Crnogorski karatista Nemanja Mikulić sa srebrnim odličjem završio je nastup na turniru Premijer lige u Parizu.
On je danas u finalnom meču kategorije do 75 kilograma poražen od Abdala Abdelaziza iz Egipta 8:3.
Karatista Bijele do meča za zlato došao je nakon pet efektnih pobjeda.
On je u petak kao prvoplasirani završio takmičenje u grupi, nakon pobjeda protiv Enesa Buluta iz Turske 4:0, Kiliana Kiza iz Francuske 7:2 i Alžirca Usame Zaida 4:3.
U tom duelu gubio je 3:1 do 15 sekudi prije kraja, a pitanje pobjednika riješio je iponom.
U četvrtfinalu eliminisao je Hišama Abdelgavada iz Egipta (0:0), a u polufinalu Mohameda Abudabousa iz Libije 4:2.
Drugi crnogorski predstvanik Nikola Malović, u kategoriji do 84 kilograma, takmičenje u grupi završio je juče kao drugoplasirani i ostao bez četvrtfinala.
Ostvario je dva trijumfa i poraz od Marokanca Mehdija Sritija, koji ga je koštao plasmana među osam najboljih.
Crnogorske reprezentativce u Parizu predvodio je selektor Almir Cecunjanin.
Turnir u Parizu okupio je po 32 najbolja takičara po kategorijama sa svjetske rang liste, koji su raspoređeni u osam grupa.
Pobjednici grupa, nakon tri kola i borbi svako sa svakim, izborili su plasman u nokaut fazu, među osam najboljih.
Gorki “Carski med“ od cvijeta maginje jedini je bespolenski med, izuzetno je zdrav i preporučuje se dijabetičarima, a prethodna godina klimatski je pogodovala pčelama da ga ubiru sa brda Luštice i Bigova
Prošle godine uslovi za vrcanje meda od maginje bili su idealni – pčelinja društva su tokom avgusta sačuvana od virusa varoe i tako osnažena, nakon ispaše cvijeta žalfije podno Lovćena, nastavila sa ubiranjem nektara u primorskom dijelu- na potezu od Donjega Grblja, linijom brda uvale Bigova, Krimovice, sela Zagora i poluostrva Luštica, u oblasti koja obiluje planikom (maginjom). Pčelari na Crnogorskom primorju su blagoslovljeni da u saradnji sa svojim vrijednim sakupljačkim „timovima“ proizvode ovaj gorki med, a ljubitelji domaćega meda privilegovani da ga sebi mogu priuštiti kao hranu i lijek. Nažalost, brojni požari i nagla izgradnja narušili su prirodna staništa ove „božanske“ medonosne i ljekovite biljke.
Od 15. oktobra pa do kraja decembra cvjeta maginja/planika, od koje se dobija gorki med. Za pčelare koji su išli na med od maginje 2024. godina je je bila jako uspješna, sa minimalnim gubljenjem izletnica, kaže za Boka News Petar Cimbaljević, pčelar iz Donje Sutvare, Radanovići.
-U tom periodu bila je idealna temperatura od 24 stepeni. Tokom jeseni kada dnevna temperatura varira, na +20 stepeni Celzijusa izmami pčele da krenu na maginju, a onda naglo zahladni, izletnice ostaju van košnice paralisane i stradaju. Tako pčelinja zajednica i neopaženo slabi. Ove sezone toga nije bilo, zato je 2024. godina za pčelare koji su išli na med od maginje bila jako uspješna, sa minmalnim gubljenjem izletnica, objašnjava mladi pčelar, koji u svom podrumu trenutno ima oko pola tone meda svih vrsta. Najviše je meda od žalfije (oko 300 kg), ostalo je livadski i med maginje.
Petar Cimbaljević – Pedantni rad u uzgoju matica
-Med maginje je jedini bespolenski med i zato se preporučuje dijabetičarima. Zanimljivo je da će cvijet maginje, koji cvjeta u decembru i januaru, donijeti plod tek nakon 12 mjeseci, tj. dogodine. Od maginje se pravi rakija, džem, a pčele donose med, koji vole i domaći i stranci: „Što je gorko- to je i ljekovito“, kažu Rusi za med od maginje. U Italiji, na Siciliji ga zovu „Božanski“ i „Carski med“, jer su tamo privilegiju da konzumiraju med od maginje imali samo carevi i plemići, ističe Petar.
