ANKARA – U požaru u hotelu u turskom skijalištu u Boluu poginulo je 66 ljudi, a najmanje 50 je ozlijeđeno, rekli su dužnosnici iznijevši najnovije informacije, prenosi BBC.
Početna brojka od 10 mrtvih značajno je porasla nekoliko sati nakon požara, izvijestilo je tursko ministarstvo unutarnjih poslova. Najmanje dvije osobe poginule su nakon skoka s prozora hotela, javljaju turski mediji.
Snimke koje kruže prikazuju kako s prozora visi posteljina kojom su se služili oni koji su pokušavali pobjeći iz zgrade u plamenu.
Guverner Bolua Abdulaziz Aydin rekao je da prva izvješća sugeriraju da je požar izbio u dijelu restorana na četvrtom katu hotela i proširio se na katove iznad.
Gosti su ostali zarobljeni u svojim sobama dok se požar širio, a vatrogasnim vozilima trebalo je, zbog udaljenosti i vremenskih uvjeta, više od sat vremena da stignu.
Vlada i najveći manjinski akcionar Instituta “Simo Milošević”, vlasnik kompanije Vile Oliva, Žarko Rakčević, postigli su nakon naknadnih pregovora dogovor o korekciji Plana restrukturiranja, o kojem se Skupština akcionara danas, ipak, nije izjasnila.
Državna sekretarka u Vladi, Majda Adžović potvrdila je da su izvršna vlast i Rakčević postigli dogovor, uz zahtjev Univerzitetu da dopuni Plan restrukturiranja.
„Imajući u vidu samu sadržinu tih dopuna Plana i njihov obim, od Univerziteta je stigao odgovor da im je potrebno određeno vrijeme kako bi to učinili, te u tom smislu je i zajednički predlog da sačekamo dopunu tog Plana, kako bi se o njemu i izjasnili, odnosno kako bi ga usvojili“, poručila je Adžović.
Ona je kazala da Vile Oliva ostaje u Institutu i da će biti partner Vladi u daljem razvoju te zdravstvene ustanove.
„Institut neće ići u stečaj, neće biti zatvoren, nego će nastaviti da posluje uz, nadamo se, uspješnu realizaciju Plana restrukturiranja u narednom periodu, kako bismo Institut podigli na nivo četiri zvjezdice, a koji će pružati rehabilitaciju građanima Crne Gore“, istakla je Adžović.
“Spremni smo da snosimo do sedam miliona EUR od postojećih gubitaka Instituta, čime bi se vlasništvo Vile Oliva samo povećalo 1,5 odsto. Poruka koju želim da pošaljem u ime Vile Oliva je da ćemo učiniti sve da Institut ne ide u stečaj, da ćemo aktivno učestvovati u pokrivanju gubitaka i sutra, ako bude potrebno, a biće, za investicije u drugoj fazi“, poručio je Petar Rakčević, predstavnik manjinskog akcionara sa značajnim učešćem u kapitalu.
U Akciji ,,Poštuj život, vrati oružje“ građani su od početka januara policiji predali 40.245 komada municije i 1262 komada vatrenog oružja
U okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju Uprava policije sprovodi već duži niz godina, u toku jučerašnjeg dana, u više gradova širom Crne Gore dobrovoljno je vraćeno 64 komada vatrenog oružja, 1142 komada municije, četiri komada ručnih bombi, detonatorske kapisle, eksploziv, detonirajuća sredstva i djelovi vatrenog oružja.
“Juče su na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“, u Podgorici, Danilovgradu i Cetinju građani dobrovoljno predali policiji 13 komada oružja od čega devet pištolja i četiri puške, 227 komada municije različite vrste i kalibra, 25 komada detonatorskih kapisli, tri komada bombi, 16 komada privrednog eksploziva i 20 metara sporogorećeg štapina”, kaže se u saopštenju.
Službenicima Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“, u Baru, Ulcinju, Herceg Novom, Kotoru i Budvi dobrovoljno je vraćeno 22 komada vatrenog oružja, 550 komada municije različite vrste i kalibra, eksplozivna sredstva kao i djelovi od oružja.
