Sjedinjene Američke Države blizu su postizanja sporazuma s Ukrajinom o podjeli prihoda od rijetkih zemnih metala, rekao je predsjednik Donald Tramp na skupu konzervativaca u Marylandu. Naglasio je da SAD želi nadoknaditi milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini te poručio da rat mora biti zaustavljen.
– Moramo razgovarati o nečemu vrlo važnom – ratu između Rusije i Ukrajine. Ljudi ginu, uglavnom mladi muškarci, Rusi i Ukrajinci, riječ je o brojevima kakve nikada prije niste vidjeli. Tisuće ljudi svake sedmice. Razgovarao sam s predsjednikom Putinom i mislim da će se to uskoro završiti. Strašno je to gledati. Pregovaram i s predsjednikom Zelenskim. Pokušavamo vratiti novac ili ga barem osigurati. Evropa je dala 100 milijardi dolara kao zajam i dobit će ga natrag, a SAD je dao 350 milijardi u obliku ničega – jer smo imali glupog i nesposobnog predsjednika, poručio je Trump.
Hrvatsko maslinovo ulje uvjerljivo je najskuplje u Europskoj uniji – i to znatno skuplje od drugih.
Prema podacima Evropske komisije, prosječna cijena kilograma ekstra djevičanskog maslinova ulja u decembru je u Hrvatskoj iznosila 14,13 eura. To je 136 posto skuplje nego u EU-u te čak 218 posto skuplje od najjeftinijeg portugalskog, piše Danica.hr.
U januaru ove godine, doduše, cijena je nešto pala pa litra istog ulja u Hrvatskoj stoji 11,46 eura. No, to je i dalje 79 posto skuplje od prosjeka EU te 162 posto više od najjeftinijeg španjolskog.
Tokom pretprošle godine u Hrvatskoj se proizvelo nešto više od 38.000 hektolitara maslinova ulja, što je pad od čak 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Hrvatska je pak predlani proizvela oko 30.000 tona maslina, što je za četvrtinu manje nego godinu ranije kad smo imali oko 40.000 tona domaćih maslina.
Prve grube procjene govore kako je hrvatska samodostatnost u maslinovu ulju 2023. godine bila tek 40-ak posto. To znači da smo morali uvoziti najmanje 60-ak posto godišnjih potreba.
U okviru 56. Praznika Mimoze sinoć je u Herceg Novom održan 8. Međunarodni karneval sa više od 800 učesnika u 19 karnevalskih grupa iz naše i država regiona. Fešta je nastavljena uz sjajne koncerte grupe Hari Mata Hari i Slavena Đukanovića koji su publici poklonili nezaboravnu noć uz vanvremenske hitove.
Velikom karnevalskom defileu prethodio je prijem u Titovoj vili, gdje je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić primio predstavnike karnevalskih grupa i predstavnike Federacije Evropskih karnevalskih gradova.
Katić je tom prilikom podsjetio da je Herceg Novi pristupio značajnim asocijacijama, stekao veliku porodicu prijatelja koji će, kako je kazao, u narednom periodu obogatiti manifestacije koje organizuju, a posebno Praznik mimoze.
Herceg Novi karneval 2025.
„Nije ovaj karneval ni blizu onima koji se organizuju u Riju,Veneciji, Rijeci, ali se nadam da ćemo biti dostojni predstavnici i podizati nivo iz godine u godinu. Cijela organizacija, sa preko 50 događaja u okviru Praznika daje nam za pravo da kažemo da je ovo jedna od najposjećenijih i najvećih manifestacija u ovom dijelu ne samo Crne Gore, već i regiona tokom februara”, rekao je on.
Potpredsjednik Internacionalnog borda Federacije evropskih karnevalskih gradova, Aleksandar Cicimov kazao je da uvijek rado podržavaju ovaj karneval koji iz godine u godinu postaje sve veći.
„Primijetio sam da sve više ljudi dolazi na karneval, a vidio sam puno ljudi na ulicama sa mimozom u rukama. Ovim putem prenosim pozdrave od predsjednika Federacije Evropskih karnevalskih gradova, borda i generalnog sekretara iz Luksumburga, potpredsjednika za javnost Njemačke i predstavnika sa Malte”, poručio je on.
