Teatar 303 1. septembra u čast početka nove školske godine za prvake Osnovne škole “Drago Milović” u Tivtu igra edukativnu bajku “Princeza i žaba” sa početkom u 12h..
Za Tivatske mališane bajka je poklon Turističke organizacije Tivat.
U predstavi igraju: Ilko Marović, Nađa Radonjić, Damir Pjetrović, Sara Čizmović, Dušan Kustudić, Elena Simović, Jovana Samardžić, Dragan Buzdovan, Anastasija Sredojević, .
Nikolas Katharos, Milka Mirković i Teodora Radonjić.
Tekst i režiju potpisuje Dragan Buzdovan.
Bajka je rađena u koprodukciji Teatra 303 iz Kotora i Kulturnog centra “Nikola Đurković”-Kotor. Urađena je po motivima priče za djecu “Kralj i žaba“ i nadograđena je likom vještice Virus, koja ima svoj tablet i ubacuje svoje viruse u mobilne telefone, kompjutere i tako upravlja kraljevstvom. Pored nje tu je i lovac koji pomaže Kralju i najmlađoj princezi da se oslobode Virusa i pronađu mladog princa, kojeg je vještica pretvorila u žapca.
Današnje društvo opsjednuto je virtuelnim svijetom i zato bajka nosi jaku poruku da se djeca vrate pravim vrijednostima: knjizi, igrama u prirodi, druženju i drugarstvu. Društvene mreže ugasile su čaroliju i bajkovitost sa kojom svako dijete treba da raste, pa je u priči najmlađa princeza oličenje igre, mašte i svega što krasi djetinjstvo sa dušom, a ne elektronikom.
Predstava je u duhu vremena i jako je poučna kako za djecu tako i za roditelje, pa je zato i interensantna za zabavišta i osnovne škole.
Zbog izvođenja remontnih aktivnosti u hidrotehničkom tunelu Gorica-Plat u periodu od 31. avgusta od 22:00 do 12. septembra do 18:00 sati biće obustavljen dotok vode za Herceg Novi. Situacija odnosno dinamika radova na remontu postrojenja i hidrotehničkog tunela pratiće se na dnevnom nivou i u slučaju bilo kakve izmjene javnost će biti blagovremeno obavještena, saopšteno je nedavno iz preduzeća Vodovod i kanalizacija.
Više privatnih izdavalaca smještaja i hotelijeri u Herceg Novom, kazali su medijima da trpe veliku štetu zbog najavljenih 12-dnevnih restrikcija vode od 1. septembra. Svakodnevno dobijaju otkaze ugovorenih dolazaka. To je, kako ističu, ne samo udar na njihov, već i na budžet grada, a prije svega, antireklama za hercegnovski turizam.
Tokom perioda obustave dotoka vode sa vodostana „Plat” potrošači će se snabdijevati vodom iz lokalnog izvorišta Opačica, određenim količinama vode iz izvorišta Ljuta u Konavlima i sistema Regionalnog vodovoda crnogorsko primorje.
Iz hercegnovskog Vodovoda upućuju apel i molbu svim potrošačima da maksimalno racionalno koriste vodu, kako bi je mogli isporučivati po rasporedu vodosnabdijevanja.
Kako raspoložive količine vode neće biti dovoljne za kontinuirano snabdijevanje cijele opštine, svih visinskih zona, neophodno je uvođenje restriktivnog režima. Distribucija vode će se obavljati prema sledećem rasporedu:
Naselja od Sutorine do Meljina od 08:00 do 10:00 i od 20:00 do 22:00 časova
Naselja od Zelenike do Bijele od 05:00 do 07:00 i od 17:00 do 19:00 časova
Naselja Podi, Čela i Topla 3 od 05:00 do 07:00 i od 17:00 do 19:00 časova
Naselja Bijela i Kamenari će imati kontinuirano vodosnabdijevanje vodom iz Regionalnog vodovoda uz mogućnost prekida u kasnim večernjim satima od 01:00 do 05:00 časova
Naselje Ratiševina od 06:00 do 09:00 i od 18:00 do 21:00 časova
Ulica Sušćepanska odnosno potrošači koji su priključeni na potisni cijevovod rezervoara Stanišića dubrava će imati vodu u onom vremenskom periodu kada se vrši punjenje rezervoara.
