Primorac će u drugom dijelu sezone biti jači za dva vrhunska igrača.
Ugovore su potpisali sadašnjii bivši reprezentativci Crne Gore – Đuro Radović i Marko Perković.
Radović se nedavno rastao sa Novim Beogradom, kada je taj klub preuzeo Aleksandar Šapić.Na stolu je imao ponude Jadran M:Tela, svog bivšeg kluba, i Primorca, a na kraju se odlučio za Kotorane.
„Poznajem momke, poznajem ekipu i vjerujem da ću se uklopiti. Postojala je obostrana želja da se potpiše ugovor i mislim da sam napravio dobar potez u ovom momentu svoje karijere, ali i u ovom kada sam ostao bez kluba na polusezoni. Prepoznao sam ambicije kluba, podudaraju se sa mojim-osvajanje Prvenstva Crne Gore, ulazak na finalni turnir Regionalne lige i u najbolje četiri ekipe u Eurokupu”, istakao je Radović nakon potpisa ugovora.
Petković je pet godina nastupao za Jadran M:Tel, a posljednji angažman imao je u redovima Crvene zvezde.
„Radujem se dolasku u jedan veliki klub bogate istorije. Biće to jedno potpuno novo iskustvo za mene jer je Kotor grad koji živi za vaterpolo i Primorac. Ekipa je jako dobro upakovana i vodi je odličan stručni štab. Nadam se da ćemo Đuro Radović i ja uspjeti da doprinesemo da sve dignemo na još viši nivo. Vjerujem da ova ekipa može da napravi veliki uspjeh kako do kraja ove sezone, tako i u budućnosti”, rekao je Petković.
Mobilne brodske ljekarne, koje je Zadarska županija nabavila prije dva i pol mjeseca, od 4. prosinca počet će redovito pružati ljekarničke usluge stanovnicima na zadarskim otocima, priopćeno je u utorak iz Županije.
Brodske ljekarne opskrbljivat će stanovnike otoka na tjednoj osnovi prema unaprijed dogovorenom rasporedu, uza sve potrebne standarde zdravstvene zaštite i sigurnosti.
Omogućit će stanovnicima otoka preuzimanje propisanih lijekova, savjetovanje s ljekarnicima, nabavu osnovnih medicinskih sredstava kako na recept, tako i onih bez recepta, čime se značajno poboljšava kvaliteta zdravstvene skrbi u otočnim sredinama.
Dostupnost lijekova i ljekarničkih usluga dobit će stanovnici Rivnja, Sestrunja, Ošljaka, Ista, Molata, Silbe, Oliba, Premude, Zverinca, Iža, Rave i Vrgade.
Mobilna ljekarna dio je Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a ukupna vrijednost projekta iznosi tri milijuna eura. U ožujku ove godine potpisan je Sporazum o ustupanju brodica na korištenje Ljekarnama Zadar.
Brodice ljekarne, koje su sagrađene u Brodogradnji Pičuljan na otoku Rabu, opremljene su medicinskom i uredskom opremom te ljekarničkim informacijskim sustavom vrijednim 1,875.000 eura.
Bez kompromisa o Ukrajini nakon petosatnih razgovora Putina s Trumpovim izaslanicima Foto: Sputnik/Kristina Kormilitsyna / via Reuters
Rusija i SAD nisu postigle kompromis o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini nakon petosatnog sastanka u Kremlju između ruskog predsjednika Vladimira Putina i glavnih izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa, priopćieno je u srijedu iz Kremlja.
Putin je u Moskvi razgovarao sa Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, Trumpovim posebnim izaslanikom, a razgovori su trajali do iza ponoći. Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je da kompromisi još nisu pronađeni te da je pred dvjema stranama “puno posla”.
Ušakov je rekao da je Putin negativno reagirao na dio američkih prijedloga te da sastanak Putina i Trumpa trenutačno nije planiran. Ocijenio je da su razgovori bili konstruktivni i da postoje velike mogućnosti za gospodarsku suradnju. Dodao je da se razgovaralo i o “teritorijalnom problemu”, odnosno zahtjevima Moskve u Donbasu.
