Na temu “Graditi, ostaviti ljudski trag”, kroz projekcije 13 kratkometražnih filmova i kroz razgovore sa autorima, četvrto izdanje Festivala istražuje veze između arhitekture, prostora i kulturnog pamćenja.
Ljubitelji dokumentarnih filmova koji promišljaju očuvanje tradicije i kulturnog identiteta. Imaju priliku da od 31. avgusta do 3. septembra uživaju u programu četvrtog izdanja Festivala etnološkog filma u Risnu. Festival će biti otvoren 31. avgusta u 20 časova na platou palate Ivelić projekcijom iranskog filma Isatis. Projekcije se nastavljaju do 3. septembra sa početkom u 20.30 časova, dok se za 1. septembar izdvaja premijera dječjih filmova nastalih u okviru filmske radionice „Kultura u kadru – objektivom kroz nasljeđe“.
Kreatori filmskog programa kroz temu „Graditi, ostaviti ljudski trag“ pozivaju na razmišljanje o važnosti očuvanja i interpretacije graditeljskog naslijeđa kao temelja zajedničke istorije i identiteta. Ističu da je festivalska platforma odlična prilika da se suočimo sa pitanjem šta ostavljamo budućim generacijama, kao i da ukažemo na važnost očuvanja graditeljskog i arheološkog nasljeđa Risna.
U centralnom dijelu programa su projekcije 13 kratkometražnih filmova i razgovore sa autorima iz Crne Gore, Srbije, Italije, Švajcarske, Bosne i Hercegovine, Novog Zelanda, Nepala, Irana i Perua. Posebna vrijednost ovog izdanja je dolazak najvećeg broja reditelja i producenata do sada, što će omogućiti razgovore sa autorima i razmjenu kulturnih iskustava odmah nakon projekcija.
Festival ove godine gostuje i u zaleđu Boke Kotorske, pa će se 5. septembra projekcije organizovati u Gornjem Morinju, a 7. u Gornjem Grbalju. Pored ovog, gostovaćemo i u Domu starih ,,Grabovac”. Segmentom ,,Eho festivala” nastojimo proširiti filmske priče van Risna i podijeliti vrijedan sadržaj sa publikom koja često ostaje van glavnih tokova kulturnih događaja.
FEF Risan 2025 organizuje NVO „Medaur“ Risan – Društvo za njegovanje kulturnog nasljeđa Risna, a selektor programa je poznati crnogorski reditelj etnološkog filma Vladimir Perović. Uz njega, organizacioni tim čine Jelena Čečur, direktorica Festivala, Iva Malešević, PR festivala, Radovan Ognjenović, organizator pratećeg programa i grupa mladih volontera iz Risna.
Festival uživa finansijsku podršku Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, a sufinansijeri su Filmski centar Crne Gore i Ministarstvo turizma. Partneri i prijatelji festivala su: Crnogorska kinoteka, Turistička organizacija Kotor, JU Dom starih “Grabovac” Risan, mjesne zajednice Risan, Morinj i Gornji Grbalj, JU Udruženje žena Risna, d.o.o. Il Lupo.
O obnovi zadužbine Ljubatović u dvorištu Bjeladinovića
U okviru pratećeg programa, u subotu u 19 časova u dvorištu Bjeladinovića u Gabeli biće održano predavanje arhitektica Nataše Janković i Bojane Kokotović o obnovi zadužbine Ljubatović. Pored navedenog, risanski festival će okupiti stručnjake na ko-kreativnoj radionici zatvorenog tipa pod nazivom ,,Primorski stil gradnje i pejzaž: tradicija, izazovi i inicijative za očuvanje” s ciljem definisanja prioriteta i strategije za očuvanje prostora uz primjenu tradicionalnih elemenata gradnje s fokusom na risansko graditeljsko nasljeđe.
U crkvi Sv. Nikola u Perastu, nakon šest dana intenzivnog rada, nastupili su polaznici masterklasa za violinu, violu i violončelo.
Njihovi ovogodišnji mentori su bili istaknuti pedagozi i muzičari, Miroslav Pavlović, koncertmajstor Beogradske filharmonije i profesor violine na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, Miša Berkut, violista i violinista, profesor na Muzičkoj Akademiji na Cetinju, i Atanas Krasev, bugarski violončelista i profesor na Muzičkoj Akademiji Pančo Vladigerov u Sofiji. Mladi muzičari iz Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gora predstavili su svoj talent i kreativnost uz klavirsku saradnju profesora Davora Novaka. Kao gost koncerta nastupio je mladi klavirista, učenik iz Podgorice, Matija Mihaljević, koji se bavi i komponovanjem.
