Adaptirane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Kotoru i Tivtu biće svečano otvorene u srijedu 5. februara. Presijecanje vrpce i obilazak jedinice u Kotoru počeće u 10, dok će jedinica u Tivtu biti otvorena u 12 sati.
Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Kotoru iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore izdvojene su 73.000 eura. Medicinska oprema u vrijednosti od 34.000 eura nabavljena je iz sopstvenih sredstava Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Ukupna vrijednost radova iznosi 107.000 eura.
Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Tivtu iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore opredijeljene su 73.000 eura. Opština Tivat donirala je 10.000 eura, dok je Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore iz sopstvenih sredstava izdvojio 24.000 eura za kupovinu medicinske opreme. Ukupna vrijednost radova iznosi 107.000 eura.
Kako je najavljeno iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, svečanom otvaranju jedinica prisustvovaće državna sekretarka Ministarstva zdravlja Crne Gore mr Mirjana Vlahović Andrijašević, direktor Zavoda dr Vuk Niković, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić, dok će otvaranju HMP Tivat prisustvovati i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Opština Tivat nastaviće da i u ovoj godini ulaže značajna sredstva u uređenje i opremanje zaštićenog objekta prirode – Velikog gradskog parka.
Privedena je kraju akcija sadnje ukupno 110 novih velikih sadnica više vrsta drveća, za čiju je nabavku lokalna uprava nedavno izdvojila više od 41.000 eura, a još jedna slična akcija obnove dendroflore parka planirana je do kraja ove godine.
U novom Planu javnih nabavki za 2025. predviđeno je da se za izgradnju ograde duž zapadne i sjeverne strane Velikog gradskog parka izdvoji 150.000 eura, dok je za obnovu kolonade stubova koji su nekada krasili glavnu promenadu u parku, planirano 91.000 eura. Za nabavku novih i obnovu postojećih dvojezičnih informativnih tabli za markaciju stabala i memorijalnih obilježja u parku predviđeno je 2.000 eura, dok će izrada GIS baze podataka o parkovskoj dendroflori koštati 10.000 eura.
Gradski park Tivat
Iako se to formalno ne ubraja u ulaganja u sam park, Opština će uskoro realizovati i projekat rekonstrukcije nekadašnjeg otvorenog sportskog terena kod zgrade Doma zdravlja u parku, a na kojem će biti postavljena balon hala. Za izgradnju i opremanje tog objekta prošle nedjelje je, kao najpovoljnija na tenderu, izabrana ponuda kompanije “AG Infoplan” iz Nikšića, vrijedna 246.000 eura bez PDV-a.
Lokalna uprava je uz to prošle godine, shodno Planu upravljanja spomenikom prirode za period do 2026. godine, već realizovala nekoliko većih ulaganja u parku: rekonstruisana je postojeća i postavljena nova javna rasvjeta ukupne vrijednosti 205.000 eura, ugrađen automatski sistem zalivanja biljaka na prostoru površine preko 19.000 kvadrata za šta je izdvojeno 81.628 eura, dok je betonski zid na ivici glavne šetne staze, pored stadiona FK Arsenal, uklonjen i postavljena je metalna ograda po uzoru na postojeću na drugim djelovima parka.
Veliki gradski park u Tivtu je jedan od najstarijih i najvećih parkova u Crnoj Gori i najvećih botaničkih bašti na južnom Jadranu. Svojim položajem i veličinom čini posebnu pejzažnu prepoznatljivost i jedan je od najznačajnijih elemenata sistema zelenih površina grada. Impresivni i danas zvanično zaštićeni objekat prirode prostire se na skoro šest hektara površine u neposrednoj blizini centra Tivta. Park je podignut je 1892. u blizini tada novog Pomorskog arsenala Ratne mornarice Austro-Ugarske, na nekadašnjim imanjima kotorskih plemićkih porodica Radali, Luković i Verona, po naredbi tadašnjeg konadanta Carske i Kraljevske ratne Mornarice Austro-Ugarske i osnivača tivatskog Pomorskog arsenala, admirala Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka.
