Građanska inicijativa Stop krivolovu – Sramota

0
Građanska inicijativa Stop krivolovu – Sramota
Stop krivolovu

Građanska inicijativa Stop krivolovu – Zašto sramota, koga i zašto, da probamo da objasnimo…

Ako treba, a izgleda da treba, krenućemo mi ponovo od početka, kao i te davne 2017. godine, kada smo za kratko vrijme podigli na noge kritičnu masu u Crnoj Gori, kojoj je više preko glave bilo i dinamitašenja, i strujarenja, i krađe, i preprodaje ribe, kako na moru tako i na slatkim vodama, devastacije podmorja, rečnih tokova, jezera, i svih ostalih prirodnih lepota, koje realno jedino imamo, jer od industrije, proizvodnje, poljoprivrede i stočarstva, nemamo ni jotu koja bi nam budžet popunila, i prevelikom i ne funkcionalnom aparatu želje podmirila, a kamo li socijalne kategorije održala na nogama!

Tada, a i u mnogim sazivima Vlade naše zemlje kasnije, svi su prihvatili naše viđenje toga gde je problem, koliko je golem i bolan, i koliko nas košta, podržali su nas.

Krenuli smo zajedno sa državom, radili, i uspeli, uspeli nezamislivo,uspeli ono što su nam svi govorili da nikada uspeti nećemo! Ali, vodili smo se zapisima naših starih!

Neka bude borba neprestana, neka bude što biti ne može…

Dinamit je prestao da puca od Bojane, Valdanosa, Ulcinja, Bara, preko Budve, Platamuna, Krimovice, Žukovice pa do Arze! Mnogi su procesuirani, čak i kažnjeni zatvorskim kaznama!

Rak rana kontinetalnih voda, Skadarsko jezero, dovedeno je u red, gde je takođe više lica zaglavilo robiju, a mnogi novčano (debelo) kažnjeni!

Dičili su se nama svi, od vrha, do dna, zvali nas na tv, radija, dodeljivali plakete, zahvalnice, imali smo sponzore (marketinške), što od oba Saveza za ribolov, klubova, pojedinaca, privatnika, Vlade, ministarstava, štampali majice, kačkete, plakate, nalepnice, delili ih narodu, podizali svest svima, i bili strah i trepet za krivolovce…

I ono najvažnije, otvorili oči narodu, podigli svest, ljudi počeli da prijavljuju krađu, prevaru, dinamit, agregate, koordinirane akcije na sve strane, što na nelegalni izlov, što na uništavanja podmorja i svih ostalih ekosistema!

Policija, najbliži saradnik, od vrha na dole sa nama, rame uz rame, na desetine kilograma eksploziva oduzimano na mesečnom nivou, agregati, sonde, plovila….

O tome, a i o svemu drugom što govorimo, svedoci su građani, naša stranica i youtube kanal, gostovanja na televizijskim, radijskim i internet emisijama, kako kod nas, tako i u okruženju!

Inspektori, postali smo prijatelji, radili zajedno, družili se, dogovarali, planirali, bili na sastancima radnih grupa, u svakodnevnom kontaktu sa čelnim ljudima naše zemlje, u svim resorima i sektorima bezbednosti…

Zemlje okruženja su nas kontaktirale, tražile recept-kako? Svima smo davali iste odgovore- jedino uz pomoć države, i jasnu volju da se problem reši!

Svetski poznati ribolovci, bez nadoknade, snimali su nam promotivna videa i klipove, i sve to u svrhu popularizacije zaštite mora, reka i jezera, posebno života u njima!

Najveće svetske organizacije za zaštitu prirode i životinja, tipa WWF i slične, lično nas kontaktirale, sastajale se sa nama, nudile državi pomoć…. i tako dalje, i tako dalje….

Toliko poverenja u nas država je imala i za vreme onih velikih požara, sličnih ovim sadašnjim, kada su nam tražili mišljenje, gde su štekovi dinamitaški, da vatrogasci tamo ne idu, da život ne rizikuju….

Bili smo bitni, bili smo faktor, jer smo znali sve, jer mi smo narod, moramo znati!

A bližilo se i pristupno poglavlje vezano za ovu temu, naš pritisak je bio toliki, da su i zemlje EU uvidele problem, pa je naša granična Policija opskrbljena novim plovilima iz donacija, a onda je država kupila još specijalizovanih plovila, pa smo onda inicirali i izmenu prastarog i ne funkcionalnog zakona…

Ma, svašta smo uradili ili pokrenuli!

