Organizacioni odbor Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2026.g. poziva sve zainteresovane karnevalske grupe i pojedince da se prijave i podnesu zahtjev za novčanu nadoknadu za izradu maski.
U zahtjevu je potrebno navesti:
– naziv karnevalske grupe (pojedinca)
– naziv maske
– broj članova grupe
– opis maske
– broj žiro računa i kontakt telefon odgovornog lica.
Za grupne maske JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor obezbjediće pomoć u iznosu do 400,00 eura (pod grupnom maskom podrazumjeva se 6+ članova) a za pojedinačne maske biće izdvojeno 40 eura po osobi.
Zahtjevi se mogu predati u prostorijama Kulturnog centra svakog radnog dana od 9 do 14 sati ili na mail kult.c.kotor@hotmail.com, nakasnije do 26.decembra tekuće godine.
Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija, uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.
Opština Tivat i ove je godine podržala preduzetnice iz Tivta na osnovu Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu za 2025. godinu , sprovedenog od strane opštinskog Sekretarijata za privredu. Ukupan budžet za ovu namjenu u 2025. godini iznosio je 50.000€ i konkursom je raspodijeljen za 11 biznis planova.
Na osnovu utvrđenih kriterijuma, vrjednovanja i ocjene biznis planova, Komisija za raspodjelu sredstava je odlučila da sredstva dodijeli sljedećim podnosiocima zahtjeva:
Predsjednik opštine Željko Komnenović danas je potpisao ugovore sa dobitnicama sredstava. Čestitajući im na uspjehu, istakao je da je “dobro da tivatski preduzetnici, a posebno žene imaju sve više privrednih inicijativa koje se poklapaju sa razvojnim putem grada. Ono što posebno raduje je raznovrsnost biznis ideja, kao i broj dobitnica sredstava koji iz godine u godinu raste, potvrđujući značaj ovog vida podrške.”
Predsjednica komisije i menadžerka opštine Ivona Petrović pohvalila je kvalitet pristiglih biznis planova i podsjetila da je budžetom za 2026. godinu, predviđeno značajno uvećanje ove linije sa trenutnih 50.000€ na 70.000€. Ona je pozvala sve preduzetnice da nastavljaju da konkurišu, ističući da su im vrata Opštine, ali i tivatskog Biznis info centra uvijek otvorena. “U narednoj godini pokrećemo i novu uslugu mentorstva koju smo, osluškujući potrebe privrede, uvrstili u plan za 2026. Tivatski privrednici, pored finansijske, sada mogu računati i na stručnu, savjetodavnu podršku Sekretarijata za privredu, gdje će uz vođstvo sertifikovanih mentora moći da prođu kroz sve faze razvoja preduzeća i sprovođenja kvalitetnih biznis planova.”
Aparati za vaganje koji će biti postavljeni, kako je najavljeno, na deset mjesta uz obalu neće biti od koristi za komercijalni ribolov, kazao je Marko Kise, predstavnik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe.
Kako je objasnio, vage, koje će biti postavljene u Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Budvi, Baru i Ulcinju, nisu za ribolov koji se obavlja kočama (plivarice, potezači, parangali, zalov tuna), već za obalni ulov.
Očekuje se da će vage, za koje je izdvojeno 586.850 eura, do kraja godine biti povezane na elektro i vodovodnu mrežu, a treba da posluže za elektronsku evidenciju ulova ribe.
– Ko će mjeriti tu ribu kad mi sa kočama i brodovima za izlov nemamo vezove u većini gradskih luka, prije svega u Boki kotorskoj? – pita se Kise, uz napomenu da to nije jedini problem koji ribari imaju.
Kako je istakao, za upotrebu vaga neophodne su, prije svega, ribarske luke i vezovi, kao uslov da, pored aparata za mjerenje, imamo i ostale kapacitete logistike za ribarstvo – hladnjače, magacine, mašine za led.
Kise podsjeća da još uvijek nije osnovana međuresorna radna grupa, čije formiranje je dogovoreno sa ministrom poljoprivrede u septembru, sa zadatkom da se ribari i predstavnici nekoliko ministarstava dogovore kako riješiti nagomilane probleme riberske ekonomije u Crnoj Gori.