Klimatske promjene zadnjih desetljeća sve više utiču i na prinos meda, s obzirom da pčelinjim zajednicama nije lako da se prilagode naglim promjenama temperature, smjenama kišnog i sušnog perioda, što zahtijeva mnogo više energije, više jedinki i hrane za njihovu kondiciju.
-Pčelinja društva su kao sportski timovi- ako su kondiciono spremna, moći će da iznesu pašu baš onih deset dana u maju, kada cvjeta žalfija, ako ne, paša propada i meda neće biti, objašnjava nam slikovito Cimbaljević. Da bi imao više vrsta meda, on se bavi nomadskim pčelarstvom, što znači da košnice iz uljanika u Donjoj Sutvari na proljeće seli na Lovćen, selo Vrbe, a zatim ih na jesen vraća u Donju Sutvaru.
Žalfija sa lovćenskih padina
-U maju ih selimo na Lovćen, gdje krajem mjeseca cvjeta pelim-kadulja-žalfija. Ovih godina priroda nam nije išla na ruku, jer su s proljeća bile velike kiše, onda naglo otopljavanje od 35-40 stepeni, pa zahlađenje, što oslabljuje pčelinja društva. Za njih je idealna temperatura 25-26 stepeni, a u zadnje vrijeme nikako da se poklope period cvata medonosnih biljaka i povoljan period kada su pčele-izletnice najsnažnije.
Med
Šumska medna rosa, livadsko cvijeće, vrijesak, bršljan – sve u medu
Ako se desi da noći budu hladnije, a dani topli, kraj juna-početak jula je idealno vrijeme za ubiranje nektara sa livada i šuma. U tom periodu podno Lovćena zna da zamedi šuma, tada pčele sakupljaju „medljikovac“, nastao od „medne rose“ koju stvaraju lisne vaši. Ta medljika je tamne boje i može biti brzokristalizirajuća i tečna.
Maginja, magični cvijet
Uobičajeno je da krajem jula – početak avgusta bude i završetak pčelarske godine, kada se primjenjuju zdravstveni tretmani kako bi se pčelinja društva oslobodila virusa varoe. Međutim, ta pčelarska godina se produžava od 15. septembra, kada na Lovćenu imamo cvjetanje vrijeska, ako zamedi, taj med je izuzetan. Poslije toga, krajem mjeseca, kada ih preselim u Radanoviće, pčele imaju idealne uslove da na temperaturi od oko 25 stepeni ubiru nektar iz cvijeta bršljena, koji uspijeva u ovoj oblasti.
Pčele sa bršljena skupljaju nektar nagorkog ukusa, koji se brzo kristališe i zbog toga baš i nije „pohvalan“ kod pčelara- s obzirom da u tom periodu cvjeta i maginja, te se unutar košnice kristalizacija prenosi i na ovu vrstu meda i miješa se sa njim, pojašnjava pčelar.
Gazdinstvo Cimbaljevića
Cimbaljević na svom poljoprivrednom gazdinstvu ima registrovanih 83 pčelinjih društava, plus još 250 košnica-oplodnjaka za uzgoj matica. Pored meda, Petar proizvodi i propolis, pergu, vosak, polen, a specijalnost mu je uzgoj matica. Pčelarstvom je počeo da se bavi prije 30 godina, uz oca Velizara, koji je 1995. godine donio prve košnice sa rojevima pčela, ali je on sada svojim radom, trudom, ljubavlju i posvećenošću podigao ovaj „hobi“ na nivo naučno-istraživačkog rada- Petar Cimbaljević je nedavno uspješno položio testove i dobio licencu po standardima Evropske unije, jedan od prvih deset pčelara u Crnoj Gori. Svih ovih godina u pčelarstvo je ulagao samostalno, ali ove godine će, kaže, tražiti i podršku lokalne uprave.
U komunikaciji sa osobom iz Japana, 2019. godine on je napravio analize uzoraka svih vrsta svoga meda i dobio najbolje ocjene za kvalitet meda sa ovog područja. Tada je bio ugovoren izvoz, ali je sve propalo kad su se granice zatvorile zbog početka pandemije korona-virusa. Ističe da mu je to ujedno „najdraža nagrada“ što se tiče kvaliteta meda iz njegovog uljanika.