Naselje Žvinje će se snabdijevati cistijernom po potrebi kao i druga naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobiti vodu.
Kontakt telefoni za naručivanje cistijerne: 067 213 810
Vrijeme trajanja vodosnabdijevanja direktno zavisi od položaja potrošača u odnosu na pripadajuće rezervoare. Ukoliko dođe do bitnijih promjena u sistemu vodosnabdijevanja potrošači će biti blagovremeno obaviješteni.
Iz Vodovoda skreću pažnju potrošačima da prethodno restriktivnom režimu snabdijevanja pregledaju svoje hidrofore i otklone eventualne nedostatke.
Posebno mole vlasnike bazena, da u ovom periodu ne obavljaju punjenje ili dopunjavanje bazena vodom iz sistema.
DOO Vodovod i kanalizacija će se truditi da u skladu sa mogućnostima obezbijedi dodatne količine vode za veće hotele i turističke komplekse.
Jako nevrijeme koje je sinoć, subota 30. avgust, oko 23 sata zahvatilo Tivat, pričinilo je značajnu štetu na dva vazduhoplova na platformi za generalnu avijaciju Aerodroma Tivat.
Riječ je o dva tzv. ultralight hidroaviona koji su bili učesnici 5. Međunarodne regate hidroaviona “Montadria”.
Ova dva vazduhoplova su, kako nezvanično saznajemo, juče došla u Tivat sa namjerom da njihove posade tu prenoće, a hidroavioni onda ujutro obave prelet dalje prema Hrvatskoj, na povratku za Zapadnu Evropu odakle su njihove posade.
Foto S. Luković
Međutim, snažno nevrijeme koje je tokom noći zahvatilo Tivat teško je oštetilo dva hidroaviona.
Njihova mala težina jer pripadaju tzv. ultralakoj kategoriji sportskih vazduhoplova je učinila da ih izuzetno jaki vjetar bukvalno podigne sa platforme na kojoj su bili parkirani a potom ponovno sa njima “tresne” o zemlju.
Jedan hidroavion je pri tome potpuno prevrnut “na leđa”, dok je drugome u ponovnom kontaktu sa zemljom nakon što ga je olujni vjetar podigao, slomljena lijeva strana sa nosačima plovka i stajnog trapa.
U incidentu nije bilo povrijeđenih.
Istraga je u toku.
Foto čitalac – Vijesti
Inače, osim prvog dana Montadria regate u četvrtak veče kada je nad Tivatskim zalivom u sklopu otvaranja te manifestacije, letjelo nekoliko hidroplana, te kasnijeg preleta za Kapino polje kod Nikšića, učesnici ovogodišnje “Montadrie” nisu mogli da realizuju ništa od planiranih aktivnosti tokom tri letačka dana koliko je trebala da traje regata.
Zbog nepovoljnih meteo uslova i razloga sigurnosti jer se radi većinom o ultralight vazduhoplovima koji su vrlo osjetljivi na nepovoljne vremenske prilike, odustalo se od letjenja za Plužine, Plav i Berane kao i od svih planiranih slijetanja na vodene površine Skadarskog, Pivskog, Plavskog i jezera Krupac.
Zbog drastično redukovanig letačkog programa većina učesnika je ranije napustila Crnu Goru, a to su trebali da urade danas i vlasnici dva hidroplana koje je oluja ipak preduhitrila i oštetila njihove vazduhoplove u sinoćnjem incidentu u Tivtu.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirana je 41 saobraćajna nezgoda, saopštili su iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije, navodeći da je šest osoba teže povrijeđeno, a 14 lakše.
U Podgorici je evidentirano 19 saobraćajnih nezgoda, Baru osam, a u Budvi, Bijelom Polju i Nikšiću po tri.
Po dvije saobraćajne nezgode evidentirane su na Cetinju i u Herceg Novom, a u Šavniku jedna.
Izdato je 346 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 56 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.
Tornado u Italiji Foto: Earth42morrow/Twitter / Earth42morrow/Twitter
Jake oluje pogodile su velike dijelove Italije, posebno na sjeveru gdje je nanesena velika šteta, objavili su u subotu dužnosnici za hitne slučajeve.
