Greenpece – Foto: Patrick Pleul/dpa-Zentralbild/ZB
Berlin (dpa) – Ekološka organizacija Grinpis (Greenpeace) procenjuje da će Njemačka ove Rusiji zbog poskupljenja energenata isplatiti rekordnu sumu za uvoz gasa i nafte. Račun za gas na kraju godine može da bude i dvostruko veći nego prethodne.
Grinpis je u utorak objavio analizu sa procenom vrednosti uvoza ruske nafte od 14,3 milijardi eura, posle 11,4 milijardi prethodne godine. Tržišna cena gasa nagoveštava uvoz za 17,6 milijardi, tačno dva puta više od prošlogodišnjih 8,8 milijardi evra.
Evropska unija je početkom mjeseca dogovorila embargo na uvoz ruskog uglja, ali sa prelaznim rokom od četiri meseca. Nemačka se protivi zabrani uvoza gasa i nafte, navodeći da će takav korak naneti ogromnu štetu njenoj privredi.
Vlada u Berlinu naglašava da radi sve što može da smanji zavisnost zemlje od ruskih energenata, ali jasno je da to mora da potraje, posebno što se tiče gasa.
Zabrana uvoza energenata iz Rusije znatno bi smanjila prihode Rusije i dramatično ograničila finansijski manevarski prostor predsedniku Vladimiru Putinu, izjavio je ekonomista i autor Grinpisove analize Maurisio Vargas (Mauricio).
Naime, prodaja energenata popunjava više od trećine ruskog budžeta.
Vargas ocenjuje da njemačka vlada, ako se ne usuđuje da uvede embargo na ruski gas, mora odmah da pokrene alternativne mehanizme sankcionisanja, poput nekakvog “nameta za mir”, i tako Rusiji smanji priliv novca Rusiju.
Takav namet moguć je u dve varijante – smanjenje dogovorene referentne cene iz ugovora o prodaji gasa, na primer za 50 odsto, odnosno da uvoznik postavi cenovni plafon za gas, rekao je Vargas.
Poznati književnik i književni kritičar PERIVOJE POPOVIĆ iz Podgorice i novinar i publicista RANKO PAVIĆEVIĆ iz Budve, poklonili su biblioteci hotela TRE CANNE u Budvi, po pedeset knjiga iz svojih privatnih biblioteka,kako bi obogatili njen fond, saopštio je budvanski ART PRESS.
Sama ideja Ranka Pavićevića, da u hotelu, oformi biblioteku, vrijedna je svakog poštovanja i zato sam odlučio u ime afirmacije knjige i čitanja, poklonim fondu hotelske biblioteke pedeset mojih i knjiga drugih autora, kazao je Perivoje Popović, ističući, da je ovaj prostor hotela TRE CANNE, godinama postao prepoznatliv, po uspješnoj organizaciji književnih večeri i afirmaciji književne scene Crne Gore i zemalja regiona.
Biblioteka je nastala, doniranjem knjiga samih pisaca i pjesnika, koji su ovdje imali književne večeri, upravo u prostoru hotelske biblioteke, kao i odredjenog broja gradjana, što je jedinstven slučaj, tako da sada fond biblioteke broji oko 600 knjiga različitih žanrova, kazao je novinar i publicista Ranko Pavićević.
Oduševio me je predlog uvaženog književnika i književnog kritičara Perivoja popovića, da pokloni 50 svojih i knjiga drugih autora, pa sam kao osnivač hotelske biblioteke, pored prethodnih 150, odučio da poklonim još 50 knjiga iz moje kućne biblioteke, kazao je pored ostalog Pavićević.
Austrougarska tvrđava Goražda u blizini Tivta – foto www.fort-net.org
Multimedijalna manifestacija “Festival vjetra” u Tivtu nastavljena je sinoć koncertom saksofon kvartera “Quattro Staggioni” koji čine učenici Srednje muzičke škole iz Tivta, i edukativnim programom o međama i fortecama bokeljskog pejzaža.
Djela Mozzarta, Brauna, Gershvina, Brahmsa, Brucea, Elingtona na nastupu u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra, interpretirali su Filip Kovačević, Vojin Marković, Teodora Božović i Goran Čelanović iz klase profesora Gorana Turkalja.