Kako je kazao, Ministarstvo finansija još nije delegiralo svog predstavnika za tu radnu grupu, što je bio razlog za zastoj u formiranju tog međuresornog tijela i prošlog mjeseca, kako je “Danu” tada saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i vodoprivrede.
– Ribari nisu bili ni dio prezentacije poglavlja 13 – ribarstvo u Baru, na šta je ukazao i predstavnik Ministarstva evropskih poslova. I pored toga, do danas niko od predstavnika Ministarstva evropskih poslova nije kontaktirao naše legitimne predstavnike da se problemi pokušaju riješiti na nivou Crne Gore – rekao je Kise.
Koča – foto pomorac.net
Upitan kako komentariše to da se očekuje da Crna Gora uskoro zatvori pet poglavlja, među kojima i poglavlje 13, on je kazao da je država možda ispunila sve preduslove koje zahtijeva EU, ali nije riješila nijedan problem koji bi olakšao poslovanje ribara.
– Svrha obavještavanja ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera o našim problemima je da EU prije zatvaranja poglavlja 13 upozori državu Crnu Goru da probleme u ribarstvu mora riješiti u skladu sa evropskim pravilima. Očekujemo da će Evropski parlament prepoznati naše probleme i da će zahtijevati da država Crna Gora prvo riješi probleme ribara, pa da tek onda zatvori poglavlje 13 – rekao je Kise.
On smatra da su svi – i ribari i nadležni resori – na zajedničkom zadatku: da se svi problemi riješe da bismo se što spremniji suočili sa većom konkurencijom i pravilima koje će nam nametnuti tržište EU.
EU obaviještena o propustima
Ribari od države ne traže ništa više od onoga što imaju ribari u zemljama EU. Problemi koje mi imamo odavno su riješeni u zemljama EU, ističe Kise.
– Mi smo o propustima obavijestili i Delegaciju EU u Crnoj Gori i komesarku EU za proširenje Martu Kos, Evropski parlamen, evropskog ombudsmana i evropskog komesara za ribarstvo Kostasa Kadisa, a na kraju i evroposlanika Tonina Piculu – rekao je Kise.
Nada se da Crna Gora za EU nije bitna samo zbog obale i morske teritorije koju posjeduje, već kao zemlja u kojoj se prije svega rješavaju problemi, poštuju interesi građana i zakonski propisi usklađeni sa normama EU.
Prednost pri dodjeli sredstava iz opštinskog budžeta da se da djeci sa smetnjama u razvoju i porodicama sa OSI, a da se prethodno “pretresu” sva dosadašnja rješenja o invaliditetu, naglasak je učesnika žive diskusije u hotelu “Vardar”.
Kako bi olakšale donošenje Lokalnog akcionog plana za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom (LAPU) za period od 2026. do 2028. godine, poslenice Inicijative mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) su organizovale javnu tribinu o položaju OSI u Kotoru, koja je održana na Međunarodni dan ljudskih prava, u srijedu, 10. decembra u hotelu “Vardar”.
Lokalni plan se odnosi na podizanje svijesti javnosti o ovoj temi, pristupačnost fizičkog okruženja i informisanje, socijalnu i dječiju zaštitu, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, zapošljavanje, kulturu i sport, te međusektorsku saradnju i institucionalnu koordinaciju, o čemu se detaljno razgovaralo. ispred I MI Boke, u ime izvršne direktorke Miroslave Ivanovi,ć predlog LAPI predstavile su Tamara Vuković i Mihaela Moškov.
Pored članova Udruženja paraplegičara u diskusiji su učestvovali i predstavnici Udruženja osoba sa smetnjama u sluhu i govoru, zainteresovani pojedinci- lično osobe sa invaliditetom i članovi njihovih porodica, koji su svojim komentarima dali posebnu dinamiku tribini, kao i predstavnice Doma zdravlja, Komunalne policije, Luke Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Savjeta za unapređenje prava OSI. Izostalo je učešće poslenika Centra za socijalni rad, Zaštitnika ljudskih prava, predstavnika Ministarstva rada i socijalnog staranja, koji su uredno pozvani.
