Turske i bugarske vlasti započele su razmjenu informacija o slučaju tankera Kairos, koji je nakon požara napada dronom završio usidren nedaleko od bugarske obale. Plovilo, koje se povezuje s tzv. “shadow” flotom, prošlog je tjedna zahtijevalo hitnu intervenciju, a okolnosti njegova tegljenja i napuštanja i dalje su nejasne.
Bugarski potpredsjednik Vlade i ministar prometa Grozdan Karadjov te ministar vanjskih poslova Georg Georgiev sastali su se s turskim veleposlanikom u Sofiji Mehmetom Uyanakom. Bugarska strana zatražila je detaljna pojašnjenja o tegljenju tankera, njegovoj planiranoj destinaciji i ulozi tegljača Timur Bey. Prema bugarskim podacima, AIS zapisi upućuju na ciljano kretanje prema bugarskoj obali, ulazak u teritorijalne vode i napuštanje tankera oko šest milja od obale.
Turski veleposlanik je naveo kako je operaciju tegljenja organizirala privatna turska tvrtka, bez znanja nadležnih turskih institucija. Ankara je potvrdila da je već pokrenuta interna istraga te da će Bugarskoj dostaviti sve raspoložive informacije. Prema turskim navodima, domaće zakonodavstvo ne zahtijeva obveznu prethodnu prijavu ovakvih operacija, zbog čega vlasti nisu bile upoznate s planom prije početka tegljenja.
Bugarske vlasti tvrde da su nakon otpuštanja tegljača obaviještene kako se Timur Bey vraća u tursku luku İneada, uz poruku da je “zadatak s brodom Kairos završen”. Sofija sada traži odgovore na ključna pitanja: tko je naredio tegljenje i koja je bila stvarna namjena operacije.
Prema službenim informacijama, brod je stabilan i trenutačno ne predstavlja neposrednu opasnost za plovidbu niti okoliš. Na zahtjev vlasnika, bugarska mornarica helikopterom je evakuirala sedam članova posade, dok su na brodu ostala još tri pomorca. Opskrba hranom, vodom, komunikacijskom opremom te agregatom i gorivom već je osigurana, no uvjeti na brodu ostaju teški zbog nedostatka struje i grijanja.
Bugarsko ministarstvo prometa ističe kako će eventualno premještanje tankera ovisiti o poboljšanju vremenskih uvjeta, dok se istodobno vode razgovori s kineskim vlasnicima broda o daljnjem tegljenju, moguće prema sidrištu u blizini Burgasa.
CANBERRA – Australija je od danas postala prva zemlja na svijetu koja je uvela potpunu zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, a premijer Anthony Albanese poručio je kako je “ponosan biti premijer Australije”.
Novi zakon obuhvaća najpopularnije platforme poput Instagrama, Facebooka, TikToka, YouTubea, X-a i Snapchata, a dok vlada tvrdi da je cilj zaštititi mlade od štetnog sadržaja, kritičari upozoravaju na rizik od izolacije i guranja djece u neregulirane dijelove interneta, piše BBC.
Podijeljena mišljenja tinejdžera
Dok su se neki tinejdžeri probudili i otkrili da su im računi deaktivirani, drugi su pronašli načine kako zaobići zabranu. Mišljenja onih na koje se zakon odnosi su podijeljena. “Protiv sam ove zabrane jer vjerujem da implementacija nije dobro promišljena i da će stvoriti više problema”, poručila je 14-godišnja Molly iz Brisbanea. Smatra da je za većinu tinejdžera društvena mreža donijela više dobrog nego lošeg te da je ključ u edukaciji, a ne u restrikcijama.
Njezina vršnjakinja Sophia ima drugačije iskustvo. “Odjavljena sam jučer u 14:30, što mi se nije svidjelo – bilo je iznenada”, rekla je. Iako je automatski posezala za aplikacijama na telefonu vjeruje da će zabrana sveukupno imati pozitivan utjecaj i potaknuti više druženja uživo.
S druge strane, 15-godišnji Tyson skeptičan je oko učinkovitosti. “Mislim da će ljudi koje pokušavate maknuti s toga biti prvi koji će pronaći način da to zaobiđu”, kazao je. Za Breannu (15), koja živi na farmi 30 kilometara od najbliže prijateljice, društvene mreže su ključan alat za održavanje kontakta tijekom školskih praznika.
