće Nikola Goleš (ŠRD „Gof) sa 39 bodova.

Učesnici – foto Savez za sportski ribolov

Ekipno prvo mjesto osvojio je KSR „Ribar“ Baošići (Dejan Sijerković, Marko Vujisić, Krsto Dragojlović) sa 6 plasmanskih bodova, koliko ima i ekipa KSR „Delfin“ Budva (Dejan Beljkaš, Aleksandar Pejović, Ivan Dejanović), a treće SRK „Pirka“ Tribunj (Alen Lakatoš, Ivan Markoč, Vito Ferara) sa 9 bodova.

 Odličan trehnički organizator bio je klub „Igalo“ uz pomoć drugih klubova iz Boke kotorske,

Tender za zakup kupališta u Herceg Novom i za aktivan odmor

0
Tender za zakup kupališta u Herceg Novom i za aktivan odmor
Surfing – foto: Morsko dobro

Preduzeće Morsko dobro raspisalo je poziv za davanje u zakup kupališta u Herceg Novom, kao i za aktivan odmor.

Kupališta za aktivan odmor su kite/wind surfing, sportsko-rekreativna i adrenalinska, kao i kupališta za ronioce.

Ponude se dostavljaju do 7. marta, za kada je planirano i njihovo otvaranje.

Iz Morskog dobra su ranije objasnili da su svi koji namjeravaju da učestvuju na tenderu dužni da otkupe tendersku dokumentaciju.

Cijena tenderske dokumentacije je 100 EUR.

Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno, ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi – konzorcijum, koji moraju ispuniti uslove javnog poziva.

Ugovori se zaključuju za period od četiri godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31. decembra 2028. godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut.

Morsko dobro je ranije objavilo tendere za plaže na području Budve, od Jaza do Buljarice, Bara i Ulcinja, kao i Kotora i Tivta. Objavljen je i tender za zakup hotelskih i kupališta posebne namjene za dječije odmaralište.

Tenderi sa detaljnijim informacijama se mogu pronaći na sajtu Morskog dobra.

Održan tradicionalni Prčanjski karneval

0

Tradicionalni Prčanjski karneval održan je u subotu 22. februara u ovom malom bokeljskom mjestu, čiji mještani čuvaju tradiciju od zaborava.

Vesela karnevalska povorka, praćena mažoretkama i Gradskom muzikom Kotor, krenula je od Osnovne škole „Ivo Visin“ do centra mjesta, gdje se sudilo Hedonikusu Politikus zvanom Paštroć, „krivcu“ za sve nedaće koje su mještane Prčanja zadesile u protekloj godini.