Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je za 13. april redovne lokalne izbore u Herceg Novom i Nikšiću.
Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, naveo da se, pored uvažavanja rokova za raspisavanje lokalnih izbora utvrđenih zakonom, pri određivanju datuma izbora rukovodio potrebom racionalizacije sprovođenja izbornog procesa, na način što će izbori u obje opštine biti održani istog dana.
Jakov Milatović – foto: Kabinet predsjednika Crne Gore
On je svim učesnicima predstojećeg izbornog procesa poželio uspješnu i fer kampanju.
„A građanima Nikšića i Herceg Novog da dobiju vlast koja će osigurati dinamičan razvoj ova dva grada“, navodi se u saopštenju.
Najmanje jedan rudar je poginuo, a dvojica se vode kao nestali u nesreći u rudniku mrkog uglja u Velenju u Sloveniji, prenosi Anadolu.
Nesreća se dogodila sinoć nakon što je jedan od tunela rudnika poplavljen i zatrpan muljem.
Iz Policijske uprave Celje saopćeno je da je tijelo jednog poginulog rudara izvučeno, a da spasilačke ekipe tragaju za još dvojicom.
Lokalni mediji javljaju da se strahuje da su male šanse da zarobljeni rudari prežive u zatrpanom tunelu.
U trenutku nesreće na iskopu je bilo 14 ljudi, većina je uspjela da pobjegne, a trojica su ostala zarobljena.
Istraga treba da utvrdi uzrok nesreće, a poruku sućuti uputio je slovenački premijer Robert Golob.
“Moje misli su sa svima onima koji su pogođeni ovom tragedijom. Iskreno se zahvaljujem spasiocima na trudu i posvećenosti da učine sve što je u njihovoj moći“, napisao je Golob na društvenoj mreži X i najavio da će danas posjetiti rudnik u Velenju.
Vjeverica - pješačka tura Luštica - foto Foto: Ž. Obradović i M. Lazarević
1 od 8
Sa zastavom Vjeverice
Luštica
Pogled na rt Arza Foto M. Lazarević
Žanjice - Foto M. Lazarević
Ljepote Luštice
U gostima kod Svetlane
Stazama kroz Lušticu Foto M. Lazarević
Zajedno na Žanjicama
Idući stazom oiuvičenom nepreglednom suhomeđom, učesnici ture osjetili su dašak prošlih vremena kada su težaci na poluostrvu živjeli od poljoprivrede, maslinarstva i stočarstva
Grupa zaljubljenika u prirodu uživala je u ljepotama ruralnog ambijenta poluostrva Luštica od Bjelila, preko Babunaca do Žanjica i nazad, učestvujući u pješačkoj turi koju je u nedjelju, 19. januara organizovao tim PK “Vjeverica”.
Stazom dugom nešto više od 11 kilometara, sa 450 metara uspona i spusta učesnike je vodila Svetlana Kikanović, vrsna poznavateljka Luštice, koja ih je i ugostila u svom domu – staroj kamenoj kući na obali Bjelila. Kao profesorka u Kotorskoj gimnaziji, Kikanović kroz vannastavne aktivnosti promoviše prirodne u kulturne ljepote Boke Kotorske i, kao dugogodišnja članica PK “Vjeverica” ujedno motiviše mlade ljude da se odvaže i krenu u istraživanje pješačkih staza oko Zaliva i njegovog zaleđa.
Ljepote Luštice – Vjeverice pješačka tura
Svoje odlično poznavanje luštičke istorije, ljudi i običaja ovoga kraja, Svetlana je podijelila sa učesnicima različite starosne dobi, koji su specijalno za ovu turu došli iz Herceg Novog, Tivta, Kotora… Izdignuvši se iznad zadnjih kuća u Bjelilima, u prvom dijelu ture, prisjetili su se prošlogodišnje dobrovoljne klupske akcije uređenja i krčenja ovog dijela staze, sa koje su se i sada divili panorami ka Tivatskom zalivu.