“U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“, u Bijelom Polju, Beranama, Plavu i Kolašinu, dobrovoljno je predato ukupno devet komada vatrenog oružja, od čega šest pištolja i tri puške, 266 komada municije, devet okvira od oružja, jedan suzavac, jedna ručna bomba i djelovi od oružja”, navodi se u saopštenju.
Kažu i da je policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti ,,Zapad“, u Nikšiću, Žabljaku i Pljevljima dobrovoljno predato 20 komada oružja od čega 11 pištolja i devet pušaka, 99 komada municije, četiri okvira od oružja i šest bajoneta.
“Od početka januara Upravi policije je dobrovoljno predato ukupno 1262 komada vatrenog oružja, 40.245 komada municije, 136 komada ručnih bombi, kao i više djelova oružja i eksplozivnih sredstava. Podsjećamo da čuvanje oružja čiji su vlasnici bili članovi porodica ili srodnici, bez obzira na to da li se ili nije pred nadležnim sudom spoveo ostavinski postupak, shodno Zakonu o oružju, predstavlja nelegalno oružje, sve dok eventualno neko od pravnih nasljednika ne dobije dozvolu za držanje tog oružja od Ministarstva unutrašnjih poslova”, saopšteno je iz UP.
Napominju da građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgo-vornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.
Koncertom Jelene Tomašević i Ansambla Toć 20. januara završen je novogodišnji program u Tivtu.
Ovaj muzički događaj, koji je privukao brojne posjetioce, organizovan je uz finansijsku podršku kompanije M:tel, kojoj se zahvaljujemo na nesebičnoj podršci u promovisanju zabavnih sadržaja u Tivtu, saopšteno je iz TO Tivat.
Novogodišnji program, koji je inicijalno bio planiran u periodu od 15. decembra 2024. do 15. januara ove godine odložen je zbog tragičnih dešavanja koja su potresla našu zemlju.
Direktorica Turističke organizacije Tivat, Nina Lakičević istakla je značaj ovogodišnjeg programa, naglašavajući da je spektakularni novogodišnji koncert Zdravka Čolića pred oko 30.000 ljudi, pokazao da je Tivat izrastao u najbolju novogodišnju destinaciju na crnogorskom primorju.
“Program u Tivtu još jednom je potvrdio značaj zajedništva, kvaliteta i posvećenosti, i postavio visoke standarde za buduće projekte. Zahvaljujemo svim posjetiocima, partnerima i sponzorima koji su omogućili da Tivat ostane prepoznat kao centar kulture i zabave u regionu. Uz brojne muzičke, kulturne i zabavne sadržaje, naš grad je u protekloj godini privukao kako domaće, tako i strane goste. Cilj nam je da u 2025. godini nastavimo s raznovrsnim sadržajem koji će dodatno unaprijediti turističku ponudu Tivta,“ izjavila je Lakičević.
Da Crna Gora ima potencijal za sezonu koja traje traje sedam, a ne samo tri mjeseca, potvrđuje i vijest da će britanski avio-prevoznik Jet2.com saobraćati iz Birmingema (BHX), Mančestera (MAN) i Londona (STN) ka Tivtu od aprila do oktobra, a uz to povećavaju broj ponuđenih sjedišta na ovim rutama. To je saopšteno na sastanku menadžmenta Aerodroma Crne Gore sa predstavnicima ove britanske avio-kompanije.
„U komunikaciji sa kolegama iz Jet2.com dobili smo potvrdu da će ove sezone kapacitet sjedišta koja su u prodaji povećati deset odsto, i da će na sve tri rute obavljati saobraćaj od početka aprila do kraja oktobra. Posebno je važno naglasiti da je ova kompanija najavila povećanje letova u aprilu od 33 odsto, što je značajan doprinos produženju ljetnje turističke sezone. Vjerujemo da Aerodromi Crne Gore neće ostati usamljeni u pripremi za sezonu koja počinje u aprilu. Ovo je znak da hotelijeri, ugostitelji i svi ostali čimbenici uslužne djelatnosti treba da otvore svoja vrata ranije nego do sad“, poručio je izvršni direktor ACG, Roko Tolić.
Ovaj dogovor ACG i Jet2.com uslijedio je samo dan nakon što je naša kompanija saopštila da će najveći britanski niskobudetnih prevoznik, easyJet, saobraćati sa šest destinacija ka Tivtu, od kojih će 5 takođe biti u periodu od aprila do oktobra.
