Državljanka Bosne i Hercegovine S.R. (57) i A.H. (25) iz Republike Hrvatske uhapšene su juče zbog sumnje da su od više osoba ukrale novac i platne kartice, što je službenicima Odjeljenja bezbjednosti Kotor prijavljeno od strane oštećenih stranih državljana koji su boravili u Kotoru.
“Pretresom prostorija koje su osumnjičene koristile u Budvi policija je pronašla i oduzela 2.950 američkih dolara, 100 eura, 2.000 srpskih dinara, 60 konvertibilnih maraka, 120 singapurskih dolara, 215.000 indonezijskih rupija, 70 brazilskih reja, 20 kineskih juana i 50.000 filipinskih pezosa, za koji novac se sumnja da je otuđen od strane osumnjičenih, u starom gradu u Kotoru, od stranih turista”, saopšteno je iz policije.
Upravni odbora Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore na sjednici održanoj 06. decembra 2025. godine donio je odluka o izboru najboljih sportista, sportski ekipa i kluba Saveza za 2025. godinu.
Tako su za najbolje, na osnovu rezultata postignutim na takmičenjima u 2025. godini, a shodno odredbama Pravilnika proglašeni:
– Najbolji senior: Marko Vujisić(KSR „Ribar“ Baošići)
– Najbolji junior: Damir Papračanin ( KSR „Ribar“ Baošići
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede očekuje da će do kraja godine na deset mjesta uz crnogorsku obalu, na elektro i vodovodnu mrežu uspjeti da povežu 586.850 eura vrijedne aparate za vaganje ribe, ledomate i vođenje elektronske evidencije ulova ribe.
Planirano je da tri vage budu postavljene u Herceg Novom, po dvije u Budvi i Ulcinju, a po jedna u Baru, Kotoru i Tivtu.
To je zvanično rečeno iz Ministarstva.
Crna Gora duž obale ima 46 planiranih lokacija za prvi iskrcaj ribe (pristaništa sa kontrolom brodova) koje tek treba privesti namjeni, dok je Ministarstvo poljoprivrede na međunarodnom tenderu i kroz kredit Svjetske banke, za njih do sada ugovorilo izgradnju i isporuku deset vaga. Iako su vage nabavljene, deset mjesta je trenutno bez elektro i vodovodnih priključaka, jer više institucija koje je Vlada obavezala u julu prošle godine – još nijesu dostavile saglasnosti i uradile pripremne radove.
“Institucije nisu izvršile svoje obaveze, te do danas na lokacijama nije obezbijeđen elektro i vodovodni priključak, a što je shodno zaključku Vlade obaveza Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i lokalnih vodovodnih preduzeća. Moramo istaći da je CEDIS u toku jula i avgusta tekuće godine izvršio uvid u stanje na licu mjesta, te očekujemo da će se do kraja tekuće godine stvoriti uslovi za priključenje predmetnih uređaja na elektro i vodovodnu mrežu. Ministarstvo poljoprivrede i Direktorat za ribarstvo su u saradnji sa ribarima i ekspertskim timom ‘MIDAS 2’ projekta, predvidjeli nedostatke duž obale kada je u pitanju snabdijevanje, te je elektronski uređaj izrađen na način da može funkcinisati 24/7 pomoću obnovljivih izvora energije, u konkretnom slučaju solarnim panelima sa akumuacionim baterijama”, naveli su oni.
“MIDAS 2” je drugi projekat Institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede Crne Gore, a sprovodi se kroz novčanu pomoć Svjetske banke.
VAGE U RAFAILOVIĆIMA, KALIMANJU, BIGOVI…
Iz Ministarstva su naglasili da su na međunarodnom tenderu izrabrali firmu koja će proizvesti deset elektronskih uređaja za vaganje ribe, proizvodnju leda i vođenje elektronske evidencije o ribolovnim aktivnostima, te da je taj tender završen u avgustu 2023. godine, a da je bio vrijedan 586.850 eura. Naglasili su da se po pravilima o javnim nabavkama Svjetske banke, deset odsto posla plaća na dan zaključenja ugovora, 70 odsto nakon proizvodnje, utovara i prevoza opreme do Crne Gore, a ostatak nakon ugradnje i obuke korisnika.