Na istom mjestu održan je i prvi u nizu događaja iz edukativnog programa “Festivala vjetra” – predavanje na temu ,,Međe i fortece – markeri bokeljskog pejzaža”, a priča o tradicionalnoj vještini graditeljstva međa u kamenom suhozidu, odnosno impresivmom graditeljskom poduhvatu pravljenja golemog fortifikacionog sistema u Boku od prvih decenija 19. do prve decenij 20.vijeka, privukla je veliki broj zainteresovanih posjetilaca.
O gradnji kamenom u suhozidu govorio je istaknuti hercegnovski planinar, arheolog i speleolog Željko Strarčević – jedan od najboljih poznavalaca starih bokeljskih sela u zaleđu zaliva i objekata tradicionalnog ruralnog graditeljstva. On je na prezenatciji pokazivao različite načine gradnje kamenom po svijetu, fokusirajući se na iskustva sa Mediterana, a posebno na zaleđe Boke. Starčević je posebno akcentovao važnost očuvanja tehnike suhozidne baštine, ali i potrebu njene valorizacije.
“Suhozid nije nastajao, jer je nekom bilo lijepo slagati kamen na kamen. Sve je imalo svoj ekonomski razlog i da bi se danas obnavljao, uz to što je lijepo i što znamo da ga trebamo štiti, mora postojati ekonomska pozadina. Naš je cilj da prepoznamo gdje je tu niša koju možemo iskoristiti da zadržimo suhomeđu i da je valorizujemo, ali ne i da je ukalupimo. Sve što se ukalupi postaje mrtvo i onda može postati samo muzej, a od muzeja imamo naplatu ulaznica i to je to. Kada nešto ima život, onda ima prirdonu evoluciju i nastavlja da živi. Prilagođava se turističim potrebama i vremenu. Za sada malo šta osim turizma može se konstatovati da je realna pokretačka snaga za održavanje suhozida”-istakao je Starčević koji je ukazao i na brojne ekološke prednosti korišćenja prirodnog materijala kakav je kamen, u odnosu na vještački poput betona.
Sa predavanja
Publici je o impoznatnom fortifikacionom sistemu “Tvrđave Boka” – zamišljenom i izgrađenom da od napada sa kopna i mora štiti drugu po veličini i važnosti najveću austrougarsku vojnopomorsku bazu na Jadranu, u zalivu Boke Kotorske, govorio jedan od najboljih poznavalaca ovog sistema, pukovnik u penziji Radojica Pavićević, autor monografije “Werk – austriougarske tvrđave u Crnoj Gori”. Kroz priču i video prezentaciju, on je ukazao na fascinantne vojne, ali i građevinsko-inženjerijske aspekte ovog kompleksnog sistema kojeg je pred Prvisvjetski rat, činilo devet utvrđenih gradova, četiri oklopljena fora, 28 forova različitih vrsta i namjene, četiri zaprečne tvrđave, devet forova-baterija, po dvije torpedne, odnosno flankirne baterije, 13 zaprečnih utvrđenja, 22 baterije polustalnog tipa, 20 karaula, dvadesetak raznovrsnih kaarni, dva utvrđena logora, četiri stražarska broda, jedan aerodrom, hidroplanska stanica, vojnopomorski arsenal i čitav niz prateće infrastructure – nekoliko stotina kilometara kolskih i pješačakih puteva, osmatračnice, vodovodi i cisterne, vojna bolnica, radio stanica Klinci, signalne stanice, balonarska baza, skladišta, radionice, magacini, žičare, groblja, krematririjumi za spoaljivanje otpada, čak i sportski tereni, crkva, kino i pozorišna dvorana i ostalo.