„Ovo je putokaz kojim Crna Gora treba da nastavi da se kreće. Zajedničkim snagama treba da jačamo kompletnu crnogorski turistički proizvod s ciljem da turiste počnemo da dočekujemo od proljeća, a ne tek od juna ili jula“, poručio je Tolić.
Podsjećamo, tokom prošle ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje posljednje nedjelje marta i traje do posljednje subote oktobra, na Aerodromu Podgorica bilo je aktivno 58 avio-linija, a Aerodrom Tivat 51.
„U našem fokusu, dakle, nije samo otvaranje novih ruta već produžetak naleta postojećih partnera“, zaključio je Tolić.
Akcionari Instituta “Dr Simo Milošević” danas će se sastati da bi pokušali da iz drugog puta usvoje Plan restrukturiranja.
Na prvoj sjednici vanredne skupštine akcionara Instituta usaglašena je većina stavova koji su do sada izazivali sporenja između države, kao većinskog vlasnika, i manjinskih akcionara, posebno najvećeg manjinskog akcionara, vlasnika kompanije “Vila Oliva” Žarka Rakčevića, koja posjeduje 27,43 odsto akcija.
Da bi plan prošao, potrebne su dvije trećine glasova, to jest pored državnih, koji čine 56,47 odsto kapitala, još i glasovi najmanje deset odsto manjinskih akcionara.
Pored Rakčevića, sa 27,43 odsto akcija, ostali manjinski akcionari ukupno posjeduju paket od 16 odsto kapitala Instituta.
Kako nam je nezvanično saopšteno iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, učesnici u pregovorima, koji će se sastati danas, dogovorili su se da ne daju izjave za medije.
Nakon prve sjednice, izvršni direktor Instituta Zoran Kovačević izjavio je za “Dan” da su u toku usaglašavanja između vlasnika, države i manjinskog akcionara, vlasnika “Vile Oliva”.
On je tom prilikom izjavio da se nada da će usaglasiti i podržati rješenje koje je dovoljno brzo, a utemeljeno na zakonu, tako da obezbjeđuje očuvanje i unapređenje Instituta u narednom periodu.
Majda Adžović iz Ministarstva prostornog planiranja tada je saopštila da Rakčevićevu kompaniju ne vide kao aktera u realizaciji.
Rakčević je za “Dan” izjavio da nije tačno da će Institut poći u stečaj ako se ne prihvati Plan restrukturiranja. Naglasio je i da postoji nekoliko alternativa koje su u skladu sa zakonom.
Rekao je da Vlada nije prihvatila njegovu ponudu da izmiri dug od 23 miliona Instituta, a da je on odbio ponudu da se napravi dokapitalizacija otvorenog tipa, čime bi akcije “Vile Oliva” u vlasničkoj strukturi pale sa 27,43 odsto na 24 odsto, a državni udio porastao na skoro 64 odsto.
U međuvremenu se dio manjinskih akcionara organizovao preko Crnogorske asocijacije malih akcionara – CAMA i ponudio na prodaju 16 odsto svojih akcija.
Nakon te odluke, Rakčević je izjavio da će kupiti 1,5 odsto akcija manjinskih akcionara u Institutu za 58 eura po dionici, što je “Danu” potvrđeno iz više izvora bliskih tržištu kapitala.
Prošle nedjelje su i odbornici Skupštine opštine Herceg Novi na vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta raspravljali o sudbini Instituta, kada su apelovali na akcionare da podrže Plan restrukturiranja.
Obalno-napajanje strujom luka – Foto: Cavotec/Offshore Energy
Švicarska tvrtka za čiste tehnologije, Cavotec, osigurala je tri velika ugovora za sisteme obalne struje ukupne vrijednosti 7 miliona eura za talijanske luke. Ovaj potez očekuje se značajno smanjiti štetne emisije i poboljšati kvalitetu zraka u tim lukama.
Prema saopštenju, narudžbe su zaprimljene krajem 2024. godine, a isporuke se planiraju između početka i sredine 2026.