“Okončanje predmetnog ugovora, odnosno završetak svih ugovorenih aktivnosti se očekuje do sredine decembra 2025. godine. Uređaji će biti postavljeni u Herceg Novom u gradskoj luci Škver, Zelenici i Kumboru, u Budvi u Luci Budva i Rafailovićima, u Ulcinju u lučici Kacema i rijeci Bojani, u Kotoru u Bigovi i u Tivtu u gradskoj luci Kalimanj. U saradnji sa ekspertskim timom ‘MIDAS 2’ projekta, između ostalog, 2019. godine započete su aktivnosti za određivanje tehničke opreme za potrebe opremanja utvrđenih lokacija sa neophodnom tehničkom opremom za vaganje i evidetniranje ribolovnih aktivnosti. U saradnji sa nosiocima dozvole za privredni ribolov i uz podršku ekspertskog tima MIDAS 2 projekta, za prvu fazu opremanja određeno je deset najfrekventnijih lokacija duž crnogorske obale”, naveli su oni.
Vlada je 4. jula prošle godine obavezala EPCG, CEDIS, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i lokalne vodovode da obezbijede saglasnosti i priključke, ali do toga još nije došlo. Vlada je zatim početkom novembra ove godine usvojila informaciju o potrebama jačanja mehanizama kontrole i primjene nove ribarske politike, u kojoj piše da u Marini Budva nije dozvoljen prolaz mehanizacije za postavljanje fabrikovane betonske podloge, pa je realizacija na tom mjestu upitna, iako lokaciju prepoznaju svi nacionalni dokumenti i ima saglasnost Morskog dobra.
NADZOR PLANIRAJU IZ BARA
U istom dokumentu se navodi da Crna Gora u pripremi za evropsko ribarsko tržište mora obezbijediti kopnenu infrastrukturu, inspekcije, jaču kontrolu i sistem praćenja ribe od momenta ulova do prodaje, ali i formirati Ribarski monitoring centar. Ovaj centar je ključni elemenat Zajedničke ribarske politike (ZRP) Evropske unije (EU) za borbu protiv nelegalnog ribolova, kontrole i nadzora.
Prema informaciji, on će se djelimično opremati iz Instrumenta EU za pretpristupnu podršku (IPA III) za ribarstvo.
“Budući da je Ribarski monitoring centar izuzetno važan mehanizam za sprovođenje novog zakonodavnog okvira i kontrolu ribolovnih aktivnosti, a činjenica da u okviru postojećih poslovnih prostorija Ministarstva ne postoji kapacitet za prihvat i opremanje ovakvog centra, Ministarstvo je u saradnji sa ekspertskim timom IPA III projekta sagledalo najefikasnija rješenja i došlo do zaključka da je za ove namjene najbolje iskoristiti poslovne prostorije Vlade Crne Gore koje se nalaze u Baru, u Ulici Maršala Tita. Ministarstvo predlaže Vladi da ustupi na korišćenje i privođenje namjeni poslovne prostorije upisane u listu nepokretnosti katastrarska opština Novi Bar, da Ministarstvo izvrši adaptaciju i opremanje prostorija koristeći finansijska sredstva ‘MIDAS 2’ i ‘IPA III’ projekta i drugih donatorskih projekata”, piše u dokumentu.
Među problemima sektora je i činjenica da u administrativnom dijelu sektora ribarstva trenutno radi samo 11 zaposlenih, od čega su troje inspektori za morsko ribarstvo, što predstavlja opterećenost radnika i manjak administrativnih i tehničkih kapaciteta za sprovođenje politika i implementaciju aktivnosti. U informaciji se navodi da zato Crna Gora mora u što kraćem roku, ojačati kadrove za ribarstvo, obezbijediti nedostajući prostor i opremu.
Na ove i druge probleme, proljetos je ukazalo i 119 ribara u dopisu Vladi i više institucija, kojim su najavili da planiraju da blokiraju morski saobraćaj kroz Boku Kotorsku jer im je poslovanje ugroženo. Do blokade nije došlo jer su predstavnici ribara i ministar poljoprivrede Vladimir Joković imali sastanak početkom septembra, kada im je obećano da će se formirati radna grupa od Ministarstava pomorstva, finansija, ekonomskog razvoja i Morskog dobra, kako bi se njihovi problemi riješili.
