Američki državljanin R.H.W., koji se u toj državi potražuje zbog više krivičnih djela, uhapšen je danas u Kotoru, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su službenici podgoričkog Interpola, u saradnji sa službenicima kotorske policije, uhapsili R.H.W., po zahtjevu nadležnih organa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kancelarije američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) u Beogradu.
“Uhapšen je R.H.W., državljanin SAD-a, koji je potraživan radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Los Anđelesu, za dvije optužbe za ubistvo sa posebnim okolnostima i dvije optužbe za urotu sa ciljem izvršenja navedenih ubistava”, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je hapšenje R.H.W. rezultat bliske operativne saradnje Interpol-a Podgorica i Kancelarije FBI-a.
“R.H.W. će u zakonom predviđenom roku biti sproveden sudiji za istragu u Višem sudu u Podgorici radi određivanja ekstradicionog pritvora”, kaže se u saopštenju.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović i direktor Uprave za državnu imovinu, Koča Đurišić, potpisali su danas ugovor kojim je objekat nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu ustupljen Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, s ciljem njegove adaptacije za potrebe osnovnog obrazovanja.
“Podsjetićemo da je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 3. aprila 2025. donijela zaključak kojim se objekat nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja u okviru Instituta „Dr Simo Milošević“ ustupa Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija na upravljanje. U skladu sa planom restrukturiranja ovog privrednog društva i na osnovu odluke Vlade, Uprava za državnu imovinu izvršila je kupovinu ovog objekta, čija je osnovna površina 1.897 m², dok ukupna površina iznosi 4.685 m²”, stoji u saopštenju MPNI.
Radni tim, dodaju, koji je formiralo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će analizirati potrebe objekta za prilagođavanje školskim uslovima, kao i trenutno stanje objekta koji duži niz godina nije korišćen za svoju primarnu namjenu.
“Zadatak tima biće i izrada projektnog zadatka kako bi se što prije ugovorila izrada tehničke dokumentacije za njegovu rekonstrukciju. Vjerujemo da će već u drugoj polovi”ni godine biti ispunjeni svi preduslovi za raspisivanje tendera za izvođenje radova”, navodi se u saopštenju
Ministarka Jakšić-Stojanović je istakla da je potpisivanje ovog ugovora od velike važnosti za unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture u Herceg Novom.
“Rješavanjem ovog pitanja omogućiće se kvalitetniji uslovi za obrazovanje učenika osnovne škole ,,Ilija Kišić” kao i još jednog broja đaka iz Igala koji nastavu pohađaju u drugim školama na teritoriji opštine Herceg Novi. Ukoliko realizacija aktivnosti bude tekla predviđenom dinamikom, očekujemo da će učenici iz Igala konačno nastavu pohađati u mjestu u kojem imaju i prebivalište”, naglasila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.
U Kotoru je uhapšeno 12 vozača, saopšteno je iz Uprave policije. Navode da su pojačano kontrolisali saobraćaj u prethodnim danima.
Kako su kazali, uhapšen je N.N. iz Azerbejdžana zbog vožnje pod dejstvom kokaina i marihuane. Kažnjen je zatvorom i sproveden je u UIKS.
Takođe, uhapšeni su J.R. iz Kotora i R.K. iz Tivta, zbog vožnje pod dejstvom kokaina. Uhapšeni su i M.P. sa Cetinja, M.Z. i S.J. iz Herceg Novog zbog vožnje pod dejstvom marihuane.
“S.D. iz Cetinja i A.Č. iz Kotora su lišeni slobode jer su odbili testiranje na psihoaktivne supstance”, navodi se u objavi policije na mreži X.
I.R. i P.K. iz Kotora su uhapšeni jer su odbili alkotestiranje.
“M.I. iz Podgorice i A.I.iz Kotora su lišeni slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji od preko 1 g/kg”, saopšteno je iz policije.
U pojačanim aktivnostima na kontroli saobraćaja u prethodnim danima, @PolicijaCG u #Kotoru je lišila slobode 12 vozača:
N.N. iz 🇦🇿 zbog vožnje pod dejstvom kokaina i marihuane, koji je od strane sudije za prekršaje kažnjen zatvorskom kaznom i sproveden u UIKS. ⬇️
— Uprava policije Crne Gore (@PolicijaCG) May 6, 2025
Sekretarijat za investicije Opštine Kotor uspješno je realizovao radove na presvlačenju asfaltne podloge u Kavču, s ciljem poboljšanja saobraćajne infrastrukture i povećanja bezbjednosti.