Kako je grupa nastavila prema Babuncima, pejzaž je postajao raznovrsniji. Krševiti predjeli smjenjivali su se s gustom makijom, dok su stare kamene kuće, skrivene među čempresima i maslinama, svjedočile o minulim vremenima. Babunci, kao jedan od autentičnih luštičkih zaselaka, odišu duhom prošlosti, gdje priče o seljacima, maslinarstvu i težačkom životu oživljavaju među ostacima kamenih zgrada, posebno duž nepreglednih, tradicionalnih suhomeđa, kojima je većinom oivičena pješačka staza.
Pogled na rt Arza Foto M. Lazarević
Put prema Žanjicama vodio je kroz staze koje su se otvarale prema Jadranu, pružajući zadivljujuće poglede na otvoreno more i podsjećajući na strateški značaj poluostrva kroz vizure na istorijske fortifikacije iz doba Austrougarske.
Dio učesnika odlučio je da se do Bjelila vrati pješačeći, dok se veći dio grupe opustio u organizovanom prevozu minibusom. Dok su se sunčevi zraci spuštali iza horizonta, ljubitelji mediteranske klime i kulture- učesnici ture po Luštici, bili su prožeti osjećajem ispunjenosti i povezanosti s prirodom i istorijom ovog jedinstvenog dijela Crnogorskog primorja.
Milivoj Dukić i Ilija Marković,postigli su odlične rezultate na međunarodnoj regati u Španiji u regatnom centru Lencerote. U klasi ILCA 7 Ilija Marković je u jakoj konkurenciji zauzeo četvrto, a Milivoj Dukić šesto mjesto.
Ugled Crne Gore u klasi ILCA 6, branili su Nikola Golubović, vicešampion svijeta, Andrija Marković i Petar Klakor. Nikola je zauzeo odlično četvrto mesto, Andrija Marković je bio deveti, a Petar Klakor deseti.
I ova regata je dio priprema crnogorskih jedirličara za Olimpijske igre u Los Anđelesu.
Na YouTube kanalu Društva za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru danas je objavljeno je 10 video-prezentacija posvećenih različitim vrstama i aspektima odjevnog nasljeđa Paštrovića. Prezentacije su urađene krajem decembra prošle godine od strane kreativne agencije MM Digiral d. o. o. Budva i namijenje su širem krugu korisnika.
U pitanju su zapravo fotografije raznoraznog odjevnog nasljeđa i replika nošnji uglavnom usnimljene 2024. godine prilikom terenskog istraživanja u Paštrovićima i u institucijama kulture, sada prilagođene video formatu. Stoga se najveći dio ovih fotografija našao i u našoj najnovijoj monografskoj publikaciji „Paštrovići: baština i scena“, kojoj se može pristupiti klikom ovdje, odnosno u katalogu izložbe fotografija „Paštrovići na sceni: XX vijek“, koja je dostupna ovdje. Na taj način sakupljeni materijal želimo da dodatno učinimo vidljivim kako stručnoj tako i najširoj javnosti, ne bi li ova vrijedna građa bila dodatno popularisana i dostupna svima koje data tematika interesuje, a naročito budućim istraživačima.
Prezentacije su nastale kao svojevrsni dodatak projektu „Rekonstrukcija i revitalizacija tradicionalnih igara/plesova, muzike i nošnji Paštrovića“ (jer inicijalno nije bila planirana njihova izrada) koji je tokom 2024. sprovodilo Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ u partnerstvu sa Centrom za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP iz Kolašina i Ženskom vokalnom grupom „Harmonija“ iz Budve, uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore putem Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblastima kulture i umjetnosti „Kultura spaja: od amatera do profesionalaca“ 2023. godine.
Uporni, ali i i vrlo vješti ribolovac Nikola Krešić ima priču koja kada ju poslušate podsjeća na legendarni lov kapetana Ahaba u Moby Dicku, uz tu razliku što je ovaj “lov na licu” završio povoljno po našeg smjelog ribara.