,,Kroz istoriju Boka Kotorska bila je značajna za skoro sve civilizacije na ovim prostorima – od Ilira, pa do Grka, Rimljana, Saracena, Mlečana, Francuza, Austrijanaca, Njemaca itd. Razlog za to je položaj Boke Kotorske, jer sam zaliv kao takav je zanimljiv za lociranje brodova od najstarijih vremena, pa do danas. Njena blizina prema Otrantskim vratima i izlazak iz Jadrana u Sredozemno more, pa preko Bosfora, Dardanela i Sredozemlja povezuje se sa čitavim svijetom. To nam govori da nije čudno što je Boka Kotorska bila zanimljiva svima, pa i Austrugarima. Posebno im postaje interesantna kada su donjeli generalni plan da idu u osvajanje prema istoku. Tada na ovom prostoru odlučuju da naprave tvrđavu. Jako je značajno napomenuti da u svijetu postoje samo tri pojasne tvrđave tog tipa od kojih je jedna upravo ova u Boki“- istakao je Pavičevič posebno naglašavajući činjenicu da su austrougarski vojni planeri i inženjeri čitav ovaj kompleksan sistem koji je građen duže od 100 godina, pozicionirali u prostoru i napravili na način da su maksimalno koristili i poštovali sve prirodne karakteristike terena i reljefa na kojem su gradili.
U susret Danu planete (22. aprila) Zemlje Turistička organizacija Tivat će organizovati dvije akcije kako bi obilježila ovaj važan datum u ekološkom kalendaru.
Podjela sadnica sezonskog cvijeća ispred prostorija Turističke organizacije Tivat u centru grada planirana je dana 21. aprila u 09:30 sati.
Obzirom na ovogodišnju temu Dana planete Zemlje, “Investirati u našu planetu“, smatramo da je najvažnije investirati u najmlađu populaciju, te će druga akcija u okviru ovog dana biti realizovana u saradnji sa Avanturističkim klubom K4 i njihovim mladim članovima.
Na lokaciji Veliki gradski park sa početkom u 10:30 sati biće upriličena orjentaciona igra i traženje skrivenih poruka na temu ovog ekološkog datuma.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović utvrdio je Nacrt Programa uređenja prostora Opštine Tivat za 2022. u vrijednosti od 7,16 miuliona eura, a koji je danas stavljen na 15-dnevnu javnu raspravu što traje do 3.maja.
Inače, Program uređenja prostora bilo je neophodno usvojiti prije ili na samom početku tekuće godine. Međutim, s obzirom na sveukupnu situaciju u vezi nemogućnosti rada lokalnog parlamenta zbog uskraćivanja kvoruma od strane opozicionih partija DPS, SDP, SD i HGI, te stoga i neusvajanja Odluke o Budžetu Opštine Tivat za 2022. godinu, izradi Programa uređenja prostopra se pristupilo tek u martu mjesecu, kada je Odbor povjerenika koji je postavljen da obavlja funkciju Skupštine Opštine, donio budžet grada za 2022.
U dokumnetu koja je stavljena na javnu rapstravu navodi se da će OpštinaTivat ove godine izdvojiti najmanje 1,22 miliona eura za eskpropijaciju privatne imovine građana neophodne za izgradnju nove ili proširenje postojeće javne infrastrukture i izgradnju novih javnih objekata. Tako se predviđa ekspropijacija zemljišta neophodnog za izgradnju 14 ulica u naseljima Gradiošnica, Župa, Češljar, Gornji Kalimanj, Donje Seljanovo i Mrčevac, od čega će najviše novca – 400.000 eura biti izdvojeno za ekpropijaciju zemljišta naophiodnog za izgradnju druge faze saobraćajnice na Donjem Seljanovu. Pored toga, planirano je da se i 200.000 eura izdvoji za ekspropijaciju zemkljišta potrebnog za kompletiranje urbanističke parcele na kojoj će se rekonstruisati i dograditi objekat područnog odjeljenja OŠ “Drago Milović” u Gradiošnici.
Opština će za izradu tehničke i druge dokumentacije za 15 različitih projekata i predstojećih investicvija utrošiti ukupno 352.700 eura od čega će najviše novca – 120.000 eura koštati izrada tehničke dokumentacije za novi stambeno-poslovni kompleks na lokaciji Lukovića barake.
Program uređenja prostora za 2022. predviđa i ulaganja ukupno 4.269.220 eura u komunalno premanje građevinskog zemljišta kroz izgradnju dvije nove saobraćajnice u Krtolima odnosno na Župi (886.990 eura), rekonstrukciju postoječih saobraćajnica (404.000 eura), obnovu i modernizaciju postojeće, odnosno postavljenje nove saobraćajne signalizacije (97.350 eura), izgradnju novih javnih objekata (2.400.160 eura), rekonstrukciju postojelih objekata (280.720 eura), te izgradnju i rekonstrukcviju bujičnioh kanala (200.000 eura). U vodovodnu i kanalizacionu infragstrukturu planirana su ulaganja ukupne vrijendosti od 1,3 miliona, dok će se za uređenje pjašačkih staza izdvojiti 20.000 eura.