Sa tribine o položaju OSI
Pravni vodič, informisanje, nerazumijevanje
Kako to i biva kad su živi susreti ljudi u pitanju, mnogi su iznijeli svoja lična iskustva, poteškoće u ostvarivanju potreba kao OSI ili kao njihovi staratelji, te su se na tribini ukrstila različita viđenja korisnika i donosioca odluka. Na vidjelo je izašla i nedovoljna informisanost OSI u vezi usluga koje im zajednica nudi u domenu mogućnosti za artikulisanje i ostvarivanje njihovih prava, te je predložena izrada “pravnog vodiča” u vezi s tim. Neki od ovih osoba ne koriste internet i društvene mreže. Iznešen je zahtjev da se način informisanja prilagodi poimanju stvarnosti gluvih i nagluvih osoba, s obzirom da mnogo njih ne razumije titlovani tekst. Surdoaudiološkinja Olivera Gluščević objašnjava da ove osobe razumiju rečeno kada to prikažete gestom, ali napisanu riječ – teško, jer se često koriste njima nepoznate pozajmice i pojmovi.
Pretresanje validne dokumentacije, personalna podrška, pomoć u kući
Posebnu pažnju skrenuli su na potrebu formiranja registra osoba sa invaliditetom, kao i na uspostavljanje aktivnosti personalne asistencije, koju sa nestrpljenjem očekuje niz korisnika socijalne zaštite. Kao usluga podrške za život u zajednici, nju odobrava CSR, a sufinansira je lokalna samouprava preko ustanova/organizacija koje su za tu uslugu licencirane. Jedna od takvih je i Inicijativa mladih sa invaliditetom Boke (I MI Boke).
Kroz razgovor se došlo do zaključka da je potrebno napraviti reviziju dokumentacije svih dosadašnjih korisnika socijalnih primanja po osnovu invaliditeta, s obzirom da, kako je ocijenjeno, ima mnogo “zdravih” koji ih koriste na uštrb onih kojima je to zaista potrebno. Rečeno je da djeca i mladi kao najosjetljivija grupa, treba da imaju prednost u svim aktivnostima vezanim za izdvajanja iz opštinskog budžeta, iz koga se zvanično za potrebe OSI izdvaja 0,01 odsto novca. Među učesnicima se mogla čuti i opaska da ta sredstva “ne dolaze na pravo mjesto, jer se zbog silne papirologije rasprše na razne strane”.
Sa tribine o položaju OSI
Više novca za porodice OSI
-Mnogo se više novca izdvaja za neke manje važne stvari, zakon se izigrava, ali to se može prevenirati. Mi smo samo višak u ovom vremenu neoliberalnog kapitalizma. Ne treba sa našim problemima da se bave nevladine organizacije, time treba da se bavi Država, Vlada. Neka Opština donese odluku kojim bi se iz poreza izdvajao dio novca za najosjetljivije – djecu i mlade sa invaliditetom i za njihove porodice, čulo se u diskusiji.
Potreba za osnivanjem centra za boravak odraslih osoba sa smetnjama u razvoju odavno postoji, te je Opština Kotor prije tri godine obezbijedila plac i krenula sa izradom dokumentacije, ali realizacija ide sporo. Članovi porodica tih osoba su zabrinuti, jer su njihovi bližnji ”pušteni niz vodu”.
Zloupotreba parking mjesta za OSI
Učesnici tribine “pretresli su” i pojavu neregularnog parkiranja građana na parking-mjestima rezervisanim za OSI, uz predlog da Komunalna policija uvede obavezu obilaska tih mjesta i sankcionisanja prekršilaca; potreba za pojednostavljenjem nabavke “naljepnica” za OSI, kako za vozače, tako i za one koji to nisu; zvučna i svjetlosna signalizacija saobraćaja.
I MI Boke je u prethodnom periodu prikupila i analizirala podatke o (ne)poštovanju prava OSI u Kotoru, na osnovu čega je u izradi Nacrt Lokalnog akcionog plana u oblasti invaliditeta, koji će nakon Javne tribine biti upućen Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor na dalje postupanje.
