Pretodnih dana nastavljeno je asfaltiranje prve dionice Bulevara Tivat – Jaz. Radovi na bulevaru su podijeljeni na devet dionica, a radovi se izvode na njih sedam – odnosno na 13.5 kilometara od ukupno 16.5 kilometara.
Od početka radova izvođač se susreće sa velikim brojem problema, a među najvećima od njih su izmiještanje CEDIS-ovih postojećih instalacija, izmiještanje postojećeg Regionalnog vodovoda, kao i izrada novoprojektovanog Regionalnog vodovoda, koji direktno utiču na dinamiku izvođenja radova.
Projektom ove rekonstrukcije je predviđena izgradnja saobraćajnice sa po dvije saobraćajne trake ali i razdjelnim ostrvom širine dva metra. Na trasi je planirano da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama.
Podsjećamo, ugovoreni rok radova je tačno dvije godine, 15. januara 2024. radovi bi trebalo da se završe 15. januara 2026. godine.
Najveselija zimska žurka u regionu počeće 14. februara a trajaće do 2.marta
Pod sloganom „Herceg Novi zove – fešta, sunce, more”, karavan 56. Praznika mimoze promovisan je juče u Beogradu, kada je najavljena najveselija zimska žurka u regionu. Promocija je tradicionalno počela defileom mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi i članova Maškara koji su prošetali od Pionirskog parka do MTS Dvorane, nakon čega je u MTS Dvorani, premijerno pred beogradskom publikom izveden mjuzikl „Cvjetaj mimozo mala” scenaristkinje Viktorije Samardžić. Sa preko 50 događaja, Praznik će početi 14. februara a trajaće do 2. marta.
Prema riječima predsjednika Opštine Herceg Novi, tokom trajanja ovogodišnje mimoze očekuju rekordnu posjećenost, jer se, kako je istakao, sa promocijom krenulo već tokom avgusta mjeseca.
“Drago mi je što je veliko interesovanje kada je u pitanju Beograd za Praznik mimoze. Ponovo se ovaj naš početak otvaranja poklapa sa njihovim državnim praznicima i vidi se, po svim najavama da nas očekuje ponovo jedna rekordna posjeta. Puno ljudi mi je reklo da dolaze na otvaranje i da će provesti svoje neradne dane u Herceg Novom. Ove godine napravljena je fantastična promocija koja je prevazišla sve prethodne i ovo je jedan kvalitetan put kako moramo i u narednom periodu da radimo na dobroj i kvalitetnoj promociji kako bi u Herceg Novi došao što veći broj turista”, rekao je Katić.
Praznik mimoze u Beogradu
Festival će otvoriti dive narodne muzike Hanka Paldum i Ana Bekuta, kazala je direktorica JUK Herceg festa, Tatjana Ateljević.
“Već narednog dana očekuje nas tradicionalna berba mimoze. Od Kumbora do Baošića održaće se nezaboravna Fešta od ribe i vina za koju su naše domaćice pripremile mnoštvo delicija koje će se besplatno dijeliti posjetiocima, a u muzičkom dijelu programa nastupiće Goca Tržan i Isak Šabanović. Fešta se nastavlja tradicionalnim maskenbalom na kojem će nastupiti Indira (ex Colonia )Zbog velikom interesovanja, svi oni koji ne uspiju dobiti karte za maskenbal, biće u prilici da uživaju u muzici grupe Garavi Sokak”, navela je ona.
Osim pučkih svečanosti ovogodišnji Praznik mimoze sadrži i bogat kulturni program.Najnovija predstava Duška Kovačevića “Udovica živog čoveka” biće izvedena tokom trajanja praznika, zatim dvije predstave za djecu pozorišta “Duško Radović”. Svoju knjigu promovisaće i Aleksandar Stanković.
Jako smo srećni što nastupamo na Prazniku mimoze, kazao je frontmen i pjevač grupe Garavi sokak.