I nikada kao NVO! Uvek kao građani Crne Gore, jer ne možemo mi, iz duše i srca, kao neprofitabilna građanska inicijativa raditi sa nekim drugim, već sa svojom državom, svojom Vladom, Ministarstvima, svojim ljudima…

Sada, skoro da priznajemo da smo se prevarili! Da smo se tada registrovali kao Ne Vladina organizacija, dobili bi smo sredstva, nezamisliva sredstva, koja bi smo zasigurno upotrebila na pravi način, i rešili problem još tada, ali, naše srce je kucalo drugačije!

Vrhunac naših finansija je bio kada su neke od vladajućih struktura podržavale naš rad sa bar 200 do 300 eura mesečno, da ne trošimo više svoj novac na gorivo, trajekte, tunele, lanč pakete i vodu za aktiviste na terenu, za dopune pripejd telefona, za isečene gume i razbijene glave naših aktivista…

I da sada ne plačemo previše, ali do neba im hvala! Jer smo do tada, realno, državni posao, finansirali iz svojih džepova, jer zamislite, volimo ovu zemlju!

Bez barjačenja, podela, verskih zavrzlama, bez zadnjih namera, i bez želje da iko od nas i cent profitira na dugogodišnjoj muci koju je krivolov pričinjavao našoj zemlji, uništavajući jedini resurs, koji turizam kao primarna privredna grana koristi…

Verujte, od Plava i Gusinja, preko Nikšića, Danilovgrada, preko Podgorice pa do Ulcinja, Bara, Budve, Tivta, Kotora i Herceg Novog!

I sve uz policiju, inspektore, domicilno stanovništvo, naše aktiviste i njihove članove porodica!

Sve to, pratio je neko spolja! Pomnije nego većina iznutra! Zamislite i taj paradoks!!!

Da nas kontaktiraju velike evropske televizijske kuće, kao što su Euronews i Deutche welle, da nas “zamole” da naprave reportaže i svetu dodatno pokažu naš problem! Zamislite to?

Ne naše medijske kuće? Ne naša država, nego neki drugi, tamo neki… Te emisije i reportaže je video ceo svet!!!

I zamislite, ponovo smo mi “prodrmali kavez”, ponovo je preko te “male” građanske inicijative, svet dodatno saznao da nama turisti beže zbog detonacija na moru!

 Jer verujte, današnji moderni svet ne razume izlov ribe dinamitom, devastaciju podmorja na decenije samo jednom eksplozijom, lupanje stena zbog prstaca, izlov hobotnica od po 300 grama, vongola i pelegrina uz boce sa kiseonikom, kilometarske mreže bez dozvola, i na nedozvoljenim mestima, kao što su plovni putevi, luke, plaže…

Koče na zakonski nedozvoljenim lokacijama, struju po rekama i jezerima koja ubija sve, od žabe, kasoranje, lokvanja, zmije, raka, pelikana, šljuke, ribe, riblje mlađi, i sve to zajedno, naravno, preti da ubije i nevina ljudska bića koja su u blizini!

Horor! 21. vek ! Evropa čiji smo deo! Sprda li se neko sa nama?

A gdje smo sada?

Reći ćemo Vam nekom drugom prilikom, ako već sami niste zaključili zašto je ovakav jedan pokret, ovakva jedna efikasna inicijativa, skrajnuta!

Zašto je točak koji su građani Crne Gore pokrenuli i koji je dao toliko rezultata, usporen i marginalizovan? Zašto više ne postoji radna grupa Vlade za borbu protiv krivolova, čiji smo mi bili inicijatori i noseći stub godinama?

Zašto nismo bili aktivni učesnici rasprave o novom zakonu vezanom za morsko ribarstvo i marikulturu?

Ko bio bio merodavniji nego mi, čiji sastav čini 95% ribolovaca, ribara, ronilaca, sportista, i reprezentativaca koji su ovoj zemlji doneli neke medalje, pehare i titule koje nisu ni fudbal, ni košarka, ni vaterpolo, ni rukomet?

Zašto Direktorat za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede čiji smo neizostavni član bili skoro osam godina više ne pokazuje interesovanje za sve ovo o čemu govorimo?

Previše pitanje, ali odgovora, ne premalo, nego ni jedan! Na obraz vam gospodo i gospođe!