-Nadamo se da će ovaj dokument postati osnova za sistemsko unapređenje standarda i prava osoba s invaliditetom u Kotoru, poručila je Tamara Vuković.
Planirano je da se kroz fokus grupe uz učešće OSI i predstavnika nadležnih ustanova/institucija, kroz besplatnu pravnu pomoć, prikupljanje i analizu podataka o nepoštovanju prava OSI, kroz javno zastupanje za unapređenje poštovanja njihovog prava i kampanje informisanja i podizanja svijesti o njihovim pravima, utiče na poboljšanje položaja OSI u Kotoru.
Prema najnovijem godišnjem izvješću UNCTAD-a, globalna trgovina je na putu da u ovoj godini dosegne povijesnih 35 bilijuna američkih dolara. Unatoč snažnim geopolitičkim napetostima i fragmentaciji svjetskog gospodarstva, rast ne jenjava, ali se jasno vidi da se trgovački i pomorski tokovi sve snažnije preusmjeravaju prema Istočnoj Aziji, Africi i takozvanim South-South rutama, piše Splash247.
UNCTAD procjenjuje da će svjetska trgovina u 2025. godini rasti oko 7 posto, što predstavlja dodatnih 2,2 bilijuna dolara novostvorene vrijednosti. Za pomorsku industriju posebno je važno da se rast u završnici godine temelji ponajprije na većem obujmu prijevoza, a ne na višim cijenama, što označava zaokret u odnosu na raniji inflacijski potaknuti rast.
Podaci pokazuju da je trgovina robom u trećem tromjesečju porasla gotovo 2 posto, dok su usluge ojačale za oko 4 posto. Iako se zamah u posljednjem tromjesečju usporava, trend ostaje pozitivan, uz očekivani pad cijena trgovane robe. To je signal koji brodari već osjećaju kroz stabilnije vozarine, ali i jaču konkurenciju među pravcima.
Istočna Azija potvrđuje status glavnog motora rasta, s povećanjem izvoza od 9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Posebno se ističe rast unutarregionalne trgovine, koja je skočila čak 10 posto, dodatno puneći azijske linije i feedere. Afrika također bilježi snažan zamah, s rastom uvoza od 10 posto i izvoza od 6 posto, dok South-South trgovina raste oko 8 posto, potvrđujući sve važniju ulogu tržišta u razvoju.
Industrijska proizvodnja i dalje nosi najveći teret rasta, predvođena elektronikom, koja je porasla 14 posto uslijed potražnje povezane s razvojem umjetne inteligencije. S druge strane, energetski i automobilski sektor bilježe pad, uz smanjenje tokova sirove nafte, LNG-a i ukupne globalne trgovine vozilima.
UNCTAD upozorava da se procesi friendshoringa i nearshoringa dodatno ubrzavaju, što mijenja prometne obrasce i učvršćuje lance opskrbe među politički usklađenim partnerima. U tom kontekstu, Kina sve izraženije preusmjerava izvoz s američkog tržišta prema Europi, Africi i regionalnim azijskim rutama, što potvrđuju i podaci o snažnom rastu kontejnerskih tokova na tim pravcima.
Iz perspektive pomorstva, brojke jasno govore da globalna trgovina nije samo oporavljena, već i temeljito preusmjerena. Kako industrija ulazi u 2026. godinu, nove rute, duža putovanja i rastuća uloga tržišta u nastajanju postaju ključni faktori koji će oblikovati buduću potražnju za brodovima i posadama.
Iz Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i investicije obavještavaju maslinare na teritoriji opštine Herceg Novog da su, u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju, u obavezi da prijave svako svoje stablo masline i upišu ga u Registar maslinara koji je u nadležnosti ovog sekretarijata.
Za svako stablo biće dodijeljen jedinstveni identifikacioni broj koji mora biti trajno i vidljivo označen na stablu. Registar, između ostalog, sadrži podatke o vrsti i starosti masline (ako su poznati), tačnoj lokaciji, vlasniku i korisniku stabla, kao i eventualnim ograničenjima ili posebnim režimima zaštite.