Potpredsjednik FECC Crne Gore i predsjednik NVO Maškare, Ivan Peulić pozdravio je karnevaliste i poželio ugodan boravak u Herceg Novom, nakon čega su karnevalske grupe prodefilovale Igalom, a potom i nastupile pred publikom, delegatima i zvanicama. Povorku su predvodili trombonjeri, mažoretke, Gradska muzika Herceg Novi i Mjesna muzika Đenovići, kapo Karnevala, a prvi put je javnosti otkriven lik krivca kojem će naredne nedelje biti suđeno za sve loše što se desilo u prethodnoj godini.
Herceg Novi karneval 2025.
Nakon spektakularnog vatrometa uslijedio je koncert Slavena Đukanovića i sarajevske grupe Hari Mata Hari. Njihov frontmen, Hari Varešanović kazao je pred koncert da ga za Herceg Novi vežu lijepe uspomene i da se uvijek raduje nastupima u ovom gradu.
„Puno koncerata, sjećanja, mladosti kao i zrelih dana me vežu za Crnu Goru i Herceg Novi. Ovdje sam zaista imao najljepše koncerte, na Kanli kuli i trgovima. U čast tim sjećanjima za ovaj koncert smo pripremili najbolji opus pjesama, jedna lijepa atmosfera prožeta mojim najljepšim pjesmama”, kazao je on.
On je tom prilikom komentarisao ovogodišnji Montesong, gdje je bio jedan od članova žirija.
„Bilo je zaista lijepih pjesama, drago mi je što sam čuo dosta divnih balada.Crna Gora definitivno gaji taj efekat balada,lijepih i kvalitetnih pjesma”, poručio je Varešanović.
Uz mnogo dobre zabave, pjesme i lijepog druženja Herceg Novi je i ovog vikenda bio centar dobrog raspoloženja. U okviru 56. Praznika mimoze u nedjelju će se održati Dejčiji maskenbal, Herceg Novi Car meet kao i Veče vina i mimoze.
Dodjelom priznanja najboljima sinoć je u Igalu završen 26. Kup mimoze u sportskom ribolovu na kojem je učestvalo 29 tročlanih ekipa, od čega 11 iz inostranstva.
Prvo mjesto u disciplini tunjom iz barke osvojio je Aleksandar Milosavljević član kluba „Igalo“ sa 89 bodova. Drugi je bio Marko Vujisić („Ribar“ Baošići) sa 81, a treći Milan Bubonja (KSR „Ama“ Kostanjica) sa 76 bodova.
foto Savez za sportski ribolov
Zlatnu medalju u disciplini štapom iz barke osvojio je Nikola Goleš (ŠRD „Gof“ Rogoznica) sa 147 bodova, srebrnu Dejan Beljkaš (KSR „Delfin“ Budva) sa 96, a bronzanu Alen Lakatoš ( SKR „Pirka“ Tribunj) sa 84 boda.
foto Savez za sportski ribolov
Najbolji u ekološkom ribolovu bio je Vito Ferara (SRK „Pirka“) sa 55 bodova, drugo mjesto osvojio je Ištvan Takač (KSR „Igalo“) sa 41, a treće Nikola Goleš (ŠRD „Gof) sa 39 bodova.
Učesnici – foto Savez za sportski ribolov
Ekipno prvo mjesto osvojio je KSR „Ribar“ Baošići (Dejan Sijerković, Marko Vujisić, Krsto Dragojlović) sa 6 plasmanskih bodova, koliko ima i ekipa KSR „Delfin“ Budva (Dejan Beljkaš, Aleksandar Pejović, Ivan Dejanović), a treće SRK „Pirka“ Tribunj (Alen Lakatoš, Ivan Markoč, Vito Ferara) sa 9 bodova.
Odličan trehnički organizator bio je klub „Igalo“ uz pomoć drugih klubova iz Boke kotorske,
Preduzeće Morsko dobro raspisalo je poziv za davanje u zakup kupališta u Herceg Novom, kao i za aktivan odmor.
Kupališta za aktivan odmor su kite/wind surfing, sportsko-rekreativna i adrenalinska, kao i kupališta za ronioce.