Stavovi roditelja i stručnjaka
Među roditeljima također postoje oprečni stavovi. Dany Elachi, osnivač saveza Heads Up, podržava zabranu, ističući da se roditelji ne mogu sami boriti protiv tehnoloških divova.
“Stvarnost je da su telefoni dizajnirani da izazivaju ovisnost, a platforme su dizajnirane da izazivaju ovisnost i ne postoji roditelj na cijelom svijetu koji može pobijediti ove korporacije vrijedne bilijune dolara”, rekao je.
Međutim, Kelly Halidone, majka dvoje djece, smatra da je zabrana “okrutna”, pogotovo jer stupa na snagu uoči školskih praznika i Božića. “Oduzima autonomiju i glas tisućama maloljetnika, potkopavajući njihovu sposobnost sudjelovanja u suvremenom društvenom životu”, istaknula je.
Stručnjaci su također podijeljeni. Klinička psihologinja dr. Rachael Murrihy upozorava da, iako društvene mreže mogu uzrokovati probleme sa spavanjem i tjelesnom slikom, one su za neke mlade, poput LGBTQ+ osoba ili onih s invaliditetom, slamka spasa.
“Oni se često oslanjaju na te zajednice za povezanost, pa kada im to oduzmemo, moramo nešto staviti na to mjesto”, kaže ona. S druge strane, klinički psihijatar dr. Christian Heim tvrdi da će zabrana “doslovno spašavati živote”. “Nažalost, u mojoj klinici sam imao mlade žene čiji je život završio jer su bile na chat stranici koja će biti dio zabrane”, rekao je za BBC.
Provedba i zaobilaženje zabrane
Odmah nakon stupanja zabrane na snagu, nezadovoljni tinejdžeri preplavili su TikTok račun premijera Albanesea komentarima u kojima se hvale da i dalje imaju pristup svojim aplikacijama. Ministrica komunikacija Anika Wells upozorila je da rupe u zakonu neće ostati otvorene zauvijek. “Samo zato što su je možda izbjegli danas, ne znači da će je moći izbjeći za tjedan dana ili mjesec dana”, poručila je, dodavši da je teret provedbe na platformama koje će morati rutinski provjeravati račune.
Istovremeno, podaci iz Appleove trgovine aplikacija pokazuju nagli porast preuzimanja manje poznatih platformi poput Lemon8 i Yope, no regulatori su upozorili da se zakon odnosi na sve društvene mreže. I X, platforma Elona Muska, potvrdila je da će se pridržavati zakona, iako se njezin vlasnik ranije protivio zabrani.
Asfaltiranjem puteva na Kamenom i Mokrinama protekle sedmice su započeti radovi na uređenju trideset lokalnih saobraćajnica u koje Opština Herceg Novi ulaže 1,13 miliona eura.
Na području podorjenskih sela Kameno i Mokrine asfaltirane su četiri dionice lokalnih saobraćajnica, ukupne dužine nešto manje od kilometar. Istim ugovorom su obuhvaćeni i radovi na još dvadesetak dionica širom opštine – u Sutorini, Igalu, na Toploj, Savini, Podima, u Zelenici, Đenovićima, Baošićima i Bijeloj.
„Radovi su planirani tako da prvo budu asfaltirane dionice u ruralnim mjestima u zaleđu Herceg Novog, a potom slijede radovi u gradskim zonama“, objašnjava Bojan Vukićević iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
Foto Opština Herceg Novi
On najavljuje da od danas kreću radovi u Zadrugarskoj ulici u Zelenici, prvo pripremni, a potom i asfaltiranje. Planirano je da asfaltiranje traje tri dana, što će iziskivati potpunu obustavu saobraćaja u toj ulici od 08 do 16 časova.
