Promocija knjige prikaza, eseja i ogleda “Od riječi do knjige”

0
Promocija knjige prikaza, eseja i ogleda “Od riječi do knjige”
Od riječi do knjige

Promocija knjige prikaza, eseja i ogleda “Od riječi do knjige” istaknute pjesnikinje i književne kritičarke Jovanke Vukanović biće održana u petak 3. februara, u 19 časova, u holu Akademije znanja u organizaciji Narodne biblioteke Budve. Na promociji će pored autorke govoriti pjesnikinja i izdavač Sonja Živaljević i mr Gorčin (Slađan) Blagojević.

Knjiga obuhvata više od 50 kritičkih tekstova Jovanke Vukanović i zapažanja o relevantnim stvaraocima iz crnogorske, srpske, hrvatske i bosanskohercegovačke književnosti.

Jovanka Vukanović je rođena 1948. u Plavnu kod Knina. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru – Odsjek za francuski jezik i jugoslovenske književnosti. Do sada je objavila pet zbirki pjesama(“Prostorne vertikale” 1974, “Ko te za kuću pita” 1979, “Pogrešno tretirani slučajevi” 1989, “Otići” 2012. i “Prolaznici” 2019) kao i dvije knjige eseja i prikaza (“Vrijeme stiha”1982. i “Naslovi” 2008), te i prvu antologiju u kojoj su sabrane pjesnikinje objavljenu 2017. godine pod nazivom “Pjesnikinje Crne Gore 1970-2015”. Živi u Podgorici.

U uvodnoj noti, svojevrsnom kratkom predgovoru, autorka ističe: Bez sumnje, u Crnoj Gori stasava generacija pisaca koji će, sudeći prema onome što su nagovijestili, a jedan broj se i ozbiljno stvaralački potvrdio, zavrijediti konzistentniji i cjelovitiji prilaz književne kritike. Kriterijumi kojima sam se rukovodila pri odabiru autora , odnosno njihovih djela, bio je prvenstveno – kvalitet, bilo da je upućivao na dosljedni nastavak tradicijskih provjerenih vrijednosti ili je, pak, iskazivao određene inovacije u poetici i filozofiji dotičnih autora.

JU Narodna Biblioteka Budva

STOP PLASTICI – Zašto bacati foliju i zagađivati more? Ovu ambalažu za smrznutu ribu možete – pojesti!

0
STOP PLASTICI – Zašto bacati foliju i zagađivati more? Ovu ambalažu za smrznutu ribu možete – pojesti!
Jestiva folija

Svatko tko je uklonio plastičnu ambalažu smrznutog ribljeg filea poznaje taj osjećaj: previše plastike, a premalo loše konzervirane ribe. To je ono što je istraživače s Politehničkog sveučilišta Leiria u Portugalu natjeralo na razmišljanje o drugačijim rješenjima.

Zajedno s problemima koji proizlaze iz onečišćenja plastikom i ograničenja plastike za jednokratnu upotrebu, razvili su koncept jestivog biofilma za smrznutu ribu.

Njihov projekt zove se SeaFilm i nudi jestivo rješenje na bazi algi za zamjenu plastičnih folija uz produljenje roka trajanja proizvoda ugradnjom bioaktivnih ekstrakata morskih algi. Nakon odmrzavanja ribe, biorazgradivi film se može baciti ili jednostavno pojesti zajedno s ribom. U potonjem slučaju, jestivi film mogao bi uključivati ​​čak i začine kako bi se napravio obrok koji je ukusan, praktičan i jednostavan za kuhanje.

U decembru skoro 40 hiljada turista

0
U decembru skoro 40 hiljada turista
Turizam – foto Boka News

U Crnoj Gori je u decembru u kolektivnom smještaju ostvareno 39,79 hiljada dolazaka i 85,98 hiljada noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 72,6 odsto ostvarili su strani, a 27,4 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.

U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u decembru najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 67,8 odsto, glavnom gradu 21,9 odsto, planinskim mjestima 6,4 odsto i ostalim mjestima 3,8 odsto.

Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove i ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Knjiga o povijesti Jadrana: Mnogi ga poznaju, rijetki razumiju

0
Knjiga o povijesti Jadrana: Mnogi ga poznaju, rijetki razumiju
Knjiga o povijesti Jadrana: Mnogi ga poznaju, rijetki razumiju

Jadran je impresivan skup različitih povijesnih trajanja koji mnogi znaju a rijetki razumiju, jedan je od naglasaka knjige Egidija Ivetića “Povijest Jadrana. More i njegova civilizacija”, štampane u izdanju Srednje Evrope.

Profesor povijesti Mediterana i ranog novog vijeka na Sveučilištu u Padovi te direktor Instituta za povijest Venecije Egidio Ivetić na 330 stranica razvija povijest Jadrana kroz šest kronoloških poglavlja koji počinju 1000 godina prije Krista, a završavaju s Euvropskom unijom.

U prošlosti definiran kao sinus, ušće ili zaljev, Jadran je morski prolaz koji više od tisućljeća spaja istok sa zapadom, te oblikuje Italiju i Balkan, kaže se u uvodu i napominje da Jadran promatra kroz tri geografske razine: tekući element, obalu i gravitirajuća područja, “sve u svemu desetak regionalnih segmenata sa specifičnostima koje ustraju u vremenu”.

Ivetić nalazi kako postoji široko rasprostranjena geografska svijest o Jadranu, ali nema osjećaja zajedničke prošlosti, čak ni među onima koji žive na obali. “Značenja Jadrana su mnoga, ali povijest oblikuje identitet koji svi prepoznaju ali malo tko razumije”, kaže.

U posljednja dva stoljeća na Jadranu je došlo do nacionalizacije mora i svođenja pomorskih regija na status periferije nacije.

U Italiji se nakon 1991. počinje javljati potraga za jadranskim identitetom, a potraga za izgradnjom jadranske kulture mogla bi krenuti od književnosti, kaže i navodi da je na drugoj strani, u Sloveniji i Hrvatskoj, koje su kulturno više okrenute Srednjoj Europi, povijest Jadrana obilježena kolonijalnim stavom Italije i Venecije.

Kako bi nadišao razlike, Ivetić pristupa Jadranu kao jedinstvenom kulturnom prostoru, odnosno povijesnoj regiji, koja omogućuje transnacionalni pristup proučavanju. “Jadran je Sredozemlje u minijaturi i za njega vrijedi svaki diskurs koji vrijedi i za Sredozemlje. Jadran je Sredozemlje Sredozemlja”, kaže.

Autor kaže da je sinteza svedena je na bitno, ali s ambicijom da predloži čitanje povijesnih i kulturnih naslaga koje se mogu pronaći i na stvarnom, današnjem Jadranu, i u jadranskoj civilizaciji, možda još neosviještenoj, ali svejedno prisutnoj.

U knjiga koju je prevela Anita Buhin priloženo je, uz ino, pedesetak stranica bilješki, povijesna kronologija Jadrana, te četvorojezični popis toponima.

Sjećanje na pobunu mornara u Boki 1918. godine

0
Sjećanje na pobunu mornara u Boki 1918. godine
Pobuna mornara – Đenovići foto Boka News

Ceremonija sjećanja na pobunu mornara u Boki iz 1918. godine, u organizaciji Opštine Herceg Novi, Bokeljske Mornarice 809-Podružnice Herceg Novi i MZ Đenovići, biće upriličena u srijedu 1.februara u 15 sati u Đenovićima.

Tradicionalno, jedan vijenac biće položen na spomen ploču koja se nalazi na kući Vranjkovića, gdje je dogovorena pobuna koja se dogodila 1. februara 1918. godine, drugi će biti spušten u more, kao počast mornairma koji su u pobuni izgubili živote, a treći na zgradu Mjesne zajednice.

Uz odred Bokeljske Mornarice 809-Podružnice Herceg Novi nastupiće orkestar Mjesne muzike Đenović.

Đenovići spomen obilježje

Saobraćaj na lokalnom priobalnom putu u naselju Đenović biće privremeno zabranjen ulicom Obala crvenih mornara, na potezu od kružnog toka kod kompleksa Portonovi do restorana „Fanfani“, u periodu 14:30 do 16 sati.