Trump je uoči sastanka izjavio da njegovi izaslanici borave u Rusiji kako bi pokušali pronaći rješenje, ocijenivši rat u Ukrajini “kaosom” i navodeći da mjesečno pogine 25.000 do 30.000 ljudi.
Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora, u saradnji sa članovima NVO Sara, juče su duž šetališta kontrolisali da li vlasnici poštuju zakonski propis obaveznog čipovanja kućnih ljubimaca.
Riječ je o aktivnosti koja će biti intenzivnija u narednom periodu, a vlasnici će biti kontrolisani i da li uklanjaju nečistoću za svojim ljubimcima.
Kako je istaknuto nakon obavljene kontrole, većina kućnih ljubimaca je imala ugrađene čipove, dok je vlasnicima pasa koji su zateknuti u kršenju zakonskog propisa ukazano da nepravilnost otklone u roku od 15 dana.
Akcija ima za cilj povećanje ukupne bezbjednosti, čistoće javnih površina i poštovanje komunalnog reda.
Dok izvodim muziku u Crnoj Gori, u Njemačkoj, bilo gdje, osjećam kako mi ljudi pružaju toplinu – to je jedan jezik, ne treba nam prevodilac i to je ono što nas povezuje, kaže Jakovljev.
Briljantnom izvedbom “Goldbergovih varijacija” Johana Sebastijana Baha, a potom i “Rapsodije u plavom” Džordža Geršvina, ruski pijanista Aleksandar Jakovljev, sada crnogorski žitelj, oduševio je publiku u Koncertnoj dvorani Muzičke škole “Vida Matjan” – Crkvi Sv. Duha u Kotoru. Virtuozni pijanista pokazao je izvrsnu tehniku i snagom autentične interpretacije, umijećem pravog “šoumena”, dočaravajući snagu orkestarskog zvuka, prenio publici emotivni doživljaj ovih djela. Pred početak nastupa prisutnima je detaljno opisao suštinu “Goldberg varijacija”, , koje je Bah pisao za čembalo, dajući tako publici i filozofsko-istorijski okvir za razumijevanje remek djela baroknog klavirskog repertoara sastavljenog od 30 arija-varijacija. Isto tako, nakon burnog aplauza koji je uslijedio poslije izvedbe, objasnio je i pozadinu Geršvinove “Rapsodije”.
-Goldberg varijacije su filozofskо uranjanje, djelo teško za izvođenje, a nije lako ni za publiku, to je grandiozno djelo u kome je sadržan cijeli naš život, život svakog čovjeka, od početka do kraja. Rapsodija u plavom je sušta suprotnost, ona je svjetlost, praznik za dušu, kazao je Jakovljev za Boka News.
Publika – Jakovljev
Neposredno prije ovog nastupa on je u dva dana održao dva koncerta u Njemačkoj – u Diseldorfu u Sali “Klara Šuman” i u “gradu na vodi” Vupertalu, da bi odmah potom uhvatio let za Albaniju, odakle je stigao za koncert u Kotoru. Ovdje uvijek nastupa sa radošću, kaže umjetnik i dodaje da će sa ovim programom nastupiti i u Baru, H.Novom i Petrovcu.
-Ovo je privilegija za mene, zahvalan sam što mi je administracija dala mogućnost da nastupam ne samo za rusku, nego i za crnogorsku publiku, koja rado dolazi na moje koncerte. Radujem se koncertu u Crkvi Sv. Duha, gdje sam prvi put nastupio dvije godine unazad, kada sam sa suprugom i ćerkom došao u Crnu Goru. Tada mi je direktor Muzičke škole “Vida Matjan”, gospodin Mihajlo Lazarević rekao: “Molim Vas, izvolite, nastupajte”, što je za mene bilo ohrabrujuće – ta simbolika da prvi put sviram ovdje u crkvi bila je za mene znak da je sve u redu, kaže Jakovljev i dodaje da je u Kotoru do sada nastupao petnaestak puta, a u Crnoj Gori uopšte, za dvije godine je održao ukupno stotinu koncerata (po 50 godišnje).