Tivat – Veliki gradski park – foto Boka News
U Mornaričkom parku, kako se on tada zvao, zasađivani su primjerci biljaka koje su komandanti austro-ugarskih ratnih brodova, po naredbi admiral Šterneka, donosili sa putovanja širom svijeta.
Tako je u Tivtu nastala jedna od najvećih i najbogatijih botaničkih bašti na istočnoj obali Jadrana u kojoj i danas uspijevaju brojne rijetke i vrijedne biljne vrste. Pored vrsta koje su tipične u primorskim parkovima ovog područja, ovdje su prisutne i neke izuzetno rijetke vrste, kao što su bidvilova araukarija, kalifornijski čempres i sreza. U zapadnom dijelu parka podignut je objekat rasadnika koji je sam po sebi, izuzetna arhitektonska vrijednost, a svojim tehničkim rješenjima, posebno onima za zagrijavanje prostora klijališta biljaka, iako napravljen krajem 19.vijeka, i danas fascinira stručnjake.
Istočno od rasadnika, u parku je krajem 19. stoljeća podignut i jedan od prvih teniskih terena na ovim prostorima na kome su “bijeli sport” igrali austrougarski oficiri i njihove supruge. Tenisko igralište danas ne postoji jer je pred Drugi svjetski rat pretvoreno u otvoreno igralište za košarku, ali se među Tivćanima do danas očuvao naziv “Tenis” kao nezvanično ime ovog mikrolokaliteta.
Dendrofloru Velikog gradskog parka u Tivtu trenutno čine 133 vrste, jedna podvrsta, tri varijeteta i 18 kultivara. Od toga 89 vrsta su alohtone vrste (66,92 odsto), a 44 vrste su autohtone (33,08 odsto). U parku dominiraju visoka stabla, koja dostižu visinu i do 25 metara. Neka od njih su stara i preko 130 godina.
Više od 50 zabavnih, muzičkih, kulturnih, dječijih, gastro i sportskih programa očekuje vas na najvećoj novskoj fešti koja počinje 14. februara, a ove godine se održava pod sloganom “Herceg-Novi zove – fešta, sunce, more!”.
Pred publikom u Herceg-Novom nastupiće brojne regionalne muzičke zvijezde: Ana Bekuta, Hanka Paldum, Indira Levak, Goca Tržan, Garavi sokak, Isak Šabanović, Marko Louis, Hari Mata Hari, Crvena jabuka, Gibonni.
Mimoza 1
Uz koncerte, u programu su neizostavni: Berba mimoze duž rivijere, maskenbali za odrasle i djecu, ali i na otvorenom, VIII Međunarodni karneval, Picigin, Karotrc, kao i Izložba cvijeća, Salon vina, pozorišne predstave, takmičenje u briškuli i trešeti, a po prvi put i takmičenje u pravljenju pašta-šute.
Organizatori 56. Praznika mimoze su Opština Herceg-Novi, Turistička organizacija Herceg-Novi i Javna ustanova kulture „Herceg fest“, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.
Svečanim misnim slavljem pred dubrovačkom katedralom Dubrovčani su u ponedjeljak proslavili 1053. Festu svetog Vlaha, zaštitnika grada, uz tradicionalnu procesiju s moćima svetog Vlaha u pratnji barjaka ulicama povijesne jezgre grada.
Misno slavlje pred katedralom predvodio je apostolski nuncij Giorgio Lingua, koji je u propovijedi podsjetio kako je sveti Vlaho po profesiji bio liječnik, koji je u jednom trenutku svog života odlučio ostaviti sve kako bi slijedio Krista.