Koristan hobi
-Pčelarstvo se kod nas još uvijek vodi kao hobi. Ali hobi od kojeg se vidi korist. U današnje vrijeme porodica ne može da “preživi” mjesec ako pored svog posla ne radi i nešto dodatno. Jedino lijepo je činjenica da radite ono što volite i od toga imate dodatnu finansijsku pomoć. Posao kojim se ja bavim u pčelarstvu je jedan nivo više u odnosu na “obične” pčelare. Ja sam jedan od 10 proizvodjača matica u Crnoj Gori, a jedini koji to radi na Primorju, kaže Petar, koji je u ovaj posao uključio cijelu porodicu, pa tako njegova supruga i djeca pakuju matice (majke pčela) za tržište Crne Gore posredstvom “Kuće meda” i Ministarstva poljoprivrede.
-Lijepo je dok je “hobi” zadovoljstvo i ljubav, ali kada to pređe u težak, naporan rad, onda to više nije to, kaže Cimbaljević, sa željom da pčelarenje za njega ostane u okvirima rada iz ljubavi.
Opština je na tenderu za opremanje glavne autobuske stanice u Igalu kao najpovoljniju (jedina pristigla), izabrala ponudu kompanije Entekst inženjering. Ponuđena cijena iznosi nešto više od 2,87 miliona eura bez PDV-a.
Tenderom je obuhvaćena nabavka kompletne opreme za uređenje enterijera za funkcionisanje savremene autobuske stanice.
Nikola Samardžić, iz Agencije za izgradnju i razvoj grada, kazao je za RTHN kako se nada da neće biti prepreka da se postupak nastavi jer je firma Entekst inženjering bila jedini ponuđač.
– Nadam da nećemo imati kočnica jer se javio samo jedan ponuđač, nije kao u ranijim slučajevima bilo više firmi. Što se tiče procedure, sve će biti završeno brzo i nadam se da će se sve odraditi planiranom dinamikom, te da će autobuska stanica biti završena do početka ljetnje turističke sezone – navodi on.
Kompanija Entekst sa podugovaračima, kako podsjeća Samardžić, izabrana je i na tenderu za izgradnju autobuske stanice i pristupne saobraćajnice.
– Čim se potpiše ugovor, rok je 150 dana, odnosno pet mjeseci da se okončaju završni radovi na autobuskoj stanici. Grubi građevinski radovi su pri kraju, znači izgradnja je u finišu, postavlja se kamen na fasadi. Izvođač nas je upoznao da je poručena bravarija, tako da sve teče planiranom dinamikom. Nadamo se da će u narednim danima početi izgradnja i pristupne saobraćajnice – navodi on.
HN – Buduća autobuska stanica
Kompanija Entekst izabrana je samostalno na tenderu za izgradnju glavne autobuske stanice, a sa podugovaračima Geoinženjering i Telemont za izgradnju pristupne saobraćajnice.
Nabavka se izvodi prema glavnom projektu koji je izradila Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
U Kotoru će u ponedjeljak 27. januara, u skladu sa vjekovnom tradicijom, vjernici, kao i brojni građani, obilježiti početak Tripundanskih svečanosti i Savindan.
Svečanost će početi u 11.30 ispred crkve Sv. Nikole, uz prisustvo građana i zvuke kotorske Gradske muzike i svetosavsku himnu koju će izvesti članovi hora Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo”.
Zatim će građani i vjernici sa Trga Svetog Nikole otići do Trga Svetog Tripuna, odakle će sa terase bazilike-katedrale tradicionalne Lode, pohvale zaštitniku grada Kotora i Kotorske biskupije, izgovoriti mali admiral Bokeljske mornarice, Matija Joška Radimiri.
Svečanosti Sv. Tripuna proslavit će se po sljedećem programu:
Lodama u podne, 27. 1. Mali će admiral oglasit početak svečanosti. Slijedi trodnevnica od 30.1. do 1. 2. u katedrali s početkom u 18 sati. Na Kandeloru misa će biti u 10, a navečer u 18 svečana pjevana Večernja i Služba čitanja s kađenjem moći. Na liturgijski dan svetkovine, 3. 2. slavit će se dvije mise: u 10 i 18h.
Vanjska proslava 9. februara
Vanjska proslava bit u nedjelju, 9. februara. U 10 sati Bokeljska mornarica pleše kolo u čast sv. Tripunu, a u 10:30 je pontifikalna misa koju predvodi mons. Mladen Vukšić, kotorski biskup. Nakon mise uslijedit će procesija sa svetim relikvijama ulicama grada.