Shodno zakonskim obavezama, svi maslinari u Herceg Novom dužni su da podnesu zahtjev za registraciju stabala maslina radi sprovođenja popisa.
Zahtjevi se podnose u Sekretarijatu za turizam, ekonomski razvoj i investicije. Podnosioci zahtjeva odgovorni su za tačnost dostavljenih podataka.
Za dodatne informacije, građani se mogu obratiti Sekretarijatu na broj telefona 031 321 052 ili putem e-mail adrese: dragica.nedovic@hercegnovi.me
Zahtjev možete preuzeti OVDJE
Dubrovačka policija izvijestila je u utorak da istražuje novi slučaj prijevare u trgovanju kriptovalutama u kojem je starija žena uplatila 573.000 eura lažnom brokeru koji ju je uvjerio da će u kratkom roku dobiti visoki povrat ulaganja.
Žrtvu s područja Dubrovačko-neretvanske županije u proljeće ove godine kontaktirao je nepoznati muškarac predstavljajući se kao predstavnik investicijskog trgovačkog društva iz Londona.
“Dovodeći je u zabludu da je licencirani broker i da će dobiti visoki povrat svojih ulaganja u kratko vrijeme, slijedeći njegove upute, oštećena je na više bankovnih računa i kripto digitalnih platformi uplatila 573.000, 00 eura u osamnaest transakcija”, priopćila je policija.
Nakon što je prevarant od nje tražio dodatne uplate na ime poreza i drugih troškova, dio kojih je platila, a ‘zarađeni’ iznos joj nije isplaćen, shvatila je da je prevarena i cijeli slučaj prijavila policiji.
U policiji kažu da utvrđuju okolnosti događaja i tragaju za počiniteljima te pozivaju građane na oprez kako ne bi postali žrtve investicijskih prijevara.
“Osim što je samo ulaganje u kriptovalute rizično, postoji opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada. Budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani financijski savjet prije nego što nekom date ili uložite novac”, navode u priopćenju.
MOSKVA – Ruska državna novinska agencija TASS u srijedu je prenijela podatke objavljene na internetskoj stranici ruskog ministarstva financija, prema kojima su prihodi saveznog proračuna od naftnog i plinskog sektora iznosili 8,03 bilijuna rubalja, odnosno 104,6 milijardi dolara u razdoblju od siječnja do studenoga ove godine, što je 22,4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
“Prihodi od nafte i plina iznosili su ukupno 8,029 milijardi rubalja, što je manje od pokazatelja u istom razdoblju prošle godine (za 22,4 posto godišnje), uglavnom kao posljedica pada prosječne cijene nafte. Prihodi od nafte i plina ostvareni u razdoblju od siječnja do studenoga ove godine na razini su iznad njihove bazične veličine, ali postoje rizici njihova pada zbog pada cijena”, istaknulo je ministarstvo u, barem u formi u kojoj je to prenio TASS, šturoj objavi koju prenosi Jutarnji list.
Akumuliranje dodatnih prihoda od nafte i plina tijekom razdoblja povoljnog cjenovnog okruženja i korištenje sredstava Nacionalnog fonda za bogatstvo (NWF) za pokrivanje manjka prihoda od nafte i plina u skladu s parametrima fiskalnog pravila osiguravaju imunost proračunskog sustava na fluktuacije u priljevu prihoda od nafte i plina, dodalo je ministarstvo.
No, iza ovako šture i neupadljive objave stoji šira analiza stanja Bloomberga – koji se poziva na podatke Argus Media, neovisnog pružatelja referentnih vrijednosti cijena energije i roba – objavljena u utorak, prema kojoj su cijene ruskih pošiljki sirove nafte iz luka na Crnom moru i Pacifiku pale na najnižu razinu od početka invazije punog opsega na Ukrajinu krajem veljače 2022. godine, kako prenosi ruski nezavisni The Moscow Times.