Ugovorom koji predstavlja nastavak kontinuiranih napora lokalne uprave na uređenju lokalne putne mreže, obuhvaćene su dionice sledećih ulica: Vinogradarska i Lučići u Sutorini, Sava Ilića (od Ribarske do hotela Palmon bay), Dubrovačka, Mića Vavića (od semafora do Novljanke), Sunčani brijeg, Nikole Ljubibratića, Banjalučka, Orjenskog bataljona, Sava Bajkovića, Spasića i Mašere, Topovi i Izvorska ulica na Podima, dionice na Kamenom i Mokrinama, Kragujevačka i Zadrugarska u Zelenici, Mirine, Čokac i ulica Ivanovića u Đenovićima, ulice Kapetana Štumbergera, Kirila Cvjetkovića i Mladena Crnogorčevića u Baošićima, a u Bijeloj ulica od Panorame do ulaza u Adriatic 42, Ulica palih boraca NOR-a i Petropavlovska, kao i ulica Todorovića i Obala Petra D. Šarovića.
Radove na asfaltiranju lokalnih saobraćajnica izvodi kompanija „Bemaks“, koja je kao najpovoljniji ponuđač izabrana na tenderu, a nadzor sprovodi Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
Crnogorske građane će u novoj godini dočekati nova poskupljenja usluga.
Najavljeno je da će računi za struju biće uvećani, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odobrila veće troškove za prenos.
Poskupiće i komunalne i advokatske usluge, nakon što je Vlada, 6. novembra, dala saglasnost za nove tarife Advokatskoj komori, udruženju koja okuplja advokate.
Pored novih cijena usluga, novi namet je i porez na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto na građevinsko zemljište. Te izmjene zakona pripremilo je Ministarstvo finansija a javna rasprava traje do 14. decembra.
A da nekontrolisano rastu i cijene osnovnih namirnica indirektno je priznala i Vlada, uvodeći akciju limitirane cijene na neke prehrambene artikle.
-Odluka se donosi radi zaštite životnog standarda građana i sprječavanja daljeg rasta cijena osnovnih proizvoda- rekao je 6. novembra potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Akcijom su do kraja marta 2026. ograničene marže na dio mliječnih i mesnih prerađevina, proizvoda od brašna, jestivog ulja, higijenske i artikle za bebe, i pelet.
Šta će Vlada preduzeti da zaštiti standard građana od najavljenih poskupljenja, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz kabineta premijera Milojka Spajića.
Građani su uvjereni da će najavljeno poskupljenje struje i usluga izazvati novi talas poskupljenja.
Mirko iz Podgorice, zaposlen u državnoj upravi, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iskustvo uči da i najmanje poskupljenje struje dovodi do serije poskupljenja:
-Rast cijena samo jedne kategorije usluga ili proizvoda koji su neophodni širokom krugu potrošača, uzrokuje lančani rast cijena. A svako poskupljenje će osiromašiti domaćinstva koja žive od jedne plate i jedva sastavljaju kraj s krajem- rekao je.
On smatra da je nephodna sistemska akcija države u zaustavljanju rasta cijena.
-U suprotnom, imaćemo stihijska poskupljenja na svim poljima i nivoima- navodi.
Penzionerka Lidija, iz Podgorice, je ogorčena zbog najavljenih poskupljenja.
-Oni kažu to je dva eura, ali ja im ne vjerujem. I bez najavljenih poskupljenja većina porodicaa, kao i moja, jedva preživljava sa ovim cijenama. A vladajuća garnitura, “oslobodioci”, koje smo čekali 30 godina samo su prekopirali i retoriku i poteze bivše vlasti- kaže Lidija za RSE.
Naglašava da njeno tročlano domaćinstvo živi od 450 eura njene penzije:
-Koristimo najjeftinije moguće namirnice i uredno plaćamo račune za struju i komunalije…a sa najavljenim poskupljenjima porodice kao moja prelaze u totalno siromaštvo, o kome država očigledno ne vodi računa- kaže sagovornica.
I penzionerka Vera iz Bara je ogorčena zbog najavljenog poskupljenja struje i računa za smeće.
-Sve je ovo postalo normalno, a sve je preskupo. Novac za ništa došao, bezvrijedan papir. Ne znam šta prije da plaćam i gdje više da uštedim, kao omču oko vrata da su nam stavili. Užas, sve će cijene podići, ali će penzije ostati iste- smatra Vera.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE kaže da je teško predvidjeti da li će poskupljenja, prije svega struje, biti uvod u novi rast cijena.