Ukrajinski istražitelji pregledali su 269 tijela u Irpinu, pored Kijeva, otkad je grad vraćen od ruskih snaga potkraj marta, rekli su policijski dužnosnici u ponedjeljak dok su radnici kopali svježe grobove u predgrađu.
Grad u kojemu je prije rata živjelo oko 62.000 ljudi bio je jedno od glavnih žarišta borbi s ruskim vojnicima prije nego što su se povukli iz sjevernih ukrajinskih regija kako bi pojačali ofenzivu na istoku.
Na groblju u predgrađu Irpina iskopani su deseci novih grobova i prekriveni vijencima. Praćeni pogledima nekolicine uplakanih ožalošćenih ljudi, radnici su u ponedjeljak žurno zatrpavali pješčanom zemljom jedan grob.
“Do sada smo pregledali 269 trupala”, rekao je Serhij Pantelejev, prvi zamjenik načelnika glavnog policijskog odjela za istrage, na internetskom brifingu.
Rekao je da je forenzički rad u tijeku kako bi se utvrdio uzrok smrti mnogih žrtava, dijeleći fotografije pougljenjenih ljudskih ostataka.
On je rekao da je pregledano sedam mjesta u Irpinu na kojima su civili navodno strijeljani, ne iznoseći više detalja.
Rusija niječe da je gađala civile i odbacila je optužbe da su njezine snage počinile ratne zločine u okupiranim područjima Ukrajine.
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić sa potpredsjednicima Sinišom Kovačevićem i Nebojšom Ševaljevićem i ostalim najbližim saradnicama i saradnicima u ponedjeljak je posjetio Muzej grada Perasta koji je dobio novu muzejsku postavku.
U palati Bujović u kojoj se nalazi Muzej grad Perasta nedavno su okončani radovi na unutrašnjem uređenju, a predstavnici Opštine Kotor iskazali su zadovoljstvo novom muzejskom postavkom.
U period osnivanja mnogih zavičajnih muzeja, 50-tih godina prošlog vijeka, odlukom Ministarstva prosvjete NR Crne Gore osnovan je Zavičajni muzej u Perastu. Kako bi se muzejski predmeti objedinili i bili izloženi na jednom mjestu kao idealno rješenje pokazalo se reprezentativna palata Bujović, sagrađena u XVII vijeku. Rekonstrukcija palate urađena je 1957. godine, tako da nakon dvadeset godina od osnivanja muzej u Perastu dobija jedinstven i do danas u etapama sređen prostor.
Kao dio kulturne i turističke ponude Boke i Crne Gore 1967. godine muzeju se vraća ime Muzej grada Perasta.
Mostar je službeno postao prvi i jedini veći grad u BiH u kojem je prodavnicama zabranjen rad nedjeljom. Onima koji se ne budu pridržavali te odredbe, a nijesu prema posebnoj odluci Grada Mostara dobili odobrenje za rad, propisana je novčana kazna do 3.000 konvertibilnih maraka (oko 1.500 eura).
Radnje su otvorene s istaknutim radnim vremenom na kojem je naznačeno da nedjeljom objekat ne radi. Odluka je izazvala podijeljene reakcije građana, piše Klix.ba.
Jedni kao neradni dan odabrali ponedjeljak, drugi utorak
Iako je zabrana rada nedjeljom stupila na snagu, postoje izuzeci, jer je odlukom Grada Mostara definisano da trgovine mogu raditi nedjeljom uz odobrenje nadležnih službi, ali su u tom slučaju obavezne neki drugi dan u sedmici da budu zatvorene.
Tu mogućnost iskoristio je šoping-centar Plaza na Bišću Polju. Centar će raditi nedjeljom, a ponedjeljkom će biti zatvoren.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić kaže da zabrana rada nedeljom ima za cilj da omogući svim građanima da nedjelju provedu u krugu porodice. Ali, s obzirom na to da je ovu problematiku teško urediti, kako je pojasnio, ostavljena je mogućnost da trgovine koje odluče raditi nedjeljom moraju svoje objekte zatvoriti neki drugi dan.