Do sada je komponovao petnasest kompozicija, uglavnom minijatura, za klavir, a na ovom koncertu su izvedena dva preludijuma. Publika je burnim aplauzima nagradila mlade muzičare i nije krila zadovoljstvo izvedenim programom.
Festival gudača Perast 2025.
Naradne večeri na terasi hotela Heritage Grand Perast nastupio je duet pod nazivom Le Duo, koji čine Ljubica Damčević violina i Nikola Vidojević klavir. To je takođe bio jedan veoma interesantan događaj, a naredni koncert, muzičko Prozno veče, pod nazivom Priča kraj mora, održat će se sutra veče, 30. avgusta, u 20 sati na pjaci ispred Crkve Gospe od Karmela u Perastu. Nastupit će Milica Lalošević-Sopran i Biserka Milić u ulozi nar
Institut „Simo Milošević“ u Igalu bilježi značajan napredak u poslovanju, čime je potvrđen izlazak iz perioda finansijske nestabilnosti. Pozitivni rezultati ostvareni u proteklim mjesecima (dobit od 926 hiljada eura u prvih pola godine 2025.) i najava plana restrukturiranja donijeli su nove šanse za povratak na stara i osvajanje novih tržišta.
Izvršni direktor dr Zoran Kovačević istakao je da je stabilizacija poslovanja učvrstila poziciju Instituta i povećala broj noćenja za 30%. „Sigurni smo da ćemo, ukoliko zadržimo stabilno poslovanje i sprovedemo planirane investicije, uspjeti da se ponovo uključimo u norveški program od 2027. godine“, poručio je Kovačević.
Institut raspolaže sa oko 800 ležajeva i oko 500 zaposlenih, a plan restrukturiranja predviđa dokapitalizaciju tokom 2025. i investicioni ciklus modernizacije od 2026. do 2028. godine. Cilj je podizanje smještajnih kapaciteta na nivo od četiri zvjezdice i osavremenjivanje terapijske i medicinske opreme.
Specijalista fizikalne medicine dr Marija Obradović naglasila je da je Institut, i u najtežim vremenima, pružao pacijentima punu njegu. “Trenutno se u Institutu nalazi oko 700 pacijenata, što je broj koji se održava već nekoliko mjeseci i koji se očekuje i do kraja godine…Što se tiče zaposlenih, u ovom periodu ih je ukupno oko 500. Polovina je medicinsko osoblje, a među njima je najviše fizioterapeuta – nešto manje od 200 naglašava doktorka Obradović.
Zaposleni i pacijenti dva su stuba na kojima počiva Institut. Fizioterapeutkinja Vesna Živković, koja u Institutu radi od osnivanja, podsjetila je da se povjerenje koje je nekada davano mladim stručnjacima višestruko isplatilo. „To je bila šansa za nas, a mi smo je vratili tako što smo svoj život i rad posvetili ovom Institutu“, naglasila je ona.
Višegodišnji pacijenti potvrđuju da Institut zaslužuje svijetlu budućnost. Milenko Radević iz Bijelog Polja, pohvalio je stručnost i posvećenost zaposlenih: „Bio sam u mnogo banja, ali ovakvog osoblja nigdje nema. Preporučujem svakome kome je potrebna rehabilitacija da dođe.“
Kombinacija prirodnih resursa i stručnog kadra pozicionira Institut „Simo Milošević“ kao jedan od najkonkurentnijih centara za rehabilitaciju na Jadranu, s ambicijom da postane vodeći turističko-medicinski centar u regionu.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, filozofije, militaristike i knjiga za djecu.
U romanu Noć bez svitanja autorka Dženi Erpenbek nas vodi na putovanje kroz mnoge životne puteve koje bi mogao da sadrži jedan životni vijek, započevši ga u malom galicijskom gradu 1900. godine, a otisnuvši se u Beč, pa u Staljinovu Moskvu, da bi ga okončala u Berlinu današnjeg vremena. U preispitivanju uticaja političkog i ličnog, autorka daje tematski zamah jedinstvenom njemačkom narativu: toj vječito živoj potrebi da se preispituje prošlost i uloga ove nacije u skorašnjoj istoriji. Izdavač je Booka.