Kome se žuri, neka pošalje upit nadležnom Ministarstvu, vodi ga ministar sa inicijalima V.J. a mi se tom gospodinu, koji je svoj stav prema nama i ovom problemu promenio već u drugoj godini svog ministrovanja više obraćati nećemo!

Neka se on samo slika i dalje, neka se drži svoje teze da ne možemo sarađivati jer smo mi neformalni, i da trebamo biti NVO da bi sa nama razgovarao, mi sa njime više nećemo!

Neka radi kako misli da treba, možda je čovek i u pravu, ali, vreme nam je isteklo, odavno, a naše skromno mišljenje je da se on ne razume u ovo o čemu mi, građani Crne Gore sabrani u akciju Stop Krivolovu, govorimo već više od osam godina!

Mi nećemo blokirati plovne puteve ili zaliv kao neka nazovi legitimna udruženja, mi ćemo sačekati pravi trenutak da nas neko sa više svesti i savesti vrati tamo gde smo i nastali i gde nam je mesto, na branik otadžbine, jer nas samo to zanima, da sačuvamo ovo što je naše, i da ono što nas čini Crnom Gorom i Crnogorcima, i dalje bude naš obraz, a njega i poštenje smo pokazali i dokazali, a da li su oni koji nas vode?

Pozdrav svim našim prijateljima, a mnogi su i dalje u UP Crne Gore, posebno granične Policije, plovnih jedinica Ulcinj, Bar, Budva i Herceg Novi!

Pozdrav dobrim ljudima iz Saveza za sportski ribolov na moru, klubovima iz Ulcinja, Bara (posebno Pristan, Lampuga i Rumija), Sutomora, Budve (posebno Budva, Tuna i Širun), Tivta, Kotora i Herceg Novog (posebno Igalo), pozdrav za Savez sa sportski ribolov Crne Gore, za Nacionalne parkove Crne Gore, posebno NP Skadarsko Jezero, za Institut za biologiju mora Kotor, i pozdrav za samo par osoba iz Direktorata za ribarstvo!

A do neba pozdrav svim aktivistima Stop krivolovu i našim prijteljima, simpatizerima iz Srbije, Hrvatske, BiH, Grčke i Slovenije, kao i svim novinarima i ribolovcima, našim prijateljima, čija imena bi od ove tužne objave napravile spektakl, a to nam nije cilj, jer njihova imena bi ceo tekst učinila senzacionalističkim, a nije nam cilj da postane zbog njihovih imena i karijera, no zbog onoga što Stop krivolovu predstavlja, čemu teži, i rezultata koje smo postigli, a toliko je očito kako je bilo do 2017. godine, pa onda uz nas do skoro, a kako je sada, poslednjih godinu i kusur, od kada nas nema!

Kuda ide ovaj svet? Ne znamo, teška je to priča, globalna, nama daleka i nedokučiva!

Ali, kuda ide Crna Gora po pitanju zaštite mora, reka i jezera, i naravno života u njima, verujte, to je naš teren, i naš odgovor je, Crna Gora srlja u propast, jer gubimo sve!

I obalu, i more, i živi svet u njemu, samim tim i turiste, u koje se vladajuća nomenklatura kune kao u oslonac naše ekonomije!

Jer, neće nas zaobići niko zbog dojča od četiri eura, ležaljki od 40 eura za komplet, parkinga od 20 eura za prvi sat, pice od 25 eura, razrovanih puteva, itd…

Zaobići će nas ako čuje da niz obalu puca dinamit, da niz reke “teče” napon iz agregata!

Zaobići će nas ako čuju da ubijamo sve pod morem dinamitom, da nam struja plovi rekama i jezerima, da ubijamo ono što oni nemaju i čemu zavide, zbog čega dolaze, a to je priroda, ono što imamo samo mi!

Snijeg na sat vremena do mora, Plavu Špilju koju biju čekićima, marine opasane mrežama, i nacionalne parkove gde je dozvoljen privredni ribolov i plovila sa pogonom na motore sa unutrašnjim sagorevanjem, na porcije pastrmki gde ih je pet u 400 grama, itd, itd…

Ti ljudi vole prirodu, i ne pitaju šta košta, a mi, koji živimo od nje, gubimo i nju, i gubimo sebe, jer je ne čuvamo, a to nam se svima o glavu obija na kraju! 1 i 1 mogu biti samo 2, računica je prosta, ali ovde izgleda neko ne zna da računa …

Ne mi, mi želimo da je sačuvamo, samo nas izgleda vode i predstavljaju ljudi koji to ne shvataju, koji u nama vide smetnju, koji imaju svoju viziju Crne Gore, a od vode, slane ili slatke, poznaju samo momenat kada je nema na česmi, tušu, ili kada je odjednom brancin 50 eura za porciju od 400 grama!