Ova inicijativa dio je šireg talijanskog programa pokrenutog u srpnju 2024. godine. Naime, Italija je tada obavijestila Europsku komisiju o planovima za usvajanje programa vrijednog 570 milijuna eura za poticanje brodarskih operatera na priključivanje na obalnu električnu infrastrukturu tijekom boravka u lukama, čime bi se napajali brodski sustavi i oprema, piše Offshore Energy.
Program, koji je podržan od strane EU-a, uključuje smanjenje do 100% općih sustavnih troškova, čime bi se smanjila cijena električne energije za brodarske operatere koji koriste obalnu struju.
Detalji narudžbi Cavoteca
Prva narudžba obuhvaća isporuku dva sustava, PowerMove i PowerFeed, namijenjenih podršci kruzerskim brodovima u nekoliko luka zapadne Italije. Sustav PowerMove je mobilno rješenje na kotačima, s prikolicom i teleskopskom dizalicom koja omogućuje brzo upravljanje električnim kabelima s obale na brodove i obrnuto, čime se poboljšava povezanost s obalnom strujom u regiji.
Druga narudžba uključuje ugradnju PowerMove tehnologije za kruzere i RoRo brodove u Toscani, čime će se omogućiti smanjenje emisija u dvije luke i poboljšati njihova ekološka učinkovitost.
Treća narudžba predviđa isporuku dva PowerMove sustava za kruzere i jednog PowerExtend sustava—a mobilnog rješenja na baterijski pogon—za priključivanje kontejnerskih brodova u jednoj luci južne Italije.
Raniji projekti Cavoteca
Ova vijest dolazi samo dva mjeseca nakon što je Cavotec osigurao ugovor od 6,5 miliona eura za isporuku sustava PowerMove dvjema mediteranskim lukama. Rješenja omogućuju brodovima rad bez emisija tijekom boravka u luci, smanjuju buku te smanjuju troškove goriva, a istovremeno osiguravaju usklađenost sa strogim ekološkim propisima.
Još ranije, u februaru 2024. Cavotec je potpisao ugovor vrijedan 5,7 miliona dolara za modernizaciju sistema obalne struje za europskog brodara, dok je s kineskom grupacijom COSCO dogovoren servis za više od 60 brodova s Cavotecovim sustavima obalne struje.
Sekretarijat za zajedničke poslove Opštine Kotor uspješno je realizovao projekat postavljanja video nadzora u Velikom gradskom parku. Ova inicijativa ima za cilj povećanje sigurnosti i očuvanje javne imovine u parku, koji je tokom prošle godine bio meta vandalskog uništavanja mobilijara u više navrata.
Nabavku i ugradnju video nadzora izvršila je firma „DRNET“ iz Podgorice, a ukupna vrijednost radova iznosila je 6.581,80 eura. Postavljanje kamera uslijedilo je nakon dobijanja saglasnosti od strane Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, što je ključni korak u skladu sa zakonskim propisima.
Komunalna policija Opštine Kotor, primjenjujući načelo prevencije, podnijela je 6. novembra 2024. godine zahtjev Agenciji za odobrenje uvođenja video nadzora na ovom javnom prostoru. Saglasnost je dobijena 26. decembra 2024. godine.
Opština Kotor poziva sve građane na odgovorno ponašanje i brigu o zajedničkoj imovini, kako bismo zajedničkim snagama sačuvali kako Veliki gradski park, tako i ostale zajedničke javne površine, kaže se u saopštenju.
Trump u Ovalnom uredu Foto: Carlos Barria / Reuters
Novi američki predsjednik Donald Trump potpisao je prvi set izvršnih uredbi. Poništio je 78 izvršnih naredbi svojega prethodnika Joea Bidena te povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma. Zabranio je cenzuru, privremeno obustavio izdavanje federalnih propisa.
Izvanredno stanje na južnoj granici, naređenje o gradnji zida
Donald Trump proglasio je izvanredno stanje na južnoj granici, naložio zatvaranje granice vojnim sredstvima i označio bande poput MS-13 i narkokartele kao terorističke organizacije.
Potpisao je uredbu o obustavi programa preseljenja izbjeglica na četiri mjeseca i ponovno pokrenuo politiku “Ostani u Meksiku,” vraćajući tražitelje azila preko granice.
Također je naredio nastavak izgradnje fizičkih barijera na granici, iako financiranje ostaje nejasno, te zatvorio imigracijski kanal iz Bidenove ere koji je omogućavao legalan dolazak migranata avionom.