„Međutim, njegovo medicinsko znanje nije bilo zanemareno nakon posvećenja Bogu. Štoviše, dodatno je osnaženo do te mjere da je danas, nakon toliko godina, teško reći jesu li izvanredna ozdravljenja koja mu se pripisuju rezultat njegove liječničke stručnosti ili čudesa koja je Bog činio po njemu. Volim misliti da, kada nešto napustimo radi Boga, Gospodin nam to vraća umnoženo. Tako i talente koje smo primili na dar, a potom ih ostavili kako bismo cijeli svoj život posvetili Bogu. Gospodin često dopušta da ih i dalje koristimo, ali ne više u službi nas samih, našega ugleda ili materijalnih interesa, već za dobrobit zajednice, na nesebičan način“, rekao je Lingua.
„Neka sveti Vlaho nadahne sve one koji posvećuju svoje vrijeme i talente kako bi bližnjima činili dobro, osobito kroz volonterstvo. Posebno mislim na sve one koji, riskirajući čak i vlastiti život, pružaju pomoć žrtvama ratova i prirodnih katastrofa: liječnike, medicinske sestre, vatrogasce i druge. To su ljudi koji svoju profesiju ne žive prvenstveno za sebe ili da bi zaradili za život, već ponajviše za druge, za opće dobro. U protivnom ne bi bili spremni riskirati čak i vlastiti život“, istaknuo je, između ostaloga, apostolski nuncij Giorgio Lingua.
Dodao je i kako je, po svojim djelima u korist bolesnih, sveti Vlaho zapamćen kao čovjek ljubavi prema siromašnima i bolesnima.
U duhu jubilarne godine Lingua je predložio dvije molitvene nakane. Uz molbu za jedinstvo kršćana, pozvao je i na molitvu za zagovor svetog Vlaha ‘kako bismo mi, pastiri stada, uvijek prvi bili vjerni ljubavi koja nas je dotakla i zbog koje smo imali hrabrosti ostaviti sve i predati svoje živote služenju narodu i Evanđelju’.
„Neka pastiri budu uzori stada, sposobni svojim primjerom potaknuti brojna i sveta zvanja za svećeništvo, redovnički život i kršćansku obitelj kako bi svatko dao svoj doprinos bratskijem društvu koje one posljednje stavlja u središte, štoviše, na prvo mjesto! Neka blagdan svetog Vlaha usmjeri naš pogled prema Onome koji je promijenio život armenskoga biskupa i kojega želimo nasljedovati, ako ne u čudesima, ali zasigurno u vjernosti Njegovoj zaručnici, Crkvi“, poručio je Lingua.
U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli, pomorac kapetan Antun Regjo i obrtnik Miho Deranja.
Festi su, između ostalih, nazočili i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara, izaslanik premijera i potpredsjednik Vlade Branko Bačić, povjerenica EK za Mediteran Dubravka Šuica, ministri Nina Obuljen Koržinek i Šime Erlić, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, državni tajnici i saborski zastupnici te velik broj hodočasnika.
Festa je otvorena u nedjelju popodne tradicionalnim puštanjem golubica i podizanjem barjaka ispred Crkve svetog Vlaha, a bit će zatvorena u nedjelju, 9. veljače procesijom i misom na Gorici svetog Vlaha te spuštanjem barjaka ispred parčeve crkve i misnim slavljem.
Festa svetog Vlaha uvrštena je 2009. godine na listu svjetske kulturne baštine.
Poznato Kočićevevo djelo “Jazavac pred sudom”, u produkciji BeoArta biće izvedeno u Kulturnom centru “Nikola Đurković” sjutra (srijedu, 5. februara) sa početkom u 20 sati.