Nemojte više, ako duše imate, ako je još kap ljubavi prema ovom nebu, moru, rekama i jezerima u vama ostala, a nidje plavo nije kao ovde!

U pamet se braćo Crnogorci, evo vas nanovo pozivamo, posle skoro osam godina! Nadamo se da ste uz nas sada, kao i tada što ste bili!

Delite, šerujte, objavljujte ovo, a mi ćemo sa ovim pred “čelne” ljude, pred medije, pred ambasade!

Neće nas zvati, jer ih je sramota (možda), ali, bit ćemo uporni, kao što smo bili 2017. godine, kada smo sa celom ovom pričom i krenuli….

Negde će “proći” !

Samo da sačuvamo, što se sačuvati može!!!

Idemo dalje….



Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici “Stav” nisu nužno i stavovi redakcije portakla Boka News.

Grad priča, more pamti – multimedijalna posveta Tivtu na zatvaranju TMF-a

0
TMF

Muzičko-scenski performans “Grad priča, more pamti”, kao posebna posveta gradu čije ime festival nosi, o njegovom kulturnom nasljeđu, biće izveden premijerno 20. avgusta na zatvaranju drugog Tivat Music Festival-a. Projekat, inspirisan knjigom Lica mog vremena fotografa Duška Miljanića iz Tivta, je porudžbina festivala, a istražuje tivatsko nasljeđe iz perspektive mita, istorije, tradicije i savremenog trenutka života. Biće održan u ambijentu nekadašnje rezidencije porodice Bizanti, koja je kasnije preuređena u vojnu kasarnu na lokalitetu Župa, čime dobijamo novu festivalsku scenu. Događaj počinje u 20 sati na ulazu na Župu, iz Kalimanjske ulice. Autorski tim ovog svojevrsnog audio-vizuelnog performansa, pored Miljanića, čine tivatska kompozitorka Nina Perović i reditelj Aleksandar Jovanović iz Podgorice.

Performans kombinuje autentične elemente tradicije, poput klapskog pjevanja, sa savremenim muzičkim koloritom, uključujući video projekcije, foto printove velikog formata, muzički teatar i elektroniku. Učestvuju tivatske klape Jadran i Bellezza, solisti Igor Perović, Nikola Latković i Romeo Lukšić, flautistkinja Bruna Matijević, a reditelj je i u ulozi naratora. Jedinstveno iskustvo koje će publika ponijeti sa sobom nije samo umjetnički doživljaj, već i putovanje kroz kolektivno sjećanje i identitet Tivta, koje povezuje tradicionalno i savremeno, postavljajući pitanja o tome kako se grad mijenja, šta ostaje u njemu, a šta nestaje pod uticajem razvoja – tehnologija, inovacija, investicija. Neizostavni dio performansa, kao ono što ga zaokružuje, je i trpeza – riba na gradele i vino.

Grad priča, more pamti – multimedijalna posveta Tivtu na zatvaranju TMF-a

Kompozitorka Nina Perović kaže da joj je veliko zadovoljstvo što je dio ovog projekta. “Drago mi je što sam i dio Festivala i samog projekta, koji je svojevrstan omaž Tivtu, gradu u kom sam odrastala. Performans obuhvata kompleksnu strukturu u svakom pogledu: susret starog i novog, tradicionalnog i savremenog, i svih nas koji smo u tome. Divno je što ćemo ga predstaviti u posebnom ambijentu i nadam se da ćemo publici pružiti jedinstven dozivljaj. Kompletna ideja je sinergija različitih kreativnih energija i stvaralaca iz brojnih oblasti, sa različitom pozadinom i iskustvima. Raduje me saradnja sa Duškom Miljanićem i sa umjetničkom direktorkom festivala Draganom Jovanović, sa kojom je krenula čitava ideja, kao i što nam se pridružio Aleksandar Jovanović kao reditelj, te Bruna Matijević sa flautom, solisti i dvije nevjerovatne klape, koje čine taj grad i njegovu dušu. Ovo je prilika da pustimo da sve to živi punim plućima”, kazala je Perović.