On ističe da menadžment Elektroprivrede godinama “vještački” održava cijenu struje ispod tržišne vrijednosti, u cilju zaštite standarda građana.
-Ne kažem da građani ne žele nisku cijenu struje- naravno da žele. Ali bi o takvoj politici menažmenta trebalo da vodi računa Vlada jer je ona na uštrb profitabilnosti te kompanije. To će prije ili kasnije eskalirati i dovesti do rasta cijene struje. Vjerujem da je to izvjesno- kazao je Kostić.
On ocjenjuje da se u 2026. može očekivati “puzajuća inflacija” i pad standarda.
-Ako inflaciji dodamo jedan vrlo složen geopolitički trenutak vezan za dešavanja u Ukrajini i isporuke energije, nafte, gasa … onda se, uz našu uvoznu zavisnost, vrlo lako može desiti da cijene u Crnoj Gori polako rastu- navodi Kostić.
Kostić uzrok problema vidi u ekonomskim programima Vlade, Evropa sad 1 i 2, kojima su povećane plate, što je dovelo do pada standarda:
-Ja uporno govorim da građani žive sve teže i sve lošije zbog tih programa, koji su bili nerealni i zasnovani na vještačkom podizanju potrošnje. Već sad počinjemo, ili smo počeli kada je bila visoka inflacija, da plaćamo cijenu takvih postupaka- kazao je.
Kostić kaže da ipak poskupljenje struje ne mora da dovede do niza drugih poskupljenja jer “rast cijena na kraju određuje tržište”, zaključio je Kostić.
Nova godina donosi nova poskupljenja
Regulatorna agencija za energetiku odobrila je 28. novembra poskupljenje struje za dva odsto, koje se odnosi na veće cijene troškova za prenosni sistem.
Državna elektroenergetska kompanija, Elektroprivreda Crne Gore ima mogućnost da račune dodatno uveća ukoliko poveća troškove za proizvodnju energije, što prethodnih godina nije radila.
Čelnici te kompanije su više puta saopštili da će se boriti da ne dođe do poskupljenja struje za građane.
Podgoričko preduzeće Čistoća saopštilo je da je za njihovo uspješno poslovanje neophodno da duplo uvećaju cijene usluga odvoza smeća, sa sadašnjih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru, za domaćinstva.
Prosječan račun za smeće u Podgorici je oko 9 eura.
Direktor Denis Hot je podsjetio da je to povećanje od gradskih vlasti tražio prije pet godina. Prema njegovim riječima zbog niske cijene to preduzeće gomila dugove.
Hot je kazao da će konačnu odluku o cijenama donijeti lokalna vlast u Podgorici.
I regionalna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara, Budve, Kotora, Tivta i Ulcinja, je donijela odluku o povećanju cijena od 1. januara 2026.
-Cijene usluga deponovanja iznose za opštine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez (PDV). Cijene za Budvu, Tivat i Kotor bez PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura- navodi se u odluci koju je usvojio Odbor direktora Možure.
Lokalna komunalna preduzeća iz pet primorskih opština za sada nijesu saopštila za koliko će primjenom novog cjenovnika biti veći računi građanima.
Gradske vlasti u tim opštinama upravljaju komunalnim preduzećima.
U Crnoj Gori su ograničene trgovačke marže na brašno, ulje, šećer i so
Vlada Crne Gore je dala saglasnost Advokatskoj komori za novi cjenovnik, pa će građani od 1. januara 2026. dio advokatskih usluga plaćati po duplo većim cijenama.
Tako će građani za podnesak u sporu za razvod braka umjesto dosadašnjih 125, advokatu platiti duplo više. A u sporu gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, za svaki pretres po 200, umjesto dosadašnjih 100 eura.
Iz Advokatske komore nove tarife za usluge obrazlažu infalcijom i činjenicoma da cijene nijesu mijenjali godinama.
Kroz izmjene zakona, Ministarstvo finansija namjerava da uvede obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost od 21 odsto na promet građevinskog zemljišta.
Javna rasprava o izmjenama Zakona traje do 14. decembra.
Vlada te izmjene obrazlaže usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, ali u obrazloženju navodi da može povećati cijene nekretnina.