Ponude se dostavljaju do 7. marta, za kada je planirano i njihovo otvaranje.
Iz Morskog dobra su ranije objasnili da su svi koji namjeravaju da učestvuju na tenderu dužni da otkupe tendersku dokumentaciju.
Cijena tenderske dokumentacije je 100 EUR.
Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno, ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi – konzorcijum, koji moraju ispuniti uslove javnog poziva.
Ugovori se zaključuju za period od četiri godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31. decembra 2028. godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut.
Morsko dobro je ranije objavilo tendere za plaže na području Budve, od Jaza do Buljarice, Bara i Ulcinja, kao i Kotora i Tivta. Objavljen je i tender za zakup hotelskih i kupališta posebne namjene za dječije odmaralište.
Tenderi sa detaljnijim informacijama se mogu pronaći na sajtu Morskog dobra.
Tradicionalni Prčanjski karneval održan je u subotu 22. februara u ovom malom bokeljskom mjestu, čiji mještani čuvaju tradiciju od zaborava.
Vesela karnevalska povorka, praćena mažoretkama i Gradskom muzikom Kotor, krenula je od Osnovne škole „Ivo Visin“ do centra mjesta, gdje se sudilo Hedonikusu Politikus zvanom Paštroć, „krivcu“ za sve nedaće koje su mještane Prčanja zadesile u protekloj godini.
Tradicionalni Prčanjski karneval održan je u subotu 22. februara u ovom malom bokeljskom mjestu, čiji mještani čuvaju tradiciju od zaborava.
Vesela karnevalska povorka, praćena mažoretkama i Gradskom muzikom Kotor, krenula je od Osnovne škole „Ivo Visin“ do centra mjesta, gdje se sudilo Hedonikusu Politikus zvanom Paštroć, „krivcu“ za sve nedaće koje su mještane Prčanja zadesile u protekloj godini.
A prema optužnici je kriv zbog:
Kriv je što je naš put oli ti magistralu kako ga nadležni nazivaju doveo u katastrofalno stanje pa je on postao ova uska uličica u primorskim gradovima, gdje je prolaznici zovu „Pušti me proć“
Auta se parkiraju sa obje strane puta, na ono malo proširenja postavljaju se botilje pune vode, a na rupetine stare autogume i paličine kao upozorenje vozačima, a o ležećim puliciotima da i ne pričamo.
Okrivljujem ga što je lažirao izbore na Prčanj, pa se sad ne samo opština nego cijela država, ojadu zabavila šta dalje treba činjet.
Krivim ga što je zatvorio gradsku kafanu pa tako naši mještani nemaju gdje ni jutarnju kafu popit, a da o Mulu i ne govorim, to je bilo sastajalište naših starih koji su se odatle divili ljepota Prčanja.
Ova protua je kriva što još nije počela igradnja fiskulturne sala u osnovnoj školi pa nam đeca još uvijek fizičko (fiskulturu) vanka na trošnjo igralište obavljaju
Takođe je kriv, što naša javna rasvjeta, radi tako što svaka peta sijalica ne gori a svaka druga, od ostalih, miga. Uveče se rasvjeta zadnja u okruženju upali, a ujutro ugasi.
Krivim ga što se tokom turističke sezone ne može do Kotora alavija doć, nego čekamo u autima u redove i pržimo se po suncu kao Luštično magare.
I na ultimu, kriv je što je organizovao boycott trgovinskih lanaca. Ove naše mu nije ni bilo teško zatvorit jer ih nema, a narod je uskraćen bar za čašicu razgovora sa prodavačicama u ovoj zimskoj nedođiji.
Nakon donijete presude Hedonikus Politikus zvani Paštroć je spaljen, a fešta je nastavljena u Domu slobode dječijim maskenbalom.
Prčanjski karneval 2025.
Odlukom žirija, prvo mjesto pripalo je maski “Čuvari šume”, drugo maski “Razigrani pingvini”, dok je treće mjesto osvojila “Prčanjska bura”.
Utješne nagrade pripale su “Voćkicama sa Prčanja”, te maskama “Kokice” i “Tigar, klovn i pčelice”. Sva djeca koja su učestvovala na maskenbalu na poklon su dobila slatkiše.