Za pijanistu, koji živi od svoje umjetnosti, od svojih koncertnih nastupa, Alerksandru Jakovljevu je veoma važno to što je u ovom podneblju naišao na topao prijem publike.
-Važno je to što izvodim zapadnoevropsku muziku, iz koje je izvorno proizašla i ruska muzika. Rusija je dio Evrope u mojoj duši, u mom srcu. Zato, dok stvaram muziku, u Crnoj Gori, u Njemačkoj, osjećam kako mi ljudi pružaju toplinu, to je jedan jezik, ne treba nam prevodilac i to je ono što nas povezuje. Naravno, muzička umjetnost je krenula od drevnih Grka, a ovdje je takođe postojala kultura Ilira, ali uz muziku ljudi su se okupljali da bi bili zajedno. Oni su svirali, pjevali, razgovarali, to je vrlo važno, objasnio je istaknuti pijanista u kratkom razgovoru prije koncerta.
Diplomirao je i magistrirao klavir i kompoziciju na Državnom konzervatoriju “Rahmanjinov” u Rostovu, a nakon toga se usavršavao na Mocarteumu u Salcburgu i Univerzitetu umjetnosti u Berlinu. Od 2022. godine živi u Crnoj Gori, gdje je priredio više resitala i pokrenuo Međunarodni muzički festival u turističkom kompleksu Portonovi, u Herceg Novom. Aktivno koncertira širom svijeta.
Vaterpolisti Primorca pobijedili su večeras u Kotoru rumunsku Oradeu 15:11, u utakmici petog kola Lige šampiona.
Kotorski tim rvanširao se rivalu i upisao prvi trijumf u C grupi.
Domaćin je potvrdio da je bolji rival, poveo je na startu 4:1, a prednost je startu druge četvrtine uvećao na 6:2.
Uslijedio je pad u igri kotorskog sastava, koji je rumunski šampion iskoristio i srednom trećeg dijela meča poravnao na 7:7.
Primorac je, golovima Marka Mršića, Nemanje Vica i Stefana Vidovića, kompletirao seriju od 3:0 za vođstvo od 10:7 uoči posljedjih osam minuta, koje je uspio da sačuva do kraja.
Najefikasniji u ekipi iz Kotorana bio je Mršić sa četiri gola, po tri dodali su Savo Ćetković i Balša Vučković, dok su se po jednom upisali Draško Brguljan, Luka Murišić, Stefan Vidović, Đorđije Stanojević i Vico.
U ekipi Oradee najbolji je bio crnogorski reprezentativac Filip Gardašević sa pet golova.
Drugi crnogorski predstavnik, hercegnovski Jadran, ugostiće sjutra u Trebinju ekipu Pro Reka.
U okviru projekta međunarodnog MedSeaRise – „Podrška prilagođavanju na porast nivoa Sredozemnog mora“, u petak, 28. novembra 2025. godine u Institutu za biologiju mora Kotor Univerziteta Crne Gore, održana je završna radionica sa relevantnim lokalnim stejkholderima iz Crne Gore.
Riječ je o projektu koji od januara 2024.godine realizuju partneri iz Italije, Grčke, Francuske, Španije, Malte i Crne Gore, koji traje do 31. marta 2026.godine, finansiranom kroz Interreg Euro-MED program Evropske unije. Projekat za cilj ima podršku prilagođavanju posljedicama klimaskih promjena, konkretno porasta nivoa mora na Mediteranu.
Učesnicima radionice predstavljena je zajednička metodologija koju su razvile naučne institucije iz šest zemalja Mediterana, te njeni rezultati za pilot područje Boke Kotorske. Radionica je bila prilika da se lokalni saradnici upoznaju sa finalnim rezultatima dvogodišnjeg zajedničkog rada koji je donio matematičke procjene uticaja očekivanog porasta nivoa mora do 2100. godine na antropogene aktivnosti, infrastrukturu i nasljeđe, te biodiverzitet u obalnim zonama Boke Kotorske, koji bi trebalo da posluže u planiranju budućeg razvoja.