„Mi smo prvi grad ove veličine koji je donio takvu odluku i zahvalan sam Gradskom vijeću da smo takvu odluku uspjeli donijeti. Mislim da je to civilizacijska odrednica, da imamo jedan dan u tsedmici kada ne radimo. S obzirom na to da primamo zapadne običaje i da smo u srcu Evrope, nedjelja je primjeren dan, jer svi koristimo vikende za dan odmora, jer nam tada djeca ne idu u školu i zbog svega što je vezano za vikend“, kazao je mostarski gradonačelnik.
Kaže da je „feedback“ radnika iz trgovina i sindikata pozitivan i da su srećni zbog uvođenja zabrane.
„Masa ljudi nam se javlja i zadovoljni su da je takva odluka donesena. Ja mislim da će to biti jedna uspješna priča“, zaključio je mostarski gradonačelnik.
Odluka je na snazi i ima svoje kaznene odredbe već od danas, a nakon šest mjeseci će se raditi analiza odluke i vidjeti postoje li eventualno potrebe za doradom te odluke.
Crnogorsko tržište nekretnina već decenijama je atraktivno za Ruse, a u našoj državi posjeduju skoro četiri miliona metara kvadratnih zemljišta. U MANS-u kažu da je problem to što se pojedini vlasnici kriju iza of-šor kompanija. No, napominju, ni to nije teško otkriti ukoliko imamo kvalitetne finansijske istrage koje su i preduslov za otkrivanje onih koji peru novac ili se nalaze na listi sankcija koje je EU uvela Rusiji.
Ruski milijarder Oleg Deripaska, 2005. godine postao je vlasnik vrijednog zemljišta na rtu Platamuni. Za njegovu prodaju bili su zaduženi ministarstvo i nekadašnji Fond za reformu sistema odbrane Državne zajednice Srbije i Crne Gore. No, ko je stajao iza prodaje strateški važnog dijela crnogorske obale zapitao se nedavno premijer Zdravko Krivokapić.
– Jako bi bilo zanimljivo vidjeti tu proceduru o kojoj priča Krivokapić i jako bi teško bilo pozvati bilo koga na odgovornost zbog prodaje strateški važne imovine, prvo zbog same zastare jer je prošlo ovoliko godina, a drugo što bi jako bilo teško utvrditi odgovornost za to što se desilo – kaže Dejan Milovac iz MANS-a.
Uz Deripasku, i drugi Rusi u Crnoj Gori posjeduju skoro četiri miliona metara kvadratnih zemljišta.
– I to nije problem. Oni su investitori kao svi drugi. Ono što jeste problem jeste da dominantno, ne samo ruski investitori, već i mnogi drugi investitori kupuju nekretnine i zemljište u Crnoj Gori sakrivajući se iza kompanija – ističe Milovac.
I to je problem ukoliko se želi otkriti ko su stvarni vlasnici.
– Da li Crna Gora ima kapacitete da otkrije zapravo ko stoji iza većine nekretnina čiji su osnivači of-šor komapnije koje imaju veze sa ruskim državljanima. Odnosno Rusima koji su na spisku ne samo sankcija EU, već SAD-a, Velike Britanije i Kanade i svim onima koji su se pridružili sankcijama protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu – pita se Milovac.
Evropska komisija godinama ukazuje da nemamo kapacitete za finansijske istrage.
– I malo je licemjerno izdvajati Olega Deripasku iz kompletnog problema i pričati o tome kako, eto sad, Crna Gora je spremna da uvede sankcije a pritom nekoliko dana je prošlo od uvođenja formalne odluke a nismo ni blizu informaciji šta to zapravo znači. Nemamo reagovanje bilo koje državne institucije ko je nadležan za sprovođenje sankcija. Nemamo objašnjenje da li je napravljena evidencija, odnosno registar lica, koja su pod sankcijama i koji su kapaciteti državnih institucija da te sankcije sprovedu – napominje Milovac.
Bilo kako bilo, institucije se moraju jačati ukoliko želimo da pariramo zapadnim demokratijama, poručuje Milovac.