Formirano Koordinaciono tijelo za pripremu turističke sezone: Obilasci terena svake sedmice

0
Formirano Koordinaciono tijelo za pripremu turističke sezone: Obilasci terena svake sedmice
Foto Opština HN

U cilju pripreme turističke sezone, predstavnici Opštine Herceg Novi i javnih komunalnih preduzeća obišli su danas trasu od kraja Igala gdje se trenutno izvode radovi na rekonstrukciji Šetališta Pet Danica do Vile Galeb, nakon čega je uslijedio i obilazak Osječke ulice u kojoj će narednih dana početi radovi na rekonstrukciji, a potom i ulice 29. decembra gdje će radovi na asfaltiranju početi sjutra.

Sa potpredsjednikom Opštine, Milošem Konjevićem danas su bili predstavnici i načelnici opštinskih službi i sekretarijata: sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović, direktor „Komunalno stambenog“ preduzeća Boris Seferović, direktor „Čistoće“ Aleksandar Škobalj, načelnica Službe za inspekcijske poslove Marija Bošković i načelnik Komunalne policije Borislav Obradović.

Tokom obilaska terena, konstatovano je da je u narednom periodu potrebno posvetiti posebnu pažnju uređenju privatnih ugostiteljskih objekata, kao i uklanjanju otpada sa privatnih površina koji naružuje sliku grada, a za šta će nadležne inspekcije izdati naloge odgovornim licima.

Prema riječima Konjevića, Koordinaciono tijelo za pripremu turističke sezone, koje čine predstavnici lokalne samouprave, javnih komunalnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač Opština i JP “Morsko dobro”, održalo je u ovoj godini dva sastanka, a svake naredne sedmice uslijediće obilasci dijelova grada, naselja i šetališta. On je istakao i da će ovog ljeta posebna pažnja biti posvećena problematici nelegalnih privremenih objekata, čistoće i saobraćaja na šetalištu.

Jedna od lokacija obilaska bio je i plato ispred hotela „Igalo“, gdje će u okviru predstojećeg 54. Praznika mimoze biti održani koncerti otvaranja i zatvaranja, na kojima će nastupiti Marija Šerifović i Toni Cetinski.

Predstavnici Opštine i ustanova čiji je osnivač lokalna samouprava obišli su i ulicu 29. decembra, u kojoj su danas izvođeni pripremni radovi i čije će asfaltiranje početi sjutra. Obišli su i Osječku ulicu u kojoj će narednih dana početi radovi na rekonstrukciji.

Kroz projekat Nautica CBC Kotor dobio vrijednu opremu

0
Kroz projekat Nautica CBC Kotor dobio vrijednu opremu
Nautica CBC

U okviru projekta Nautica CBC održana je završna prezentacija opreme koja je nabavljena kroz pomenuti projekat te razmatrane mogućnosti saradnje sa predstavnikom Udruženja izdavaoca smještaja Savom Pejovićem, saopšteno je iz Turističke organizacije Kotor.

Kroz pomenuti projekat nabavljeno je autobusko interaktivno stajalište, 6 pametnih solarnih klupa opremljenih internetom i punjačima za telefone, 15 električnih bicikala koja su postavljena na tri lokacije u Kotoru, 2 unutrašnja i 1 vanjski  totem na kojima su predstavljene turističke znamenitosti te ponuda grada kao i 10 ormarića u pothodniku u blizini Starog grada, namijenjenih turistima u tranzitu.

Takođe, kao rezultat projekta, predstavljena je i mobilna aplikacija za nautičke turiste koja je rađena na 4 jezika i na kojoj su uz foto i video dokumentaciju predstavljene tačke od interesa za nautičke turiste.

Projekat je uspješno okončan te je TO Kotor u saradnji sa partnerima na projektu, realizovala planirane aktivnosti i značajno upotpunila ponudu grada.

Bokeljski brodovlasnik sa sjedištem u Monaku prodao svoj najnoviji brod

Bokeljski brodovlasnik sa sjedištem u Monaku prodao svoj najnoviji brod
Dabinovićev brod KOTOR

Brodarska kompanija Dabinović iz Monaka, prodala je svoj najnoviji brod „Kotor“, kupcima iz Turske.

