Spaghetti sa slanim srdelama

0
Spaghetti sa slanim srdelama
Spaghetti sa slanim srdelama – foto Damira Skansi

Spaghetti okrenuti na tavi sa otopljenim slanim srdelama ili inćunima, na MASLACU, uz blagi začin ljute paprike, svježinu korice limuna i roza papra



Jednostavno jelo, tipično za petak, dan nemrsa, za sve one koji žele običan, jednostavan tanjur pašte ali u kojem su sadržani mnogi ukusi tradicionalne, ribarske Italije. Siromašno, ali sa gastronomskom kraljevskom prezentacijom, kakvu samo  jednostavnost može ponuditi

Za 4 osobe

Vrijeme pripreme : 15 minuta

Potrebni sastojci:

8 – 10 fileta očišćenih slanih inćuna ili srdele

50 g maslaca

Komadić ljute papričice

Kitica peršina.

2 trake korice limuna

Svježe mljeveni ružičasti papar

300 g špageta, br. 5

Način pripreme:

U tavu, u kojoj ćete začinjati paštu, stavite maslac, filete slanih inćuna ili srdele (očišćenih i odsoljenih, najbolje gotovih, kupljenih u staklenkama), komadić ljute papričice, te pustite, na vrlo laganoj vatri da se maslac i slana riba otope.

U međuvremenu skuhajte špagete – kada su al dente,   vadite ih viljuškom za špagete i stavljajte u tavu.

Zalijte odmah sa 1 dl – 1,5 dl vode u kojoj se pašta kuhala – drvenom žlicom energično miješajte špagete kako bi dodatno pustili gluten i kako bi se stvorila  kremica. Ubacite   fino sjeckane režnjeve  limuna (ili pak nariban na ribežu),peršin, paprite sa ružičastim ili crnim paprom.

Servirajte odmah – tople, i uživajte.

/D. Skansi/

Delegacija UBNOR-a i antifašista  Kotora na proslavi 80 godina pobjede nad fašizmom u Tuzli

0

Delegacija UBNOR-a i antifašista Kotor, juče je u Tuzli prisustovala regionalnoj manifestacije obilježavanja 9. maja –  80 godina od pobjede nad fašizmom u Evropi. Manifestaciju pod nazivom Pobjeda 1945. – 2025., organizovao je Savez antifašista i boraca NOR-a Bosne i Hercegovine.

Na Trgu Slobode održano je centralno obilježavanje Dana pobjede na fašizmom. Sa skupa je poslana snažna poruka zajedništva i otpora prema svakom obliku fašizma.

Vec 1943. godine Tuzla i tuzlanska regija bila je najveća slobodna teritorija u pokorenoj Evropi i tu je negdje napravljena prelomna tačka da ljudi koji su se dvoumili masovno se priključe narodno-oslobodilačkom pokretu. Kako je istaknuto na skupu, antifašistička borba nema granice i manifestacija je bila prilika prisjetiti se ne samo prošlosti već i poslati jasnu poruku da je antifašizam temelj savremene Evrope. Težnja ka zajedništvu svih naroda potvrđena je i prisustvom brojnih  delegacija iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i najbrojnije delegacije iz Crne Gore iz sledecih gradova: Podgorice, Cetinja, Budve, Mojkovca, Tivta, Herceg Nova i Kotora.

Delegacija UBNOR-a i antifašista  Kotora

„Mi smo imali jednu zajedničku državu koja je nastala kao rezultat borbe u Drugom svjetskom ratu. Nju nismo uspjeli da sačuvamo, ali moramo očuvati ideju na kojoj je ona tada nastala, moramo sačuvati ideju antifašizma“, poručio je Stevan Radunović, potpredsjednik SUBNOR-a Crne Gore.

U Tuzli nije slavljen samo istorijski datum. Slavljeni su sloboda, jednakost i zajedništvo, vrijednosti koje su generacije branile, a koje mladi naraštaj mora čuvati i njegovati.