Vlada će od tog poreza, prema procjenama, imati tri do četiri miliona u budžetu.
Prethodno zakon mora biti usvojen u Skupštini Crne Gore.
Mjesec i po nakon posljednjeg okupljanja, Demokratska partija socijalista (DPS) održaće 11. decembra novi skup za afirmaciju antifašističkog nasljeđa i građanskog koncepta crnogorskog društva, i to u Herceg Novom.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
Tom prilikom je potpredsjednica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč precizirala kako će proteste započeti „u gradovima u kojima je država najugroženija“ – Beranama, Pljevljima, Nikšiću, Herceg Novom.
– Nije nam bitna brojnost. Bitno nam je da nas građani pitaju šta imaju, da nas čuju, da izađemo iz naših kancelarija, Skupštine i da nam građani kažu i ono što nam se neće svidjeti. Pozivamo i ostatak opozicije, i sve građane koji iskazuju svoju pobunu u odnosu na propalost države, da pružimo jedni drugima ruku. Nećemo ništa postići time što se DPS stalno demonizuje, stanizuje i kriminalizuje – najavila je ona.
Proteste širom Crne Gore najjača opoziciona partija započela je u Pljevljima, 9. oktobra. U susret drugom okupljanju, koji je bio organizovan 30. oktobra u Beranama, poslanica i portparolka DPS Sonja Popović kazala je za Pobjedu da stranka na ovaj način „želi da se repozicionira kako među potencijalnim glasačima, tako i na političkom nebu Crne Gore“.
– Cilj ovih skupova je da se afirmišu vrijednosti koje predstavljaju temelj Crne Gore – antifašizam i građanski koncept društva. Bezbroj je primjera na kojima se vidi kako su pomenute vrijednosti danas ugrožene djelovanjem aktuelne vlasti – navela je ona, te precizirala kako „opoziciona borba zahtijeva i institucionalnu borbu“.
Sekretarijat za investicije Opštine Kotor 9. decembra započinje radove na sanaciji pločnika u Starom gradu.
Sanacija će se izvoditi „tačkasto”, prema unaprijed utvrđenim prioritetima i u skladu sa stepenom oštećenja pojedinih površina, kao i njihovom frekventnošću. Započeće na najugroženijim lokacijama, uključujući ulaz kod Sjevernih gradskih vrata (Tabačina), prostor ispred Glavnih gradskih vrata te duž Zanatske ulice, nakon čega će intervencije biti nastavljene i na drugim lokacijama u Starom gradu.
Radove će izvoditi preduzeće „Projektor” iz Tivta, a vrijednost investicije iznosi 81 hiljadu eura.
Izvođač će obezbijediti sve neophodne mjere zaštite i osiguranja tokom izvođenja radova, dok će Opština Kotor pratiti tok radova kroz stručno angažovanje nadzora.
Cjelokupan proces odvijaće se u koordinaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, uz poštovanje svih smjernica koje važe za radove u zaštićenoj kulturno-istorijskoj cjelini.