Duško Miljanić je svoj autorski projekat Lica mog vremena svojevremeno predstavio kroz izložbu i knjigu kao pokušaj da se sagleda pozicija običnog čovjeka i lokalnog prostora, u odnosu na krupni kapital.

“Od samog početka sam želio da uključim različite umjetničke prakse u tretiranju naše današnjice, te je knjiga bila svojevrstan hibrid, a ja sam ostavio dosta manevarskog prostora za razradu tema. Bio sam počašćen, kada me je Nina, naša kompozitorka, inspirisana knjigom pozvala, sa željom da kroz svoj medij, muziku, nastavi tretiranje tih tema i da udružimo naše umjetničke medije. Na taj način, Lica našeg vremena nastavljaju da žive, postavljajući nova pitanja o transformaciji malih mediteranskih mjesta u mondenske turističke destinacije, sa lažnim sjajem, o zaštiti kulturnog nasljeđa i prostora, o sveukupnoj devastaciji i okupaciji društva. Na ovom muzičko-scenskom performansu, biće predstavljeni i neki detalji iz istraživačkog dijela, a to su razgovori sa protagonistima moje knjige, odnosno izuzetno vrijedni audio zapisi, te fotografski i video materijal, pun vrijednih poruka, nad kojima treba da se zamislimo, vezano i za Tivat i o životu uopšte”, istakao je Miljanić.

Meteorološki radar važan za jačanje otpornosti na elementarne nepogode

0
Meteorološki radar važan za jačanje otpornosti na elementarne nepogode
Meteorološki radar na Pelješcu – foto DHMZ

Nabavka meteorološkog radara biće važan korak ka jačanju otpornosti Crne Gore na rizike od elementarnih nepogoda, kazao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić na sastanku sa predstavnicima Direktorata za zaštitu i spašavanje.

Ćulafić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović obišli su prostorije Direktorata za zaštitu i spašavanje, gdje su sa generalnim direktorom Miodragom Bešovićem i načelnikom Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa Ljubanom Tmušićem razgovarali o situaciji sa požarima, nastaloj šteti i aktivnostima koje je potrebno preduzeti.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) je saopšteno da je na sastanku dogovoreno da se u okviru predloga budžeta za narednu godinu prioritetno planira nabavka meteorološkog radara.

Ministri su, kako se navodi, izrazili zadovoljstvo brzim i koordinisanim odgovorom sistema zaštite i spašavanja, naglašavajući da su institucije pokazale visoku spremnost i profesionalnost.

„Istaknuto je da je međunarodna pomoć koja je uslijedila još jedna potvrda kredibiliteta Crne Gore u međunarodnoj zajednici i rezultat partnerskih odnosa koje država gradi“, kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je fokus razgovora bio na unapređenju kapaciteta za rano prepoznavanje rizika, efikasno uzbunjivanje stanovništva, pravovremen i koordinisan odgovor na nepogode i katastrofe, kao i na izazove koje nameću klimatske promjene i potreba za zaštitom kritične infrastrukture.

Iz MUP-a su naveli da su se sagovornici saglasili da je ulaganje u sistem zaštite i spašavanja prioritetna obaveza.

Ćulafić je rekao da klimatske promjene neumitno podsjećaju koliko je važno da ulaganje u sistem ranog upozoravanja i zaštite postane prioritet.

On je kazao da će nabavka meteorološkog radara biti važan korak ka jačanju otpornosti države na rizike od elementarnih nepogoda.

“Na sastanku je dogovoreno da se u okviru predloga budžeta za narednu godinu prioritetno planira nabavka meteorološkog radara, kao strateški važne opreme koja je, u svjetlu sve izraženijih klimatskih izazova, postala imperativ za unapređenje kapaciteta Crne Gore u oblasti ranog upozoravanja i upravljanja rizicima”, navodi se u saopštenju.

Šaranović je poručio da MUP ima i volju i kapacitet da sistemski ulaže u jačanje zaštite i spašavanja.

„Naša je odgovornost da građanima obezbijedimo efikasan i moderan sistem koji će biti spreman da odgovori na sve rizike, od lokalnih nepogoda do regionalnih i globalnih izazova. To nije trošak, već ulaganje u sigurniju budućnost“, istakao je Šaranović.