Delegacija UBNOR-a Kotor prisustovala je i centralnoj proslavi Dana pobjede nad fašizmom i dana Evrope, koja je održana 9.maja na Grahovcu.

Mladi karatisti iz Boke uspješni na “Postojna Open 2025” turniru

0
Mladi karatisti iz Boke uspješni na “Postojna Open 2025” turniru
Mladi karatisti iz Boke

Mlade nade karatista iz Boke Kotorske, takmičari klubova Kotora i Bijele koračaju sigurnim stopama ka sportskom uspjehu.

Na juče održanom Međunarodnom turniru u Sloveniji pod nazivom “Postojna Open 2025” učestvovalo je preko 800 takmičara iz Italije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Srbije, Hrvatske, Mađarske, Crne Gore i Slovenije.

U izuzetno jakoj konkurenciji osvojeno je pet odličja.

2 Zlata
2 Srebra i
1 Bronza

Za Karate klub Kotor

ZLATO

Jovan Kašćelan za kategoriju 10god -30kg

Aleksa Bjelanović za kategoriju 10 god -41 kg

SREBRO

Boris Bubanja za kategoriju 10 god -30kg

BRONZA

Nikola Mazalica za kategoriju 10god -35 kg

Karate klub Bijela

SREBRO

Pavle Kašćelan za uzrast 11 god -35 kg

Izložba “Mostovi lirike”

0
Izložba “Mostovi lirike”
Mostovi lirike

“Mostovi lirike”, nova likovna postavka članova Udruženja likovnih umjetničkih stvaralaca Crne Gore biće otvorena u Staklenoj galeriji Kulturnog centra Kotor, u ponedjeljak 12.maja.

Izložbu će u 19 sati otvoriti direktorica Kulturnog centra Radmila Beća Radulović.

Izložba “Mostovi lirike” predstavlja novo poglavlje u bogatom stvaralačkom opusu članova Udruženja, koje danas okuplja više od stotinu aktivnih likovnih umjetnika iz cijele Crne Gore. Njihova djela karakteriše snažan autentični izraz koji ne pripada nijednom strogo definisanom pravcu ili školi, već se razvija na temeljima ličnog iskustva i unutrašnje potrebe za izražavanjem.

Likovno stvaralaštvo u izvornom obliku u Crnoj Gori počelo je da se afirmiše početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. Prva samostalna izložba iz ovog kruga umjetnika održana je 1973. godine u galeriji „Santa Marija“ u Budvi, a već narednog dana formiran je Inicijativni odbor samoukih slikara i vajara, predvođen Kostom Žunjićem. Ovo je bio početak jedinstvenog pokreta koji je izrastao u današnje Udruženje likovnih umjetničkih stvaralaca Crne Gore.

Podsjećamo da su članovi Udruženja 2023. godine već izlagali u Staklenoj galeriji povodom Međunarodnog dana žena, a ovog maja vraćaju se sa novom kolekcijom radova koji predstavljaju most između poezije i slike, između unutrašnjih svjetova i vanjskih horizonata.

Ovo je veče posvećeno stvaralaštvu, slobodi izraza i mostovima koji nas sve povezuju – lirikom boja i oblika.

Međunarodni susreti: Oldtimeri iz regije i Evrope ukrasili ulice Sarajeva

0
Međunarodni susreti: Oldtimeri iz regije i Evrope ukrasili ulice Sarajeva
Oldtajmeri Sarajevo / Foto: Samir Jordamović/AA

Tradicionalni 23. Međunarodni susreti oldimera okupili su ovog vikenda u glavnom gradu Bosne i Hercegovine ljubitelje historijskih automobila i motocikala iz cijele regije i šire, javlja Anadolu.

Susreti su počeli jučerašnjim okupljanjem u Sarajevu, a vlasnici oldtimera danas učestvuju u defileu gradom i izložbama i druženju na više lokaliteta.