„Kotor“ je handy size bulkcarrier nosivosti 32.000 tona, sagrađen 2014.godine u  brodogradilištu „Korea Yanase Tongyeong Shipbuilding”  u južnokorejskom gradu Tongjeong i do sada je plovio isključivo u floti kompanije Dabinović koja ga je prije devet godina kupila kao prvu novogradnju u svojoj 67-ogodišnjoj istoriji.

Ovaj brod je prije nekoliko dana obavio svoje posljendje putovanje pod oznakama kompanije Dabinović, iz alžirske luke Beijaia do luke Tuzla na obalama Mramornog mora u Turskoj gdje je ga je preuzeo novi vlasnik. “Kotoru” koji je do sada plovio pod zastavom Svetog Vincenta i Grenadina, novi vlassik je odmah promijenio ime i registar u koji je brod upisan, pa se brod sada zove “K Sukret” i vije zastavu Liberije.

Iako u stručnim krugovima još nije objavljena vrijednost ove transakcije, izvjesno je da je kompanija “Dabinović” napravižila dobar posao, jer upiučeni tvrde da je cijena po kojoj je brod prodat iznosila između 17,5 i 18 miliona dolara. To je u aktuelnom uslovima na svjetskom tržištu kada su u pitanju polovni handy size brodovi za prevoz rasutog tereta, starosti do 10 godina, odličan posao.

Inače, kompanijua Dabinović je poznata upravo po sklapanju sjajnih poslova u kupoprodaji brodova jer se od 1956. kada ju je u Švajcarskoj osnvao poznati bokeljski pomorski preduzetnik Božo A.Dabinović rodom iz Dobrote, u njenoj floti do danas promijenilo čak skoro 60 manjih i većih prekookeaskih trgovačkih brodova. Dabinović je uvijek vješto koristio prilikena svjetskom tržištu kupujući polovne brodove po povoljnim uslovima, koristio ih nekoliko godina i odmah ih potom, bez puno sentimenta, preprodavao po opet priilčno visokim cijeanama čim bi se pojavile odgovarajuće okolnosti na tržištu. Na taj način kompanija koja je kasnije niz Švajcarske prešla u Monako gdje i sada posluje pod vođstvom Stefana Dabinovića- sina njenog osnivača Boža, stekla je zavidan renome u svijetu, a ta dobrotska porodica ju domačoj javnosti dobila imidž svojevrsnih bokeljskih Onazisa koji već skoro sedam decenija uspješno posluju na izazovnom svjetskom pomorskom tržištu.

Upravo prodati “Kotor” takođe nije puno odudarao od oprobanog poslovnog recepta ove kompanije jer je Dabinović vješto iskoristio priliku i 15.novembra 2013. sa „Korea Yanase-om“ potpisao ugovor o kupovini potpuno novog broda – u tom momentu 60 odsto dovršenog i čija je izgradnja bila obustavljena zbog bankrotiranja brodogradilišta „Samho“ u kojem se on gradio. To brodogradilište preuzela je korporacija „Yanase“, pa je Stefan Dabinović iskoristio priliku i nedovršenu novogradnju što je nosila oznaku „Samho1229“, dobio po značajno nižoj cijeni od tržišne koja je tada iznosila izmešu 25 i 28 miliona dolara. Novi brod je je dovršen i u more porinut 2014. pod imenom „Kotor“ kada mu je na svečanosti u Južnoj Koreji kumovala i tadašnja kotorska gradonačenica i bliska rođaka Stefana Dabinovića,  Marija Maja Ćatović.

Naklon prodaje „Kotora“ u, floti kompanije Dabivovil ostala su tri slična handy size bulkcarriera sagrađena u Japanu – brodovi „Dobrota“ iz 2005., „Kamenari“ iz 2010. te „Novi“ iz 2011.godine.

