Akcionari Instituta “Dr Simo Milošević” danas će se sastati da bi pokušali da iz drugog puta usvoje Plan restrukturiranja.
Na prvoj sjednici vanredne skupštine akcionara Instituta usaglašena je većina stavova koji su do sada izazivali sporenja između države, kao većinskog vlasnika, i manjinskih akcionara, posebno najvećeg manjinskog akcionara, vlasnika kompanije “Vila Oliva” Žarka Rakčevića, koja posjeduje 27,43 odsto akcija.
Da bi plan prošao, potrebne su dvije trećine glasova, to jest pored državnih, koji čine 56,47 odsto kapitala, još i glasovi najmanje deset odsto manjinskih akcionara.
Pored Rakčevića, sa 27,43 odsto akcija, ostali manjinski akcionari ukupno posjeduju paket od 16 odsto kapitala Instituta.
Kako nam je nezvanično saopšteno iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, učesnici u pregovorima, koji će se sastati danas, dogovorili su se da ne daju izjave za medije.
Nakon prve sjednice, izvršni direktor Instituta Zoran Kovačević izjavio je za “Dan” da su u toku usaglašavanja između vlasnika, države i manjinskog akcionara, vlasnika “Vile Oliva”.
On je tom prilikom izjavio da se nada da će usaglasiti i podržati rješenje koje je dovoljno brzo, a utemeljeno na zakonu, tako da obezbjeđuje očuvanje i unapređenje Instituta u narednom periodu.
Majda Adžović iz Ministarstva prostornog planiranja tada je saopštila da Rakčevićevu kompaniju ne vide kao aktera u realizaciji.
Rakčević je za “Dan” izjavio da nije tačno da će Institut poći u stečaj ako se ne prihvati Plan restrukturiranja. Naglasio je i da postoji nekoliko alternativa koje su u skladu sa zakonom.
Rekao je da Vlada nije prihvatila njegovu ponudu da izmiri dug od 23 miliona Instituta, a da je on odbio ponudu da se napravi dokapitalizacija otvorenog tipa, čime bi akcije “Vile Oliva” u vlasničkoj strukturi pale sa 27,43 odsto na 24 odsto, a državni udio porastao na skoro 64 odsto.
U međuvremenu se dio manjinskih akcionara organizovao preko Crnogorske asocijacije malih akcionara – CAMA i ponudio na prodaju 16 odsto svojih akcija.
Nakon te odluke, Rakčević je izjavio da će kupiti 1,5 odsto akcija manjinskih akcionara u Institutu za 58 eura po dionici, što je “Danu” potvrđeno iz više izvora bliskih tržištu kapitala.
Prošle nedjelje su i odbornici Skupštine opštine Herceg Novi na vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta raspravljali o sudbini Instituta, kada su apelovali na akcionare da podrže Plan restrukturiranja.
Obalno-napajanje strujom luka – Foto: Cavotec/Offshore Energy
Švicarska tvrtka za čiste tehnologije, Cavotec, osigurala je tri velika ugovora za sisteme obalne struje ukupne vrijednosti 7 miliona eura za talijanske luke. Ovaj potez očekuje se značajno smanjiti štetne emisije i poboljšati kvalitetu zraka u tim lukama.
Prema saopštenju, narudžbe su zaprimljene krajem 2024. godine, a isporuke se planiraju između početka i sredine 2026.
Ova inicijativa dio je šireg talijanskog programa pokrenutog u srpnju 2024. godine. Naime, Italija je tada obavijestila Europsku komisiju o planovima za usvajanje programa vrijednog 570 milijuna eura za poticanje brodarskih operatera na priključivanje na obalnu električnu infrastrukturu tijekom boravka u lukama, čime bi se napajali brodski sustavi i oprema, piše Offshore Energy.
Program, koji je podržan od strane EU-a, uključuje smanjenje do 100% općih sustavnih troškova, čime bi se smanjila cijena električne energije za brodarske operatere koji koriste obalnu struju.
Detalji narudžbi Cavoteca
Prva narudžba obuhvaća isporuku dva sustava, PowerMove i PowerFeed, namijenjenih podršci kruzerskim brodovima u nekoliko luka zapadne Italije. Sustav PowerMove je mobilno rješenje na kotačima, s prikolicom i teleskopskom dizalicom koja omogućuje brzo upravljanje električnim kabelima s obale na brodove i obrnuto, čime se poboljšava povezanost s obalnom strujom u regiji.