Učestvuju posade iz svih dijelova BiH, kao i iz Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Italije, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja.

Manifestacija završava u nedjelju ispred Narodnog pozorišta, saopćili su organizatori iz Oldtimer kluba Sarajevo.

Putin ponudio Ukrajini nastavak direktnih mirovnih pregovora u Istanbulu

0
Putin ponudio Ukrajini nastavak direktnih mirovnih pregovora u Istanbulu
Vladimir Putin
Foto: Mikhail Metzel / Reuters

Ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio je danas Ukrajini nastavak direktnih mirovnih pregovora u Istanbulu, počevši od 15. maja, javlja Anadolu.

Putin je na konferenciji za novinare u Moskvi rekao da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i zatražiti platformu za razgovore o putevima prema miru s Ukrajinom.

“Rusija je spremna pregovarati bez preduvjeta. Sada je u toku rat i predlažemo nastavak pregovora. Oni koji istinski traže mir podržat će ovu inicijativu”, rekao je.

Predsjednik je dodao da bi se u Istanbulu potencijalno moglo pregovarati o novom prekidu vatre.

“Naši prijedlozi su na stolu, a izbor je na ukrajinskim vlastima i njihovim nadređenima, koji sve čine vođeni vlastitim ambicijama, a ne interesima svojih naroda”, rekao je.

Rusija i Ukrajina održale su razgovore u Istanbulu u martu 2022. i dogovorile nacrt mirovnog sporazuma. Ukrajina se kasnije jednostrano povukla iz mirovnog procesa.

Herceg Novi – Pregovori o formiranju vlasti

0
Herceg Novi –  Pregovori o formiranju vlasti
Herceg Novi Ilustracija, Foto: Shutterstock

Pregovori o formiranju lokalne vlasti započeti su ove sedmice, a kako je gostujući u emisiji „U četiri oka” rekao Stevan Katić, aktuelni predsjednik Opštine i nosilac liste „Znamo se po djelima”, prvi krug razgovora obavljen je sa Novskom listom, koalicijom za „Budućnost Herceg Novog i Boke” i građanskim pokretom URA, a razgovaraće i sa Građanskim pokretom „Idemoooo!“.

Katić vjeruje da će na zasijedanju lokalnog parlamenta 20. maja, do kada je rok za formiranje vlasti, odnosno verifikaciju mandata i podnošenje izvješta Opštinske izborne komisije, biti izabran predsjednik Skupštine opštine.

Koalicija sa dosadašnjim partnerima i novim potencijalnim značila bi snažnu većinu u lokalnom parlamentu, smatra aktuelni predsjednik Opštine.

– Vlast u Herceg Novom, koja je i u prethodnih osam godina, odnosno prvo četiri, a zatim još četiri godine, vodila grad, kada saberemo ukupan broj mandata, uvećali smo taj broj za jedan. Do sada smo imali 27 od 35, sada je tu mogućnost za 28, pa čak i za 29. U svakom slučaju ćemo se dogovoriti narednih dana – kazao je on.

Konstitutivna sjednica Skupštine opštine Herceg Novi zakazana je za 20. maj, u 13 časova. Na predloženom dnevnom redu nalaze se dvije tačke: Izvještaj Opštinske izborne komisije o sprovedenim izborima za izbor odbornika u Skupštini opštine Herceg Novi, na izborima održanim 13. aprila ove godine i izbor predsjednika Skupštine opštine Herceg Novi.

Humanitarni plivački maraton danas u Budvi

0
Humanitarni plivački maraton danas u Budvi
Plivački maraton – foto RTV Budva

U Budvi će se danas održati 15. Humanitarni plivački maraton u organizaciji „Open Water”, a pod sloganom Keep The Ocean Clean. Trka je duga sedam kilometara, na relaciji Krimovica – Školj, uz simboličan slogan kojim se skreće pažnja na očuvanje životne sredine.