“Ja sam i privatno jako vezan za Herceg Novi, koji redovno posjećujem od 1967.godine. Najljepše trenutke svog djetinstva proveo sam upravo u ovom dijelu zaliva. Dok će Garavi Sokak prvi put svirati na moru i to me jako raduje”, rekao je on.
Praznik mimoze u Beogradu
Na presu je govorio i pjevač Isak Šabanović, koji takođe prvi put nastupa na ovom velikom festivalu.
“Nastupiću prvi put, ali sigurno u proteklih deset godina privatno dođem u Herceg Novi tokom trajanja mimoze. Dok sam ranijih godina gledao nastupe svojih kolega, poželio sam da i ja jednog dana nastupim tokom Praznika Mimoze i želja mi se ostvarila”, poručio je on i najavio energičan i nezaboravan nastup.
Govoreći o broju posjetilaca tokom Praznika mimoze, direktorica Turističke organizacije Herceg Novi, Milja Vitorović kazala je da je u posljedne dvije godine taj broj znatno porastao, pogotovo kada je riječ o regionu.
“Ovo je večeras najprije prijateljski poziv u bratski Herceg Novi. Ovo tržište nam je jako važno. Mislim da smo repertoarom i programom mimozi vratili stari sjaj.Program najvećeg zimskog praznika smo prilagodili svim uzrastima, svojom raznovrsnosću sigurna sam da će u našem gradu tokom trajanja praznika uživati posjetioci i naši sugrađani”, kazala je ona.
Karavan 56. Praznika mimoze danas stiže na Zlatibor gdje je u 13 sati planiran defile mažoretki, Gradske muzike, trombonjera i maškara.
Država će u utorak za obje crnogorske brodarske kompanije platiti kineskoj Exim banci, prvu ovogodišnju ratu kredita, uzetog za nabavku četiri prekookeanska broda.
Državni sekretar Ministarstva pomorstva, Jovan Šćekić, rekao je za Radio Crne Gore da Barska plovidba državi, po tom osnovu, do sada duguje 7,7 miliona EUR, a Crnogorska plovidba preko 34 miliona EUR.
Crna Gora ima dvije brodarske kompanije sa po dva prekookeanska broda. Bar i Budva, su u vlasništvu Barske plovidbe, a 21. maj i Kotor Crnogorske plovidbe. Za nabavku tih plovila uzet je kredit od kineske Exim banke, za koji je garantovala država, prenosi portal RTCG.
Na naplatu, 21. januara, dospijeva prva ovogodišnja rata kredita. Izvršni direktor Barske kompanije, Boris Mihailović, rekao je da ta kompanija iz tekućeg poslovanja, zbog velikih troškova remonta oba plovila u prethodnoj godini, sama ne može obezbijediti novac za plaćanje te finansijske obaveze.
“Redovni petogodišnji remonti su plaćeni, sa izgubljenom dobiti preko tri miliona EUR, i zbog toga mi nijesmo u mogućnosti da platimo ratu, koja je sada, dolazi 21. januara, 1,64 miliona EUR. Uspjeli bismo da iz sopstvenih sredstava servisiramo i remontujemo. Tako da, što se tiče ove rate, nijesmo u mogućnosti da je platimo, a naredna koja je u julu i ona naredna u januaru prema sadašnjim projekcijama, neće biti problema da mi to servisiramo”, naveo je Mihailović.
Ščekić je potvrdio da će država i umjesto Crnogorske plovidbe obezbijediti novac za plaćanje rate kredita.
