Forte Mare, impozantna „morska tvrđava“ i simbol Herceg Novog, po prvi put je dobila stalno ambijentalno osvjetljenje.
Zahvaljujući projektu arhitektonskog osvjetljenja sa dekorativnim i scenskim efektima konačno će na pravi način biti istaknuta monumentalnost i istorijska vrijednost drevnog utvrđenja.
Forte Mare – foto Opština Herceg Novi
Projekat je finansirala Opština Herceg Novi, a za radove je zadužena beogradska kompanija „Fina Tehno Led“, po projektu koji je izradila „DC Light Systems“ iz Podgorice.
Završeni su radovi na ugradnji, rasvjeta puštena u probni rad, a ovih dana u toku su programiranje i finalna podešavanja kompletnog sistema osvjetljenja.
Forte Mare – foto Opština Herceg Novi
Nova rasvjeta pažljivo je integrisana u ambijent tvrđave, uz poštovanje njenog istorijskog karaktera, čime je podignut nivo prezentacije i vizuelne prepoznatljivosti hercegnovskog „čuvara s mora“. Na ovaj način dodatno je unaprijeđen kulturni pejzaž Herceg Novog, kroz savremeni pristup očuvanju i isticanju kulturne baštine.
Projektu osvjetljenja prethodili su radovi na postavljanju kablova i razvodnih ormana, koje je izvela hercegnovska kompanija „IBT“. Ova faza bila je ključna za tehničku pripremu cijelog sistema osvjetljenja.
Forte Mare – foto Opština Herceg Novi
Uporedo sa ovim projektom, lokalna uprava nastavila je uređenje zidina tvrđave. Započeta je druga faza radova na uklanjanju zelenila, pranju i injektiranju kamenih zidina. Firma „Outdoor Adventures“ iz Herceg Novog zadužena je za uređenje zapadne, južne i istočne strane tvrđave, prema konzervatorskom projektu na koji je saglasnost dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
Aktuelni predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je da Europska unija mora pristati na kupnju američke energije u vrijednosti od 350 milijardi dolara ako želi izbjeći široke carinske namete koje mu je nametnula njegova administracija. Time je odbacio ponudu Bruxellesa o ukidanju carina na automobile i industrijsku robu.
Trump je jučer navečer, na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, reagirao na izjavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je ranije istog dana rekla da je EU spremna ukinuti sve carine na uvoz automobila i industrijskih proizvoda iz SAD-a ako Washington učini isto.
Na pitanje novinara smatra li da je ta ponuda dovoljna da odustane od carina, Trump je rekao: “Ne, nije.”
“Imamo deficit s Europskom unijom od 350 milijardi dolara i on će brzo nestati”, rekao je Trump. “Jedan od načina da to nestane brzo i jednostavno jest da oni moraju kupovati našu energiju… ako kupe, možemo skinuti tih 350 milijardi u tjedan dana. Moraju kupiti i obvezati se da će kupiti jednaku vrijednost energije.”
“Suficit je kao i financijski izvještaj, imate dobitak ili gubitak”
Von der Leyen je s ponudom izašla nakon što je Trump prošli tjedan uveo carine od 20 posto na proizvode iz EU, kao i najmanje 10 posto na robu iz drugih trgovinskih partnera. Kao odgovor, svjetska su tržišta izgubila bilijune dolara, a europske burze u ponedjeljak su zabilježile najveći jednodnevni pad od početka pandemije covida-19. “Mnogo ljudi kaže da suficit nije bitan. Po meni, to jako puno znači. To vam je skoro kao financijski izvještaj, imate dobitak ili gubitak”, rekao je Trump.
Predsjednik SAD-a govorio je iz Ovalnog ureda, uz izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je stigao u Washington kako bi razgovarao s Trumpom i zatražio izuzeće Izraela od američkih carina. Nakon sastanka Trump je ponovno kritizirao EU, ali je dao naslutiti da je otvoren za dogovor – ako se Bruxelles obveže smanjiti trgovinski deficit s Amerikom kupnjom američke energije.
Kupnja američke energije kao način izbjegavanja carina nije nova ideja. Već nakon Trumpova reizbora Von der Leyen je predložila otvaranje pregovora o većem uvozu američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG). No, kako je izvijestio Politico, američka strana nije tada dala nikakva jasna pravila o tome kako bi dogovor funkcionirao.