Igraju: Milovan Filipović, Branislav Jerković, Marko Savković
Reditelj: Milovan Filipović – Scena:
Milan Ćulibrk – Izrada lutke: Marija Malbaša- Tehnička realizacija: Zoltan Bešenji
Prodaja ulaznica po cijeni od 7 eura (za đake, studente i penzionere 5 eura) je danas i sjutra u kancelarijama Kulturnog centra u terminu od 10h do 12h i na biljetarnici dva sata prije početka predstave (05.februara od 18h)
Kočićevo djelo „Jazavac pred sudom“ već vjekovima oduševljava publiku, a u novoj adaptaciji u izvođenju Milovana Filipovića, publika će vidjeti simbol prkosa, Davida Štrpca. Ova predstava, koja je dio obavezne školske lektire, ima za cilj da približi jedno od najvažnijih djela srpske i svjetske književnosti mladima i odraslima, nudeći im savremeni pogled na temu otpora represivnom sistemu.
Predstavlja dramatizaciju književnog djela i biće podjednako zanimljiva svima.
Objavljene su najbolje fotografije DPG Masters Underwater Imaging Competition-a, međunarodnog natječaja u podvodnoj fotografiji i videu.
Žiri je birao na stotine fotografija pristiglih iz cijelog svijeta. Prvo mjesto i ukupna pobjeda, “DPG Grand Master 2024” pripalo je Eiku Jonesu u kategoriji kratkog filma. Prva mjesta u ostalim kategorijama pripala su redom: Vanessi Mignon (Traditional), Andrei Michelutti (Macro, Compact), Massimu Zanniniju (Wide Angle), Lucu Roomanu (Over-Under), Matthewu Maku (Conservation), Andréu Moyu (Blackwater) i Filippu Borghiju (Portfolio).
Kao i sa svim događajima serije Underwater Competition Series, 15 posto prihoda od prijava bit će donirano projektima za očuvanje mora.
Američki predsjednik je u ponedjeljak rekao kako bi Ukrajina trebala osigurati rijetke minerale Sjedinjenim Američkim Država u zamjenu za pomoć Washingtona u ratu protiv Rusije, javlja Anadolu.
Donald Trump je novinarima u Ovalnom uredu Bijele kuće rekao da su Washington i Kijev u pregovorima.
“Upravo radimo na nekim dogovorima, imamo određene garancije i još neke stvari kako bismo nastavili s cijelom situacijom”, rekao je Trump.
Američki predsjednik se žalio kako SAD osigurava Ukrajini više ekonomske i vojne pomoći od Evrope i kazao je kako je Kijev otvoren za njegov prijedlog.
“Govorimo Ukrajini da imaju veoma vrijednu zemlju. Želimo garancije. Dajemo im novac uz gubitak. Želimo osigurati rijetke minerale. Dajemo stotine milijardi dolara. Oni imaju rijetke minerale i želim da ih osiguram. I oni su spremni da to urade”, rekao je Trump.
Trump je više puta predlagao okončanje ruskog rata protiv Ukrajine i obostrano je krivio ruskog i ukrajinskog predsjednika Vladimira Putina i Volodymyra Zelenskog.
Ukrajina leži na ogromnim rezervama rijetkih minerala. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, Ukrajina ima pet posto svjetskih zaliha mineralnih resursa.
NVO Ekološko društvo Boke Kotorske je za danas najavilo protest ispred zgrade Opštine Herceg Novi, u ime poslodavaca i zaposlenih kojima je, kako navode, smanjena dobit zbog rekonstrukcije dijela Njegoševe ulice.
-Poslodavci i zaposleni u poslovnim objektima na dionici Njegoševe ulice, butici, kafići, kafane, prodavnice razne druge robe, zlatare, knjižara, agencije, na potezu gdje se već četvrti mjesec vrše radovi rekonstrukcije, (a da nema otvorenog istupanja iz opštine o trajanju radova) uputili su pismo Predsjedniku Opštine Stevanu Katiću, u petak 31. januara, sa zahtjevom da održi sastanak sa svima u velikoj sali Skupštine opštine, a u vezi smanjene poslovne dobiti, uopšte smanjenog prometa, zbog čega su mnogi već posegnuli za podizanjem kredita radi isplate plata, a svi sa značajnim umanjenjem prihoda u odnosu na prethodnu godinu.