Sve hodočasničke bratovštine i povijesne postrojbe koje žele sudjelovati u procesiji na dan Vanjske proslave, kao i sve hodočasnike koji žele najaviti svoj dolazak, pozivamo da kontaktiraju Ordinarijat putem službenog emaila: ordinarijat@kotorskabiskupija.me
Kulturni program
U kulturno-umjetničkom dijelu ovogodišnjih Tripundanskih svečanosti 27. januara s početkom u 19 sati u Katedrali održat će se koncert sakralne glazbe. Nastupit će: Ljiljana Lišković, sopran, Berislav Jerković, bariton i Zoltán Borbély, orgulje. Na programu su djela za glas i orgulje, te solo orgulje. Koncert je u organizaciji Kotorske biskupije.
U galeriji Pomorskog muzeja u Kotoru održat će se izložba pod nazivom “Nevrijeme stvara vrijeme” akademske umjetnice Ane Lompar s Cetinja. Otvaranje je 30. 1. u 19 sati. Organizator izložbe je Hrvatsko Građansko Društvo Crne Gore.
Brod Manitoulin, pod kanadskom zastavom, ostao je zarobljen u ledu na jezeru Erie, nedaleko od Buffala u saveznoj državi New York.
Regiju je pogodio polarni val s prosječnim temperaturama od -15 °C, dok je led prekrio čak 80% jezera Erie. Iako su se temperature blago povečale na -5 °C, uvjeti su i dalje teški, uz povremenu laganu snježnu mećavu, piše The Maritime Executive.
Manitoulin, 202 metra dugačak brod izgrađen 1991. godine, posljednjih se dana suočavao s ledom. Nakon što je dostavio teret pšenice u Buffalo, krenuo je natrag prema Kanadi. Iako mu je tegljač pomogao izaći iz luke Buffalo, brod se ubrzo našao zarobljen u gusto3 ledu, gdje je ostao nepomičan.
Ledolomac američke obalne straže Bristol Bay poslan je iz svoje baze blizu Detroita i očekuje se da će stići do broda. Posada je izvijestila lokalne medije da su u dobrom stanju i da imaju dovoljno zaliha dok čekaju dolazak pomoći.
Led na Velikim jezerima uobičajena je pojava tijekom zime. Obalne straže SAD-a i Kanade svake godine aktivno pružaju pomoć brodovima. Ovog siječnja, USCG je već pomogao dvama drugim brodovima – jednom koji je išao na zimsko sidrište u Detroitu i drugom u blizini luke Cleveland.
Građani Grenlanda željeli bi biti dio Sjedinjenih Država, ustvrdio je američki predsjednik Donald Trump u obraćanju u avionu Air Force One, izvijestili su u nedjelju novinari koji su putovali s predsjednikom.
– Mislim da će Grenland biti s nama. Mislim da ćemo ga imati. I mislim da ljudi žele biti s nama, kao što znate. Tamo je 55.000 ljudi, koji žele biti s nama, rekao je Trump.
Dodao je da zapravo ne zna kakva prava Danska ima na autonomni teritorij, ali je dodao da bi dansko odbijanje bilo “vrlo neprijateljski čin”.
Grenlandski premijer Mute B Egede rekao je da će građani Grenlanda odlučiti o budućnosti teritorija.
Danska premijerka Mette Frederiksen podržala je njegove riječi.
Visoki vojni dužnosnik Europske unije general Robert Brieger rekao je da bi imalo smisla stacionirati i snage iz zemalja EU na Grenlandu, prema intervjuu za njemački Welt am Sonntag objavljenom u subotu, budući da je američki predsjednik Donald Trump izrazio interes za zauzimanje danskog teritorija.
– Po mom mišljenju, bilo bi savršeno logično ne samo imati američke snage na Grenlandu, kao što je do sada bio slučaj, nego i razmotriti stacioniranje vojnika EU-a tamo u budućnosti, rekao je predsjednik Vojnog odbora Europske unije.
U konačnici, takav bi korak zahtijevao političku odluku, rekao je general rođen u Austriji. Vojni odbor je najviši vojni ured Europskog vijeća, ali služi kao savjetodavno tijelo budući da unija nema svoju vojsku.
NATO predvođen SAD-om glavni je vojni savez za EU.
Iako Grenland nije dio EU-a jer je prekomorski teritorij Danske, Europljani, kao i SAD, imaju interese na Grenlandu, dodao je general, navodeći njegove sirovine i strateški položaj.