Druga narudžba uključuje ugradnju PowerMove tehnologije za kruzere i RoRo brodove u Toscani, čime će se omogućiti smanjenje emisija u dvije luke i poboljšati njihova ekološka učinkovitost.
Treća narudžba predviđa isporuku dva PowerMove sustava za kruzere i jednog PowerExtend sustava—a mobilnog rješenja na baterijski pogon—za priključivanje kontejnerskih brodova u jednoj luci južne Italije.
Raniji projekti Cavoteca
Ova vijest dolazi samo dva mjeseca nakon što je Cavotec osigurao ugovor od 6,5 miliona eura za isporuku sustava PowerMove dvjema mediteranskim lukama. Rješenja omogućuju brodovima rad bez emisija tijekom boravka u luci, smanjuju buku te smanjuju troškove goriva, a istovremeno osiguravaju usklađenost sa strogim ekološkim propisima.
Još ranije, u februaru 2024. Cavotec je potpisao ugovor vrijedan 5,7 miliona dolara za modernizaciju sistema obalne struje za europskog brodara, dok je s kineskom grupacijom COSCO dogovoren servis za više od 60 brodova s Cavotecovim sustavima obalne struje.
Sekretarijat za zajedničke poslove Opštine Kotor uspješno je realizovao projekat postavljanja video nadzora u Velikom gradskom parku. Ova inicijativa ima za cilj povećanje sigurnosti i očuvanje javne imovine u parku, koji je tokom prošle godine bio meta vandalskog uništavanja mobilijara u više navrata.
Nabavku i ugradnju video nadzora izvršila je firma „DRNET“ iz Podgorice, a ukupna vrijednost radova iznosila je 6.581,80 eura. Postavljanje kamera uslijedilo je nakon dobijanja saglasnosti od strane Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, što je ključni korak u skladu sa zakonskim propisima.
Komunalna policija Opštine Kotor, primjenjujući načelo prevencije, podnijela je 6. novembra 2024. godine zahtjev Agenciji za odobrenje uvođenja video nadzora na ovom javnom prostoru. Saglasnost je dobijena 26. decembra 2024. godine.
Opština Kotor poziva sve građane na odgovorno ponašanje i brigu o zajedničkoj imovini, kako bismo zajedničkim snagama sačuvali kako Veliki gradski park, tako i ostale zajedničke javne površine, kaže se u saopštenju.
Trump u Ovalnom uredu Foto: Carlos Barria / Reuters
Novi američki predsjednik Donald Trump potpisao je prvi set izvršnih uredbi. Poništio je 78 izvršnih naredbi svojega prethodnika Joea Bidena te povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma. Zabranio je cenzuru, privremeno obustavio izdavanje federalnih propisa.
Izvanredno stanje na južnoj granici, naređenje o gradnji zida
Donald Trump proglasio je izvanredno stanje na južnoj granici, naložio zatvaranje granice vojnim sredstvima i označio bande poput MS-13 i narkokartele kao terorističke organizacije.
Potpisao je uredbu o obustavi programa preseljenja izbjeglica na četiri mjeseca i ponovno pokrenuo politiku “Ostani u Meksiku,” vraćajući tražitelje azila preko granice.
Također je naredio nastavak izgradnje fizičkih barijera na granici, iako financiranje ostaje nejasno, te zatvorio imigracijski kanal iz Bidenove ere koji je omogućavao legalan dolazak migranata avionom.
Preimenovanje Meksičkog zaljeva i planine Denali
Među prvim Trumpovim izvršnim naredbama bila je ona koja ministru unutarnjih poslova naređuje da promijeni ime Meksičkog zaljeva u Američki zaljev.
Ista naredba također nalaže ministru unutarnjih poslova da preimenuje planinu Denali na Aljasci u planinu McKinley – u čast 25. američkog predsjednika čijoj se tarifnoj politici Trump divi.
Predsjednik Barack Obama promijenio je ime iz McKinley u Denali kako bi odražavao kako ga zovu domorodačka plemena. To je najviši planinski vrh u Sjevernoj Americi.
Trump naložio 75 dana odgode zabrane rada TikToka
Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom se odgađa zabrana kineske aplikacije TikTok za 75 dana, omogućujući administraciji vrijeme za donošenje odluke o njenoj budućnosti. Aplikacija, koja je prema zakonu trebala prestati raditi 19. siječnja, bila je privremeno nedostupna u SAD-u.