U Lombardiji je tornado iščupao nekoliko stabala i otkinuo krovove s kuća oko 40 kilometara sjeveroistočno od Milana, prema informacijama vatrogasnih službi.
Tuča s komadima leda promjera do osam centimetara pogodila je i Pijemont, oštetivši brojne automobile, uništivši krovove i polja.
U Varzu, na granici sa Švicarskom, ulice su se nakon proloma pretvorile u blatne potoke. Dijelovi sela su poplavljeni, a dvije kuće morale su biti evakuirane.
Vatrogasna služba primila je više od 200 poziva u roku od 12 sati, uključujući Lecco blizu jezera Como i Padovu.
Dan prije, hitne službe odgovorile su na oko 1300 hitnih poziva diljem zemlje zbog oluje.
Očekuje se da će vrijeme tijekom vikenda ostati promjenjivo. Agencija za civilnu zaštitu izdala je žuto upozorenje za subotu u nekoliko regija, uključujući Lombardiju, Veneto, Toskanu, Umbriju, Emiliju-Romagnu, Kampaniju, Apuliju i Kalabriju.
Izdana su upozorenja na daljnje grmljavinske oluje, obilne kiše, poplave i moguća klizišta.
Prema prognozama talijanske meteorološke službe, situacija bi se trebala znatno smiriti u nedjelju. Tada se u mnogim dijelovima zemlje očekuje sunce i porast temperature.
Dok se sjever zemlje bori s kišom i olujama, na jugoistoku u blizini Leccea na jadranskoj obali buknuo je velik požar, zbog čega su stanovnici evakuirani.
V.Ships je proglašen krivim na sudu u Teksasu zbog kršenja američkog Zakona o sprječavanju onečišćenja s brodova (Act to Prevent Pollution from Ships) te je tvrtki izrečena kazna od 2 miliona američkih dolara.
Slučaj se odnosi na kemikalac Swift Winchester, s kojeg su između veljače i kolovoza 2022. godine ispuštani uljni ostaci i zauljena voda izvan propisanih procedura, a da ti ispusti nisu evidentirani u Oil Record Booku. Istražitelji su otkrili da je na brodu bila spojena cijev između spremnika za otpadno ulje incineratora i spremnika za fekalije, što je omogućilo da se uljni otpad prebaci u spremnik za fekalije te potom nelegalno ispusti izravno u more, zaobilazeći obveznu opremu za zaštitu okoliša, piše Splash247.
Nepravilnosti je prijavio nižerangirani član posade, što je dovelo do unutarnje istrage u V.Shipsu i otkaza kapu na brodu. Međutim, problemi su se nastavili i nakon toga. U kolovozu 2022. novi kapo naredio je posadi da očisti filter separatora zauljene vode (OWS). Filter je odnesen na palubu i ispiran odmašćivačem, pri čemu je uljni otpad ispran izravno u more kroz otvor na palubi.
Tijekom inspekcije američke Obalne straže u Port Arthuru, član strojarske posade pružio je dokaze – fotografije i videozapise – koji su potvrdili nezakonite ispuste.
“Ispuštanje uljnog otpada u vode oko naših luka i obale predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi i okolišu,” izjavio je Adam Gustafson, vršitelj dužnosti pomoćnika glavnog državnog odvjetnika Odjela za zaštitu okoliša američkog Ministarstva pravosuđa. “Posada je svjesno prikrivala svoje postupke lažnim zapisima. Takva nezakonita praksa neće biti tolerirana.”
Ovaj slučaj još jednom naglašava strogu primjenu američkih propisa o zaštiti morskog okoliša i visok rizik za brodarske kompanije koje ih ne poštuju.
Kamionski prijevoznici iz Bosne i Hercegovine 1. septembra započet će blokadu graničnih prelaza sa susjednim državama jer smatraju da bosanskohercegovačke vlasti nisu učinile ništa da bi im olakšale poslovanje, potvrđeno je u subotu iz konzorcija “Logistika BiH” koji okuplja prijevozničke tvrtke.