Radionica je okupila predstavnike institucija i subjekata koji su od početka bili uključeni u projekat- Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Agencije za zaštitu životne sredine, kao i predstavnike opština Kotor i Tivat. Pored naučnika sa Instituta za biologiju mora i Pomorskog fakulteta Kotor UCG, u radu su učestvovali i predstavnici privrednog sektora- luka, marina i hotela. Posebnu zahvalnost Institut za biologiju mora uputio je Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju koji su bili od velike pomoci prilikom prikupljanja i obrade podataka.
Metodologiju razvijenu unutar MedSeaRise projekta, matematičke modele porasta nivoa mora za Boku Kotorsku, kao i procjene potencijalnih posljedica za obalnu infrastrukturu, plaže, kulturnu baštinu i ekosistem predstavio je autor analize i vođa tima za pilot područje u Crnoj Gori, ekspert dr Tarzan Legović sa Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba.
Prema analizi dr Legovića, za Boku Kotorsku predviđa se da nivo mora do 2100. godine može porasti za oko 20 cm (u zavisnosti od scenarija — malo više ili manje). Ipak, uzimajući u obzir da se kopno na istočnoj obali Jadrana postepeno izdiže, realan uticaj na obalu i postojeću infrastrukturu mogao bi biti manji.
Predstavljeni rezultati projekta MedSeaRise
„Koristili smo jedinstvenu metodologiju koja omogućava da se rezultati upoređuju između svih partnera. Kada je riječ o Boki Kotorskoj, uzeli smo u obzir lokalne uslove i kretanja obale. Naš cilj nije bio da predvidimo dramatične promjene, već da damo realnu sliku onoga što nas očekuje. Prema sadašnjim modelima, nivo mora bi do kraja vijeka mogao porasti oko 20 centimetara, što je umjeren scenarij, ali je važno da se i takve promjene planiraju unaprijed, posebno kada govorimo o obalnoj infrastrukturi i mjestima koja su najniža u odnosu na more,“ poručio je dr Legović.
Istraživanje je obuhvatilo dvije studije slučaja: antropogenu (za Kotor i Risan) — sa fokusom na uticaj na luke, male marine, plaže i infrastrukturu, te ekosistemsku (za Tivatska solila) — sa ciljem procjene uticaja porasta nivoa mora i promjena temperature mora na biodiverzitet i morske ekosisteme. Procjene su rađene na osnovu lokalnih I mediteranskih podataka, objasnio je prof. dr Legović.
U razgovoru sa učesnicima radionice naglašeno je da se efekti porasta nivoa mora neće manifestovati jednako u svim dijelovima zaliva. Neka područja mogla bi povremeno biti pod većim pritiskom tokom ekstremnih vremenskih prilika, dok će ekosistemi poput Solila biti osjetljivi na promjene u režimu plavljenja. Upravo zbog toga, rečeno je, potrebna je kontinuirana komunikacija između naučnika, lokalnih službi i planera.
Koordinatorka projekta za Crnu Goru, dr Danijela Joksimović sa Instituta za biologiju mora, istakla je da je projekat od početka kreiran tako da poveže naučne institucije i one koji upravljaju obalnim područjem.
„Ova radionica bila je prilika da svim našim partnerima i stejkholderima predstavimo cjelokupan rad i rezultate koje smo zajednički postigli. Projekat je od početka razvijan tako da naučni nalazi budu lako primjenjivi u praksi, posebno u opštinama Kotor i Tivat. Zato nam je bilo važno da pokažemo kako jedinstvena metodologija, koju dijelimo sa partnerima iz šest zemalja, omogućava da dobijeni podaci postanu osnova za planiranje obale u godinama koje dolaze,“ ukazala je Joksimović.
Završna radionica nije bila samo prezentacija dosadašnjih nalaza, već i poziv lokalnim vlastima, planerskim institucijama, privredi i građanima da — koristeći naučne podatke — uključe porast nivoa mora u buduće prostorne i razvojne planove, sa ciljem zaštite mora, priobalja, kulturne baštine i održivog razvoja Boke Kotorske.