Trump je naložio Ministarstvu pravosuđa da obavijesti tehnološke partnere TikToka poput Applea i Googlea da “nema kršenja propisa i odgovornosti za aktivnosti tijekom odgode”.
Američki Vrhovni sud potvrdio je zakon koji od ByteDancea, vlasnika TikToka, zahtijeva prodaju aplikacije zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost. ByteDance odbija prodaju, unatoč interesu investitora.
Iako je najavljen skori završetak auto-puta kroz Hrvatsku do Dubrovnika, nije jasno šta će biti s njegovim uklapanjem u međunarodni Jadransko-jonski koridor. A ni susjedne zemlje izgleda nisu bile uključene u planiranje
Vijest o nastavku izgradnje auto-puta iz smjera Splita prema Dubrovniku u Hrvatskoj je početkom ove godine izazvala veliko javno odobravanje, ali i otvorila neka pitanja na koja odgovor nije ponuđen. Naime, istaknuto je da će Hrvatska uglavnom samostalno finansirati tu saobraćajnicu, kao i da ona predstavlja dio međunarodnog auto-putnog Jadransko-jonskog koridora. Drugim riječima, trebalo bi da se nadovezuje na onu koja će dalje da se gradi kroz Crnu Goru prema Albaniji i još dalje prema Grčkoj. Ipak, relativnu zbunjenost može da izazove to što se godinama najavljivalo kako će dionica u smjeru Dubrovnika da se u stvari gradi kroz Bosnu i Hercegovinu, tik uz njenu jugoistočnu granicu sa Hrvatskom.
Da li je Hrvatska jednostrano odlučila o gradnji na svojoj teritoriji? Da li je Bosna i Hercegovina zainteresovana za tu infrastrukturu? A ako će onda ta saobraćajnica da bude dio Jadransko-jonskog koridora, gdje je onda mjesto Pelješkom mostu i pristupnim putevima za njega na istoimenom poluoostrvu?
Gdje Brisel vidi Bosnu i Hercegovinu?
Sve su to saobraćajnice dvotračnog profila, a ne četvorotračnog, kao što je slučaj s auto-putevima. Takođe, nije sasvim jasno gdje se planira spoj sa Crnom Gorom na kraju te dionice koridora kroz Hrvatsku, ako se zna da crnogorske vlasti nisu namjeravale da grade auto-put tako blizu moru, nego znatno sjevernije, s druge strane masiva planine Orjen, iznad Herceg Novog, gdje se Crna Gora zapravo graniči s Bosnom i Hercegovinom.
Naš sagovornik iz Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH želi da ostane anoniman jer njegova vlada još uvijek ne iskazuje zvanični stav o koracima preduzetim s hrvatske strane. „Mi svakako ostajemo prisutni s konekcijom Neum 1 i 2 na budućem Jadransko-jonskom koridoru“, rekao nam je, „kao i s koridorom 5c, čija se trasa spušta kroz BiH od sjevera na Ploča. Evropska unija, međutim, novom verzijom Uredbe Evropskog parlamenta i Evropskog savjeta o smjernicama EU za razvoj transevropske saobraćajne mreže zacrtala je Jadransko-jonski koridor uz more.“
„Ne znamo kako bi u tom slučaju izgledao nastavak koridora prema Crnoj Gori, ali bićemo spremni da sarađujemo u skladu s tim kako se projekat dalje bude usmjeravao – i to na tragu svega onog što smo i ranije imali u vidu. Naravno, i Hrvatska i Evropska unija imaju pravo da odlučuju o izgradnji na svojoj teritoriji, a mi ćemo se izjasniti ako se ispostavi da tu postoji zajednički interes. Pritom je Hrvatska u prednosti kao članica Unije, a ni sredstva iz fondova EU za te svrhe ne mogu se koristiti ako se ne radi o trasi ucrtanoj u navedenoj uredbi. Pošto uredba sad izgleda kao što izgleda, na nama je da čekamo konačni oblik koridora, priželjkujući eventualni kompromis“, kaže taj zvaničnik iz Sarajeva.