Iz MUP-a su rekli da su, nakon sastanka, Ćulafić i Šaranović obišli Operativno-komunikacioni centar Direktorata i upoznali se sa funkcionisanjem CECIS platforme (Zajednički sistem za komunikaciju i informisanje u vanrednim situacijama), kojoj Crna Gora ima pristup kao jedina država regiona.

„Platforma omogućava direktnu i efikasnu komunikaciju sa partnerima iz Evropske unije u kriznim situacijama, što značajno jača našu operativnu spremnost i međunarodnu povezanost“, naveli su iz MUP-a.

Paštašuta na pamidoru

0
Paštašuta na pamidoru
Paštašuta – foto https://recipeci.com/

Vjeruje se da je prva sadnica pamidora-rajčica u Boku Kotorsku stigla u XVII vijeku. Ovdje je zatekla izuzetne prirodne mogućnosti, pa se veoma brzo njen uzgoj proširio i postao dio svakog vrta. Najbolje uspijeva u Grbaljskom polju. Grbaljska pamidora specifična je po veličini ( 2 – 3 komada u kilogramu), smanjenoj količini vode, mesnatosti i ukusu, a podjednako je izvrsna u salatama i kuhanim jelima.

Sastojci:

  • 40 dag pašte
  • 1 kg zrelih rajčica
  • 2 kapule
  • 3 češnja češnjaka
  • 5 žlica maslinovog ulja
  • bosiljak
  • petrusin
  • Sol i papar Pero lovorike

Priprema:

Na maslinovu ulju prijati isjeckanu kapulu. Kada luk uvene dodati sjeckani češnjak i čim ulje zacvrči dodati rajčicu, petrusin, bosiljak, lovoriku, šećer, sol i papar. Kuhati bar jednu uru na laganoj vatri, često miješajući. Kada se umak zgusne preliti je preko kuhane pašte. Po želji u umak se može dodati desetak deka sjeckanih maslina bez špica i malo sjeckane ljute paprike. Umjesto petrusina ili bosiljka može se dodati origano ili od svih tih trava po koju grančicu.

Dani pamidore Grbalj

Posluživanje:

Poslužiti vruće obilato posuto domaćim slanim naribanim sirom, parmezanom ili nekim drugim tvrdim sirom.

Nakon Srbije, mladi vaterpolisti bolji i od Hrvatske

0
Nakon Srbije, mladi vaterpolisti bolji i od Hrvatske
Foto: vpscg – danilo-stupar-u18-crna-gora

Nakon trijumfa nad Srbijom (9:8), vaterpolo reprezentacija Crne Gore savladala je i Hrvatsku u meču 2. kola grupe B – 12:7 (4:3, 2:1, 2:1, 4:2) šampionata Evrope uzrasta do 18 godina

Naš tim je ovom pobjedom osigurao jedno od prva dva mjesta u grupi i direktan plasman u četvrtfinale.

Naši momci u obje pobjede pokazali su kvalitet za visoke domete. Konkretno u ovom meču dominirali su od prvog do posljednjeg minuta, kontrolisali rezultat, a od druge dionice prednost je rasla.

Danilo Stupar bio je najefikasniji sa tri gola, po dva su postigli Ljubomir Kovačić, Nikola Petrović i Luka Todorović, po jedan Strahinja Gojković, Relja Vukanić i Andrija Roganović.

Crna Gora će sutra od 15 sati igrati protiv Španije posljednji meč grupne faze.

Herceg Novi – Uhapšen advokat zbog sumnje da je oštetio klijente za više od 156.000 eura

0
Herceg Novi – Uhapšen advokat zbog sumnje da je oštetio klijente za više od 156.000 eura
Policija Herceg Novi – foto BN

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi – Jedinice za suzbijanje ekonomskog kriminala uhapsili su B.B. (43) iz Herceg Novog i protiv njega Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivična djela zloupotreba povjerenja u produženom trajanju u sticaju sa krivičnim djelom prevara u produženom trajanju na štetu državljana Danske i Rusije, čime je sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od preko 156.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije.