Blokade na graničnim prijelazima i pristupnim prometnicama počet će od ponedjeljka u šest sati ujutro, a koliko dugo će trajati neizvjesno je jer ovisi o ispunjenju zahtjeva koje su prijevoznici postavili vlastima u BiH, ali i u Europskoj uniji.
U najavi dostavljenoj medijima konzorcij navodi poruku građanima kako oni ne bi trebali izravno osjetiti posljedice pri prekograničnim putovanjima jer prijelazi s drugim državama neće biti u cijelosti blokirani, nego usmjereni na ometanje opskrbnih lanaca.
“Građani neće biti blokirani, granice ostaju otvorene, a putnički promet odvijat će se bez zastoja”, stoji u priopćenju.
Prijevoznici iz BiH zapravo planiraju prosvjede po tzv. francuskom modelu, odnosno gomilanje kamiona na carinskim terminalima i prilaznim cestama, čime žele poremetiti, odnosno usporiti uvoz i izvoz roba.
Zahtjevi prijevoznika
Traže eliminiranje diskriminacije vozača kamiona iz BiH koji se suočavaju s administrativnim zaprekama na teritoriju EU jer ih se tamo tretira kao obične posjetitelje pa se suočavaju s kaznama i protjerivanjima kada na teritoriju Unije provedu više od 90 dana unutar šest mjeseci.
Od vlasti u BiH zahtijevaju i preinake postojećih pravilnika koji reguliraju njihov rad, financijsko rasterećenje te poduzimanje mjera kojima bi se skratilo višesatno čekanje na granicama radi carinskih pregleda.
Iz konzorcija “Logistika BiH” ističu kako oni predstavljaju 47 tisuća ljudi koliko ih je zaposleno u prijevoznom sektoru koji je krvotok gospodarstva, a unatoč toj činjenici sustavno ih se ponižava i diskriminira.
“Sada poručujemo: dosta je bilo. Naš prosvjed je jedini način da se naši zahtjevi počnu ispunjavati”, stoji u priopćenju konzorcija.
U Kotor dnevno dođe oko 200 autobusa, a broj javnih mjesta rezervisanih za njihov parking je samo 20
Brojni turistički autobusi/minibusi svih vrsta koji dolaze u Kotor imaju obavezu da se prethodno “onlajn” najave i da unaprijed plate parking. Zadržavanje na obilaznici Benovo ograničeno im je do 20 minuta, nakon čega po uputstvima službenika DOO “Komunalno” odlaze na neki od javnih parkinga – “Puč” ili “Autoboka”. Neki od lokalnih vodiča upućuju vozače autobusa i na parking Žičare Kotor u Dubu. Ovim režimom su uveliko smanjene ranije gužve u tom dijelu grada.
Ovih dana primjećujemo da “Puč” nije pretrpan, ali je privatni parking u zoni Morskog dobra ispod KBC Kotor pun kampera i autobusa. Objašnjenje leži u cijenama koje su ovdje niže za 10 odsto. Zbog toga vozači autobusa radije parkiraju na ovom, jeftinijem parkingu, iako on nije asfaltiran i sa njega se diže prašina, pa ih moraju ponovo prati, negoli na onima javnim parkinzima, koji su uređeniji, ali skuplji.
Čak i da su cijene u redu, kapacitet parkinga za autobuse je premali, smatraju lokalni vodiči izletničkih tura. Kažu da dnevno u Kotor dođe oko 200 autobusa, a broj mjesta rezervisanih za parking autobusa je samo 20.
Na Puč, plaćanje samo kešom
Prema evidenciji službe za naplatu na parking-pultu Komunalnog preduzeća na Benovu dnevni prosjek bude oko 100 autobusa, ali ne računajući broj autobusa koji u Luci Kotor, po proceduri uvedenoj 1. avgusta, vrše ukrcaj-iskrcaj putnika sa kruzera (prije toga su to radili na Benovu).
Parking služba je prešla na “online” najavu, čime su uveliko smanjene gužve.