Na centralnoj svečanosti na Cetinju, povodom obilježavanja jubileja – 150 godina Crvenog krsta, uručena su najviša priznanja pojedincima i organizacijama koje su svojim dugogodišnjim radom doprinijele misiji humanosti u Crnoj Gori. Među dobitnicima se našao i Duško Božović, potpredsjednik Opštinske organizacije Crvenog krsta Tivat, kojem je dodijeljena Medalja Crvenog krsta Crne Gore za izuzetne zasluge, dugogodišnji doprinos i istrajnu posvećenost humanitarnom radu.
Zbog zdravstvenog stanja, koje mu je narušeno tokom pandemije koronavirusa dok je svakodnevno bio na terenu pomažući najugroženijima, Božović nije prisustvovao svečanosti na Cetinju. Medalju je u njegovo ime primio predsjednik OO CK Tivat, dok je Dušku Božoviću ista svečano uručena danas, na sjednici Upravnog odbora Crvenog krsta Tivat.
Dodjelom ovog priznanja odaje se poštovanje čovjeku čiji je profesionalni, volonterski i lični angažman obilježio savremeni rad Crvenog krsta u Tivtu. Duško Božović u organizaciji djeluje više od tri decenije – od volontera, do sekretara kojeg je Skupština imenovala 1993. godine, na kojoj funkciji je ostao punih 29 godina, uvijek uz povjerenje svih saziva.
Priznanje Dušku Božoviću
Njegova biografija svjedoči o dugom društvenom i humanitarnom angažmanu: bio je sekretar Mirovnog vijeća, načelnik Civilne zaštite, član opštinskog štaba za evakuaciju, dvostruki udarnik omladinskih radnih brigada, sekretar i predsjednik Izviđačkog odreda „Nikola Đurković“ i dobitnik „Zlatnog javorovog lista“. Jedan je od osnivača Folklornog ansambla „Tivat“. Pored bogatog humanitarnog rada, ostavio je traga i u sportu – osnivač je i trener KK „Partizan“ i “Teodo”, Tivat, trener KK „Kotor“, član Predsjedništva Košarkaškog saveza Crne Gore i dobitnik Zlatne značke Košarkaškog saveza Jugoslavije.
Kroz Crveni krst ostvario je rezultate prepoznate i na nacionalnom i međunarodnom nivou: bio je predsjednik Komisije za institucionalni razvoj Crvenog krsta Crne Gore, član komisija Crvenog krsta Srbije i Crne Gore, dva mandata predsjednik Savjeta Doma solidarnosti u Sutomoru, član Socijalnog savjeta Opštine Tivat i član upravljačkih tijela Međunarodne spasilačke organizacije (ILSA).
Ipak, njegov najveći doprinos ostaje onaj neposredni, ljudski, lični. Duško Božović je godinama bio lice Crvenog krsta na terenu – prvi koji stiže kada je potrebno, čovjek koji sopstvenim vremenom, vozilom, kontaktima i znanjem pomaže tamo gdje nije stigao protokol. Tokom izbjegličke krize 90-ih bio je među onima koji su, van radnog vremena, svakodnevno obilazili porodice, dijelili pomoć, evidentirali potrebe i pružali moralnu i logističku podršku najugroženijima.
Pomagao je i samim volonterima i aktivistima u nevolji, uvjeren da humanost mora počinjati u vlastitoj kući. Njegova vrata bila su otvorena svakom čovjeku koji traži pomoć, a njegov rad – često tih i nenametljiv – postao je primjer generacijama koje su se školovale i rasle u Crvenom krstu Tivta. Ovakav rad u potpunosti odražava suštinu Medalje Crvenog krsta Crne Gore – dugogodišnju predanost, dobrovoljni doprinos, istrajnost u službi humanosti i izuzetan lični angažman u misiji pomoći drugima. Danas, kao potpredsjednik Crvenog krsta Tivat, Duško Božović ostaje simbol kontinuiteta humanosti, čovjek čiji su rad, iskustvo i životno djelo trajno utkali temelje Crvenog krsta u Tivtu.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP) pripremila je prijedlog odluke kojom se jasno definišu obaveze svih nadležnih kako na državnom, tako i na lokalnom nivou kada je u pitanju rješavanje problema ,,lutajuće“ stoke. Očekujemo da se taj dokument nađe na dnevnom redu jedne od dvije naredne sjednice Vlade – kazao je Pobjedi direktor Uprave Vladimir Đaković.