Ribari su tražili i poreske olakšice i novčanu pomoć, ali je predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Marko Kise potvrdio da radna grupa još nije formirana, pa su se obratili Delegaciji EU u Crnoj Gori – da ne zatvaraju pregovaračko poglavlje 13 – Ribarstvo, dok država ne riješi sve probleme.
Ministarstvo poljoprivrede planira da do kraja ove godine zatvori pregovaračko poglavlje koje se odnosi na ribarstvo, iako je prosječna starost ribarskih brodova u Crnoj Gori 32 godine, na njima nije dovoljan nivo bezbjednosti, obale nemaju infrastrukturu za iskrcaj niti preradu ribe, tržište je neorganizovano, neobučene posade i radna snaga…
U Strategij razvoja sektora ribarstva od 2024. do 2029. godine, koju je Vlada usvojila prošle godine, ističe se i da su visoke cijene ribe, da postoji pad potražnje van turističke sezone, ali i da je ugrožen kvalitet vodene životne sredine.
Za sprovođenje ovog dokumenta, kroz narednih pet godina planirano je 26.515.000 eura.
U njemu piše i da ne postoji cjeloviti nadzor i kontrola, pa se osim domaćeg krivolova, bilježe i ulasci stranih ribarskih brodova u teritorijalno more države. Ističe se da ribarstvo nije veliko niti po broju plovila, ribara, uzgajivača ili prerađivača, a ni po broju zaposlenih, dok je udio tog sektora u ukupnom BDP-u manji od 0,5 odsto, odnosno do 12 miliona eura godišnje.
Centar za kulturu Tivat vas poziva da doživite magiju decembra i predpraznične atmosfere uz Novogodišnji koncert Gradskog hora Jadran i gosta večeri — Đanija Stipaničeva, poznatog hrvatskog pozorišnog tenora – baritona, zvijezdu rock opera i mjuzikala.
Utorak, 23. decembar u 20 sati, Velika sala Centra za kulturu Tivat.
Dirigentica hora je profesorica Andrea Orlando a klavirsku pratnju na koncertu će pružiti poznati pijanista, profesor Vladimir Babin.
Ulaznice po cijeni od 10 eura mogu se kupiti na blagajni Centra za kulturu svakog radnog dana od 10 do 14 sati , online, kao i dva sata prije koncerta.
Jadran zatrpan plastikom: Ribari bez infrastrukture za zbrinjavanje otpada
Ribari svakodnevno izvlače velike količine plastike iz Jadranskog mora, no zbog nedostatne infrastrukture i neučinkovitog sustava odlaganja otpada upozoravaju da je problem godinama neriješen. Jadran ima više plutajućeg otpada od ostatka Sredozemlja, a više od 80 posto čini ga plastika.
Projekt FishNoWaste, koji provodi Udruga Sunce s partnerima iz Hrvatske i Italije, prikuplja podatke o vrstama i količinama otpada u ribolovu te o postojećim praksama u lukama. Cilj je razviti zajednički model gospodarenja otpadom kojim bi se „otpad ponovno upotrijebio, reciklirao i smanjio“.
Paradoksalna situacija
Asistentica u Odjelu za komunikaciju i zagovaranje Dora Čakušić napominje kako se ribari i dalje susreću s paradoksalnom situacijom: „Zakon ih obvezuje da predaju pasivno ulovljeni otpad, a na terenu često nemaju gdje s njim.“
„Sustavi za odlaganje otpada na kopnu još uvijek nisu dovoljno razvijeni, a postojećih opcija je malo i one su neučinkovite. Problem postoji već niz godina, a nadležna tijela još uvijek nisu ponudila rješenje. Bez prikladne infrastrukture, napori ribara ostaju bez učinka.“
Trenutačne ribolovne prakse dodatno povećavaju količinu otpada u moru. Tijekom izvlačenja mreža ribari s ulovom pokupe i otpad s morskog dna, dok se dio otpada stvara i tijekom samih aktivnosti – zbog trošenja opreme, pucanja mreža, gubitka konopa i plastičnih dijelova.