Nakon maskenbala, sa mula je ispaljen vatromet.
Naredne subote 1. marta, sa početkom u 19 sati u Domu slobode biće održana tradicionalna “Pašticada”.
Organizatori karnevalskih svečanosti na Prčanju su Mjesna zajednica Prčanj i NVO “Bope”.
Skoro su dvije godine dana od kako je Morsko dobro raskinulo ugovor sa Pomorskim saobraćajem i preuzelo trajektnu liniju Kamenari-Lepetane u Boki.
“Danas koristimo priliku da upoznamo javnost da je Više državno tužilaštvo, koje je formiralo predmet na osnovu dopisa Specijalnog državnog tužilaštva, a u vezi kupovine trajekta Prizna (30. Avgusta), odbacilo krivičnu prijavu i utvrdilo da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica zbog bilo kojeg krivičnog djela, zbog čega je predmet arhiviran službenom zabilješkom Ktr.br. 596/24 od 23.12.2024. godine”, kazali su nam iz JP Morsko dobro.
Prethodno je Privredni sud Crne Gore, odlučujući o podnijetom predlogu za određivanje privremene mjere kompanije Pomorski saobraćaj, nakon dostavljenih dokaza od strane pravne zastupnice Morskog dobra, advokatice Milice Đedović u konačnom odbio predlog za određivanje privremene mjere.
Postupak koji je pokrenula kompanija Pomorski saobraćaj protiv Morskog dobra, pred Sudom časti pri Privrednoj komori Crne Gore, je takođe okončan Odlukom kojom je Morsko dobro oslobođeno odgovornosti za povredu dobrih poslovnih običaja i poslovnog morala.
Prednje odluke tužilaštva i sudova potvrđuju da je Morsko dobro u svemu postupalo po zakonu, te da je u skladu sa propisima preuzelo trajektnu liniju, od koje je Morsko dobro na današnji dan prihodovalo preko šesnaest miliona eura, a na godišnjem nivou devet miliona eura, za razliku od godišnjeg iznosa od oko sto osamdeset hiljada eura, koje je prihodovalo kada je Pomorski saobraćaj bio korisnik.
“Dakle, ne samo što smo uspjeli da u skladu sa zakonom obezbijedimo funkcionisanje trajektne linije Kamenari-Lepetane, nego i da državi obezbijedimo jedan od najprofitabilnijih poslova u poslednjih više od 30 godina” – poručuju iz Morskog dobra.
Kako smo uradili sa trajektima, danas nastojimo da uradimo i sa kupalištima i privremenim objektima, da se konačno razbiju monopoli nad ovim važnim resursom, a isti vrednuje na pravi način, čime ćemo doći do toga da u narednom periodu zona morskog dobra dobije kvalitet i ulaganja koja zaslužuje, kaže se u sopštenju MD.
Razvoj vinske kulture u Crnoj Gori postaje sve izraženiji, što potvrđuje šesti salon vina u Herceg Novom, gdje se više od 50 vinarija iz naše države, regiona i Evrope predstavilo sa 500 različitih etiketa, pokazujući da vino nije samo piće, već i doživljaj i tradicija.
Izvršni direktor Companie de Vinos Željko Uljarević, koji je organizator Salona vina, kazao je da je ova manifestacija, koja je postala neizostavan događaj u kalendaru vinskih entuzijasta, već šestu godinu okuplja veliki broj vinarija, ugostitelja i zaljubljenika u vrhunska vina.
„Ipak, kapaciteti hotela nisu dovoljno veliki da bismo proširili salon, ali to nije ni neophodno – ovaj događaj ima svoju suštinu, svoj karakter. Svake godine bira se oko 50 vinarija koje se izdvajaju kvalitetom. Akcenat stavljamo na nova vina – neka se izbace, neka dodaju, tako da posjetioci uvijek imaju priliku da otkriju nešto novo“, rekao je Uljarević.
Kazao je da se ove godine na salonu predstavljaju tri do četiri nove vinarije, pojašnjavajući da je poseban fokus na mladim vinima.