Učesnici programa u Kotoru – foto OJU Muzeji Kotor
Program obuhvata i obuku turističkih vodiča, kako bi usavršili svoje vještine i interpretirali kulturnu baštinu na autentičan i razumljiv način, a planira se i edukacija za pisanje interpretacijskih tekstova
Posjetioci koji dolaze u Kotor, iako uživaju u gradu, imaju vrlo malo informacija o kulturnoj baštini. Mnoge istorijske priče, poput onih koje se odnose na trgove i njihove funkcije, nisu adekvatno predfstavljene. Ovo saznanje stvara potrebu za jasnim interpretacijskim centrom ili drugim metodama za edukaciju posjetilaca.
-Mi sami stvaramo i oblikujemo ljude koji dolaze u našu zajednicu. Ako želimo bolju ponudu, prvo moramo imati jasnu viziju o tome što želimo postati. Samo kroz promjenu vlastitog pristupa privući ćemo kvalitetne turiste. Iako su ranije turisti bili bolje platežne moći i dolazili s dugoročnim planovima, danas postoji problem u neskladu između želja lokalne zajednice i stvarnih ponuda. Kroz nedefinisane inicijative često se stvori nesigurna ponuda, što rezultira nezadovoljstvom kako lokalnog stanovništva, tako i turista, kaže za Boka News. Iva Klarić Vujović iz Zagreba, predstavnica Evropske asocijacije za interpretaciju baštine Interpret Europe, koja je u partnerstvu s UNESCO-om u okviru projekta Learning Landscape, od 24. do 28. marta u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ održala seminar o interpretaciji baštine Kotora.
Praktičan timski rad na temu interpretacije baštine
Program je okupio 17 učesnika iz različitih kulturnih institucija, muzeja, opštinskih sekretarijata, nevladinih organizacija, kao i drugih relevantnih subjekata, uključujući predstavnike Pomorskog muzeja, biblioteka, arhiva i turističke organizacije.
Ispričati autentične priče, razviti tematske ture
-Učesnici programa edukacije u Kotoru će dobiti sertifikate o interpretacijskom planiranju, a dalji korak će biti edukacija za turističke vodiče kako bi usavršili svoje vještine i interpretirali kulturnu baštinu na autentičan i razumljiv način.
Cilj je razviti tematske ture koje ne samo da pružaju činjenice, već i približavaju kulturu turistima. Takođe, planira se edukacija za pisanje interpretacijskih tekstova, jer je važno osigurati da posjetioci razumiju priče koje im se pričaju, kaže Klarić Vujović za Boka News.
Iva Klaric Vujovic
Ova edukacija obuhvatila je različite aspekte interpretacije, uključujući istorijske i kulturne teme koje se mogu ispričati posjetiocima. Kao dio vježbi, učesnici su bili podijeljeni u grupe i radili su na izradi prijedloga za interpretaciju Trga od oružja. Fokus je bio na lokalne istorijske vrijednosti i značaj tog prostora za zajednicu.
Preporuka učesnika seminara je da je potrebno razviti jasnu interpretacijsku strategiju za Kotor, koja uključuje edukaciju i informisanje posjetilaca o bogatoj istoriji grada, čime će se povećati vrijednost kulturne baštine, osigurati njeno bolje razumijevanje i utvrditi održivi razvoj kulturnog turizma. U tom smislu uočili su potrebu za jačim povezivanjem lokalne zajednice i institucija.
Učesnici programa
Poboljšati saradnju preduzetnika i opštine
-Postoji potreba za jasnim planom i saradnjom između lokalne vlasti i preduzetnika, kako bi se odredila prava namjena prostora. Razne inicijative su u toku, ali nedostatak konkretnih odluka može uzrokovati daljnje nezadovoljstvo i stagnaciju. Svi prepoznaju problem, ali odluke koje bi se mogle preduzeti nisu donesene na nivou Opštine. Potrebno je definisati jasne smjernice za poslovanje i turizam te uvesti nove strategije koje će unaprijediti stanje, ističe Iva Klarić Vujović direktorica poslovanja firme “MUZE D.O.O. Savjetovanje i upravljanje u kulturi i turizmu” iz Zagreba.
Ona smatra da je neophodno podržati lokalne inicijative i kreativne projekte koji se bave očuvanjem i interpretacijom baštine, uz podršku lokalnih vlasti. Takođe, ističe važnost kreiranja interpretacijskih centara ili specifičnih tačaka u gradu, gdje će posjetioci moći saznati ključne informacije o istoriji Kotora i njegovoj baštin.