Ova tura je za sve one koji žele da na jedan drugačiji, dublji i istinitiji način upoznaju Lušticu
Lagana, terenski raznolika i kulturnim pejzažom bogata šetačka tura, kružno od Đuraševića do tvrđave Grabovac i uvale Pržna, preko sela Bogišići i Đuraševići nazad, održana je u nedjelju, 7. decembra u organizaciji PK “Vjeverica”. Uz vodičkinju Mirjanu Petrović koja je osmislila rutu, u druženju i šetnji dugoj oko 14 km, uz 250 m visinske razlike, uživalo je dvadeset sedmoro učesnika svih uzrasta iz cijele Boke – što “Vjeverica”, što rekreativaca, pa i petoro članova/ca PK “Subra” iz Herceg Novog. Nakon dugog kišnog perioda, dan je bio kao stvoren za hodanje u prirodi, dok su sunčevi zraci iza oblaka uz posebnu refleksiju na moru, davali pejzažu posebnu čar. Sa koga god vidikovca pogledali – sa gumna kod crkve Čuda Sv. Arh.Mihaila, sa uzvišenja Grabovca, ili sa proplanka kod dvije crkve u Bogišićima (Sv. Jovana i Sv.Ivana) – uvijek bi more vidjeli – ka poluostrvu Luštica, ka uvali Bigova, Tivatskom zalivu…
Obilasci crkve i manastira posvećenih Sv. Arhangelu Mihailu, tvrđave Grabovac, jedne pored druge – “sestrinskih” crkava Sv. Jovana Krstitelja i Sv. Ivana u Bogišićima, prolazak pored crkve Sv. Spasa u Radovićima, hod starim putem oivičenim suhomeđom kroz ambijentalnu ruralnu cjelinu, pružili su planinarima/kama uvid u bogato istorijsko-kulturno naslijeđe ovog podneblja …Predah na plaži Plavi horizonti neki su iskoristili da opuste umorna stopala u slanoj vodi. Oni sa umjetničkim afinitetima usput su pronašli zanimljivu suvu granu za božićnu/novogodišnju dekoraciju, oblutak ili komad debla uglačanog valovima u pijesku, kao potencijalni dvorišni ukras. Crvenim plodovima maginja rijetko je ko mogao odoljeti. Ko je htio, kraj staze je mogao da ubere i grančice sa plodovima mirte, plodove raspuklih divljih narova ili šipurka za čaj, a mnogi su ljepotu pronalazili i u vlažnoj mahovini, zelenoj paprati, u cvjetovima kozlaca, koje su topla klima i zavjetrina izmamili da se otvore ka nebu…
-Za nas koji smo navikli na teže ture, ova lagana staza priuštila je dobro društvo, lijepu prirodu, raznovrstan krajolik. Boka je prelijepa, ove kombinacije planina i mora nema nigdje. Jedva sam čekao da se vratim u rodnu zemlju nakon deset godina rada u inostranstvu, ovo mi je falilo, kaže Vladimir Milosavić, član PK “Subra”, koji očekuje nastavak druženja sa ekipom “Vjeverice”.
Gumno kod Crkve Sv. Arh.Mihaila
Budući da živi i radi na Luštici, Ivanka Simonović, turizmološkinja porijeklom iz Podgorice, uvijek se rado prijavljuje za učešće u turama koje na poluostrvu organizuje PK “Vjeverica”.
-Svaka od tih tura iznova me oduševi bogatstvom istorije i kulturnog nasljeđa koje otkrivam, premda je ono, nažalost, još uvijek vrlo malo poznato građanima Crne Gore. Dovoljno je reći da se na Luštici nalazi čak 22 sakralna objekta stara i po nekoliko stotina godina – podatak koji najbolje govori o duhu i tradiciji ovog kraja.
Posebno upečatljiv doživljaj bila je današnja posjeta ženskom manastiru Svetog Arhangela Mihaila iz 17. vijeka. Dočekani smo s osmijehom, toplinom i iskrenom dobrotom, što je cijelo iskustvo učinilo još autentičnijim i emotivnijim.
Jednako interesantna bila je i posjeta austrougarskoj tvrđavi Grabovac. Prolazak kroz impozantni tunel dug oko 400 metara pružio nam je snažan osjećaj dodira s prošlošću i arhitekturom tog vremena.
Grabovac – Plavi horizonti
Cjelokupna tura bila je izuzetno lijepa, prožeta dobrom energijom, drugarstvom i osjećajem pripadnosti mjestu koje krije nevjerovatno bogatstvo prirodnih i kulturnih vrijednosti, podijelila je utiske Ivanka i dodala da od srca preporučuje ove ture svakome ko želi da upozna Lušticu na jedan drugačiji, dublji i istinitiji način, poručuje Simonović
Najmlađa učesnica ture bila je Larisa Lukić, učenica osnovne škole, iz Radanovića, koja je učestvovala u turi sa majkom Sanjom.
Sekretarijat za investicije Opštine Kotor završio je radove na proširenju glavnog putnog pravca Kubasi-Zagora-Krimovica.
Ova putna dionica sada je šira za šest metara. Radovi su obuhvatili mašinski iskop materijala, ugradnju tamponskog sloja i asfalta debljine šest centimetara na površini od 800 metara kvadratnih te izgradnju potpornih zidova dužine 109 metara.