Sunce i čelik naziv je romana čuvenog japanskog pisca Jukija Mišime, rođenog u samurajskoj porodici. Mišima je bio prožet kodeksom potpune odanosti caru. Većina njegovih djela opisuje osionost i pokvarenost militarista iz 30-ih godina 20. vijeka, kao nespojive sa samurajskim kodeksom. Na jednom nivou, Mišimin roman se može čitati kao izvještaj o tome kako je slabašan, knjiški dječak otkrio važnost sopstvenog fizičkog bića. Na drugom nivou, to je rasprava velikog romanopisca o odnosu akcije i umjetnosti. Više lično, to je dirljiv dokument budućeg razvoja jednog od najzanimljivijih romanopisaca modernog doba. Izdavač je Tanesi.
Tužni tigar je duboko potresno djelo u kom Než Sino sa zapanjujućom iskrenošću progovara o višegodišnjem seksualnom nasilju koje je trpjela kao devojčica. Autorka uranja u vrtloge sjećanja, rasvjetljava slojeve zlostavljanja – svu njegovu monstruoznost i banalnost – i govori o društvenoj ravnodušnosti koja okružuje nasilje. Sino piše s izuzetnom lucidnošću i književnom vještinom, majstorski se krećući kroz moralni prostor između perspektive žrtve i nasilnika. Izdavač romana Tužni tigar je Booka.
Dokle god rastu limunoviZulfe Katuh je dirljiv, potresan, na trenutke jeziv roman, ali takva je stvarnost u kojoj žive njegovi junaci. Koliko god mračno izgledala Sirija viđena Seliminim očima, autorka nam poručuje kako je nastojala da u svaku stranicu, svaki red, svako slovo utkam po jednu poruku. Ta poruka je nada. Proza Zulfe Katuh dirljivo oslikava portret prve ljubavi ali i cijenu revolucije. Ovo je knjiga godine po ocjeni njujorške Gradske biblioteke. Izdavač je Laguna.
O herojima Tomasa Karlajla knjiga je koja nam donosi autorov pogled na proces istorije. Karlajlova teorija istorije počiva na vjeri u ljude koje je proviđenje poslalo na svijet. Usredsređujući se isključivo na praktično, i skoro bez zanimanja za apstraktno, on ne voli nikakav filozofski sistem. Za njega su istorijske ličnosti smao heroji, oni koji su pozvani da upravljaju svijetom i da ga vode putem napretka. Karlajl ide tako daleko da tvrdi kako bogovi i proroci nisu ništa drugo nego heroji prošlih vremena, a da su heroji njegovog vremena ovaploćeni u pjesnicima, sveštenicima, književnicima i kraljevima. Izdavač je Talija.
U knjizi Vojska bez vojnika autor Pol Šar piše o autonomnom oružju i budućnosti ratovanja. Danas širom planete najmanje trideset država posjeduje oružje koje može samostalno da traga za neprijateljskim metama i da ih uništava. Pol Šar, vodeći stručnjak za ratovanja nove generacije, opisuje te i druge sisteme naoružanja visoke tehnologije – od izraelske bespilotne letilice Harpija do američkog robotskog broda Morski lovac, koji lovi podmornice. Autor razmatra pravila i etička pitanja povezana sa primjenom ovog oružja. Izdavač je Laguna.
Magični svet dečjeg šaha Branislava Francuskog, Milutina Matijaševića i Irene Dubak knjiga je čiji sam naslov govori o dvije najveće ljubavi autora, ljubavi prema djeci i prema šahu. Ulazeći u najsitnije metodološke detalje i bazirajući je na ličnom iskustvu sa predškolcima, autori stalno podsjećaju na razumijevanje, strpljenje i sistematičnost. Pred nama je dragocjen priručnik koja nudi pedagoško znanje, praktično iskustvo i vještinu obučavanja. Izdavač je Čigoja.
Crnogorska policija i dalje traga za osobom koja je sinoć u naselju Zlatne njive hicima iz vatrenog oružja ubila Kotoranina Radovana Krivokapića (44) ispred njegove porodične kuće.
Prema saopštenju policije, do pucnjave je došlo oko 19.40 časova, nakon čega je Krivokapić zadobio teške povrede. Hitna pomoć ga je transportovala u kotorsku bolnicu, gdje je preminuo uprkos naporima ljekara.
„Policijski službenici Uprave policije – Regionalnog centra bezbjednosti Jug, u saradnji sa Sektorom za borbu protiv kriminala i u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju hitne mjere i radnje radi utvrđivanja svih okolnosti i rasvjetljavanja ovog krivičnog djela“, navodi se u zvaničnom saopštenju Uprave policije.
Prema nezvaničnim informacijama, napadač je pucao na Krivokapića u trenutku kada je prilazio ulazu u kuću. Policija je odmah nakon incidenta blokirala dio naselja i obavila uviđaj, dok je potraga za izvršiocem u toku.