Salon vina 2025.
„U ovo doba godine vinarije predstavljaju svoja najsvježija vina, različitih ukusa i mirisa. To je čar ovog događaja – svake godine imamo priliku da otkrijemo nove arome i vinske priče“, naveo je Uljarević.
Pored degustacija, salon nudi i edukativne masterklas radionice, koje su postale veoma značajan dio manifestacije.
„To je nešto što radimo sa velikim entuzijazmom, jer smo svjesni važnosti edukacije. Konobari i ugostitelji ne mogu sve naučiti iz knjiga – jedno je čitati o vinu, a drugo ga degustirati uz stručna objašnjenja. Upravo zato ovaj program nosi posebnu težinu“, kazao je Uljarević.
Salon vina je dio šireg programa Praznika mimoze, koji značajno doprinosi turističkoj ponudi Herceg Novog i Crne Gore.
Salon vina 2025.
„Mislim da ova manifestacija ima veliki uticaj, ali bi turistički radnici bolje mogli govoriti o tome. Ono što znam jeste da su hoteli bolje popunjeni, a organizovali smo i posebne paket-aranžmane za posjetioce. Zahvaljujući podršci Opštine Herceg Novi i našeg partnera, hotela Lazure, podigli smo nivo samog događaja“, rekao je Uljarević.
Kada je riječ o vinskoj kulturi u Crnoj Gori, Željko smatra da je napredak evidentan, ali da još ima prostora za razvoj.
„Sarađujemo sa Porto Novim i organizujemo vinski događaj tokom ljeta, koji je odličan, ali u sred ljeta ne može dostići ovaj nivo organizacije i kvaliteta. Turistička sezona nosi drugačije izazove, ali oba događaja imaju svoj značaj i doprinose razvoju vinske kulture u regionu. Naravno, postoji i Salon vina u Podgorici, ali je prezentacija, kako vina tako i gastronomskih proizvoda, ključni dio cjelokupnog doživljaja i trebalo bi da ih bude više“, smatra Uljarević.
Na pitanje o mogućem proširenju Salona vina na druge gradove, Uljarević je pojasnio da je trenutni format idealan.
„Nikada nismo planirali da ovaj događaj dostigne ovaj nivo, ali sada znamo da je ovo prava mjera. Ne želimo ga širiti dalje – bitno je da zadržimo eleganciju, vrhunski nivo prezentacije i specifičnu atmosferu koja ovaj salon čini jedinstvenim“, istakao je Uljarević.
Salon vina 2025.
Predstavnica Vinarije Kovačević iz Srbije Tijana Latinović istakla je zadovoljstvo učešćem na ovom događaju, naglašavajući značaj direktnog kontakta sa ljubiteljima vina tokom manifestacije.
„Ovo je jedan od naših omiljenih salona vina i drago nam je što svake godine okuplja odličnu publiku – prave ljubitelje vina koji rado dolaze da probaju naš asortiman“, kazala je Latinović.
Na pitanje o preferencijama crnogorskih građana kada su u pitanju njihova vina, Latinović je pojasnila da to zavisi od sezone i da su na primorju izuzetno popularna lagana, bijela vina, dok u unutrašnjosti i tokom hladnijih mjeseci dominiraju crvena vina.
Najstariji učesnik salona, Ivan Enjingi, vlasnik Vinarije Enjingi iz Hrvatske, ponosno predstavlja vina iz čuvenog kutjevačkog vinogorja.
„Vinogradarstvo je dio mog života od malih nogu – još kao dijete pomagao sam baki u vinogradu. Ozbiljnije sam se posvetio vinarstvu 1957. godine i od tada stalno ulažem u razvoj i unapređenje proizvodnje“, istakao je Enjingi.
Izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice da svake godine raste broj izlagača na salonu, ali i kvalitet vina, navodeći da je „to znak da idemo u dobrom pravcu“.
Na pitanje šta za njega predstavlja vinogradarstvo i proizvodnja vina, Enjingij je kazao da mu je najveće zadovoljstvo proizvesti najzdravije i najbolje vino – „vino koje donosi zdravlje, veselje i čini nas boljim ljudima“.