Teški razgovori Zagreba i Sarajeva
„Jasno, smatramo da bi trasa kroz BiH bila znatno jeftinija, ali već sam rekao da nam je jasno da Hhrvatska ima prednost“, dodaje on i navodi da nije nikakva posebna tajna to da je u kontaktima i drugim aktivnostima oko planiranja izgradnje saobraćajnice između dvije susjedne zemlje često bilo otpora s hrvatske strane. Dobar primjer bili su mostovi preko reke Save, s čijom se izgradnjom godinama otezalo. A tu je i već spomenuti Pelješki most. Podsjećamo: njega je EU platila, tj. najveći dio njegove cijene, prvenstveno zato što Hrvatska nije uspijevala da se dogovori s Bosnom i Hercegovinom oko izgradnje i pograničnog režima u Neumu i Pločama.
Ali to da Pelješki most sigurno neće biti dio auto-puta, već samo saobraćajnica paralelna s auto-putem, mišljenje je Marka Ševrovića, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Zagrebu. „Prema onom što sam shvatio iz medija, sada će se graditi dionica od mosta prema Dubrovniku, a naknadno ćemo vidjeti kako će izgledati njen spoj u smjeru Ploča. Riječ je o faznoj izgradnji i pitanje je kako će izgledati konačni oblik koridora. Tom dijelu Hrvatske u svakom slučaju nedostaje alternativa Jadranskoj magistrali, a za tu trasu je dobro što ne ide predaleko od mora, kako bi što više koristila lokalnom stanovništvu“, kaže za DW taj stručnjak za drumski saobraćaj.
„Dubrovniku nisu potrebni novi automobili“
„Ne moramo da razmišljamo kao da Dubrovniku nedostaje neka količina turista koji bi tamo došli automobilom, naprotiv. Ali auto-put je potreban domaćima. Pritom je u Hrvatskoj generalno problem to što su saobraćajne petlje rijetke, pa bi i za taj dio auto-puta bilo bolje da je projektovano bar njih pet, umjesto tri. Znate, nama je prosjek jedna petlja na gotovo 20 kilometara auto-puta, a u Njemačkoj je to četiri-pet kilometara“, ukazuje Ševrović. Njegovo je mišljenje da dalja sudbina Jadransko-jonskog koridora očigledno ostaje neizvjesna: s jedne strane, to ima veze s procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, a s druge je bitan i aktuelni razvoj poveznice srednje Evrope s njenim jugoistokom, preko Bugarske i Rumunije.
Tomislav Josip Mlinarić, nekadašnji dekan zagrebačkog Fakulteta saobraćajnih nauka, ukazuje da pritom ne treba zanemariti važnost paralelnog projektovanja željezničkog koridora uz onaj putni, Jadransko-jonski. „Sve je to političko pitanje i u vezi je sa statusom Crne Gore koji spominjete. A otuda potiče i neizvjesnost, bar za sada. Bolje bi izgledalo i dogovaranje s BiH, kad bi ta zemlja bila bliže članstvu. Ipak, vjerujem da će s njenim približavanjem tako i biti, nadam se uskoro. Jadransko-jonski koridor ipak još nije konačno definisan“, kaže Mlinarić.
Po svemu sudeći, ova priča daleko je od gotove – iako Hrvatska svejedno ide ka dovršetku izgradnje auto-puteva na svoj teritoriji.
Radovi na rekonstrukciji trotoara u Norveškoj ulici završeni su, pa je pješačka komunikacija na potezu od raskrsnice sa ulicom Pete crnogorske brigade do hotela „Lighthouse“, sada uređena i bezbjednija.
Završen je i dio radova na trotoaru u Pete crnogorske brigade, od raskrsnice sa Sava Ilića (poslovni centar „Mimoza“) do Norveške ulice, a do kraja sedmice biće kompletirani radovi u ovoj ulici.
Proteklih dana započeto je uređenje trotoara na još jednoj lokaciji u Igalu, u dijelu ulice Sava Ilića od nove faze Instituta do hotela „Palmon bay“.
Po završetku radova na dionicama u Igalu, počeće radovi na Toploj – od Doma zdravlja do marketa „Voli“ i od hotela „Krušo“ prema zgradi „Novljanka“, a zatim na red dolazi i Zelenika.
Pomenuti radovi ugovoreni su kao dio tendera vrijednog preko pola miliona eura koji finansira Opština Herceg-Novi, a kojim je obuhvaćeno uređenje trotoara na više lokacija na području grada.
Ovim radovima prethodilo je uređenje trotoara u ulici Sava Ilića, od Mjesne zajednice Igalo do poslovnog centra „Mimoza“. Radove izvodi kompanija „BK Vajs“, koja je kao najpovoljniji ponuđač izabrana na tenderu.