Isto tako, važno je osigurati da interpretacija baštine bude dosljedna i da se kontroliše rad vodiča, budući da trenutno nije jasno koji vodiči smiju voditi posjetioce i koje im priče prezentuju.
Ispred Opštine Kotor, agentice na projektu su Mileva Mršić i Jelena Čečur iz OJU “Muzeji” Kotor, ustanove koja je preuzela inicijativu organizacije edukacije o interpretacijskom planiranju u Kotoru.
EU – Ilustracija Europske komisije Foto: – / Shutterstock
Brisel (dpa) – Evropska unija je Sjedinjenim Američkim Državama ponudila uzajamno ukidanje svih carina na industrijsku robu i u ponedjeljak naglasila da je spremna da pregovara sa administracijom Donalda Trampa (Trump) uprkos njegovoj prijetnji carinskim ratom.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von Leyen) je izjavila da je Evropa voljna da usaglasi dobar trgovinski sporazum.
Agencija dpa je navela da je ponuda Amerikancima upućena još pre nego što je Tramp obelodanio plan povećanja carina na uvoz iz skoro celog sveta.
Fon der Lajenova je sada rekla da je ta ponuda još na stolu, precizirajući da se pre svega radi o slobodnoj trgovini automobilima, kao i da je do sada izopstao bilo kakav adekvatni odgovor.
Ranije se Ilon Mask (Elon Musk), Trampov savetnik i vlasnik proizvođača električnih automobila Tesla, založio za transatlansku zonu slobodne trgovine bez ikakvih carina.
Mask je na kongresu italijanske desničarske partije Lega u Firenci rekao kako se nada “još tešnjem partnerstvu” sa Evropljanima.
Predsednica Evropske komisije je sada ipak upozorila da Evropska unija uz ponudu pregovora priprema i odgovor sopstvenim merama, za slučaj da sporazum izostane.
Uz to, Evropa razmatra kako da se zaštiti od posledice mogućeg preusmeravanja tokova svetske trgovine zbog američkih carina, rekla je. Zbog toga će formirati posebnu grupu za nadzor uvoza, zaduženu za moguće političke mere.
Tramp povećanjem carina misli da uravnoteži navodnu nejednakost u trgovini sa drugim zemljama i podstakne povratak američke proizvodnje iz inostranstva u zemlju.
Povećani prihod od carine istovremeno treba da mu posluži za finansiranje skupih poreskih olakšica koje je obećao u predizbornoj kampanji.
Posebno zbog toga nije jasno koliko šansi za uspeh ima evropski predlog o slobodnoj trgovini.
Adriatic Properties je uložio prigovor na tenderski postupak kojim se daje na korišćenje kupalište na lijevoj svetostefanskoj plaži, tvrdeći da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u javnom pozivu nije propisalo način na koji će se do ove lokacije doći. Tvrde da prilaz nije slobodan, jer je dijelom u njihovom zakupu. Kroz ovako postavljen prigovor, kako ističu u JP, pokazuje se da zakupac ima pretenziju na zatvaranje i drugih djelova teritorije koja im je data na korišćenje, iako su u pitanju javne površine.
Kako navode u saopštenju Javnog preduzeća, Adriatic Properties je uložio prigovor na tenderski postupak kojim se daje na korišćenje kupalište na lijevoj svetostefanskoj plaži, ispod kafića „Pod murvom“, čiji su oni bili zakupci ranije.
“Iako su učestvovali u tenderskom postupku, nakon što su izgubili ovo kupalište, jer su ponudili 40.000 eura i bili četvrtorangirani, a prvorangirani ponuđač je ponudio 127.000 eura, istakli su prigovor u kojem navode da Morsko dobro u javnom pozivu nije propisalo način na koji će se do ove lokacije dolaziti, već navode da plaži koja je predmet javnog poziva prilaz nije slobodan i da se prelazi preko tuđih parcela kao i parcela koje su pod zakupom Adriatic Properties-a. Još su istakli da do ove plaže ne postoji alternativan pristup kopnom, a i morem, te da saglasnosti vlasnika, zakupca parcela za prolaz nema”, navode u JP.
Sveti Stefan
Predlažu da JP za upravljanje morskim dobrom poništi donijetu Odluku.