Riječ je, podsjeća Đaković, o dugogodišnjem problemu, koji je zanemarivan. Mještani sela koja gravitiraju magistralnom putu Cetinje – Budva često su negodovali zato što im ,,lutajuća“ stoka upada u imanja, ali i zbog toga što predstavlja opasnost za učesnike u saobraćaju na toj, inače jako frekventnoj dionici. U više navrata su zbog toga protestovali. Tokom 2024. godine stoka bez nadzora bila je uzrok tri saobraćajne nezgode. Problem je aktuelizovan nedavnim incidentom kad je kod Tivta krdo goveda umalo povrijedilo dijete.
– Mi smo temeljno razmotrili Zakon o dobrobiti životinja, onda Zakon o veterinarstvu i stočarstvu i uredbe koje donose lokalne samouprave. Hvatanje i transport ,,lutajućih“ životinja zakonski je u nadležnosti lokalnih samouprava. Mi ćemo pružiti svu stručnu podršku, ali opštine moraju odraditi svoj dio posla – zaključuje Đaković.
To znači, pojašnjava, da komunalna policija mora reagovati uvijek kad je ugrožena imovina građana, znači i kad je na privatnom imanju, pa ne stoji tvrdnja tih opštinskih službi da stoka koja se kreće bez nadzora nije u njihovoj nadležnosti.
– Takođe, u Zakonu o stočarstvu precizirano je da je prikupljanje takvih životinja isključivo u nadležnosti lokalnih samouprava. Bilo ugovorom sa nekim trećim licem, ili samostalnim organizovanjem službe – navodi on.
Karantin
Samo Ulcinj ima izgrađen karantin za ,,lutajuću“ stoku, iako je obaveza lokalnih samouprava još od 2015. da obezbijede takve objekte. A jedna od rijetkih opština koja posjeduje specijalizovano vozilo za transport stoke u skladu sa Zakonom o dobrobiti životinja je Budva.
Prema Đakovićevim riječima, prijedlogom odluke lokalnim samoupravama biće određen rok 90 dana da ili izgrade sklonište za te životinje ili potpišu ugovor sa trećim licem koje bi pružalo usluge smještaja životinja.
– Kada sklonište završe, dužni su da nas obavijeste, a Uprava će u roku od najviše pet dana uputiti na teren inspektore koji će utvrditi da taj prostor ispunjava uslove. Mislim da je to dobar model načina rješavanja problema – kazao je Đaković.
Dalje pojašnjava kako je odlukom predviđeno da Direktorat za šumarstvo i lovstvo, bude obavezan da za prikupljanje lutajuće stoke ustupa opremu za hvatanje divljih životinja (puške za omamljivanje, sajle i sl.).
– Važno je napomenuti da će se hvatanje ,,lutajućih“ životinja obavljati na human način. Takođe će u svakom postupku biti obavezno prisustvo veterinarskog inspektora, koji će utvrđivati da li je došlo do narušavanja dobrobiti životinja prilikom hvatanja i transporta. Vodiće se računa u slučaju korišćenja puški za omamljivanje da budu odgovarajuzće doze. To je svakako prihvatljivije nego sadašnja situacija kada je stoka gladna i žedna i luta magistralom – kaže Đaković.
Kada je riječ o Prijestonici, vođeni su razgovori sa kompanijom ,,Franca“, koja bi trebalo da jedan stajski objekat iznajmi za potrebe privremenog smještaja stoke.
Prema riječima Vladimira Đakovića, inspekcija Uprave je izašla na teren i obišla taj objekat.
– Mislim da je potrebno svega nekoliko intervencija, o kojima su inspektori obavijestili nadležne iz lokalne uprave. Dok se taj proces ne finalizuje, i dok se ne potpiše ugovor, mi kao Uprava ne možemo ništa da uradimo –poručio je Đaković.
Naknada
Odlukom je predviđeno da lokalne uprave budu nadležne i da donesu odluku o visini naknade za smještaj lutajuće stoke.