Motiv napada za sada nije poznat.
Krivokapić je ranije dovođen u vezu sa takozvanim „škaljarskim klanom“.
On je dovođen u vezu sa istragom podmetanja požara u kotorskoj diskoteci Maximus 2016. godine.
Tada je, prema policijskim navodima, pet maskiranih osoba napalo stražara kluba u ranim jutarnjim satima, onesposobilo ga, a zatim zapalilo dio objekta u kojem se održavaju muzički koncerti. Policija je nakon incidenta pretresla više stanova u Kotoru i najavila intenzivan rad na identifikaciji i privođenju napadača.
Ubistvo Krivokapića desilo se istog dana kada je Uprava policije saopštila da je spriječila izvršenje teškog krivičnog djela u Podgorici.
Iz policije su naveli da su od početka godine spriječili ukupno sedam teških krivičnih djela, ali nijesu precizirali koliko je osoba po tom osnovu uhapšeno.
Nekoliko sati prije ubistva, član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore Boris Bogdanović iz Demokrata javno je čestitao Lazaru Šćepanoviću i službenicima Uprave policije, ističući da su “pokazali kako Crna Gora ima policiju koja štiti građane, a ne kriminalce”.
Promjena vremena zahvatila je Hrvatsku. Izdano je najviše upozorenje za cijeli Jadran zbog grmljavinskog nevremena uz moguć jak i olujni vjetar te obilnu kišu koja može dovesti do bujičnih i urbanih poplava. Crveno upozorenje vrijedi za kninsku, splitsku i dubrovačku regiju.
Zbog ponegdje izraženijih pljuskova moguće je zadržavanje veće količine vode na kolniku, a mogući su i odroni, osobito na cestama u gorju i Jadranskoj magistrali pa iz Hrvatskog autokluba vozačima savjetuju da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cesti i upozoravaju na pojačan oprez i držanje sigurnosnog razmaka između vozila.
DHMZ: Promjenjivo oblačno, nestabilno i osjetno svježije, na Jadranu obilna kiša
Bit će promjenjivo oblačno, nestabilno i osjetno svježije. Mjestimice kiša i izraženi pljuskovi s grmljavinom. Na Jadranu i predjelima uz njega vjerojatna je obilna oborina, u Dalmaciji i grmljavinsko nevrijeme, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda za subotu.
Ujutro na kopnu lokalno magla. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i južni. Na Jadranu umjereno, ponegdje i jako jugo i jugozapadnjak. Uz nestabilnosti vjetar prolazno jak i olujan sjeverozapadni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 26 stupnjeva Celzija.
Snažno nevrijeme pogodilo sjeverozapadnu Istru
Snažno nevrijeme jučer je pogodilo sjeverozapadnu Istru.
Najteže je bilo u Bujama, gdje je u samo tri sata palo 175 litara kiše po četvornome metru, a dijelovi grada završili su pod vodom.
– Zemlja je u početku uspjela upiti vodu, ali se razina kasnije u samo 20 minuta podigla za 30 centimetara, znači jako velikom brzinom, rekao je poljoprivrednik Josip Vorić.
– Najveća šteta ipak je nastala u našoj sportskoj zoni. Odmah smo angažirali osigurateljske brokere i radimo na prijavi štete, rekao je gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin.
Protuzračna obrana djeluje iznad Kijeva, 21. februar Foto: Gleb Garanich / Reuters
Ukrajina je u noći s petka na subotu pogodila ruske rafinerije u Krasnodaru i Sizranju, prenose ukrajinski i ruski Telegram kanali. Napadi su izvedeni dronovima, a nakon udara u oba postrojenja izbili su veliki požari. Istovremeno, Rusija je nastavila s masovnim napadima na Ukrajinu.
U noći 30. avgusta Rusija je pokrenula masivni udar na teritorij Ukrajine dronovima, krstarećim i balističim raketama.
– Lansirano je 537 jurišnih dronova tipa “Shahed” i dronovi-imitatori različitih vrsta iz pravaca Kurska, Brjanska, Milerova, Orela, Šatalova, i Primorsko-Aktarska, stoji u izvješću Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine.
– Lansirano je i osam balističkih raketa Iskander-M/KN-23 iz Rostovske oblasti te iz Krasnodarskog kraja, nastavlja se.
– Lansirano je i 37 krstarećih raketa: H-101, Kalibr, Iskander-K i H-59 iz Saratovske oblasti te lansera u Crnom moru, dodaje se.