“Naime, B.B. je krivično djelo zloupotreba povjerenja u produženom trajanju izvršio na način što je, zastupajući imovinske interese oštećenog lica – ruskog državljanina, u svojstvu advokata, zloupotrijebio ovlašćenja u pogledu raspolaganja novčanim sredstvima u ukupnom iznosu od 60.250 eura, koje je oštećeni 10. maja 2024. godine uplatio na račun B.B. isključivo u svrhu plaćanja kupoprodajne cijene za nepokretnost – stan u Herceg Novom, koji je namjeravao da kupi od jednog pravnog lica sa kojim je zaključio ugovor o prodaji 5. juna 2024. godine”, piše u saopštenju policije.

Iz policije je saopšteno da je B.B. oštećeno lice prvobitno doveo u zabludu tako što mu je predao lažni prepis lista nepokretnosti u kojem se navodi da je oštećeni vlasnik pomenutog stana.

“Nakon što je pravno lice – prodavac stana, zbog neplaćanja raskinulo kupoprodajni ugovor 31. oktobra 2024. godine, oštećeni je tražio od B.B. da mu vrati uplaćeni iznos novca, nakon čega ga je B.B. doveo u zabludu da su mu računi blokirani usljed dospjelih kredita i finansijskih obaveza.
B.B. je u narednom periodu oštećenom u dva navrata, na ime duga, predao ukupno 31.000 eura, dok preostali iznos novca do dana podnošenja prijave nije vratio. On je na ovaj način sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist, dok je oštećenom licu nanio materijalnu štetu u iznosu od oko 29.500 eura”, saopštili su iz policije.

Iz policije je saopšteno da, drugo djelo koje se prijavljenom stavlja na teret – zloupotreba povjerenja u produženom trajanju, B.B. je izvršio na način što je, zastupajući imovinske interese oštećenog – državljanina Danske sa privremenim boravkom u Herceg Novom, zloupotrijebio ovlašćenja.

“Te je sa računa privrednog društva u vlasništvu oštećenog lica, bez njegove saglasnosti i znanja, u periodu od kraja 2021. do sredine 2023. godine, odobravao transkacije na račun drugih privrednih društava, odobravao i realizovao transakcije na lični račun i vršio isplate novca u gotovini, čime je sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist i time nanio štetu privrednom društvu u ukupnom iznosu od oko 23.000 eura”, saopštili su iz policije.

Osim toga, kako su naveli, B.B. se sumnjiči da je zloupotrebom odnosa povjerenja, od oštećenog državljanina Danske, u kontinuitetu uzimao pozajmice u ukupnom iznosu od preko 104.000 eura, dovodeći i održavajući ga u zabludi da će mu vratiti novac, čime je počinio krivično djelo prevara u produženom trajanju.

Analiaza pokazala – Morska voda na 80% kupališta odličnog kvalitata

0
Analiaza pokazala – Morska voda na 80% kupališta odličnog kvalitata
Boka Kotorska – foto Boka News

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 11. do 15. avgusta ove godine, pokazali su da je na 79,8% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 9,6% lokacija dobrog, na 9,6% zadovoljavajućeg, dok je na 0,9% lokacija voda bila lošeg kvaliteta.

Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima uglavnom dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.

U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, na svih 10 voda za kupanje na kojima se rade uzorkovanje i analiza voda je bila odličnog kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru na 12 lokacija voda bila odličnog, na 2 lokacije dobrog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 14 ona bila odličnog, na 2 dobrog, na 5 zadovoljavajućeg kvaliteta, dok je na 1 vodi za kupanje kvalitet morske vode bio loš.

U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 12, dobrog na 5, dok je na 1 lokaciji voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.

Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 11 lokacija u opštini Bar, na 2 lokacije dobrog, dok je na preostale 2 lokacije u ovoj opštini voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. U opštini Budva, kvalitet morske vode je na 32 lokacije bio odličan i na 2 lokacije zadovoljavajući.

Loša voda za kupanje bila je na lokaciji voda za kupanje “Novosadsko kupalište 01” u opštini Herceg Novi. Na kupalištima u okviru ovih voda za kupanje istaknuta je crvena zastavica, kao simbol zabrane kupanja. Podaci o realizovanim ispitivanjima dostavljeni su i Republičkom inspektoru za vode koji će u daljem postupanju preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Institut za biologiju mora nastavlja uzimanje uzoraka morske vode sa ove lokacije, a o dobijenim rezultatima ćemo naknadno obavijestiti javnost.

Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici  https://monitoring.morskodobro.me/  koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku

Književno veče sa akademikom Dušanom Kovačevićem

0
Književno veče sa akademikom Dušanom Kovačevićem
Književno veče D. Kovačević

Književno veče sa akademikom Dušanom Kovačevićem će se održati u Kući nobelovca Iva Andrića, ponedjeljak, 26. avgusta 2025. godine, sa početkom u 21 čas.

Dušan Kovačević, istaknuti dramski pisac, scenarista i akademik, poznat je po svojim djelima koja su ostavila dubok trag u srpskoj i regionalnoj kulturi. Njegove drame i scenariji, poput „Radovan III“, „Maratonci trče počasni krug”, „Ko to tamo peva“, postali su kultna ostvarenja.

Tokom večeri, Kovačević će govoriti o svom stvaralaštvu i inspiracijama koje crpi iz svakodnevnog života.

More svjetla, muzike i tradicije – Bokeška noć 2025.

0
More svjetla, muzike i tradicije – Bokeška noć 2025.
Bokeljska noć – foto ariv Boka News

Kotor će i ovog ljeta zasijati u znaku jedne od najljepših i najposjećenijih manifestacija na crnogorskom primorju – Bokeške noći, koja će se održati u subotu, 23. avgusta 2025. sa početkom u 21 sat.

Ova tradicionalna fešta, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, i ove godine donosi spoj muzike, svjetla i mora, okupljajući hiljade posjetilaca.

Program u akvatrorijumu otvara Gradska muzika Kotor zajedno sa jedrilicama Jedriličarskog kluba „Lahor“. Potom će publika i žiri uživati u ulasku u koridor 36 raskošno okićenih barki u pratnji osam vučnih brodova, koje će se u tri đira predstaviti i nadmetati za nagrade ukupnog fonda od 3.000 eura.

Odluku o najboljima donijeće žiri u sastavu:

Vladimir Perović, režiser – predsjednik,

Tatjana Dlabač, dekanica Pomorskog fakulteta,

Ružica Rebronja, slikarka.

Najuspješnijim učesnicima pripadaju nagrade:

  • Prvo mjesto – 1.500 eura
  • Drugo mjesto – 1.000 eura
  • Treće mjesto – 500 eura

Nakon proglašenja pobjednika, publiku očekuje spektakularni muzički vatromet sa mora, za koji je zaduženo renomirano preduzeće „Mirnovec“.

Fešta se potom nastavlja u Starom gradu, gdje će koncertni program na pjacama najaviti Gradska muzika Kotor. Posjetioce očekuju nastupi:

Trg od oružja – Fankulo bend & Doris Dragović

Kod Sv. Tripuna – Prizma bend & Perper

Pjaca od brašna – The Grupa & DJ Dimi

Pjaca Svetog Luke – Kristijan Molnar, Luka Tarle & DJ Buba

Organizator manifestacije je Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, uz suorganizaciju Turističke organizacije Kotor i pokroviteljstvo Opštine Kotor.

Medijski pokrovitelji su: RTCG, Radio Kotor, Kotor.info, Radio Emag, Mag, El I Arena, Radio D, Boka News, Danonline, Share Montenegro, Feral Bar i Pobjeda.

Plava špilja od septembra u Registru speleoloških objekata, posjeta samo uz dozvolu

Plava špilja od septembra u Registru speleoloških objekata, posjeta samo uz dozvolu
Plava špilja – foto Boka News

Na inicijativu Opštine Herceg Novi, lokalitet izuzetne prirodne vrijednosti – Plava špilja, upisan je u Registar speleoloških objekata, što je prvi korak ka sticanju statusa zaštićenog područja. Od narednog mjeseca, posjeta i korišćenje Plave špilje biće mogući isključivo uz dozvolu.

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ažuriranje Registra speleoloških objekata Crne Gore biće završeno do kraja septembra, kada će Plava špilja po prvi put zvanično biti uvrštena u nacionalnu bazu speleoloških objekata.

Na ovaj način, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, posjete Plavoj špilji biće moguće isključivo uz prethodno pribavljenu dozvolu, čime će biti spriječene dalje devastirajuće aktivnosti.

Plava špilja – foto Boka News

Slijedeći važan korak u pravcu zaštite ovog prirodnog bisera je izrada studije zaštite, koju je inicirala Opština Herceg Novi. Ova studija je preduslov da Plava špilja bude proglašena zaštićenim područjem prirode, što je krajnji cilj lokalne uprave, a za šta je dobijena podrška resornog Ministarstva.