Ovi radovi, koji predstavljaju još jedan korak ka modernizaciji lokalne putne mreže, obuhvatili su asfaltiranje 820 metara od Mlina Čelanovića do Gradiošnice, kao i poprečnu ulicu do kuće Brajaka dužine 80 metara.
Ukupna vrijednost investicije iznosila je gotovo 85 hiljada eura.
U programu su dokumentarci „Umir krvi“ Zdravka Velimirovića i „Ova dobra zemlja“Vladimira Perovića
Drugo izdanje revije dokumentarnih filmova DOC DOK, koje je posvećeno vrhunskim ostvarenjima domaće produkcije, biće održano u petak i subotu, 9. i 10. maja, u Kinu “Boka”, u saradnji Kulturnog centra “Nikola Đurković” sa Crnogorskom kinotekom.
Nagrađivani film „Umir krvi“ Zdravka Velimirovića biće prikazan u petak 9. maja u 20 sati. Radi se o snažnom i potresnom ostvarenju na temu krvne osvete i naporima da se taj arhaični običaj zaustavi. Film je dobitnik zlatne medalje na Jugoslovenskom festivalu dokumentarnog filma 1972. godine, specijalne nagrade festivala u Lajpcigu, te je bio i zvanični jugoslovenski kandidat za nagradu Oskar.
U subotu 10. maja, takođe u 20 sati, publika će imati priliku da pogleda film „Ova dobra zemlja“ renomiranog crnogorskog reditelja Vladimira Perovića. Kroz 13 izuzetno emotivnih i estetski izražajnih dokumentarnih vinjeta, film nudi mozaik života crnogorskih gorštaka, bogat narodnom mudrošću i lirizmom tradicionalnog kazivanja.
Ulaz na sve projekcije je slobodan.
“Pozivamo ljubitelje dokumentarnog filma i sve građane da nam se pridruže i zajedno uživamo u večerima autentičnih filmskih priča”, poručuju organizatori.
Do maja 2025., u globalnoj knjizi narudžbi nalazi se 73 nova kruzera ukupne vrijednosti od 63,5 milijardi američkih dolara.
Prosječno, svaki kruzer teži oko 106.238 bruto tona, ima kapacitet za 2.423 putnika, a cijena po plovilu iznosi oko 869 milijuna dolara.
Kako piše Cruise Industry News, najnovije nadopune knjige uključuju narudžbe za AIDA, Viking, Marellu i Emerald, kao i najavu imena za kruzer luksuznog brenda Aman at Sea te dva nova kruzera za Carnival Cruise Line.
Godina 2027. bit će rekordna za industriju kruzera — tada je planiran ulazak u službu 17 novih brodova, koje će dodati još 28.548 kreveta globalnoj ponudi.
Norwegian Cruise Line Holdings ima u planu 12 novih kruzera do kraja 2026., raspoređenih među sve tri njihove robne marke.
Royal Caribbean Group očekuje još sedam novih kruzera: četiri za Royal Caribbean International, jedan za TUI Cruises i dva Edge-klase kruzera za Celebrity Cruises.
Carnival Corporation, nakon isporuke Star Princess krajem ove godine, ima u knjizi još sedam novih kruzera – uključujući pet za Carnival Cruise Line i dva nova naručena od brodogradilišta Fincantieri za AIDA.
MSC Cruises nastavlja s jačanjem svoje flote – dolaze još dva World-klase kruzera te četiri luksuzna plovila za njihov premium brend Explora Journeys.
Ukupno gledano, industrija ulaže u sve veće i luksuznije kruzere, što odražava povjerenje u rastući interes putnika za pomorski turizam visoke kategorije.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 791.59 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Ukrajinaje tokom noći lansirala više od stotinu dronova na ruski teritorij, ciljajući posebno Moskvu i poremetivši rad desetak zračnih luka, saopštile su ruske vlasti.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izvijestio je o novim napadima dronovima na rusku prijestolnicu. Snage protuzračne obrane oborile su najmanje 18 bespilotnih letjelica na putu prema Moskvi iz različitih smjerova, objavio je Sobjanin na Telegramu.