Jadran zatrpan plastikom: Ribari bez infrastrukture za zbrinjavanje otpada
Kočarski ribolov
„Dio otpada nastaje iz same ribolovne aktivnosti: oštećene ili potrgane mreže, konopi, bove i drugi plastični elementi tijekom rada se troše, raspadaju ili gube te postaju dio morskog otpada. Kada se izgubljena oprema ne evidentira i ne ukloni, ona nastavlja ugrožavati morski ekosustav, poput mreža koje nazivamo ‘ghost nets’“, poručuje Čakušić.
Najveći dio otpada povezan je s koćarskim ribolovom, jer se teška oprema povlači po dnu te se lako oštećuje ili gubi, pri čemu nastaju plastični fragmenti koji godinama ostaju u okolišu. Neadekvatno gospodarenje otpadom i lako lomljivi materijali, poput stiropornih kutija za ribu, dodatno pogoršavaju problem.
„Često čujemo od ribara da se i najbanalniji predmeti, poput stiropornih kašeta, zbog svog sastava jednostavno raspadnu i završe u moru“, navodi Čakušić.
U sklopu FishNoWaste provodi se i sustavni monitoring pasivno izvađenog otpada. Jednom mjesečno, u ribarskoj luci Tribunj, analiziraju se nasumično odabrane vreće otpada kako bi se utvrdila njegova količina i vrsta. „Znanstveni monitoring ključan je za razumijevanje problema i odabir budućih rješenja“, ističu iz Sunca.
Jadran zatrpan plastikom: Ribari bez infrastrukture za zbrinjavanje otpada
Kominikacija i edukacija
Pilot-implementacija modela zajedničkog gospodarenja otpadom u odabranim lukama trebala bi pokazati kako uključivanje ribara povećava učinkovitost prikupljanja, razvrstavanja i predaje otpada.
Čakušić naglašava kako komunikacija i edukacija imaju važnu ulogu. „Ribari su prvi u kontaktu s onečišćenjem mora i njihovo iskustvo neprocjenjivo je za pronalazak rješenja.“
Inovacije također igraju važnu ulogu – od kvalitetnijih polimernih materijala koji se mogu reciklirati do uporabe opreme koja traje dulje i lakše se obrađuje. Primjeri dobre prakse pokazuju da zemlje koje su uvele modele poput ‘Fishing for Litter’ postižu znatno smanjenje otpada. No tehnologija nije dovoljna bez edukacije.
„Ako ribar zna da će njegova oprema biti pravilno zbrinuta i reciklirana, veća je vjerojatnost da je neće baciti ili ostaviti u moru“, objašnjava Čakušić.
Plastika – Mikroplastika – foto Hina
Kružni pristup
Kružni pristup u ribarstvu može se primijeniti svakodnevno – od krpanja mreža i korištenja višekratnih kašeta do izbjegavanja jednokratnih proizvoda na brodu. Kako bi se javnost dodatno senzibilizirala, Sunce provodi informativnu kampanju u kojoj sudjeluju i sami ribari.
„Želimo približiti njihov život i pokazati koliko su izloženi problemu otpada u moru“, kaže.
Edukacijski programi namijenjeni ribarima, školama i lokalnim zajednicama usmjereni su na načela kružnog gospodarstva, pravilno gospodarenje otpadom i razumijevanje posljedica morskog otpada na ekosustav, zdravlje i gospodarstvo. Važno je, poručuju iz Sunca, mladima pokazati kako odgovorno ponašanje može dugoročno mijenjati stanje u okolišu.
Kao ključni rezultat projekta očekuje se unapređenje sustava gospodarenja ribolovnim otpadom u Hrvatskoj i Italiji, razvoj zajedničkih strategija te povećanje količina otpada koje se prikuplja, sortira i reciklira.
Dugoročni učinak mjerit će se kroz nastavak suradnje s ribarskim sektorom, ministarstvima i stručnjacima, kao i kroz praćenje podataka o količinama otpada koje završavaju, ili napokon prestaju završavati, u Jadranskom moru.
Destinacijski film Nacionalne turističke organizacije (NTO), Uncover Your Wild Side, osvojio je visoko drugo mjesto na festivalu World Tourism Film Awards – The Festival of Festivals, u portugalskom gradu Gimaraešu.