“Barska plovidba ima trenutno nekih 7,7 miliona EUR obaveza prema državi i ona neće biti u mogućnosti da u januaru plati tekuću ratu za taj kredit, a Crnogorska plovidba je u dosta težoj situaciji jer ona ima 34 miliona EUR akumuliranih obaveza prema državi po osnovu plaćanja tog kredita i ona takođe neće biti u mogućnosti da u januaru servisira te obaveze. Što se Barske plovidbe tiče, ona je većinu obaveza prema kineskoj Exim banci do sada platila samostalno iz tekućeg poslovanja, i ona je servisirala do sada preko 29 miliona USD obaveza i ostalo je još nešto preko 28 miliona EUR, a Crnogorska plovidba, kao što sam pomenuo, ona je na nekih 34 miliona EUR trenutnog duga, plus sve ono što će biti dug po osnovu nemogućnosti plaćanja obaveze koja dospijeva sada u januaru”, naveo je Šćekić.
On je objasnio da plaćanje kreditnih obaveza za dvije brodarske kompanije trenutno ne predstavlja državnu pomoć jer i jedna i druga kompanija sve to evidentiraju u svojim bilansima na obavezama.
Brod BUDVA kompanije Barska plovidba
“Država je bila garant po tom kreditu i prosto da bi sačuvali te dvije kompanije i da bi omogućili da naša pomorska tradicija živi i dalje, prosto smo kao država servisirali te obaveze, ali moramo naći način da se sve te obaveze državi vrate”, kazao je Šćekić.
U Barskoj plovidbi ne spore da se državi mora vratiti novac.
“Ono što je kamen o vrat je eventualna naplata kamate na taj dug, što država je na neki način u obavezi, ali nije dobro da naplaćuje zateznu kamatu, koja je na današnji dan 12,5 odsto godišnje. Tako da, ukoliko dogovorimo taj aspekt kamatne stope na taj dug, što se tiče duga, on neće biti sporan da se iservisira u narednom periodu, u naredne tri-četiri godine”, rekao je Mihailović.
Šćekić je poručio da treba vidjeti da se u narednom periodu napravi neka vrsta ili reprograma tog duga, ali održivog reprograma koji će, kako je kazao, zaista pokazati da će te kompanije biti sposobne. Ako se sve dobro projektuje, kako je dodao, da servisiraju svoje obaveze u narednom periodu.
Predstavnik Ministarstva pomorstva smatra da je država u startu napravila pogrešne korake. Prvo, kada je riječ o prihvatanju kreditnih uslova, koji nijesu bili povoljni, posebno za nabavku brodova Crnogorske plovidbe. Takođe i usvajanjem plana poslovanja obje kompanije, koji se isključivo oslanja na rentiranje plovila.
Šćekić je najavio da će u narednom periodu uslijediti redefinisanje poslovne politike brodarskih kompanija.
“Da sami vršimo samostalnu brokeražu i tražimo mnogo povoljnije aranžmane nego što je to situacija koju nam tržište trenutno nudi”, rekao je Šćekić.
Mihailović je kazao da ljeti očekuju dodatne prihode od prodaje karata za trajektnu liniju Bar-Bari, koju će održavati hrvatska Jadrolinja i dodao da su u toku pregovori sa italijanskom kompanijom Adria ferries za obnavljanje pomorske veze između Bara i Ankone.
Deseci ozlijeđenih u nesreći na skijaškoj žičari u Astúnu – Foto: Spanish Guardia Civil / Reuters
Više od 30 ljudi ozlijeđeno je u nesreći koja se dogodila na skijaškoj žičari u sjeveroistočnome španjolskome skijaškom području Astún, objavila je u subotu regionalna vlada.
Po informacijama kojima raspolažu aragonske vlasti devet je osoba u kritičnom stanju, a osam ih je teško ozlijeđeno. Rekli su da se točan uzrok nesreće još istražuje.
Prvi rezultati istrage ukazuju na to da je nastali problem s nosivim kabelom mogao prouzročiti pomicanje sjedežnice iz ležišta.
Oko 80 ljudi ostalo je zarobljeno, viseći u žičari, prema državnom TV kanalu TVE.
– Kao da se kabel otkačio, stolice su odskočile i ljudi su zbačeni, rekao je svjedok za TVE.
Skijalište je odmah zatvoreno, a u toku su brojne akcije spašavanja.