“Do sada je kao glavni uslov za otvaranje Hotela Svetog Stefana i Miločera isticano zatvaranje prilaza, šetališta, iznad Kraljičine plaže, a kroz ovako postavljen prigovor se pokazuje da zakupac ima pretenziju na zatvaranje i drugih djelova teritorije koja im je data na korišćenje, iako se radi o javnom putu, parking prostoru i stepenicama, koji vode do navedenog kupališta. To su površine javnog karaktera i do sad nikada nisu bile zatvarane i na njima nikada nije zabranjivan prolaz”, ističu u ovom javnom preduzeću.
Prirodnjački muzej, izložba – Biljka kao začin – u carstvu boja, mirisa i ukusa
Izložba “Biljka kao začin – u carstvu boja, mirisa i ukusa“autora Uroša Buzurovića svečano je otvorena sinoć u prostorijama Prirodnjačkog muzeja Crne Gore. Uz podršku Prirodnjačkog muzeja iz Beograda posjetioci će biti u prilici da sve do 30. jula uživaju u čarima i mirisima raznoraznih začina, te se upoznaju sa njihovim sadržajima i porijeklom.
Izložbu je otvorila direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore dr Natalija Čađenović. Ona je tom prilikom kazala da su začini, iako često neupadljivi na prvi pogled, odigrali jednu od ključnih uloga u ljudskoj civilizaciji.
Prirodnjački muzej, izložba – Biljka kao začin – u carstvu boja, mirisa i ukusa
“Zbog njih su se pokretale ekspedicije, otkriveni novi svjetovi, gradili putevi, razvijale trgovine i vodili ratovi. Kroz ovu izložbu nećemo upoznati samo botaniku začina, već i njihovu ulogu u kulturi, običajima, poboljšanju nekih segmenta zdravlja, kao i svakodnevnom životu. Neki od začina koje će biti predstavljeni na ovoj izložbi nijesu samo dodatak jelima, već i moćni prirodni saveznici u očuvanju zdravlja, koji su korišćeni u narodnoj medicini od davnina”, kazala je ona.
Kako je istakla Čađenović, predstavljanje ove izložbe u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore savršeno oslikava misiju, da kroz edukaciju i promociju prirode ovaj muzej ukaže na značaj razumjevanja prirodnog bogtstva koje nas okružuje.
Direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Slavko Spasić, čestitao je 30 godina postojanja muzeju Crne Gore i kazao da svako trajanje u vremenu i svaka decenija rada svjedoči o istrajnosti, ljubavi i odanosti ideji da priroda zaslužuje poštovanje.
„Izložba koju danas otvaramo predstavlja upravo tu misiju – da prirodu približimo čovjeku. Biljke koje ovdje predstavljamo nijesu samo začini naših jela, one su pokretači civilizacija, simboli moći, luksuza i znanja. Izložba objedinjuje biologiju, istoriju, entologiju, gatsronomiju i umjetnost“, poručio je on i dodao da priroda oko nas treba da nas podsjeti na vrijednost strpljenja, upornosti i trajanja ljepote.
Prirodnjački muzej, izložba – Biljka kao začin – u carstvu boja, mirisa i ukusa
Autor izložbe, Uroš Buzurović kazao je da je na izložbi predstavljeno 40 biljaka, te da je za ovu priliku izabrao najatraktivnije i najzanimljivije biljke koje se najčešće koriste u kulinarstvu.
“Svi koji posjete ovu izložbu biće u prilici da se upoznaju sa biologijom začinskih biljaka, kada i gdje se koriste, sa kojim začinima ih je najbolje kombinovati za pripremu jela. Predstavljene su najinteresantnije informacije začinskih biljaka, kako se biološke tako i sa mitološke strane.U nekim davnim vremenima začini su bili vrjedniji od novca i samog zlata, što govori dosta i njihovom značaju”, kazao je on.
Prirodnjački muzej Crne Gore ove godine obilježava značajan jubilej– tri decenije od osnivanja. Tokom tog perioda Muzej je prošao transformaciju od klasičnih do izložbi savremenog dizajna i načina prezentacije, učestvovao je na brojnim manifestacijama promovišući biodiverzitet i njegovu zaštitu prvenstveno djeci, organizovao na stotine radionica, učestvovao u brojnim domaćim i međunarodnim projektima.
Privredna komora (PKCG) i Unija poslodavaca (UPCG) smatraju da primjena zakona o stalnim sezoncima tokom ove godine nije realna, s obzirom na to da su pripreme za predstojeću sezonu već u toku.
Oni su ocijenili i da je zakon morao stupiti na snagu najkasnije početkom marta da bi bio primjenjiv, pišu Vijesti.