Prema preliminarnim podacima, protuzračna obrana je oborila/potisnula 548 zračnih ciljeva od čega 510 dronova, šest balističkih raketa Iskander-M/KN-23 te 32 krstareće rakete X-101, Kalibr, Iskander-K i X-59.
Sedam raketa i 27 dronova je probilo protuzračnu obranu.
Nacrt novog Zakona o lukama, koji je Ministarstvo pomorstva uputilo na javnu raspravu, donosi najznačajnije izmjene u posljednjih petnaest godina – jačanje inspekcijskog nadzora i uvođenje reda u lukama, redefinisanje nadležnosti Lučke uprave, kao i povećanje finansijske autonomije kroz sigurnije i jasnije izvore prihoda.
Predložena rješenja predviđaju da Lučka uprava dobije veći stepen samostalnosti u donošenju odluka i investiranju u infrastrukturu, dok se paralelno uspostavlja model javno-privatnog partnerstva koji bi trebalo da privuče ulaganja i poveća konkurentnost crnogorskih luka na međunarodnom tržištu.
Ministarstvo pomorstva uputilo je na javnu raspravu Nacrt Zakona o lukama, dokument koji bi trebalo da odredi budućnost crnogorskih luka i njihov položaj na regionalnoj i međunarodnoj sceni. Javna rasprava traje 20 dana, dok će se 8. septembra u Privrednoj komori održati okrugli sto. Iako se važeći zakon primjenjuje od 2008. godine i mijenjan je 2013. i 2019, praksa je pokazala niz nedostataka – od finansijske nemoći Lučke uprave da ulaže u infrastrukturu, preko nejasnoća u nadležnostima, do neusaglašenosti sa evropskim standardima. Zbog toga se sada ide u donošenje potpuno novog okvira.
Primjenom postojećeg Zakona o lukama, kako navode u resornom ministartsvu, konstatovano je da postoje određeni problemi koji se odnose na red u lukama, naročito u dijelu inspekcijskog nadzora koji će novim zakonskim rješenjem biti dodatno ojačan, a što će uticati na povećanje broja inspektora koji će češće intervenisati i nadzirati red u lukama i na lučkom području.
Luka kao razvojni resurs
Značajna novina Nacrta zakona o lukama je oslonjenost na Zakon o javno-privatnom partnerstvu, i podjeli prava, obaveza i rizika radi korišćenja luke ili dijela luke, lučke infrastrukture i suprastrukture, pružanja lučkih usluga i obavljanja ostalih djelatnosti u luci koje su sa tim uslugama u privrednoj, saobraćajnoj ili tehnološkoj vezi.
Nacrtom zakona uređenje Lučke uprave i njeno postojanje biće usmjereno na povećanje ulaganja u osnovnu lučku infrastrukturu čime će se obezbijediti adekvatna konkurentnost naših luka na međunarodnom tržištu, a što će uticati na infrastrukturni razvoj luka od nacionalnog značaja.
Novim zakonskim rješenjem predloženo je da Lučka uprava upravlja lučkim uslugama i u lukama od lokalnog značaja osim vezivanjem i putničkim uslugama kojim će upravljati Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
EU standardi – ulaznica za međunarodnu konkurenciju
Novi zakon predviđa usklađivanje sa više evropskih propisa, kojima se uvode pravila finansijske transparentnosti i liberalizuje pristup tržištu lučkih usluga, stvarajući povoljnije okruženje za ulaganja.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 25 saobraćajnih nezgoda u kojima je sedam osoba teže a četiri lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u Podgorici i Budvi evidentirane po četiri a u Herceg Novom, Kotoru i Bijelom Polju po tri saobraćajne nezgode.
U Baru, Nikšiću i na Cetinju evidentirane su po dvije saobraćajne nezgode, a u Plavu i Šavniku po jedna.
Izdata su 533 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto je 59 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.
Nagrada Grand Prix festivala – Velika zlatna mimoza 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljena je filmu „DJ Ahmet“ reditelja Georgija Unkovskog zbog, kako je saopšteno, njegove sposobnosti da unese novu vitalnost i emociju u narativ o odrastanju.
Kako je saopšteno na zatvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom, žiri u sastavu Predrag Perišić – predsjednik, i članovi Esra Demirkiran, Maja Bogojević, Nataša Ninković i Gorčin Stojanović, prepoznali su film „DJ Ahmet“ zbog iskrenog istraživanja prve ljubavi i tereta tradicije.