Lokalne su vlasti ondje rasporedile više vozila hitne pomoći te onamo poslale četiri helikoptera da bi se pružila pomoć unesrećenima koji se prevoze u obližnje bolnice, objavili su mediji.
Ski resort Astún nalazi se u planinskome lancu Pireneja na granici s Francuskom.
Kako je saopšteno, od početka januara Upravi policije je dobrovoljno predato ukupno 1.074 komada vatrenog oružja, 33.294 komada municije, 118 komada ručnih bombi, kao i više djelova oružja i eksplozivnih sredstava.
Iz Uprave policije su kazali da su građani oružje vratili u okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju policija sprovodi više godina.
Iz policije su apelovali na građane da doprinesu cjelokupnoj bezbjednosti društva i da predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja imaju, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.
„Građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se lice odnosno oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti.
„Uprava policije će nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života građana, te ovim putem ohrabrujemo građane da kroz saradnju i odgovorno ponašanje zajedno gradimo siguran ambijent za sve“, poručuje se u saopštenju.
Mladi iz NVO Naša akcija i Omladinskog tima Tivat učestvuju u Erasmus+ omladinskoj razmjeni koja se održava od 14. do 21. januara na Tenerifima.
Ova razmjena, pod vođstvom lokalne organizacije Desaplanate, okuplja 27 učesnika iz 5 zemalja. Fokus je na obuci u obrazovanju pod vedrim nebom, astronomiji i umijeću prenošenja znanja o kulturnom naslijeđu kroz priče i pripovijetke.
Foto Naša akcija
Program se bazira na neformalnom obrazovanju, koje uključuje tehnike i alate komunikacije, uz poštovanje kulturnih razlika, prevazilaženje stereotipa i promociju zaštite kulturnog naslijeđa i životne sredine.
Voditelj grupe je Matija Pejović, stariji omladinski radnik iz Podgorice, a mladi učesnici iz Tivta su Jelena Asanin, Savo Strahinja i Matej Vučković, dok je Andrej Medojević iz Kotora. Prezentacija aktivnosti realizovanih tokom projekta biće organizovana sljedeće sedmice, a detalji će biti naknadno najavljeni.
Drugi Kotor Winter Fest ulazi u svoju završnicu, ali nas još očekuju brojni nastupi koji će dodatno obogatiti atmosferu našeg grada.
Za nama je preko 20 koncerata i preko 30 nastupa koju su kako u Starom gradu tako i na kućicama uveseljavali naše goste ali i sve Kotorane, poručuju iz TO Kotor.
Atmosfera u Kotoru nikada nije bila ovako dinamična, a zahvaljujući vašoj podršci, ovo je postala tradicija kojoj se radujemo svake godine.
Slijedi i program na kućicama koji nas očekuje do 1. februara:
18. januar ASSA VOCE i GRUPA CAMBI / 20 sati
24. januar DJ BURA i THE GRUPA
25. januar DJ DIMI i ANSAMBL TOĆ
1. februar KLAPA INCANTO & GRADSKI HOR “NIKOLA ĐURKOVIĆ” i ALEKSANDRA RADOVIĆ, zatvaranje festivala
Nažalost, nismo uspjeli realizovati sve planirane koncerte prvih dana Nove godine zbog tragedije koja je pogodila Cetinje i cijelu Crnu Goru. Međutim, želimo da istaknemo da će se svi odloženi koncerti održati tokom ove godine o čemu ćemo, kao i do sada izvještavati putem naših društvenih mreža, saopštili su iz TO Kotor.
Kotor je još jednom pokazao da je zaista nešto drugo – grad koji živi kroz sva godišnja doba i pruža jedinstveno iskustvo svim posjetiocima.
Nakon završetka Kotor Winter Festa, nastavlja se sa karnevalskim svečanostima koje će donijeti još veselja, boja i tradicije u naš grad.
Budite sa nama i dalje, jer Kotor nikad ne prestaje da iznenađuje i inspiriše!