– Već sam je dva dana po kanalu ganjao voblerima od 50 – 60 grama i nikako je uloviti. Čekam ja nju, a ona neće doći, prekjučer sam krenuo na panulu, no ona opet nikako prići. Na kraju sam se odlučio isprobati Yo Zuri varalicu i ponovno krenuo na panulu što je na kraju i presudilo – kaže nam sretni i spretni Nikola.
Licu je dakle danima pratio po Neumskom zalivu i pokušavao nadmudriti. Pobjednički potez bio je onaj kada je nakon kruženja oko lice odlučio promijeniti kretanje i presjeći “krug”. Baš tada “lica je pala!”
Kaže da je vozio dosta brzo i tvrdi nam kako je ključno bilo to što je odmah čim ju je uhvatio uspio brodom krenuti unatrag.
– Mašinica je bila stegnuta do kraja, krenuo sam brodom malo unatrag i onda je počela pat pozicija koja je trajala barem pola sata, lica je cijelo vrijeme išla dolje prema dnu. Štap je moram priznati odlično odradio posao, ali sam svejedno cijelo to vrijeme bio sam na brodu što mi je otežavalo stvar. Naposljetku je prijatelj na dasci za surfanje doveslao do mene i skupa smo izvlačenje priveli kraju te savladali licu. Cijelo me vrijeme “prao” adrenalin pa mi je teško reći vam koliko je “borba” trajala, no vjerojatno negdje do sat vremena. Ovo mu, otkriva, nije prva lica, ljetos je “pala” jedna od 15 kilograma, ali ova je dva puta veća!
Čestitke Nikoli, i naravno prijatelju koji mu je pomogao u ključnim trenutcima.
Američki predsjednik Donald Trump je zaprijetio da će nametnuti carine Europskoj uniji i rekao da njegova administracija raspravlja o kaznenoj carini od deset posto na kineski uvoz jer se fentanil šalje iz Kine u SAD preko Meksika i Kanade.
Trump je najnovije prijetnje carinama iznio u obraćanju novinarima u Bijeloj kući dan nakon preuzimanja dužnosti. On nije odmah uveo carine kao što je obećavao tijekom predizborne kampanje. Financijska tržišta nakratko su odahnula u utorak, ali njegova nova izjava potvrđuje Trumpovu dugogodišnju želju za sveobuhvatnijim carinama za Kanadu i Meksiko, kao i za Kinu i EU. Trump je rekao da EU i druge zemlje imaju problematične trgovinske suficite sa Sjedinjenim Državama.
“Europska unija je vrlo, vrlo loša prema nama”, rekao je. “Dakle, oni će biti obuhvaćeni carinama. To je jedini način… da dobijete pošteni (odnos).”
Trump je rekao da razmatra uvođenje carina od 25 posto Kanadi i Meksiku od 1. veljače osim ako ne zaustave krijumčarenje ilegalnih migranata i fentanila preko američkih granica, uključujući prekursore kemikalija iz Kine. Trump je potvrdio da razmatra kaznene carine od deset posto na kineski uvoz.
Trgovinski savjetnik Bijele kuće Peter Navarro rekao je za CNBC da je Trumpova prijetnja carinama Kanadi i Meksiku pritisak na dvije zemlje da zaustave ulazak ilegalnih migranata i droga u SAD.
“Razlog zašto on razmatra 25 i deset (posto), ili što god bude, za Kanadu, Meksiko i Kinu je taj što 300 Amerikanaca umire svaki dan” od predoziranja fentanilom, rekao je Navarro.
Trump je potpisao opsežni trgovinski memorandum nalažući federalnim agencijama da završe sveobuhvatne analize niza trgovinskih pitanja do 1. travnja. To uključuje analize trgovinskih deficita SAD-a, nepoštene trgovinske prakse i valutnih manipulacija partnerskih zemalja, uključujući Kinu.