Pad cijena zbog gomilanja nafte na moru
Glavna ruska izvozna mješavina sirove nafte Urals, prema ovim podacima, prodavana je po prosječnoj cijeni od 38,28 dolara po barelu u Novorosijsku tijekom tjedna zaključno s nedjeljom, što je pad od 2,80 dolara u odnosu na tjedan prije. U baltičkim lukama cijene Uralsa pale su za 2,40 dolara na 41,16 dolara po barelu. ESPO nafta, koja se izvozi iz ruskih pacifičkih luka u Kinu, pala je za 1,60 dolara tijekom tjedna na 52,36 dolara po barelu.
Raubal očekuje da bi se količine eventualno mogle oporaviti nakon uspostave novih ruta opskrbe i kanala plaćanja te kada ruski proizvođači izgrade mrežu posrednika kako bi smanjili rizik od sankcija. Ipak, popusti na rusku naftu veći od 20 dolara po barelu vjerojatno će se zadržati ili čak povećati u skoroj budućnosti.
Kako navodi Bloomberg, Rusija utovaruje svoju naftu na tankere rekordnom brzinom, a te nerealizirane pošiljke koje se gomilaju na moru snažno snižavaju cijenu i potkopavaju kremaljsku sposobnost financiranja rata u Ukrajini.
Snažan rast izvoza
Dok je ruski izvoz sirove nafte snažno rastao drugi tjedan zaredom, istovar tog tereta pokazuje se kao veliki izazov. To, u kombinaciji s duljim putovanjima zbog preusmjeravanja brodova prema Kini umjesto prema Indiji, dovelo je do 28-postotnog rasta ruskih zaliha na moru od kraja kolovoza. Rezultat je najviša razina viška ruske nafte koja se prevozi morskim putem u posljednje dvije i pol godine, što je jedan od faktora koji izvršava pritisak na cijene i smanjuje prihode Moskve.
Prosječni popust Uralsa u odnosu na globalni cjenovni referentni standard, sirovu naftu Brent, dosegao je 25,80 dolara po barelu, približavajući se povijesnim rekordima. Bloomberg ističe da je popust više nego dvostruko veći nego prije nedavnog uvođenja američkih sankcija za Rosnjeft i Lukoil.
Iako rafinerije u Indiji i Kini, koje čine 90 posto ruskog izvoza nafte, zbog tih sankcija počinju otkazivati dio ruskih pošiljki, isporuke iz luka i dalje teku. Izvoz se čak povećao u prvom tjednu prosinca s 3,94 milijuna na 4,24 milijuna barela dnevno.
No, dodatnih 20 milijuna barela nalazi se u tankerima koji su u posljednja dva tjedna postali plutajuća skladišta. Ukupna količina ruske nafte koja se gomila na moru sada je dosegnula rekordnih 180 milijuna barela. Sankcije administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa mogle bi Rusiji uzrokovati gubitak od 1,2 do 1,4 milijuna barela dnevno izvoza u nadolazećim mjesecima, prema analitičaru konzultantsko-analitičke kompanije Kpler, Johannesu Raubalu. Više od polovice te količine (800.000 barela dnevno) dolazi iz Indije, 300.000 do 400.000 barela dnevno iz Kine te 180.000 iz Turske.
Predsjednici tri bokeljske opštine potpisali su Memorandum o saradnji na pripremi i izradi lokalnih planskih dokumenata za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi.
Ovim aktom definisano je da će poslove planiranja prostora za sva tri grada ubuduće obavljati Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, shodno odredbama novog Zakona o uređenje prostora.
Lokalne uprave Herceg Novog, Kotora i Tivta odlučile su da posao planiranja povjere jednoj Agenciji, procjenjujući da je to ekonomičan, praktičan i efikasan način obavljanja poslova iz domena planiranja prostora, posebno imajući u vidu da sva tri grada dijele specifično, zalivsko prirodno i geografsko okruženje.
Zajednička komunalna infrastruktura, kao i prirodno kulturno-istorijsko područje koje je pod UNESCO zaštitom, ide u prilog odluke Stevana Katića, Vladimira Jokića i Željka Komnenovića, da se prostor Boke planira iz jednog centra, u koordinaciji i saradnji sve tri opštine.