„Georgi M. Unkovski donosi priču koja je duboko usađena u kulturu, a istovremeno univerzalno odzvanja. Glavni junak (15-ogodišnji Ahmet) ulaže napore da pomiri tradiciju i moderno, da ispuni očeve, ali i sopstvene snove – donoseći nam duboko lični diskurs o pronalaženju vlastitog glasa u svijetu koji ga pokušava utišati. Ovaj film nagrađujemo zbog njegove sposobnosti da unese novu vitalnost i emociju u narativ o odrastanju“, kaže se u odluci žirija.
Grand Prix nagradu reditelju Georgiju M. Unkovskom uručio je Stevan Koprivica, profesor, dramski pisac, scenarista i umjetnički direktor FFHN.
Georgi M. Unkovski je rekao: „Ovo je moj prvi film, nadam se da nije i poslednji. Nastavićemo da pravimo filmove čak i kada se to čini nemoguće.“
Zlatna mimoza za najbolju režiju dodijeljena je reditelju Nikoli Ležaiću, zbog, kako je saopšteno, vrhunske režije filma „Kako je ovdje tako zeleno?“.
„Svaka scena filma vjerno odražava lična iskustva reditelja. Film je duboko ukorijenjen u njegovom životu i emocijama, prikazujući i izgovorene i neizgovorene trenutke sa izvanrednom suptilnošću. Njegova autentičnost i poetsko pripovijedanje čine ga duboko dirljivom refleksijom o sjećanju, porodici i domu“, kaže se u odluci žirija.
Reditelj Nikola Ležaić, koji se publici obratio preko video-poruke, rekao je: „Nagradu za režiju uvijek prije shvatam kao nagradu cijelom kolektivu, a ne jednoj osobi, tako da hvala mojoj ekipi i divnim glumcima, hvala mojoj familiji i svim mamama i tatama koji stoje uz svoju djecu i ohrabruju ih.“
Zlatna mimoza za najbolji scenario dodijeljena je Stefanu Boškoviću za film „Vidra“ zbog, kako je saopšteno, nježnog i inteligentnog prikaza Haninog puta odrastanja.
„Scenario pažljivo prepliće tugu, prvu ljubav, ljubomoru i skrivene tenzije u bogatu i zanimljivu priču. Kroz lijepo napisan i slojevit scenario, film sa izuzetnom dubinom dočarava emotivnu složenost adolescencije“, navodi se u odluci žirija koju je pročitala Nataša Ninković.
38. Filmski festival Herceg Novi
Zlatna mimoza za najbolju mušku ulogu otišla je u ruke Andrije Kuzmanovića za, kako je saopšteno, briljantnu ulogu u filmu „Yugo Florida“.
„On tumači složeno putovanje Zorana, prikazujući i ranjivost i otpornost. Njegova interpretacija sina koji se suočava sa porodičnim izazovima i ličnim rastom čini film duboko potresnim“, navela je Nataša Ninković čitajući obrazloženje žirija, a nakon toga uručila nagradu Kuzmanoviću.
Andrija Kuzmanović je rekao: „Ovo je jako bitna nagrada za mene. Cijeli život sam rastao u Boki, ovo je nagrada koju sam želio cijeli život“, a nagradu je posvetio Nikoli Pejakoviću i Vladi Tadiću.
Zlatna mimoza za najbolju žensku ulogu dodijeljena je ravnopravno – Ex Aequo – Anici Dobroj i Lei Cok, za uloge Dade i Bronje u filmu „Belo se pere na 90“.
38. Filmski festival Herceg Novi
„One prikazuju hrabrost, humor i optimizam suočavajući se sa bolešću i porodičnim izazovima. Njihove nijansirane izvedbe donose srce i autentičnost ovoj dirljivoj priči“, pojašnjava se u obrazloženju.
Anica Dobra je u video-poruci rekla: „Kao da nije bilo dovoljno što ste nas u Herceg Novom na otvaranju primili kao svoje i razumjeli našu priču kao svoju, kao da nije bilo dovoljno što ste najbolja publika na svijetu, na sve to ja dobijam nagradu. Mnogo vam hvala na tome što nas puštate da pričamo priče, da ostavljamo tragove, jer važno je da se ne izbrišu, važno je to da ne postoje tabu teme. Hvala što niste ćutali, hvala vam što postojite, hvala svim bakama na ovom svijetu što postoje.“
Lea Cok se zahvalila žiriju koji je prepoznao njenu glumu i istakla da joj je velika čast „što ovu nagradu dijelim sa Anicom, i zahvaljujem se našem domaćinu“.