Sankcije Putinu
Također, rekao je da će vjerojatno uvesti sankcije Rusiji ako ruski predsjednik Vladimir Putin odbije pregovarati o okončanju rata u Ukrajini. Nije iznio detalje o mogućim dodatnim sankcijama. Sjedinjene Države već su oštro sankcionirale Rusiju zbog invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Trump je rekao da njegova administracija također razmatra pitanje slanja oružja Ukrajini, dodajući da bi Europska unija trebala učiniti više kako bi podržala Ukrajinu, plaćati više i izjednačiti se s izdacima.
“Razgovaramo s (ukrajinskim predsjednikom Volodimirom) Zelenskim, vrlo brzo ćemo razgovarati s predsjednikom Putinom”, rekao je Trump. “Razmotrit ćemo to”.
Trump je rekao da je izvršio pritisak na kineskog predsjednika Xi Jinpinga da pozove na intervenciju kako bi se zaustavio rat u Ukrajini.
“Nije puno učinio na tome. Ima veliku… moć, kao što mi imamo veliku moć. Rekao sam, ‘Trebali biste to riješiti.’ Raspravljali smo o tome.”
U Srbiji je danas dan žalosti zbog tragedije u Domu za smještaj odraslih i starijih u beogradskoj opštini Barajevo, gdje je u požaru smrtno stradalo osam osoba.
Jučerašnja sjednica vlade počela je minutom šutnje za stradale u požaru koji je u ponedjeljak izbio u staračkom domu.
U požaru je stradalo osam, a povrijeđeno sedam osoba. Zakonom je predviđeno da se dan žalosti proglašava, između ostalog, zbog naročito teške nesreće koja za posljedicu ima smrt, ranjavanje ili teško oštećenje zdravlja većeg broja ljudi ili u slučaju smrti visoko pozicioniranog državnog funkcionera.
Na Dan žalosti zastave se spuštaju na pola jarbola ili pola koplja. Za vrijeme dana žalosti zabranjeno je održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mjestima.
Muzeji, pozorišta, bioskopi, organizacije koje imaju muzičko-scenske programe, arhive i druge ustanove u oblasti kulture obavezni su da svoje programe prilagode danu žalosti.
Opština Kotor je trenutno u potpunoj finansijskoj blokadi, sva plaćanja iz budžeta su stopirana od prvog januara i zaposleni na vrijeme neće dobiti januarsku platu.
Za “Vijesti” je ovo kazao nosilac liste koalicije Demokrata i Pokreta Evropa sad (PES) Vladimir Jokić koji je bio predsjednik Opštine do održavanja izbora u tom gradu prošle godine.
U Kotoru su 29. septembra prošle godine održani lokalni izbori, ali zbog prigovora u vezi sa dva biračka mjesta, konačni rezultati još nijesu proglašeni, nova vlast nije uspostavljena, niti je usvojen budžet za ovu godinu, kao ni odluka o privremenom finansiranju.
Jokić je 11. oktobra lani podnio Ustavnom sudu dvije žalbe zbog pat pozicije koja je postojala u kotorskoj izbornoj komisiji.
Ustavni sud, međutim, 24. oktobra nije donio odluku o Jokićevim žalbama, jer je rezultat glasanja bio 3:3. Iz Ustavnog suda su u saopštenju pojasnili da je troje sudija zauzelo stav da imaju ovlašćenje da izborni spor ispitaju u suštini, dok ih je troje smatralo da je izborni postupak strogo formalni i da treba da ispitaju samo procesne nepravilnosti u radu nadležne izborne komisije.
Jokić je krajem oktobra prošle godine povukao ustavne žabe da bi se okončao izborni proces.
Vladimir Jokić
I Demokratska partija socijalista (DPS) žalila se u novembru prošle godine Ustavnom sudu na odluku Državne izborne komisije (DIK) da odbije njihov prigovor u vezi sa izborima na dva biračka mjesta u Kotoru. O ovome Ustavni sud još nije odlučio.