Memorandumom je definisano koje pripremne poslove iz ovog domena će obavljati jedinice lokalnih uprava, a koje Agencija, kao obrađivač plana.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog osnovana je 2006. godine, a njeno funkcionisanje usklađeno je sa novim zakonskim regulativama odlukama hercegnovske Skupštine opštine. Na poslovima planiranja prostora i projektovanja angažovano je pet planera, dok će biti uposleno još dvoje koji su stekli uslove za licencu i čekaju njeno izdavanje, kao i 16 inženjera različitih profila: arhitektura, građevinarstvo, saobraćaj, hortikultura, elektroinženjerstvo.
Gradska galerija Kotor priprema još jednu likovnu manifestaciju. Kotorskoj likovnoj publici, ovoga puta predstaviće se akademska slikarka Daliborka Kordić sa multimedijalnom prezentacijom “SVJETOVI II – The Orbs”.
Daliborka Kordić je rođena 1972. godine u Kotoru. Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1996. godine, u klasi profesora Dragana Karadžića. Živi i radi u Kotoru.
SAMOSTALNE IZLOŽBE :
1993. Izložba slika, Galerija Kulturnog centra, Kotor
2000. Izložba slika, Galerija Kulturnog centra, Kotor
2007. Multimedijalna prezentacija „ULAZAK U CRTEŽ“ – Gradska galerija Kotor
2008. Multimedijalna prezentacija „ULAZAK U CRTEŽ“ – Galerija ,,Centar››, Podgorica
2008. Multimedijalna prezentacija „ENERGIJA“ – Gradska galerija Kotor
2010. Multimedijalna prezentacija „THE READ ROAD“ – Gradska galerija Kotor
2012. Multimedijalna prezentacija ’TARGET’ – Gradska galerija Kotor
2012.Crteži u boji,izložbeni prostor Sv. Klare, Dubrovnik.
2013. Crtezi u boji,Galerija „Montenegrina“ Rijeka
2013.Multimedijalna –prezentacija „KAVEZ“ – Gradska galerija KOTOR
2013.Multimedijalna –prezentacija „TARGET“ – Galerija Centar –Podgorica
2013. Multimedijalna – prezentacija „(NE)KONFISKOVANA INTIMA“ – Gradska Galerija Kotor
2013. Crteži u boji – Nacionalna čitaonica Novi Vinodolski
2014. Multimedijalna prezentacija “BEYOND” – konoba ATRIUM,Kotor
2014. Izloba slika – Galerija ,,Vitomir Srbljanović››, Pljevlja
2014. Multimedijalna prezentacija “CORPO – MENTE” Gradska galerija Kotor
2014. Izlozba slika – Galerija “FORUM” Niksic
2015. Izlozba slika – Porto Montenegro,Tivat
2015. Multimedijalna – prezentacija „OB-SESSION“ Galerija Solidarnosti,Kotor
2015. Izložba slika – Galerija Hotela „The Queen OfMontenegro,Bečići
2015. Performans „ OB – SESSION“ Open Air Art Gallery, Budva
2016. Izložba crteža – Gradska galerija Kotor
2022. Multimedijalna – prezentacija “THE STAR PEOPLE” Gradska galerija Kotor
2023. Multimedijalna – prezentacija “3” Gradska galerija Kotor
2024. Multimedijalna . prezentacija „SVJETOVI“ Gradska galerija Kotor
VAŽNIJE KOLEKTIVNE IZLOŽBE :
1997. Izložba studenata FLU, Cetinje – Umjetnički paviljon, Podgorica
Učesnik tradicionalne izložbe “Kotorski Likovni Umjetnici“ od 2006. do danas.
2007. Kotorski Likovni Umjetnici – Galerija ,,Vitomir Srbljanović››, Pljevlja
Izlagala je na 41. i 43. Hercegnovskom Zimskom Salonu.
2013 – 2017. Savremena Crnogorska Likovna Scena „Mali format“ JU „Muzeji,Galerija i Biblioteka, Budva
2013. Međunarodna kolektivna izložba HUMAN RIGHTS#MIGRANTES, ITALY
Dobitnik je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru tokom 2007. 2013. 2015. 2021. i 2023. godine.
Izložba je zakazana za četvtrak, 11.decembar 2025. godine u 19.00 sati.