Inače, skoro svih dosadašnjih bliuzu 60 brodova koliko ih se izređalo u floti kompanije bokeljske pomorske porodic iz Dobrote, nosili su imena po toponimima iz Boke Kotorske. Iako su plovili pod stranim zastavama, prvenstveno Svetog Vincenta i Grenadina koju je Božo Dabinović svojevremeno bukvalno „izmislio“ i affirmisao kao jednu od najpoznatijih i najpopularnijih tzv. zastava pogodnosti u svjetskoj pomorskoj industriji, Dabinovićevi brodovi praktično su uvijek bili domaći – bokeljski jer na njima radi posada koju preko 90 odsto čine pomorci iz Boke: Njegovi brodovi su se najčešće i remontovali u domaćem – Jadranskom brodogradilištu Bijela, dok je ono funkcionisalo.

Dosadašnjeg biskupa Kotorske biskupije Papa imenovao biskupom Porečke i Pulske biskupije

0
Dosadašnjeg biskupa Kotorske biskupije Papa imenovao biskupom Porečke i Pulske biskupije
Kotorski biskup mons. Ivan Štironja – foto Boka News

Papa Franjo imenovao je biskupom Porečke i Pulske biskupije mons. Ivana Štironju, dosadašnjeg kotorskog biskupa u Crnoj Gori, objavila je danas Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj.

Mons. Ivan Štironja rođen je 10. maja 1960. u Pješivcu u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji.

God. 1975. ulazi u Biskupsko sjemenište u Dubrovniku, gdje je 1979. završio gimnaziju. God. 1980. ulazi u Vrhbosansko bogoslovno sjemenište u Sarajevu. Za svećenika Trebinjsko-mrkanske biskupije zaređen je 29. juna 1986.

Službe i dužnosti koje je obnašao:

– 1987.: Župni vikar u župi Dračevo;
– 1992.: Kao misionar djeluje u župi Kaning’ombe u biskupiji Iringi u Tanzaniji;
– 1996.: Na službi u hrvatskoj župi u Oakvilleu, biskupija Hamilton u Kanadi;
– 1998.: Postiže magisterij iz liturgije na „Istituto di liturgia pastorale” u Padovi;
– 2002.: Župnik u Katedrali u Mostaru i biskupijski ravnatelj za misije;
– 2011.: Biskupski vikar za pastoral;
– 2011. – 2016.: Nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini;
– 2020.: Župnik i upravitelj Svetišta Presvetog Srca Isusova u Studencima.

Papa Franjo imenovao ga je 22. decembra 2020. godine kotorskim biskupom (Crna Gora). Zaređen je za biskupa 7. aprila 2021.

Lastovski karnevao zakazan za nedjelju 19. februara

0
Lastovski karneval 2018.

Tradicionalni tradicionalni Lastovski karnevao biće održan u nedjelju 19. februara 2023. saopštili su danas organizatori NVO “Harlekin”.

“Toga dana, karnevalska povorka će u 14 sati krenuti iz VII kvarta u Donjoj Lastvi u pratnji dvije bleh muzike, mažoretki i trobonjera, i kretat će se  Jadranskom magistralom do ulice Ruljina. Na tom mjestu će krenuti prema lastovskoj rivi, nakon čega će se uputiti u pravcu crkve Sv. Roka, gdje će se održati suđenje Krnevalu,  a spaljivanje ovog krivca će se održati na mulu u Donjoj Lastvi.

Odmah nakon čina spaljivanja i slavlja koje će se dogoditi njegovim nestankom, pozivamo sve učesnike na maskembal. Za tu priliku, najavljujemo posebna iznenađenja, i dodjele bogatih nagrada najboljim grupnim i pojedinačnim maskama.

Lastovski karnevao zakazan za nedjelju 19. februara
Lastovski karneval 2018.

Potvrđujemo saznanje da ove godine možemo računati sa veoma velikim interesovanjem maskiranih grupa i pojedinaca, pa zbog toga molimo sve zainteresovane da izvrše registraciju masku na punktu u VII kvartu, koji će biti otvoren od 13 sati.

Računajući na povoljne vremenske prognoze i sreću koju tradicionalno imamo na dan održavanja karnevala, pozivamo vas da provedete prijatno i zabavno poslijepodne sa nama u Donjoj Lastvi”, poručuju iz NVO “Harlekin”.