Ova investiciona aktivnost predstavljaju još jedan u nizu koraka ka modernizaciji lokalne putne mreže, a Opština Kotor i naredne godine nastavlja sa ulaganjima u saobraćajnu infrastrukturu.
Radove je izvela firma „Asfalt beton gradnja“ iz Podgorice, a ukupna vrijednost investicije iznosila je 81 hiljadu eura.
Policija identifikovala osumnjičenog, gradske vlasti najavile hitnu sanaciju spomenika
Policija u Celju saopćila je da je identifikovala muškarca koji je u gepeku svog automobila, registriranog u Hrvatskoj, skrivao bronzanu glavu kipa Josipa Broza Tita.
Glava je dio monumentalnog spomenika visokog više od šest metara, koji se nalazi u Velenju.
Osumnjičeni je, prema navodima policije, stanovnik područja Policijske stanice Velenje.
Do hapšenja je došlo nakon što je građanin prijavio da je vidio muškarca kako u automobil utovara veliki metalni predmet. Policija je brzo reagovala i privela počinitelja, dok se istraga o okolnostima incidenta nastavlja.
Iz Gradske uprave Velenja poručili su da će šteta na spomeniku biti sanirana što je prije moguće te da će skulptura biti vraćena u prvobitno stanje. U saopćenju su naglasili kako je očuvanje kulturne baštine jedna od temeljnih vrijednosti lokalne zajednice.
Gradonačelnik Velenja Peter Dermol osudio je čin, nazivajući ga sramotnim u objavi na Facebooku.
Spomenik Titu, vođi nekadašnje SFRJ i istaknutom lideru Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, postavljen je 1999. godine na inicijativu lokalne zajednice. Autor skulpture je poznati hrvatski kipar Antun Augustinčić, prenijela je Slovenska tiskovna agencija (STA).
O političkim i sigurnosnim implikacijama sastanka Volodimira Zelenskog s britanskim, francuskim i njemačkim čelnicima u Londonu, kao i o izgledima za daljnji razvoj odnosa Zapada prema ukrajinskoj obrani, bilo je govora u emisiji “U mreži Prvog”.
O spomenutoj problematici detaljnije su govorili – profesorica međunarodnih odnosa s Fakulteta političkih znanosti Đana Luša i prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap.
Američki prijedlog mirovnog sporazuma bio je glavna tema sastanka ukrajinskog predsjednika Zelenskog s europskim čelnicima u Londonu. Sastanak se održao nakon poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je izrazio nezadovoljstvo time što se Kijev opire pristati na njihove prijedloge, koji idu u korist Rusije.
Akrap napominje kako Rusija neće prihvatiti cjelovitost i suverenitet Ukrajine.
– Rusija neće prihvatiti teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine, onako kako to Ukrajina traži. Rusiji se ne može vjerovati da će se držati bilo kakvog potpisanog mirovnog sporazuma. Rusija sada treba vrijeme kako bi nadoknadila izgubljena sredstva, kako bi ponovno osposobila oružane snage i pokrenula vrlo vjerojatno novu akciju u idućih 4 do 5 godina, istaknuo je Akrap.
Luša ističe različitost vizija o budućnosti Ukrajine.
– Evidentna je razliku u vizijama budućnosti Ukrajine i naravno okončanja ovog sukoba. Dok je Europi i ukrajinskoj delegaciji možda prioritet da se prvo postigne mir, primirje i nakon toga da se govori o nekim ključnim točkama mirovnog plana ili postizanja sporazuma, vidimo da američka delegacija pod svaku cijenu želi okončati rat, definirati glavne elemente i jednostavno krenuti dalje, navela je Luša.
Luša: Redefiniranje odnosa SAD-a i Europe
Luša naglašava novu strategiju američke nacionalne sigurnosti, zasnovanu na multipolarnosti.
– Novom američkom strategijom nacionalne sigurnosti, predsjednik Trump definirao je novi svjetski poredak koji je preslika onoga u principu što je predloženo u 28 točaka američkog mirovnog plana za Ukrajinu. Jasno je da se Amerika više ne želi baviti ovakvim situacijama, ne želi biti globalni policajac, ne želi međunarodni poredak koji je baziran na multilateralizmu, želi multipolaran poredak gdje će svaka velika sila imati svoju sferu utjecaja, pojašnjava.