– Međutim, sa sve većim topljenjem leda kao posljedicom klimatskih promjena, to također stvara određeni potencijal za napetosti s Rusijom i možda Kinom, rekao je.
Trump nije isključio korištenje vojne ili ekonomske moći kako bi prisilio Dansku da preda otok.
Strateški položaj Grenlanda duž najkraće rute od Europe do Sjeverne Amerike, vitalan je za američki sustav upozoravanja na balističke projektile i učinio ga je prioritetom za Trumpa.
Brieger je rekao kako se nada da će SAD kao članica Ujedinjenih naroda poštovati nepovredivost granica kako je navedeno u Povelji UN-a.
Grenland, najveći otok na svijetu, uglavnom je samoupravan pod danskom krunom, a obranu i vanjske poslove osigurava mu Danska.
SAD trenutno ima vojnu bazu na sjeveru otoka.
– Trenutno imate ruske brodove, imate kineske brodove, imate brodove iz raznih zemalja. To nije dobra situacija i vjerujem da ćemo to [Grenland] dobiti, rekao je Trump.
Dva hrvatska lokaliteta sa stećcima na listi su svjetske baštine, a jedan je u Konavlima kod crkve sv. Barbare u Dubravki, istaknuto je na predstavljanju publikacije posvećene kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima u Konavlima.
Publikacija “Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici na području Konavala”, čiji je autor viši kustos i voditelj Arheološkog muzeja Domagoj Perkić, predstavljena je u četvrtak u Kneževu dvoru u organizaciji Dubrovačkih muzeja.
Konavoski stećci jedan su od lokaliteta iz Konavala kod crkve sv. Barbare u Dubravki, te jedan od dva hrvatska lokaliteta sa stećcima na listi svjetske baštine, od njih ukupno 28 na teritoriju četiri države.
“Knjiga je važna jer je jedna od onih, između ostalih i Domagojevih, koje nastaju u Hrvatskoj u zadnjih 30-ak godina gdje se zapravo počelo stećcima postupati na jedan novi i drugačiji način”, naglasio je predstavnik Ministarstva kulture i medija Ivan Alduk.
“Bilo bi lijepo kad bi se stećke uključilo u nastavne procese na hrvatskim fakultetima, na studijima arheologije, povijesti umjetnosti, gdje se o njima ni u moje vrijeme, a čini mi se ni danas, ne govori ili barem ne govori dovoljno, a ipak su jedan važni i specifičan dio hrvatske kulturne baštine”, dodao je.
Dvojezičnom knjigom predstavljeno je 50 lokaliteta sa srednjovjekovnim i dijelom novovjekovnim nadgrobnim spomenicima.
Vremenski okvir obuhvaća uglavnom razdoblje kasnoga srednjeg vijeka, od 13. do 15. stoljeća, odnosno vrijeme najintenzivnijeg razvoja, uvjetno nazvane, kulture stećaka na ovom prostoru, istaknuto je na predstavljanu.
Kao motivi na stećcima nalaze se različiti profani i religiozni simboli te najčešće geometrijska i vegetativna ornamentika.
“Među središnjim motivima razlikuju se one s figuralnim prikazima poput kola, lova, konja i čovjeka i sličnog, zatim motiva kao odraza društvenih prilika te one religijsko-duhovnog karaktera. Od životinja izdvajaju se ptica, zmija, zmaj, pas ili lav te životinje sa spiralno rascvalim repom. Tu su još arhitektonski motivi (arkade) i uzdužni žlijeb ili reljefno rebro”, naglasio je Perkić.
U pojedinim segmentima moguće je pratiti stariju ranoslavensku, ali i antičku i prapovijesnu tradiciju.
Ukupno je obrađeno 739 stećaka, od kojih je 117 ukrašeno.
Autor kaže kako je posebno primjetan velik utjecaj romanike i gotike iz primorskih urbanih sredina na poimanje pogrebnih običaja i zagrobni život u ruralnom području, uključujući sinkretizam kršćanskih vjerovanja s pučkim tradicijama i poganskim, odnosno slavenskim precima.