Cilj maratona je prikupljanje novčanih sredstava za: Dom starih „Sveti vid“ 520-14941-66 Hipotekarna banka Franjevke BZC, N.V.O. „Puževa kućica“ 510-101656-40510000000010165640 Ckb banka i Dnevni centar „Biseri“ 510-201210-41 Ckb banka.

„Želimo da se zahvalimo ispred S.R.D. OPEN WATER direktorici „Gradskog bazena Budva“ Ivani Liješević koja nam je ustupila plivački termin tokom zimskih mjeseci, kako bi se članovi našeg kluba pripremali za plivačke maratone. Zahvalnost dugujemo i našem treneru Adu Gargoviću koji je svojim profesionalnim zalaganjem učinio da svako od nas napreduje u kondicionom i tehničkom segmentu. Ovim maratonom želimo da povežemo dvije crkve sa ciljem da propagiramo zajedništvo i slogu“, poručili su organizatori.

Ribari 55 dana lutali po moru: Spasio ih brod tunolovac

0
Ribari 55 dana lutali po moru: Spasio ih brod tunolovac
Foto: Ekvadorska mornarica

Petorica ribara koji su proveli 55 dana lutajući po moru stigli su danas u luku na Galapagosu, nakon što ih je spasao brod tunolovac, saopštila je ekvadorska mornarica na Iksu.

Tri Peruanca i dva Kolumbijca nestali su sredinom marta, a 7. maja ih je pronašao ekvadorski brod “Aldo”.

Ribar je prijavio oštećenje alternatora dva dana nakon što je isplovio iz zaliva Pukusana, južno od glavnog grada Perua, Lime, ​​saopštila je mornarica u posebnoj objavi juče.

Muškarci su u stabilnom stanju, a mornarica je saopštila da koordinira sa lokalnim i stranim vlastima kako bi osigurala njihov bezbjedan povratak u matične zemlje.

Ranije ove godine, još jedan peruanski ribar, 61-godišnji Maksimo Napa, proveo je 95 dana sam na moru. Takođe ga je spasao ekvadorski brod i on se vratio u Limu sredinom marta.

Muzej holokausta otvoren u bivšoj Schindlerovoj tvornici u Češkoj

0
Muzej holokausta otvoren u bivšoj Schindlerovoj tvornici u Češkoj
Foto AP – Petr David Josek

Muzej holokausta otvorio se u bivšoj tvornici u Češkoj koja je bila u vlasništvu njemačkog biznismena Oskara Schindlera, proslavljenog u poznatom, Oscarom nagrađenom filmu Stevena Spielberga “Schindlerova lista”.

Dvije izložbe, jedna o sudbini preživjelih u holokaustu, a druga o avangardnom pokretu Bauhaus, prve su izložbe muzeja.

Tvornica, koja je zaštićena baština od 2016. godine, nalazi se u Brněnecu, oko 150 kilometara istočno od Praga.

Zasad je muzej otvoren samo za vođene ture na određene dane u godini, prema riječima glasnogovornice memorijalnog centra, prenijela je novinska agencija CTK u subotu.

Prije nego što se otvorio muzej, industrijske ruševine su se morale raščistiti od toksičnog otpada i obnavljane su u periodu od nekoliko godina.

Tijekom Drugog svjetskog rata, Schindler je zaposlio više od 1000 židovskih radnika u svojoj tvornici streljiva, štiteći ih tako od deportacija i smrti.

Godine 1944. tvornica je premještena iz Krakowa koji je bio pod njemačkom okupacijom u Brněnec. Služila je kao podlogor njemačkog koncentracijskog logora Gross-Rosen.

Schindler je kasnije u Izraelu dobio počasnu titulu Pravednik među narodima za svoje napore u spašavanju prisilnih radnika.

Priča o njemačko-moravskom biznismenu stekla je svjetsku slavu preko romana Schindlerova lista Thomasa Keneallyja, a kasnije i Spielbergovim filmom.