„To je suština mog rada i posvećenosti vinu“, poručio je Enjingi.
Salon vina 2025.
Mirjana Barac iz Vinarije Frug iz Srbije, koja je smještena u regionu Fruške gore, predstavlja se kao mlada i ambiciozna vinarija sa vizijom širenja na međunarodno tržište.
„Vinarija Frug proizvodi vina od internacionalnih sorti grožđa, kao što su grašac i merlo, ali i od autohtonih sorti karakterističnih za Frušku goru. Za početak imamo oko 40 hektara vinograda, što nam omogućava proizvodnju od oko 150.000 boca vina godišnje. Ponosni smo na kvalitet naših vina, jer sve radimo sa velikom posvećenošću i pažnjom“, istakla je Barac.
Posebnost vinarije koju predstavljam kako je kazala, ogleda se u pažljivoj selekciji lokacija za vinograde i detaljnoj analizi tla kako bi se postigao najbolji kvalitet vina.
„Imali smo jasnu ideju o tome šta želimo da dobijemo u voću, te smo pažljivo birali lokalitet i način proizvodnje. Naša vina već su prepoznata na tržištu, a jedno od priznanja stiglo nam je sa velikog vinskog događaja u Švajcarskoj, gdje smo osvojili nagradu za najbolju bijelo vino regiona. To je za nas, kao mladu vinariju, ogroman uspijeh“, navela je Barac.
Vlasnik vinarije iz Slovenije, Stojan Ščurek, kazao je da je organizacija salona vina u Meljinama vrhunska, prostor prelijep, a vrijeme je idealno.
Istakao je i novitete u ponudi vinarije, među kojima su pjenušava vina rađena metodom šampanjca, koja su postigla značajna priznanja.
„Na tržištu su još uvijek teško prihvaćena, jer je proseko dominantno, ali naši penušci su nagrađivani za kvalitet“, rekao je Ščurek.
Podsjetio je da Vinarija Ščurek postoji od 1986. godine, ali da se njihova porodica vinogradarstvom bavi već više od 300 godina.
„Mi nismo veliki, ali za naše standarde smo solidni. Imamo 27 hektara vinograda, a godišnje proizvedemo oko 130.000 boca. Imam pet sinova koji svi rade u vinariji, pa je razvoj osiguran i planiramo da nastavimo sa proizvodnjom“, kazao je Ščurek, pojašnjavajući da se kvalitet u vinariji u konstatnom usponu, zahvaljujući kupcima koji se redovno vraćaju.
Salon vina 2025.
Predstavnik Vinarije Volarević, Josip Volarević podsjetio je da tradicionionalno učestvuje na salonu vina u Meljinama, navodeći da svake godine stiču povjerenje novih kupaca i restorana na crnogorskom tržištu.
„Naša vinarija prostire se na 80 hektara vinograda, koji su nastali melioracijom krša, a naši vinogradi predstavljaju najveće ekološke vinograde u Hrvatskoj. Ovi vinogradi, koji se nalaze uz more, specifični su po tome što su nastali na surovom terenu. Sam proces pripreme zemlje za sadnju trajao je čak pet godina. Morali smo ukloniti šumu, drobiti kamen i stvarati plodno tlo za vinovu lozu“, rekao je Volarević.
Pojasnio je da zbog specifičnih uslova rasta, sorte te vinarije daju posebne arome, koje su karakteristične za priobalno podneblje.
Predstavnica Destilerije iz Srbije, Danijela Zlokolica, smatra da je salon vina u Herceg Novom, koji se organizuje u okviru Praznika mimoze, fantastičan spoj kulture, sporta i tradicije.
„To je prilika da se povežemo sa drugim proizvođačima, da dijelimo priče i prenosimo vrijednosti kroz naš rad“, navela je Zlokolica.
Ona je kazala da je priča o njihovoj destileriji rezultat dugogodišnje borbe i posvećenosti, posebno u kontekstu njihove želje da se ostvare kao roditelji.
„Iza svakog našeg proizvoda se krije strast, rad i ljubav prema tradiciji, što je ključni sastojak naše priče. Za nas je to lavovska borba, borba koja se prenosi kroz generacije. Mi ne samo da proizvodimo rakiju, već stvaramo vrijednost koja ostaje“, istakla je Zlokolica.