Požar na najvećoj gradskoj tržnici u Harkivu
Tokom velikog ruskog napada na Harkiv izbio je požar na najvećoj gradskoj tržnici Barabašovo. Oštećeno je više stambenih zgrada i vozila. U Harkivskoj oblasti ozlijeđeno je ukupno 11 osoba.
Guverner Harkivske oblasti Oleh Sinehubov izvijestio je da je potpuno uništeno oko 20 maloprodajnih objekata u sklopu tržnice.
Massive Russian drone attack on Kharkiv last night. There were about 20 hits on the city.
Barabashovo market, the largest market in Kharkiv, is burning from the drone attacks. Thankfully, no one was hurt, although material losses from the fire will likely be huge. pic.twitter.com/USaAA67sTS
— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) May 6, 2025
Dodjelom nagrada i pehara, završena je 18. Međunarodna regata „EST 105“ koja je obnovljena nakon desetogodišnje pauze i vraćena Herceg Novom.
Učestvovalo je 29 jedrilica i tri katamarana, a takmičenje se odvijalo u sklopu ORC – MULTI RATING FIV sistema, što je omogućilo realno bodovanje brodova različitih tehničkih karakteristika.
Na regatnoj distanci od 110,55 nautičkih milja od Barija do Herceg Novog, najbrža jedrilica je prema korigovanom vremenu bila MIA GIOIA sa kormilarom Buck Martinom iz Lindauer Segler Cluba, koja je zauzela 1. mesto u ukupnom plasmanu divizije C.
Na drugom mjestu je BUENA VISTA (Pannarale Luigi – CUS Bari), dok je trećeplasirana bila jedrilica UPSCALE (Hummecke Stefan – CUS Bari).
U klasi katamarana, prvo mjesto zauzelo je plovilo SAPORE DI SALE, član kluba Vela Bisceglie kormilar Di Terlizzi Fabio.
18. Međunarodna regata „EST 105“
Zadovoljstvo što se regata, nakon deset godina, vratila u Herceg Novi iskazao je pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica.
„Regata ima bogatu tradiciju još od 2008. godine kada su naši jedriličarski klubovi „Jugole Grakalić“ i „Jovo Dabović“ u saradnji sa Gradskom lukom u saradnji sa njihovim italijanskim kolegama (CUS Bari) pokrenuli ovu priču. Zadovoljan sam što se regata vratila u naš grad i zahvaljujem na podršci kompaniji Lazure koja se pokazala kao odličan saradnik, Gradskoj luci na i svim učesnicima i vjerujem da će tradicija biti nastavljena i u narednim godinama. Značaj ovakvog događaja je veliki jer objedinjuje promociju nautičkog turizma, sporta, međunarodne saradnje, dovodi u naš grad odličnu klijentelu gostiju koji na ovaj način imaju priliku da upoznaju Herceg Novi i nadam se da mu se vrate nekom drugom prilikom“, kazao je Kisjelica.
18. Međunarodna regata „EST 105“
Nagrade je uz Kisjelicu i menadžera marine Lazure, Zvonimira Tomića, dodjeljivala i Aleksandra Pejović iz sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.
„Ostvarena je izuzetno dobra saradnja sa marinom Lazure koji su nam maksimalno izašli u susret kada je riječ o organizaciji, podržali su našu ideju da se obnovi lijepa tradicija i prijateljstvo sa Italijanima. Nadam se da će sledeće godine biti još bolje i ljepše i da ćemo još više jedriličara dočekati u našem lijepom zalivu“, kazala je Pejović.
Regata EST 105 održana je od 1. do 3. maja, a nosi snažnu simboliku povezivanja obala Jadrana i prijateljstva između Italije i Crne Gore, naših zajednica i kulture, stvarajući još jedan osnov za partnerstvo i viziju zajedničke budućnosti.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 23 saobraćajne nezgode, u kojima je jedna osoba poginula, a osam lakše povrijeđeno, prenosi agencija MINA.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici i Bijelom Polju evidentirano po šest nezgoda, Budvi tri, a u Nikšiću i Pljevljima po dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Baru, Ulcinju, Herceg Novom i Kotoru.
Izdata su 584 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.