Specijalno priznanje žirija 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljeno je filmu „15 i po“ zbog, kako je saopšteno, kreativnog i introspektivnog pristupa pripovijedanju. Film prati Nika dok okreće objektiv ka svom životu, nudeći promišljeno i zanimljivo istraživanje njegove potrage za slobodom i izbora koji je oblikuju.
Reditelj i scenarista filma Mišo Obradović rekao je: „Mi smo jedan mali film koji tek počinje svoj festivalski život, zahvaljujem svim mojim saradnicima koji su bili ispred i iza kamere.“
Nagrada „Živko Nikolić“ – za specijalni doprinos filmskom izrazu dodijeljena je reditelju Ivanu Salatiću za film „Otapanje vladara“.
„Filozofsko-vizuelnoj poemi koja prikazuje najviše estetske kvalitete, podsjećajući na filmski izraz Živka Nikolića. Film ističe najdublje brige i metafizičke borbe čovjeka, pjesnika i vladara, koje odjekuju univerzalno“, rekla je Nataša Ninković čitajući obrazloženje žirija.
Primajući nagradu, reditelj Ivan Salatić se zahvalio svojoj ekipi na „čitavom nizu godina koje su trebale da se napravi ovaj film“.
Plaketa „Zoran Živković“ – za najbolji film dodijeljena je filmu „Obraz“ reditelja Nikole Vukčevića.
„Žiri dodjeljuje plaketu ‘Zoran Živković’ filmu ‘Obraz’ Nikole Vukčevića zbog izuzetnog kvaliteta produkcije i izvanredne filmske kreacije. Istorijsko okruženje, sugestivna atmosfera i humanistička poruka čine ovaj film upečatljivim i nezaboravnim filmskim ostvarenjem“, kaže se u obrazloženju.
Milorad Radenović, producent i direktor filma, prilikom preuzimanja nagrade rekao je: „Dugih osam godina smo radili na ovom filmu. Ovu nagradu posvećujemo onima koji nijesu sa nama – scenografu Stanislavu Nikićeviću, rekviziteru Goranu Živkoviću, glumcu Batu Dedivanoviću, garderoberki Mili Čelebić i rasvjetljivaču Marku Kovačeviću.“
Nagrada FEDEORA žirija u sastavu: Stefan Dobriou, Natascha Drubek-Meyer i Stojan Stamenić dodijeljena je filmu „Dobre djevojke / Little Trouble Girls“.
„Nježna, duboko humana priča odrastanja ‘Dobre djevojke / Little Trouble Girls’ režiserke Urške Đukić nam takođe pruža i lekciju za sve generacije. A to je, da ništa i nikad nije konačno, da smo svi na neki način ‘radovi u toku’ i nedovršeni. Bez obzira na to koliko smo stari. Dopali su nam se i impresionirali nas glumački performansi, izuzetna ekonomičnost scenarija, ali i – suštinski – zaista svi ostali filmski elementi. Uključujući i najmoćniju poruku filma: niko i nikad nema pravo da vas ućutkuje, da vam glas utiša“, navodi se u odluci žirija.
Takmičarska selekcija dokumentarnog filma
Nagrada Zlatna mimoza za najbolji dokumentarni film 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljena je filmu „Vibracije iz Gaze“.
Film „Vibracije iz Gaze“ pruža potresan uvid u svakodnevni život gluvonijeme djece iz Palestine, rođene i odrasle pod opsadom Izraela, preispitujući da li je njihovo oštećenje sluha posljedica upotrebe zvučnog oružja. U trenutku kada dobar dio svijeta ćuti pred genocidom u Gazi, rediteljka Rehab Nazal izvlači mnogo iz posnog materijala, unoseći nemir u stomak i uzbuđujući savjest gledalaca. Rezultat je film koji potresa do temelja i dokazuje da se ono što se trenutno događa u Palestini tiče svih nas – i da je sramota cijelog čovječanstva“, kaže se u odluci žirija.
Rehab Nazal, rediteljka filma „Vibracije iz Gaze“, uputila je video-poruku u kojoj zahvaljuje žiriju na časti da dobije ovu nagradu.
„Ovo je nagrada za djecu iz Gaze, za svu djecu iz Palestine koja doživljavaju nezapamćen genocid u poslednjih 22 mjeseca. Vrijeme je za sve nas – umjetnike, filmmejkere – da djelujemo. Pozivam vas da ne budete tihi, ustanite prije nego što bude kasno“, poručila je Nazal.