Predsjednik opštine je odbio sastanak.
Zbog urgentnosti problema, za 12.00 sati, najavljen je protest pred zgradom Opštine, a sa namjerom da se predsjednik opštine smiluje poslodavcima da ipak održi sastanak u cilju postizanja dogovora o obeštećenju, isplatom jednokratnih novčanih suma, smanjenjem raznih opštinskih taksi i slično.
Kako navode u saopštenju, inicijator protestnog okupljanja je grupa građana koju potpisuje NVO Ekološko društvo Boke Kotorske i predsjednik Olivera Doklestić.
Promet najvećih trgovačkih lanaca Volija, HDL-a, Idea-CG, Domaće trgovine i Megaprometa u petak, 31. januara, na dan kada je Alternativa Crna Gora (ACG) pozvala građane na bojkot trgovina, bio je niži za 56,14 odsto u odnosu na sedmicu ranije, 24. januara – pokazali su podaci Poreske uprave (PU).
Najveći odziv na inicijativu ACG bio je u sjevernoj regiji, u kojoj je promet bio niži za 61,4 odsto, u centralnoj regiji promet je pao za 57,89 odsto, a u južnoj za 52,2 odsto.
Promet
Tako je promet prošlog petka u ovih pet lanaca iznosio 1,22 miliona eura u odnosu na 24. januar kada je iznosio 2,79 miliona eura.
U sjevernom regionu promet je iznosio 122,3 hiljade eura u odnosu na sedmicu ranije kada je iznosio 316,8 hiljada eura. U centralnoj regiji promet je sa 1,41 milion eura 24. januara pao na 597,9 hiljada eura 31. januara, dok je u južnoj regiji sa malo preko milion palo na 503,9 hiljada eura. U petak je izdato 130.000 računa, što je za 102.000 manje nego 24. januara.
Funkcioner Evropskog saveza Petar Odžić izabran je za predsjednika Skupštine opštine (SO) Budva.
Izbor Odžića podržalo je 19 odbornika, dva su bila protiv, a sjednicu lokalnog parlamenta, uoči glasanja, napustili su odbornici koalicije „Za budućnost Budve“.
Odžića su za predsjednika Skupštine opštine predložili lista Budva naš grad, Evropski savez i Građanski pokret URA.
Odžić je za obavljanje te funkcije dobio podršku i Demokratske partije socijalista.
On je, nakon što je položio zakletvu, kazao da se tokom sjednice čuo bezbroj manipulacija i laži, gdje se srpski narod plašio njegovim imenom i partijom kojoj pripada.
“Mislim da sam dokazao u prethodnim godinama da Srbi nema potrebe da se plaše mene i moje partije. Trudiću se da ispunim očekivanja svih, bez obzira na naciju, vjeru, političku ili bilo kakvu drugu pripadnost”, rekao je Odžić.
On je istakao da u Budvi ima mjesta za sve.
“Zajednički treba da ovako posvađeni narod istinski pomirimo, ali ne kao što to radi Andrija Mandić, koji svađa i ne dozvoljava da brat sa bratom priča, dijeli ljude po vjerskoj, nacionalnoj političkoj i svakoj drugoj osnovi”, naveo je Odžić.
On je rekao da građani ne treba da nasijedaju na podvale.
“Ne smijemo biti podijeljeni. Budva je u prethodnih godinu doživjela potpuni sunovrati, to moramo promijeniti. Moramo se baviti relanim pitanjima naših građana”, rekao je Odžić.
On je poručio da će se od prvog drana truditi da sve “zaraćene strane” pomiri.
“Mislim da su ovo poruke koje mogu da ohrabre građane Budve i ovo je prvi korak ka stabilizaciji političkih odnosa u Budvi”, dodao je Odžić.