Taj festival predstavlja završnicu i najviši nivo CIFFT globalnog rangiranja turističkih filmova, prenosi Mediabiro.
Ovo priznanje svrstava Crnu Goru među top pet najboljih turističkih filmova u kategoriji Tourist Destination – Country, odmah iza Švajcarske, i predstavlja najveći uspjeh naše zemlje u ovoj oblasti do sada.
Crnogorski boćar Gracija Stjepčević osvojio je zlatnu medalju na seniorskom prvenstvu Evrope u Italiji.
Stjepčević je danas u finalu discipline krug pobijedio Italijana Marina Ćubelu 28:24.
Manje sreće imao je u disciplini par sa Miroslavom Petkovićem, gdje izgubio finale od rivala iz Italije.
Stjepčević i Petković
Petković je juče osvojio bronzanu medalju u disciplini pojedinac, kao i Stjepčević, koji je do bronze stigao u discplini precizno izbijanje.
Bronzani je bio i Petar Petković u disciplini precizno izbijanje za igrače do 18 godina, kao i Matija Golub koji je na najnižem stepeniku pobjedničkog podijuma u disciplini krug.
EP Reprezentacija CG
Kao šestoplasirani završio je Ilija Belan u diciplini brzinsko izbijanje, a isti plasman ostvarili su Belan i Matija Golub u štafeti.
Ni nakon više od 16 godina od ratifikacije Konvencije UN-a o pravima OSI, ova institucija nije ispoštovala ni osnovne principe ovog dokumenta
Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) izražava duboko razočaranje načinom na koji je Skupština Crne Gore organizovala i Drugo zasijedanje Parlamenta za osobe s invaliditetom (OSI), jer ni nakon više od 16 godina od ratifikacije Konvencije UN-a o pravima OSI, ova institucija ponovo nije ispoštovala ni osnovne principe ovog dokumenta.
Zbog toga je izvršna direktorka I MI Boke bojkotovala ovaj događaj, a prijavljena predstavnica, koja ne zahtjeva razumne adaptacije, je zbog iznenadnih zdravstvenih problema bila spriječena da učestvuje.
U prijavi učešća predstavnice na ovom događaju, I MI Boke je istakla da je nedopustivo da Skupština, kao najviši zakonodavni organ, koji je ratifikovao Konvenciju UN-a o pravima OSI, ni u Pozivu za učešće nije pružila informacije o obezbjeđenim prilagođavanjima, niti se interesovala za individualne potrebe OSI u procesu prijave, dolaska i učešća na događaju. Naime, mnogim OSI koje su bile pozvane na Prvo i Drugo zasijedanje Parlamenta za OSI je neophodan pristupačan prevoz, personalna asistencija, informacije u elektronskom, zvučnom, na Brajevom pismu i lako razumljivom jeziku, i drugi vidovi zakonom propisanih prilagođavanja i razumnih adaptacija. Većina ovih posebnih mjera u praksi nisu obezbjeđena OSI, iako su neke od njih propisane zakonima koje je Skupština Crne Gore usvojila. Međutim, Skupština Crne Gore po drugi put nije našla za shodno da pozvane predstavnike/ce organizacija OSI upita za neophodnu podršku koja im je potrebna za prijavljivanje, dolazak i učešće na samom događaju. Stoga, ocjenjujemo da takav pristup pokazuje ozbiljan nedostatak razumijevanja, odgovornosti i profesionalnog integriteta institucije.
Predstavnici/e I MI Boke koji/e zahtjevaju razumne adaptacije, među kojima je i izvršna direktorka, odbijaju da učestvuju u događajima povodom Međunarodnog dana OSI, koji ne uključuju poštovanje principa pomenute Konvencije i obezbjeđivanja razumnih adaptacija. I MI Boke smatra da je organizacija ovakvih događaja vrijeđanje ljudskog dostojanstva OSI, jer predstavlja licemjerno iskazivanje dobre namjere uz istovremeno vršenje diskriminacije po osnovu invaliditeta. S obzirom da je članom 4 stavom 2 Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, koje je Skupština usvojila 2015. godine, propisano da i „najavljena mogućnost da određeno lice ili grupa lica sa invaliditetom budu izloženi diskriminaciji” predstavlja diskriminaciju po osnovu invaliditeta, I MI Boke će razmotriti pokretanje novog sudskog postupka za zaštitu od diskriminacije.