Božidar Kalezić, predsjednik žirija, uručio je nagradu ambasadoru Palestine u Crnoj Gori Rabii Alhantouliju uz riječi: „Živjela zlatna sloboda.“
Žiri su činili: Božidar Kalezić – predsjednik, i članovi Barbara Orlič-Sčipula, Marija Ivanović-Nikičević, Ajzak Najt Vošborn, Raco Nikolić i Valentina Jusuphodžaeva.
U ovoj selekciji dodijeljene su i dvije specijalne nagrade – prva za film „Ljupki duet“, a druga za film „Autobiografija mog dijabetesa“.
Takmičarska selekcija studentskog filma
Zlatna mimoza za najbolji studentski film 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljena je filmu „Sretno, Saro“ Akademije scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.
„Film ‘Sretno, Saro!’, rediteljke i scenaristkinje Isidore Ratković, snažna je, a istovremeno suptilna priča o odlasku. Kroz intimnu dramu mlade Sare, koja se pred polazak u Australiju oprašta od ljudi koje voli, stvari koje joj znače i grada u kojem živi, film na zreo i autentičan način progovara o problemu odlaska mladih sa Balkana. Minuciozno režiran i potpomognut izuzetnim glumačkim ostvarenjima, ‘Sretno, Saro!’ govori o duboko traumatičnom iskustvu urušavanja intimnih svjetova, ali i društva u cjelini. U isto vrijeme, film je krik jedne generacije prinuđene da potragu za normalnim životom započne daleko od mjesta gdje je rođena i odrasla“, navodi se u obrazloženju.
Rediteljka Isidora Ratković, koja je primila nagradu, rekla je: „Jako sam srećna što sam ovdje treći put sa svojim filmom. Prvi put dobijam nagradu, koju zaista nijesam očekivala jer je konkurencija u selekciji studentskog filma bila odlična. Nadam se da ću nastaviti da dolazim u Herceg Novi.“
Žiri Takmičarskog programa studentskog filma u sastavu Maja Volk – predsjednica, i članovi Aleksandar Radunović i Hazim Begagić, odlučio je da dodijeli i dvije specijalne nagrade, kako bi istakao autorsku hrabrost, inovativne pristupe i svježinu filmskog izraza mladih stvaralaca u regionu. Specijalne nagrade pripale su filmovima „Carpe diem“ i „Sve zbog jednog bika“.
Producent filma „Sve zbog jednog bika“ Sead Smajović rekao je da je ova nagrada „ispunjenje dječačkih snova da naš film bude nagrađivan. Hvala ovom divnom festivalu i vama, draga publiko“, zaključio je on.
TV Niša program serija
Serije koje su bile prikazane u okviru TV Niša nadmetale su se za nagrade Radio-televizije Crne Gore i Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival. Žiri je radio u sastavu trojice reditelja: Pjer Žalica, Ivan Marinović i Senad Šahmanović. Nagrade je saopštio i obrazložio Senad Šahmanović, a uručio Ivan Marinović.
Senad Šahmanović je istakao da je ponosan što je dio nove inicijative za razvoj serija.
„Vjerujem da ćemo u narednim godinama biti u prilici da gledamo projekte ovih kvalitetnih ljudi i da će Crna Gora ponosno izaći na tržište, poput ostalih zemalja iz regiona“, rekao je on.
Žiri je dodijelio tri nagrade. Posebno priznanje žirija ide projektu „Četvrto popodne“ Sare Đurović. Druga nagrada ide projektu „Estavela“ reditelja Matije Jovanovića i Mila Vučetića.
Ravnopravno su podijeljene nagrade projektima „Momci“ Stefana Boškovića i Ivana Đurovića, i projektu „Savršeni“ Maje Todorović.
Završni program
Po završetku ceremonije, pred publikom na Kanli kuli prikazan je film van takmičarske konkurencije „Diva Futura“ rediteljke Giulie Louise Steigerwalt.
„Diva Futura“ je svjetsku premijeru imao u okviru glavnog takmičarskog programa festivala u Veneciji, a jednu od glavnih uloga tumači Lidija Kordić, prva crnogorska glumica koja je izabrana za učešće u prestižnom programu „Evropske zvijezde u usponu“ (European Shooting Stars) Filmskog festivala u Berlinu.
Ovo je fiktivni biografski film koji prikazuje početke italijanske industrije za odrasle u osamdesetim i devedesetim godinama. Priča prati zvijezde i producente koji su mijenjali kulturu, otkrivajući životne priče skrivene iza glamura.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, sponzor m:tel, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.
Tokom proteklih sedam dana publika u Herceg Novom uživala je u više od 60 filmova, novim serijama i pratećim programima, na pet lokacija.