Superfinale Svjetskog kupa u vaterpolu igraće se u Podgorici, saopšteno je iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića.
Prije nekoliko dana Vaterpolo savez Hrvatske je saopštio da neće doći na turnir koji je trebalo da se odigra u Kotoru i Budvi, od 11. do 13. aprila jer bazen u Kotoru nosi ime vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića kojeg Hrvati optužuju za ratne zločine u logoru Morinj.
Iz kabineta premijera poručuju da sportski interes mora da bude stavljen ispred političkih faktora.
“S obzirom na poznate okolnosti u vezi sa imenom bazena u Kotoru, održavanje završnog turnira u tom gradu moglo bi rezultirati time da ne nastupe sve najbolje reprezentacije, koje su izborile plasman, čime bi se umanjio sportski značaj samog takmičenja. Igranje protiv najboljih timova ima ogroman značaj za našu podmlađenu vaterpolo reprezentaciju, naročito na početku novog olimpijskog ciklusa. Stoga, vjerujemo da bi organizacija završnog turnira u Podgorici u potpunosti odgovarala sportskim interesima naše zemlje. Pozivamo sve navijače ‘ajkula’ da tokom aprila ispune zatvoreni bazen SC Morače i pruže podršku našoj selekciji”, kažu iz kabineta Milojka Spajića i zaključuju:
“S druge strane, uvjereni smo da će kotorski bazen u najskorijoj budućnosti imati priliku da ugosti najbolje vaterpoliste svijeta, te da će se sporno pitanje riješiti dijalogom, na zadovoljstvo obije strane – Crne Gore i Hrvatske, a posebno na radost svih sportskih radnika i ljubitelja vaterpola”.
“Vlada Crne Gore prepoznaje sport kao jedan od prioriteta i ovu opredijeljenost potvrdila je kroz rekordnu podršku sportskim savezima, ali i kroz ulaganja u unapređenje infrastrukture, kao i pružanjem pomoći u organizaciji velikih međunarodnih takmičenja. Na taj način Vlada prepoznaje značaj igranja utakmica na najvišem nivou u cilju sazrijevanje naših talentovanih sportista, kako bi i u budućnosti ostvarivali vrhunske rezultate”, ističe se u saopštenju.
Donald Trump položio je u ponedjeljak u zgradi Kongresa yakletvu kao 47. američki predsjednik.
Ceremonija se održala u Rotondi u zgradi Capitola. Preseljena je u zatvoreni prostor, prvi put nakon 40 godina zbog velike hladnoće. Inauguracija je održana uz jake mjere sigurnosti. Tradicionalna parada Avenijom Pennsylvania pokraj Bijele kuće održat će se u zatvorenom prostoru u sportskoj dvorani Capital One Arena, gdje je Trump održao svoj pobjednički skup u nedjelju.
“Od danas će naša zemlja cvjetati i biti poštovana. Amerika će uskoro biti veća, jača i izvrsnija nego ikada ranije”, rekao je Tramp u obraćanju Kongresu.
Kako je i ranije najavljeno, Tramp je rekao da će danas potpisati niz izvršnih odredbi.
“Prvo, proglasiću nacionalnu vanrednu situaciju na našoj južnoj granici”, rekao je Tramp, prenosi Radio Slobodna Evropa.
On je dodao i da će postati vojsku na granicu kako bi zaustavio priliv migranata.
Tramp je najajvio da će karteli biti označeni kao terorističke organizcije i dodao da će vladina politika biti to da postoje samo dva roda – muški i ženski.
Tramp je obećao da će izgraditi najjaču vojsku koju je svijet ikada vidio.
“Naš uspjeh ćemo mjeriti ne samo po bitkama koje pobijedimo, već i po ratovima koje okončamo i, možda najvažnije, ratovima u koje nikada ne uđemo”, rekao je Tramp.
On je u osvrtu na Panamski kanal kazao da “Kina upravlja Panamskim kanalom – a mi ga nijesmo dali Kini, dali smo ga Panami. Vraćamo ga”, rekao je Tramp i najavio, kao što se i očekivalo, da će Meksički zaliv biti preimenovan u Zaliv Amerike.
Inauguraciji su, između ostalih, prisustvovali bivši američki predsjednici Džordž Buš, Bil Klinton, Barak Obama i Džo Bajden.