-Po sistemu koji je uveden prošle godine, svaki autoprevoznik koji želi da iskrca putnike u Opštini Kotor, dužan je da na sajtu najavi vrijeme dolaska i plati taksu za iskrcaj i ukrcaj, u zavisnosti od tipa vozila sa kojim dolazi. Naš posao od prvog avgusta je samo da čekiramo sve najavljene i naplaćene, a za one koji nisu najavljeni i naplaćeni, dužni smo da zovnemo Komunalnu policiju koja dalje postupa u skladu sa zakonom. Kazne za nepoštovanje “timeslota“ i za nenajavljivanje su od 500 eura pa nadalje, objašnjava nam Vasilije Marković, inkasant i regulator autobuskog saobraćaja, koji čekira i prijavljuje autobuse, provjeravajući da li je najavljen ili nije.
Od marta prošle godine taksa za autobuse od 23 i više sjedišta je 50 eura, za sprintere i tip vozila od 9 do 23 sjedišta – 40 eura, parking za vozila tipa 8 plus 1 je 20 eura i za tipove 4 plus 1 i 5 plus 1 – 15 eura.
-Prosječno u sezoni dnevno se u Kotoru parkira oko 100 autobusa svih tipova, od 4 plus 1 tipa vozila, čiji se parking naplaćuje 15 eura po satu, pa do velikih autobusa, koji plaćaju 50 eura. Ja sam prošle godine u smjeni naplatio parking za njih 126, što je neki rekord. A sad, od kada su prešli na online sistem plaćanja, nemamo više uvid u dnevni dolazak autobusa, otprilike možemo da znamo, jer zapisujemo, kaže Marković, koji je do 12 sati, kada smo razgovarali, čekirao 50-ak autobusa, kombija.
Sa uplatom parkinga vozači autobusa stiču i dozvolu da uđu na Benovo, s obzirom da je ovo jedino legalno mjesto za iskrcaj putnika u Opštini Kotor.
-Na osnovu uvedenih “tajm- slotova” dozvoljeno im je zadržavanje do 20 minuta, s tim da autoprevoznici moraju najaviti tačno vrijeme dolaska i vrijeme odlaska grupe. Uglavnom, gdje god da idu na parking, na teritoriji cijele opštine Kotor, čak i u Perastu, oni su dužni da plate taksu za ukrcaj-iskrcaj, da se najave sa tačnim vremenskim intervalom dolaska, odlaska i da plate taksu u zavisnosti od tipa vozila kojima dolaze, kaže Vasilije.
Smatra da je ranije do zakrčenja u saobraćaju dolazilo uglavnom zbog autobusa sa kruzera – agencije su zahtijevale da dođu na Rivu u 8 sati, jednako sa dolazkom kruzera, ali dok svi izađu sa kruzera i dok dođu tu, autobusi bi više od sat vremena tu stajali.
-A sad ne, sad je sve u vremenskom intervalu koji je najavljen na sajtu. Komunalna policija preko tableta jednostavnom pretragom po registarskim oznakama može da vidi je li parking plaćen ili nije, ocjenjuje Marković.
Ovaj sistem sa najavom dolaska autobusa će, kažu, biti aktivan tokom cijele godine. Kad prođe septembar, smanjuje se i broj izletničkih autobusa, pa je tada i saobraćaj kroz Kotor opušteniji.
Ljetnja tarifa duplo veća od zimske
Odlukom Opštine Kotor, od avgusta je na snazi cjenovnik za javne parkinge sa povišenim cijenama i to u dvije tarife.
Parking Riva za putnička vozila u ljetnjoj tarifi nudi cijenu po satu od 4,80 eura, po zimskoj 2,40 eura. Za putničko vozilo 7+ sjedišta – 15 eura, a za vozila za prevoz turista (tricikli, kvadovi) 15 eura po obje tarife. Parking Benovo – za putnička vozila po ljetnjoj tarifi 1,90, a po zimskoj 1,10 EUR. Cijene pretplatnih kartica nijesu mijenjane. Parkinzi Autoboka i Puč povećali su cijene za parkiranje putničkih vozila sa 0,60 na 0,90 eura i za autobuse – dnevna sa 60 na 75 eura, dok je cijena po satu povećana sa 10 na 15 eura.
Građani Kotora imaće povoljnosti na parkingu Riva – popust od 50 posto za prvi sat. Takođe, kako je najavljeno iz DOO Komunalno Kotor, roditelji koji dovode djecu u OŠ “Njegoš” na Benovu, između sedam i osam sati ujutro imaće obezbijeđena mjesta tokom 15 prvih minuta parkiranja.