Napominje kako novim planom američke nacionalne sigurnosti, uloga Europe kao strateškog partnera, opada.
– Sigurno je to je da Europa više nije važan američki partner kao što je bila nekada, tj. kao što je bila od završetka Drugog svjetskog rata. Dolazi do redefiniranja odnosa i Sjedinjene Američke države strategijom nacionalne sigurnosti na neki način diktiraju Europljanima kako bi i na koji način trebali provoditi svoju politiku, navela je.
Govoreći o širem značenju pregovora oko Ukrajine, naglasila je kako se u njima zrcali duboki sukob dvaju suprotnih pristupa međunarodnom poretku.
– U kontekstu Ukrajine, to je preslika onoga što se događa na pregovorima. Jedna strana se bavi prodajom teritorija, dovodi u pitanje suverenitet nezavisne države, razgovara o sferama interesa, dok druga strana, tu mislim na Ukrajince i Europljane, želi i dalje ostati u onom poretku koji smo imali, koji bi se bazirao na međunarodnim pravima, međunarodnim institucijama i na suverenitetu nacionalnih država, kazala je.
Komentirajući sastav povjerenstva za mirovne pregovore, ističe kako Jared Kushner i Steve Witkoff odražavaju konture Trumpove politike.
– Način na koji Trump provodi inače svoju vanjsku politiku, je jedan poslovni dogovor, a ova dva aktera su naravno njegovi ljudi od povjerenja, koji neće sigurno odustati od smjernica onoga što je Trump zamislio, rekla je.
Akrap: Pristajanje na ruski narativ snage ruši međunarodni poredak
Akrap apostrofira narativ snage, a pristajanjem na takav narativ, međunarodni svjetski poredak se ruši.
– Ključni narativ je u tome da se pristajanjem na Putinove i ruske zahtjeve ruši međunarodni svjetski poredak i nameće argument snage kao sredstvo u ostvarivanju vlastitih interesa.
Pojašnjavajući narav ruskog pristupa, ističe kao ključno, ograničavanje suvereniteta Ukrajine.
– Rusija, sve ono što radi, svi uvjeti koje postavljaju, praktički ograničavaju suverenitet Ukrajine. Ne govorimo samo o pristupu u NATO savez ili neke druge organizacije, nego govorimo o odricanju mogućnosti Ukrajini da sama kontrolira svoj teritorij, da sama određuje što će i kako će napraviti, kazao je.
Istaknuo je ulogu Europe i potrebu za redefiniranjem uloge i utjecaja Europe u nadolazećem periodu.
– Europa je izravno zainteresirana da se na njenom teritoriju ne odlučuje negdje drugdje. Europa mora prestati biti samo financijski subjekt, nego mora postati i obrambeni, gospodarski i politički subjekt. Jer se vidi da u budućem svijetu, u idućih sigurno nekoliko desetljeća, nitko tko nema snažno izraženu vojnu moć koja će stajati u pozadini njihovih političkih stavova, neće moći izdržati teret kombinacija i pregovaranja u međunarodnoj zajednici te zaštite vlastitih ključnih interesa, pojašnjava.
Komentirajući stanje na terenu ustvrdio je kako je bjelodana promjena strategije ukrajinskih snaga.
– Ono što je vidljivo na terenu je promjena strategije ukrajinskih snaga, već neko vrijeme. Ono što oni sada rade, kako se meni čini, je postupno utvrđivanje različitih linija obrane i povlačenje na njih uz nanošenje velikih gubitaka napadaču, istaknuo je.
Zaključuje kako se pristajanjem na Putinove zahtjeve, otvara Pandorina kutija na širem geopolitičkom planu.
– Ako se pristane na Putinove zahtjeve, pogotovo ako Europa pristane na promjene granica nasilnim putem, onda to otvara Pandorinu kutiju ne samo u Europi, nego širom svijeta. Onaj koji je jači, osjetit će potrebu da riješi taj problem, odnosno izazov, ne diplomacijom ili komunikacijom, nego brutalnom silom, poručio je.
– Snaga argumenata zamijenjena je argumentom snage, zaključio je.