“Opština Kotor je trenutno u potpunoj finansijskoj blokadi, što je uzrokovano političkom i institucionalnom blokadom. Nije usvojena ni odluka o privremenom finansiranju, kao ni odluku o budžetu opštine, te samim tim od 1. 1. ne može se isplatiti ni jedan jedini euro sa opštinskog računa. Činjenica da od 30. 10. opština nema predsjednika dovela je do toga da nema ni zakonski ovlašćenog predlagača ovih odluka. Posljedice su i više nego ozbiljne i zabrinjavajuće. Naime, svaki dan ovakvog stanja košta opštinu određene kamate i sredstva prinudnog izvršenja. Pored toga, najvredniji resurs, a to je vrijeme, se nepovratno gubi. Priprema sezone, donošenje investicionih planova, kašnjenje u svemu će imati dugoročne posljedice. Sudbine ljudi koji žive od zarada će biti ugrožene, mnogi od njih su kreditno zaduženi, zavise samo od isplate zarada. Situacija će ubrzo postati alarmantna”, istakao je Jokić.
Rješenje na političkom terenu
Prema njegovim riječima, trenutna situacija je takva da je jedino rješenje na političkom terenu.
“Kako je trenutna blokada nastala u procesu odlučivanja pred Ustavnim sudom po žalbi DPS, tu je i rješenje: ili da se izabere novi sudija Ustavnog suda i donese konačna odluka po žalbi, što DPS opstruira u državnoj skupštini ili da DPS povuče ustavnu žalbu, što sam ja uradio u istovjetnoj situaciji, a što oni ne žele da urade. Njihovo ponašanje je samo potvrda onoga što je i najavio njihov predsjednik Danijel Živković, da će praviti institucionalni haos u svakoj opštini, a Kotor je najdrastičniji primjer. Njihovo ponašanje se svodi na pravilo – može samo kako nama odgovara i nikako drugačije. Kada blokiraju Opštinsku izbornu komisiju i Državna izborna komsija odluči u njihovu korist, onda je to pravilno, a kada se institucije odblokiraju i odluče u meritumu onda nastaju blokade. Kako je na terenu politike nastao problem, na terenu politike će biti i razrješenje”, naglasio je Jokić.
On je naveo da je zaposlenima u Opštini isplaćena decembarska zarada krajem decembra, kako bi se koliko toliko preduprijedilo stanje koje je sada nastalo.
“Januarska zarada će sigurno kasniti, kao i sve druge isplate, do donošenja odluke o privremenom finansiranju ili odluke o budžetu.Trenutno se na računima opštine nalazi negdje oko 3,5 miliona eura, od kojih je oko 1,5 miliona operativno, odnosno nisu namjenska sredstva”, rekao je Jokić.
Prema preliminarnim rezultatima izbora održanih 29. septembra, DPS i koalicija PES-Demokrate osvojili su po deset mandata, savez “Za budućnost Kotora”, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret po mandat.
Kotorski parlament ima 33 odbornička mjesta, što znači da je za formiranje vlasti potrebno najmanje 17 glasova.
Rekordni budžet od 44 miliona i bez ikakvih dugovanja
Budžet za 2024. godinu je iznosio nešto iznad 44 miliona eura, dok nacrt budžeta za 2025. godinu još uvijek nije, kaže Jokić, iz poznatih razloga zvanično izrađen.
“Kada sam preuzeo rukovođenje gradom 2017. godine, budžet Opštine je bio 19 miliona eura. 2019. sam smijenjen u junu, a na računima ostavio 5,5 miliona eura i nula eura duga. Godinu i dva mjeseca je trebalo DPS-u da sa ta cifre dođe do toga da kada sam u oktobru 2020. opet preuzeo rukovođenje na računima nađem 300 hiljada eura i tri miliona duga. Nakon četiri godine Kotor ima najveći budžet u istoriji, realizaciju kapitalnog budžeta od preko 90%, nema nikakvih dugovanja i na računima ima neraspoređene milionske iznose. Ove činjenice najbolje govore o ekonomsko-finansijskoj strani rukovođenja gradom”, istakao je Jokić.