Ministarstvo rada je prošle sedmice na javnu raspravu stavilo Nacrt zakona do 20 aprila.
“Mišljenja smo da je teško očekivati primjene zakona počev od ove sezone, čak i da se zakon usvoji, teško će biti primjenjiv za ovu godinu, iz razloga što su poslodavci uveliko u zoni obezbjeđivanja radne snage za predstojeću ljetnju turističku sezonu”, rekli su iz UPCG za Vijesti.
Cilj zakona je da se smanji nezaposlenost i reguliše manjak radne snage tokom turističke sezone, tako što će se uvesti kategorija stalnog sezonskog radnika. Time bi se zaposleni zadržali na istim poslovima i van turističke sezone, dobijali bi naknadu i uplatu doprinosa i kada ne rade, dok bi poslodavci dobili stalnu radnu snagu i za dijelove godine sa manjim obimom posla.
Prema Nacrtu zakona, naknadu bi plaćala država posredstvom Zavoda za zapošljavanje, a poslodavci doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje.
PKCG i UPCG saglasne su u ocjeni da bi obaveza plaćanja doprinosa za PIO za “stalne sezonce” i u mjesecima kada ne rade, predstavljala dodatno opterećenje za poslodavce.
Dok iz PKCG ističu za Vijesti da bez jasno definisanih državnih subvencija ovaj model teško može zaživjeti u praksi, UPCG predlaže konkretno rješenje – da Zavod za zapošljavanje sufinansira 50 odsto troškova doprinosa, uz napomenu da se oni odnose na minimalnu zaradu.
Obje institucije ukazuju na potrebu finansijske podrške države, kako bi novi zakonski model bio održiv i stimulativan za privredu.
Vijesti čekaju odgovore od Ministarstva rada, kojim rukovodi Naida Nišić, kada će zakon biti u primjeni i koliki će trošak imati Zavod za zapošljavanje kada su u pitanju ove naknade i da li država može da obezbijedi subvencije za doprinose poslodavcima.
“UPCG je imao svog predstavnika u izradi Nacrta ovog zakonskog rješenja. Svjesni smo činjenice da su smanjeni troškovi na rad u odnosu na mnoge zemlje. Međutim, kako bi zakon bio u dovoljnoj mjeri afirmativan, predložili smo da Zavod za zapošljavanje učestvuje sa sufinansiranjem od 50 odsto troškova namijenjenih za uplatu doprinosa. Treba imati u vidu da se ovi doprinosi odnose na minimalnu zaradu”, kazali su u UPCG-u.
Kako su istakli, neke njihove sugestije u pripremi Nacrta su uvažene, a to su da se i agencije za ustupanje zaposlenih prepoznaju kao poslodavci, budući da su već diskriminisane kroz Zakon o strancima.
“Takođe, uvažena je primjedba da se trgovina i građevinarstvo prepoznaju kao sezonske djelatnosti, kao i da se pojedina odsustva i odmori posebno tretiraju, posebno imajući u vidu činjenicu da osoba neće raditi, na primjer, šest mjeseci u toku godine. Predlog zakonskog rješenja proslijeđen je članstvu UPCG, te očekujemo i naše dodatno učešće i tokom javne rasprave”, kazali su UPCG.
Iz PKCG su naveli da su 1. novembra prošle godine organizovali okrugli sto u vezi sa Nacrtom zakona o stalnom sezoncu, na kojem su učestvovali predstavnici Ministarstva rada i crnogorske privrede.
Na okruglom stolu su razmatrane mogućnosti za unapređenje predloženog zakonskog rješenja i njegovo prilagođavanje specifičnostima crnogorskog tržišta rada.
Tokom diskusije, naglašena je važnost inkluzivnog pristupa i zajedničkog rada svih relevantnih aktera, kako bi konačan tekst zakona bio sveobuhvatan.
“PKCG nije bila član Radne grupe koja je pripremala Nacrt zakona, dok je prije nekoliko godina, kroz projekat sa GIZ-om aktuelizovala ovu temu. Tokom okruglog stola, zaključeno je da bi država trebalo da planira budžetska sredstva na ime subvencija poslodavcima, ako hoćemo stvarno da riješimo problem nedostatka radne snage i da održimo konkurentnost domaće privrede”, istakli su iz PKCG.
Kako su dodali, privrednici su na okruglom stolu istakli da je model “stalnog sezonca” u ovoj godini morao početi sa primjenom najkasnije 1. marta, kako bi bio primjenjiv u ovoj ljetnjoj sezoni.