Godine prolaze, decenije se nižu, mijenjaju se vlasti, partije, ideologije i slogani — ali jedna stvar ostaje kao kamen u cipeli: maćehinski odnos Opštine Kotor i države Crne Gore prema starom gradu Perastu.
Ovaj očuvani barokni dragulj, ušuškan u nestvarnom pejzažu, jedna je od najblistavijih tačaka crnogorske turističke ponude. Na tu ljepotu rado se oslone političari i državne strukture kad treba uljepšati predizborni spot ili reklamni film o turizmu, ili kad se na brzinu treba pohvaliti pred stranim gostima. A čim reflektori i kamere utihnu, interesovanje za ovo čarobno mjesto – nestaje.
Kao pastorak prepušten sam sebi, Perast u 21. vijeku čezne za osnovnim civilizacijskim potrebama:
kanalizacijom, stabilnom strujom i vodom, parkingom, funkcionalnim šetalištem, urednim zelenilom, elementarnom čistoćom i sigurnošću.
Svakodnevica “baroknog dragulja“
Posjetilac u Perastu najprije doživi „parking avanturu“. Pošto postojeći kapaciteti ne pokrivaju ni desetinu potreba, vozila se ređaju uz magistralni put, kršeći propise i rizikujući živote dok pješke dolaze do grada. Ako neko i pronađe legalno mjesto, naići će na lokalne „čuvare“ koji parkiranje uslovljavaju kupovinom njihovih usluga. Nesaradnja se, kako svjedoče gosti, ponekad završava i batinama. A da bude živopisnije — parking nema ogradu, pa vozila znaju da završe u moru.
Perast – foto arhiv Boka News
Sljedeći utisak — smještaj. Hotelska soba ili apartman koji, tokom jula i avgusta, može biti bez struje i/ili vode danima. Zamislite da gosta na 40 stepeni uvodite u prostoriju bez klime, bez svjetla, bez vode.
I da mu onda objašnjavate kako nije do vas, već do „anahrone javne infrastrukture koja ne prati turisticki razvoj“. Koliko naplatiti ovakav „autentični doživljaj“? I kako nadoknaditi finansijske i reputacione gubitke koje svakodnevno trpimo?
Ni gastronomija nije sigurna karta. Restoran u kojem ste rezervisali sto, možda neće moći da vas usluži — ponovo zbog nestanka struje ili vode. Ono što je, ipak, zagarantovano je miris fekalnih voda koje i dalje nemaju nikakvog kanalizacionog tretmana.
Za kraj, šetnja: oronulo šetalište puno rupa, smeća i zapuštenog zelenila. Romantika „starog Mediterana“ na crnogorski način.
Boka Kotorska – Perast – foto Boka News
Grijeh zapostavljanja
Perast je toliko neodoljiv da ga ni ove mane ne mogu izbrisati sa turističke mape. Ali je grijeh — ekonomski i kulturološki — držati ga na nivou primitivne balkanske kasabe. U rukama jedne Italije ili Njemačke, ova destinacija bi mogla ostvarivati tri puta veće prihode, uz tri puta zadovoljnije goste.
Dok god ga gledamo kao teret, a ne kao blagoslov, Perast će živjeti u kontradikciji: svjetski potencijal, lokalna zapuštenost. I to je, nažalost, jedan od najskupljih nacionalnih luksuza koji sebi možemo priuštiti.
U Kotoru trenutno boravi 8,06 hiljada gostiju, saopšteno je iz Turističke organizacije tog grada.
Od toga, najveći broj čine gosti u privatnom smještaju, njih 6,05 hiljada, a među njima su najbrojniji državljani Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Njemačke, prenosi Radio Kotor.
U hotelskom smještaju boravi 1,78 hiljada gostiju, od kojih su najzastupljeniji turisti iz Velike Britanije, SAD, Rusije, Francuske, Njemačke i Izraela.
U hostelima borave 183 gosta, dok je u kampovima smješteno njih 50.
Tokom protekle sedmice, grad je obišlo ukupno 18,42 hiljade izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske, SAD, Velike Britanije i Rusije.