– Svaka opština će biti u obavezi da propiše visinu naknade za boravak te stoke u karantinu. Tako će vlasnik kada dođe da preuzme odbjeglo grlo, morati da plati predviđeni iznos, u zavisnosti od toga koliko je stoka boravila u tom privremenom skloništu. U suprotnom će, nakon odgovarajućih veterinarskih pregleda, stoka biti upućena na klanje – pojasnio je Đalović.
On ne isključuje mogućnost da se grla za koja ne bude utvrđeno vlasništvo, ili ih vlasnik ne preuzme, dodijele kao pomoć za najugroženije porodice.
Mišljenje ombudsmana
Slučajem ,,lutajuće“ stoke bavio se ombudsman 2022. godine po pritužbi građana opštine Budva. Upozorio je Opštinu, Komunalnu inspekciju i Komunalnu policiju opštine, Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Ministarstvo poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede da, ignorisanjem potrebe zajedničkog pristupa u rješavanju ovog pitanja i nerazumijevanje i nesagledavanje svih okolnosti konkretnog slučaja, kao i odsustvo zajedničkog djelovanja, što predstavlja njihovu zakonsku obavezu, može imati za posljedicu vođenje postupaka i utvrđivanje odgovornosti države ne samo na nacionalnom nivou, već i pred Evropskim sudom za ljudska prava, u kom pravcu je Sud već utvrđivao povrede pozitivne obaveze države da garantuje i zaštiti pravo podnosilaca predstavki na poštovanje njihovog tjelesnog i psihičkog integriteta zbog neadekvatnog rješavanja permanentnog problema lutajućih životinja.
Poštovani g-dine Lisičiću, kada bi predsjednik opštine podnosio ostavku, svaki put kada to poželi odbornik opozicije u lokalnom parlamentu, budite sigurni da bismo imali krizu, blokadu procesa, odricanje od obaveza, kašnjenje u investicijama, haos i sve drugo što ste redom pobrojali u Vašem saopštenju. Teško da bismo bili jedna od najrazvijenijih opština u Crnoj Gori. Svako vidi ono do čega može doseći.
Odgovaram Vam ne zbog toga što mislim da Tivćani posebno vjeruju vašim tezama ili ih smatraju istinitim, naprotiv – već zbog toga što ne želim da Vam dam za pravo da kreirate atmosferu navodne nestabilnosti, haosa i nepoštenog rada, kada podaci i svi parametri govore drugačije.
Tvrditi da investicije kasne na kraju godine u kojoj je Direkcija za investicije izgradila toliko saobraćajnica, uložila tri miliona eura u vodovodnu i kanalizacionu mrežu, obnovila brojna igrališta i sportske terene (prije par dana smo otvorili i balon halu), u godini kada poslje decenija i decenija otvaramo novu osnovnu školu, kada smo stvorili bolje uslove za rad dvije područne jedinice vrtića, kada aktivno radimo na tome da što prije krenu radovi na kanalizaciji i bulevaru kroz grad… je u najmanju ruku zlonamjerno.
Zabrinjava Vas izbor opštinskih rukovodioca – predlažem da to bude Vaša briga onog trenutka kad, ako ikada, sjednete na moje mjesto. Sve do tada budite uvjereni da će svi opštinski organi funkcionisati bez i najmanje teškoće i da će svi procesi rada teći neometano.
To da li smo u procesu sticanja određenog certifikata ili smo ga upravo stekli ni najmanje ne utiče na kvalitet podrške koju lokalna uprava pruža privredi grada. Konkursi pružanja finansijske podrške privredi se redovno raspisuju, interesovanje je veliko i za konkurse i za mentoring usluge, budžet za narednu godinu je uvećan. Sve ovo, a nije malo, vi zanemarite, pa opet ostaje činjenica da su moja vrata, vrata Opštine Tivat otvorena za svakog ko u ovom gradu radi i privređuje.
O fudbalskom klubu kojem ni ime ne znate – suvišno je da govorimo. O instituciji kulture, koja je prije par dana predstavila izdavački projekat hvale vrijedan, a kojoj takođe ime ne znate, Vi i ja teško da možemo polemisati.