Prema Nacrtu zakona, poslodavci mogu da angažuju nezaposlene koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, penzionere i studente za “stalne sezonce” na poslovima u sektorima turizma, ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva i poljoprivrede.
Potpisivaće se ugovor o radu za stalne sezonske poslove u trajanju od najmanje šest, a najduže osam mjeseci.
Stalnim sezoncima (osim penzionerima) po završetku sezone Zavod za zapošljavanje će plaćati naknadu koju će primati do naredne sezone, a u periodu van sezone poslodavac će im plaćati poreze i doprinose na penzijsko i invalidsko osiguranje.
U Stolivu e u nedjelju, 6. aprila održana jubilarna 40. manifestacija “Fešta kamelija 2025.”.
Tradicionalno gostoljubivi domaćini uz priganice, rakiju, suve smokve, dočekali su goste koji su uprkos hladnom i kišovitom vremenu došli, kako nam je kazao jedan Bokelj, na feštu koja se ne propušta.
Na platou ispred Doma kulture “Niko Bilafer” priređen je kostmirani igrokaz koji simbolizuje donošenje prvih sadnica kamelije iz Japana u Boku, koju su donjeli naši pomorci prije nekoliko vjekova.
Uvođenjem novih 10% američkih tarifa koje su stupile na snagu u subotu, pomorski sektor ponovno se nalazi na udaru globalne trgovinske nestabilnosti. Dodatne recipročne carine SAD-a koje stupaju na snagu ove srijede dodatno podižu neizvjesnost, a pomorska burza već bilježi pad – dionice brodarskih kompanija u prosjeku su pale za 15,5%.
Pogođeni su svi sektori – tankeri, kontejneri, rasuti teret, LNG i LPG. Prema američkoj investicijskoj banci Jefferies, niti jedan segment brodarstva neće izbjeći negativne posljedice moguće globalne recesije, piše Splash247.
Carinski rat SAD-a i Kine dodatno eskalira. Kina je najavila uzvratnu mjeru – povećanje tarifa za 34% na sve američke proizvode, uključujući žitarice, ugljen, LNG i sirovu naftu. Prema podacima Clarksons Researcha, obujam trgovine obuhvaćen carinama narastao je na 3,7% ukupne svjetske pomorske trgovine, odnosno 460 milijuna tona od ukupno 12,6 milijardi tona.
Posebno je izložen kontejnerski promet – čak 11% svjetskog kontejnerskog prometa sada je pod tarifama. U prethodnom trgovinskom ratu između SAD-a i Kine 2018.-2019., taj je udarac bio prepolovljen, a rezultirao je padom svjetskog kontejnerskog prometa za 0,5%.
Sea-Intelligence podsjeća na financijsku krizu iz 2009., kada su kontejnerske količine pale za 9%, a vozarine se srušile. U takvom scenariju, čak ni poremećaji poput krize na Crvenom moru ne bi ublažili posljedice.
Segment pomorske trgovine automobilima također je pod ozbiljnim pritiskom – carine sada pogađaju 26% tog prometa. U sektoru LPG-a izloženo je 14%, a čak 55% etanskog prometa trpi posljedice kineskih uzvratnih mjera. Nasuprot tome, segmenti rasutog tereta, LNG-a i nafte manje su pogođeni – s izloženošću od 2%, 1% i manje od 1%.
BIMCO navodi da će trgovinski sukob ozbiljno naštetiti i američkom izvozu, posebice poljoprivredi koja je prošle godine izvezla robe u vrijednosti 18,2 milijarde dolara, od čega je 23% otišlo u Kinu.
Pomorci i brodovlasnici morat će pažljivo pratiti razvoj situacije jer nove carinske prepreke mijenjaju globalnu pomorsku sliku brže nego što vjetar mijenja smjer.
Kotoranka M.G. (32) oglašena krivom i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana zbog odbijanja testiranja na opojne droge i zbog kršenja ranije izečene zabrane upravljanja motornim vozilima.
Kako navodi Marko Đukanović, predsjednik suda za prekršaje u Budvi, dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović je u hitnom postupku, koji je uslijedio nakon što je okrivljena uhapšena, osim sankcije izrekla i zabranu upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i ćetiri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije.
“Za ukazati je da je okrivljena povratnik u vršenju težih saobraćajnih prekršaja, a pred sudom se javila svega par dana nakon što je sankcionisana zbog težeg saobraćajnog prekršaja”, navodi Đukanović.