Salon vina 2025.
Rafael Delgado Ruz, direktor za izvoz iz vinarije Pérez Barquero iz Španije, kazao je da ta vinarija nije samo sinonim za šeri vina.
Specifičnost ove vinarije, kako je kazao, leži u savršenoj harmoniji između prirodnih faktora i majstorstva njihovih vinara.
„Osnovni faktori koji čine naše vino jedinstvenim su tlo i klima našeg regiona. Tlo je bogato, dok visoka temperatura tokom godine omogućava intenzivan razvoj grožđa. Naša vinarija se može pohvaliti i obiljem sunčeve svijetlosti i povoljnim uslovima koji omogućavaju visok nivo šećera u grožđu“, naveo je Delgado Ruz.
Jedan od ključnih faktora koji čini njihova vina posebnim je sorta grožđa – Pedro Ximénez (PX).
„Od ove sorte grožđa proizvodimo širok spektar vina, uključujući veoma suva vina, pjenušava vina, ali i izuzetno slatka vina koja nastaju od grožđica. Ova sorta je naš zaštitni znak i predstavlja srž našeg vinskog identiteta“, napominje Delgado Ruz.
Delčo Baltovski iz vinarije Dalvina iz Makedonije kazao je da su šesti put na salonu vina u Meljinama i da su zadovoljni predstavljanjem njihove vinarije, kao i kako ide prodaja njihovih vina u Crnoj Gori.
„Najvažnija stvar je da smo uspjeli ostvariti saradnju i da imamo trajnu distinkciju na tržištu. Svake godine nastojimo poboljšati kvalitet naših vina i distribucije, s ciljem da budemo sve prisutniji i da pružimo nove priče. Naša vina, posebno bijela, najviše se prodaju na primorju, dok roze i crna vina takođe imaju dobru potražnju“, naveo je Baltovski.
Istakao je da osobenost njihovih vina leži u mikro-lokalitetu gdje se nalazi njihov vinograd.
„Nalazimo se u istočnom dijelu Makedonije, gdje tokom ljeta imamo vrlo male količine padavina, što omogućava minimalnu upotrebu zaštitnih sredstava i doprinosi vrhunskom kvalitetu vina. To je posebno izraženo u crnom grožđu, koje ima odlične uslove za rast, a naš cilj je uvijek proizvesti visokokvalitetna vina, bilo bijela ili crna“, rekao je Baltovski.
Svi zainteresovani salon mogu posjetiti i danas od 13 do 20 sati u Hotelu Lazure u Meljinama, gdje pored vrhunskih vina, mogu da uživaju i u ponudi osam destilerija, koje se predstavljaju sa više od 60 različitih ukusa džina i viskija, a gastronosmi doživljaj obogaćen je domaćim pršutom i sirevima.
Na stihove dr Miloša Miloševića i muziku prof. Vide Matjan, predstavu su postavile Vedrana Marković i Andrea Ćoso, dirigovaće prof. Ksenija Đuričković.
Publikacija “Besana šumska noć” autora Miloša Miloševića i Vide Matjan, koju su za štampu priredile dr Vedrana Marković i Andrea Ćoso, biće predstavljena u petak, 28. februara u 19 sati u Crkvi Sv. Duha- koncertnoj sali ŠOSMO “Vida Matjan” Kotor. Pored autorki, o ovom djelu govoriće mr Mihajlo Lazarević i Svetlana Lola Miličković, dok će razgovor voditi prof. dr Jelena Martinović-Bogojević.
Profesori i učenici Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” – Kotor i studenti Muzičke akademije Cetinje Univerziteta Crne Gore su na osnovu ovog djela pripremili predstavu – dječiju muzičku bajku “Besana šumska noć”, koja će biti izvedena u subotu, 1. marta u 19.30 sati u Kulturnom centru “Nikola Đurković”. Stihove je napisao dr Miloš Milošević, muziku je komponovala prof. Vida Matjan, a u postavci Vedrane Marković i Andreje Ćoso, horom, orkestrom i solistima dirigovaće prof. Ksenija Đuričković.