Trampu su stupanje na dužnost čestitali predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, predsjednici Turske i Ukrajine, Redžep Tajip Erdogan i Volodimir Zelenski.
Palestinski spasioci započeli potragu za zatrpanima ispod ruševina u Gazi Foto: Hatem Khaled / Reuters
Drugi je dan primirja u pojasu Gaze. Jučer je u enklavu ušlo 630 kamiona s humanitarnom pomoći. Hamas je sinoć oslobodio prve tri taokinje, koje su u zatočeništvu provele 471 dan. Plan je da u idućih šest sedmica budu oslobođena ukupno 33 izraelska taoca. Zauzvrat je Izrael oslobodio 90 palestinskih zarobljenika.
Objavljene su i prve snimke dronom snimljene nakon novembra 2023. Prikazuju strašne razmjere 15-mjesečnog rata. U skladu sa sporazumom, izraelska vojska povukla se s nekoliko lokacija na jugu i sjeveru Gaze.
Palestinski spasioci započeli potragu za zatrpanima ispod ruševina u Gazi
Palestinske hitne službe u ponedjeljak su izvijestile da traje potraga za tisućama Palestinaca za koje se vjeruje da su ostali zatrpani pod ruševinama zgrada, a stanovnici Gaze izražavaju šokiranost zbog sveukupnog razaranja, drugoga dana nakon što je na snagu stupio dogovor o prekidu vatre između Izraela i Hamasa.
Primirje je u petnaestomjesečnom ratu, koji je opustošio Pojas Gaze i utjecao na stanje na Bliskome istoku, na snagu stupilo u nedjelju, oslobađanjem prvih troje talaca koje je držao Hamas, kao i 90 Palestinaca oslobođenih iz izraelskih zatvora.
Sada se pozornost počinje preusmjeravati na obnovu obalne enklave koju je izraelska vojska srušila u znak odmazde za Hamasov napad na Izrael 7. listopada 2023.
Po izraelskim podacima tada je ubijeno 1200 ljudi, a oko 250 talaca odvedeno je u Gazu. U sukobu koji je uslijedio ubijeno je više od 47.000 Palestinaca, podaci su ministarstva zdravstva Gaze.
– Tragamo za 10.000 mučenika čija su tijela ostala pod ruševinama, rekao je Mahmud Basal, glasnogovornik Palestinske civilne službe za hitne slučajeve. Najmanje 2.840 tijela je izgorjelo i uopće im nema traga, dodao je.
Primirje se uglavnom primjenjuje uz izolirane incidente
Liječnici su rekli da je u izraelskoj vatri u ponedjeljak ujutro na južni grad Rafah pogođeno osmero ljudi, ali ne navode pojedinosti o njihovu stanju. Izraelska vojska je rekla da provjerava izvještaje.
Za obnovu Gaze nakon rata će biti potrebne milijarde dolara. UN je početkom mjeseca procijenio da bi samo raščišćavanje preko 50 milijuna tona ruševina koje su ostale nakon izraelskog bombardiranja moglo potrajati čak 21 godinu i stajati i do 1,2 milijarde dolara.
U prošlogodišnjem izvješću UN-a stoji da bi ponovna izgradnja uništenih domova u Gazi mogla trajati najmanje do 2040., no čini se da bi se mogla oduljiti i potrajati više desetljeća.
Vjeruje se da su ostaci kontaminirani azbestom, a poznato je i da su neki izbjeglički kampovi koji su pogođeni u ratu građeni upravo od toga štetnog materijala.
Jedanaestero ljudi ozlijeđeno je kad se transportno plovilo sudarilo s trajektom na rijeci Labi u sjevernonjemačkom lučkom gradu Hamburgu, saopštili su u ponedjeljak vatrogasci.
Jedna je osoba zadobila ozljede opasne za život, rekao je glasnogovornik u blizini mjesta nesreće.
Plovila su se sudarila u blizini mosta Köhlbrand u jugozapadnom Hamburgu u ponedjeljak rano ujutro, rekao je.
Transportni brod, teglenica, otkačio se, ali razlozi još nisu poznati.
Teglenice su čamci s ravnim dnom koji nemaju vlastiti pogon, a služe za prijevoz robe kanalima i rijekama.
Hamburg je luka na rijeci Elbi, udaljena oko 100 kilometara od njezina ušća u Sjeverno more. To je najveća luka u Njemačkoj i jedna od najprometnijih u Europi.