I MI Boke će i dalje insistirati na dosljednoj primjeni Konvencije UN-a o pravima OSI, zakona i obezbjeđivanju ravnopravnog učešća OSI u svim društvenim procesima, naročito pred Skupštinom Crne Gore koja bi u najvećoj mjeri trebala da predstavlja i zastupa prava i interese ove grupe, a u praksi ih ponovo krši. Takođe, očekujemo da će ova institucija Treće zasijedanje Parlamenta za OSI organizovati u skladu s odredbama Konvencije UN-a o pravima OSI, a ukoliko to ne bude slučaj, stav I MI Boke je da je bolje da se isto ne organizuje.
Javna rasprava o Nacrtu odluke o budžetu Opštine Herceg Novi za 2026. godinu počela je 4. decembra i trajaće do 19. decembra 2025. godine. Raspravu sprovodi Sekretarijat za finansije, a centralna prezentacija dokumenta biće održana 17. decembra u sali Skupštine opštine.
Budžet za narednu godinu projektovan je u iznosu od 34.6 miliona eura, od čega je 10.06 miliona eura opredijeljeno za kapitalne projekte. Kako se navodi u dokumentaciji, najveći prihodi očekuju se od poreza na nepokretnosti – 13,4 miliona eura, zatim od poreza na promet nepokretnosti – 3,7 miliona eura, kao i od prireza porezu na dohodak fizičkih lica – 1,6 miliona eura. Od naknada za komunalno opremanje zemljišta planiran je prihod od 3,5 miliona eura.
Ukupni poreski prihodi iznose 24,26 miliona eura, dok su nenamenski i ostali prihodi, takse i naknade planirani na nešto više od 7,3 miliona eura. Opština u 2026. godini očekuje i donacije u visini od 400 hiljada eura, kao i prihode od prodaje imovine od 500 hiljada eura. Predviđeno je i korišćenje kredita u iznosu od 1,1 milion eura, kao i prenijetih sredstava iz prethodne godine od 1 milion eura.
Prema Nacrtu budžeta, najveća grupa rashoda odnosi se na transfere institucijama, pojedincima, NVO i javnom sektoru – ukupno 12,5 miliona eura. Od toga, za institucije kulture i sporta predviđeno je 3,82 miliona eura, dok transferi privrednim društvima iznose čak 5,93 miliona eura.
Za socijalna davanja planira se 520 hiljada eura, a za stipendije učenika i studenata 318 hiljada eura.
Kapitalni izdaci iznose 10,06 miliona eura. Najveći dio sredstava biće usmjeren na infrastrukturne projekte – lokalne puteve, rasvjetu, vodovodnu i kanalizacionu mrežu, kao i na izgradnju i uređenje objekata od javnog značaja, uključujući gradsku pijacu, autobusku stanicu i druga postrojenja.
Za eksproprijaciju zemljišta predviđeno je 850 hiljada eura, a za projekte Kancelarije za međunarodnu saradnju 250 hiljada eura.
Tokom trajanja javne rasprave građani, institucije i organizacije mogu podnositi primjedbe, prijedloge i sugestije Sekretarijatu za finansije.
Za bruto zarade zaposlenih planirano je 4,49 miliona
Za bruto zarade zaposlenih planirano je 4,49 miliona eura, dok je za ostala lična primanja, uključujući naknade, otpremnine i izdatke za odbornike, predviđeno 569,5 hiljada eura.
Rashodi za usluge planirani su na 2,08 miliona eura, od čega se najviše odnosi na organizaciju manifestacija, izdavačku djelatnost i usluge u oblasti sporta – ukupno 1,26 miliona eura.
Opština će u 2026. godini otplaćivati kredite u visini od 2,06 miliona eura, dok je za izmirenje starih obaveza predviđeno 1,2 miliona eura. Za tekuću i stalnu budžetsku rezervu izdvojeno je po 50 hiljada eura.