“Crna Gora privlači autentičnošću, turisti se uvijek vraćaju puni pozitivnih utisaka“, poručuju turoperatori sa sajma u Madridu
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG), u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, predstavlja ponudu na najznačajnijoj turističkoj sajamskoj manifestaciji na tržištu Španije i latinoameričkih zemalja – „FITUR 2025”. Sajam se održava od 22. do 26. januara u Madridu, a očekuje se učešće više od 150.000 profesionalaca iz oblasti turizma i posjeta preko 100.000 ljudi.
Delegaciju Crne Gore predvodi predsjednik Izvršnog odbora NTO CG, dr Miško Rađenović, koji će tokom trajanja sajma održati niz sastanaka sa predstavnicima turoperatora i medija iz Španije i zemalja Latinske Amerike, među kojima su predstavnici kompanija Travel shop, Lighthouse, booking.com, Sama Travel, Last minute, Aviareps i drugi.
Foto NTO
Povodom najave španskog turoperatora Sama Travel o otvaranju tržišta i uvođenja čarter letova iz Madrida za Crnu Goru, Rađenović je poručio da ga posebno raduje što je potencijal Crne Gore prepoznat od strane uglednih turoperatora, što potvrđuje da naša destinacija postaje sve privlačnija i konkurentnija na međunarodnom tržištu.
“Španski turisti su dobrodošli da istražuju Crnu Goru, zemlju koja je bogata prirodnim ljepotama i kulturnim znamenitostima. Definitivno ne treba propustiti crnogorsku gastronomiju i vina, koji su nezaobilazan dio naše ponude. Raduje nas što turoperatori poput Sama Travel uključuju Crnu Goru u svoje planove, i siguran sam da će čarter letovi u njihovoj organizacijigenerisati značajan broj turista i noćenja sa ovog strateški važnog tržišta”, kazao je predsjednik Izvršnog odbora NTO CG.
Foto NTO
Predstavnici turoperatora koji već uključuju Crnu Goru u svoje aranžmane, istakli su da se radi o izuzetno atraktivnojdestinaciji za njihove klijente. “Već 10 godina prodajemo pakete za Crnu Goru i turisti su veoma zadovoljni. Crna Gora ih privlači svojom autentičnom ponudom i vraćaju se uvijek puni pozitivnih utisaka”, kazao je predstavnik meksičkog turoperatora Travel shop, Jorge Valdez.
Drugog dana sajma, štand Crne Gore posjetila je i otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Kraljevini Španiji, Milica Đuričković.
Sajam „FITUR 2025“ predstavlja izuzetnu priliku za promociju Crne Gore i uspostavljanje novih partnerstava, što će dodatno doprinijeti pozicioniranju naše zemlje na međunarodnoj turističkoj sceni.
U Crnoj Gori u nedjelju 26. januara će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme. Uglavnom, u noćnim satima, ponegdje se očekuje kiša, prvenstveno na jugu.
Po kotlinama na sjeveru magla, koja će se u nekim mjestima zadržati duže tokom prijepodneva. Vjetar slab do umjeren, na sjeveru, ponegdje i duž obale pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 8, najviša dnevna od 9 do 18 stepeni.
Ponedjeljak, 27.01.2025.
Promjenljivo do pretežno oblačno, ponegdje sa kišom, prvenstveno u jutarnjim satima. Na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku uglavnom suvo vrijeme.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, na sjeveru mjestimično pojačan, na udare i jak, jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 11, najviša dnevna od 8 do 18 stepeni.
Duž Jadrana razmjerno toplo za ovo doba godine. S promjenjivom naoblakom povremeno će padati kiša, osobito u utorak, kada lokalno može biti i obilnija, praćena grmljavinom. Puhat će jako jugo.
Izmjenama Krivičnog zakonika, kojima se napad na nastavnike svrstava u krivično djelo, pružiće se dodatna zaštita nastavnicima i kreirati bezbjedniji ambijent za njihov rad, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz tog resora su pohvalili aktivnosti Ministarstva pravde koje je Nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, zbog dodatne krivično-pravne zaštite obrazovno-vaspitne djelatnosti, prepoznalo tu oblast kao posao od javnog značaja.
Iz MPNI su rekli da je to urađeno na njihovu inicijativu.
„Naime, poslovi od javnog značaja su, prema Krivičnom zakoniku, poslovi koji su povezani sa povećanim rizikom po bezbjednost osoba koje ih obavljaju, a svrstavanjem nastavničke profesije u tu kategoriju, pružiće se dodatna zaštita našim nastavnicima i kreirati bezbjedniji ambijent za njihov rad“, kaže se u saopštenju.