Preimenovanje Meksičkog zaljeva i planine Denali
Među prvim Trumpovim izvršnim naredbama bila je ona koja ministru unutarnjih poslova naređuje da promijeni ime Meksičkog zaljeva u Američki zaljev.
Ista naredba također nalaže ministru unutarnjih poslova da preimenuje planinu Denali na Aljasci u planinu McKinley – u čast 25. američkog predsjednika čijoj se tarifnoj politici Trump divi.
Predsjednik Barack Obama promijenio je ime iz McKinley u Denali kako bi odražavao kako ga zovu domorodačka plemena. To je najviši planinski vrh u Sjevernoj Americi.
Trump naložio 75 dana odgode zabrane rada TikToka
Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom se odgađa zabrana kineske aplikacije TikTok za 75 dana, omogućujući administraciji vrijeme za donošenje odluke o njenoj budućnosti. Aplikacija, koja je prema zakonu trebala prestati raditi 19. siječnja, bila je privremeno nedostupna u SAD-u.
Trump je naložio Ministarstvu pravosuđa da obavijesti tehnološke partnere TikToka poput Applea i Googlea da “nema kršenja propisa i odgovornosti za aktivnosti tijekom odgode”.
Američki Vrhovni sud potvrdio je zakon koji od ByteDancea, vlasnika TikToka, zahtijeva prodaju aplikacije zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost. ByteDance odbija prodaju, unatoč interesu investitora.
Iako je najavljen skori završetak auto-puta kroz Hrvatsku do Dubrovnika, nije jasno šta će biti s njegovim uklapanjem u međunarodni Jadransko-jonski koridor. A ni susjedne zemlje izgleda nisu bile uključene u planiranje
Vijest o nastavku izgradnje auto-puta iz smjera Splita prema Dubrovniku u Hrvatskoj je početkom ove godine izazvala veliko javno odobravanje, ali i otvorila neka pitanja na koja odgovor nije ponuđen. Naime, istaknuto je da će Hrvatska uglavnom samostalno finansirati tu saobraćajnicu, kao i da ona predstavlja dio međunarodnog auto-putnog Jadransko-jonskog koridora. Drugim riječima, trebalo bi da se nadovezuje na onu koja će dalje da se gradi kroz Crnu Goru prema Albaniji i još dalje prema Grčkoj. Ipak, relativnu zbunjenost može da izazove to što se godinama najavljivalo kako će dionica u smjeru Dubrovnika da se u stvari gradi kroz Bosnu i Hercegovinu, tik uz njenu jugoistočnu granicu sa Hrvatskom.
Da li je Hrvatska jednostrano odlučila o gradnji na svojoj teritoriji? Da li je Bosna i Hercegovina zainteresovana za tu infrastrukturu? A ako će onda ta saobraćajnica da bude dio Jadransko-jonskog koridora, gdje je onda mjesto Pelješkom mostu i pristupnim putevima za njega na istoimenom poluoostrvu?
Gdje Brisel vidi Bosnu i Hercegovinu?
Sve su to saobraćajnice dvotračnog profila, a ne četvorotračnog, kao što je slučaj s auto-putevima. Takođe, nije sasvim jasno gdje se planira spoj sa Crnom Gorom na kraju te dionice koridora kroz Hrvatsku, ako se zna da crnogorske vlasti nisu namjeravale da grade auto-put tako blizu moru, nego znatno sjevernije, s druge strane masiva planine Orjen, iznad Herceg Novog, gdje se Crna Gora zapravo graniči s Bosnom i Hercegovinom.
Naš sagovornik iz Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH želi da ostane anoniman jer njegova vlada još uvijek ne iskazuje zvanični stav o koracima preduzetim s hrvatske strane. „Mi svakako ostajemo prisutni s konekcijom Neum 1 i 2 na budućem Jadransko-jonskom koridoru“, rekao nam je, „kao i s koridorom 5c, čija se trasa spušta kroz BiH od sjevera na Ploča. Evropska unija, međutim, novom verzijom Uredbe Evropskog parlamenta i Evropskog savjeta o smjernicama EU za razvoj transevropske saobraćajne mreže zacrtala je Jadransko-jonski koridor uz more.“
„Ne znamo kako bi u tom slučaju izgledao nastavak koridora prema Crnoj Gori, ali bićemo spremni da sarađujemo u skladu s tim kako se projekat dalje bude usmjeravao – i to na tragu svega onog što smo i ranije imali u vidu. Naravno, i Hrvatska i Evropska unija imaju pravo da odlučuju o izgradnji na svojoj teritoriji, a mi ćemo se izjasniti ako se ispostavi da tu postoji zajednički interes. Pritom je Hrvatska u prednosti kao članica Unije, a ni sredstva iz fondova EU za te svrhe ne mogu se koristiti ako se ne radi o trasi ucrtanoj u navedenoj uredbi. Pošto uredba sad izgleda kao što izgleda, na nama je da čekamo konačni oblik koridora, priželjkujući eventualni kompromis“, kaže taj zvaničnik iz Sarajeva.
Teški razgovori Zagreba i Sarajeva
„Jasno, smatramo da bi trasa kroz BiH bila znatno jeftinija, ali već sam rekao da nam je jasno da Hhrvatska ima prednost“, dodaje on i navodi da nije nikakva posebna tajna to da je u kontaktima i drugim aktivnostima oko planiranja izgradnje saobraćajnice između dvije susjedne zemlje često bilo otpora s hrvatske strane. Dobar primjer bili su mostovi preko reke Save, s čijom se izgradnjom godinama otezalo. A tu je i već spomenuti Pelješki most. Podsjećamo: njega je EU platila, tj. najveći dio njegove cijene, prvenstveno zato što Hrvatska nije uspijevala da se dogovori s Bosnom i Hercegovinom oko izgradnje i pograničnog režima u Neumu i Pločama.
Ali to da Pelješki most sigurno neće biti dio auto-puta, već samo saobraćajnica paralelna s auto-putem, mišljenje je Marka Ševrovića, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Zagrebu. „Prema onom što sam shvatio iz medija, sada će se graditi dionica od mosta prema Dubrovniku, a naknadno ćemo vidjeti kako će izgledati njen spoj u smjeru Ploča. Riječ je o faznoj izgradnji i pitanje je kako će izgledati konačni oblik koridora. Tom dijelu Hrvatske u svakom slučaju nedostaje alternativa Jadranskoj magistrali, a za tu trasu je dobro što ne ide predaleko od mora, kako bi što više koristila lokalnom stanovništvu“, kaže za DW taj stručnjak za drumski saobraćaj.
„Dubrovniku nisu potrebni novi automobili“
„Ne moramo da razmišljamo kao da Dubrovniku nedostaje neka količina turista koji bi tamo došli automobilom, naprotiv. Ali auto-put je potreban domaćima. Pritom je u Hrvatskoj generalno problem to što su saobraćajne petlje rijetke, pa bi i za taj dio auto-puta bilo bolje da je projektovano bar njih pet, umjesto tri. Znate, nama je prosjek jedna petlja na gotovo 20 kilometara auto-puta, a u Njemačkoj je to četiri-pet kilometara“, ukazuje Ševrović. Njegovo je mišljenje da dalja sudbina Jadransko-jonskog koridora očigledno ostaje neizvjesna: s jedne strane, to ima veze s procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, a s druge je bitan i aktuelni razvoj poveznice srednje Evrope s njenim jugoistokom, preko Bugarske i Rumunije.
Tomislav Josip Mlinarić, nekadašnji dekan zagrebačkog Fakulteta saobraćajnih nauka, ukazuje da pritom ne treba zanemariti važnost paralelnog projektovanja željezničkog koridora uz onaj putni, Jadransko-jonski. „Sve je to političko pitanje i u vezi je sa statusom Crne Gore koji spominjete. A otuda potiče i neizvjesnost, bar za sada. Bolje bi izgledalo i dogovaranje s BiH, kad bi ta zemlja bila bliže članstvu. Ipak, vjerujem da će s njenim približavanjem tako i biti, nadam se uskoro. Jadransko-jonski koridor ipak još nije konačno definisan“, kaže Mlinarić.
Po svemu sudeći, ova priča daleko je od gotove – iako Hrvatska svejedno ide ka dovršetku izgradnje auto-puteva na svoj teritoriji.