Vidimo se na Gradskoj rivi, u Starom gradu i na svim mjestima gdje fešta nikad ne prestaje.
Izrael i Hamas postigli su dogovor o postupnom primirju koje stupa na snagu 19. januara i traje 42 dana. Prva faza uključuje oslobađanje određenog broja izraelskih talaca, no pitanje sigurnosti u Crvenom moru i Adenskom zaljevu ostaje neriješeno. Strahuje se da bi Hutisti mogli nastaviti s napadima na brodove, unatoč prekidu vatre postignutom 15. januara.
Hutisti su još u februaru 2024. najavili da neće zaustaviti napade na međunarodni brodski promet u Crvenom moru sve dok Izrael ne prekine svoju agresiju na Pojas Gaze. Prema izjavama glasnogovornika Hutista, Mohammeda Abdulsalama, sve operacije koje pomažu palestinskom narodu nastavit će se dok ne prestane opsada i agresija Izraela, piše Safety4Sea.
Od studenog 2023. Hutisti su u savezu s Hamasom pokrenuli seriju napada na brodove u Crvenom moru, uključujući balističke rakete i eksplozivna sredstva. Zabilježeno je oko 90 napada, što je izazvalo ozbiljne probleme za pomorsku industriju.
Pomorske organizacije su tokom 2024. godine ažurirale smjernice za prolazak kroz južni dio Crvenog mora i Adenski zaliv kako bi odgovorile na povećanu prijetnju. Industrija je suočena s izazovima i neizvjesnostima, unatoč dogovorenom primirju.
Srpski čelnik u BiH Milorad Dodik nastavio je prkositi američkoj administraciji nakon što je jučer američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) proširio sankcije na 13 osoba i tvrtku smatrajući ih povezanim s financiranjem Dodikove mreže te zbog obilježavanja neustavnog dana Republike Srpske.
Milorad Dodik je u objavi na društvenoj mreži X odluku OFAC-a nazvao osvetom odlazeće administracije predsjednika Joea Bidena neposredno prije inauguracije novoga predsjednika Donalda Trumpa.
– Svijet će ih pamtiti samo po zlu. Republika Srpska neće odustati od svojih načela i neće kleknuti pred nepravdom. Naša politika, utemeljena na suverenitetu, kršćanskim vrijednostima i pravu svakog naroda da odlučuje o sebi, pokazala se ispravnom, izjavio je Dodik. Najavio je da će u ponedjeljak komercijalne banke morati otvoriti račune svim sankcioniranim dužnosnicima što su one do sada odbijale učiniti.
Dodikova kći Gorica, čiji je suprug Pavle Ćorović također među sankcioniranima, na društvenim mrežama je objavila poruku s dozom sarkazma.
– Mužu moj, čestitam ti sankcije, sad smo službeno oboje na crnoj listi, napisala je.
Ministar unutarnjih poslova RS-a Siniša Karan sankcije je nazvao čašću, te je američku administraciju svrstao uz bok fašista i radikalnih islamista. Ovom odlukom oni su sebe sramno ispratili na smetlište povijesti, gdje trule svi agresori koje je ovaj veliki narod poslao tijekom stoljeća od otomanskih osvajača do fašista i radikalnog islama, izjavio je Karan.
Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) osudila je sankcije uvedene protiv njihove direktorice Dijane Milanković, ističući kako se radi o udaru na slobodu govora i pokušaju zastrašivanja.
Sankcije, uvedene putem Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC), obuhvatile su osobe i institucije koje su sudjelovale u obilježavanju Dana Republike Srpske, događaja koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim. Odluka, koja uključuje Dodikove bliske suradnike i članove obitelji, pravdana je tvrdnjama o kršenju Daytonskog mirovnog sporazuma i destabilizaciji regije.
Санкције које је одлазећа америчка администрација увела високим званичницима Републике Српске само су још један доказ бесмислености и лицемјерја њихове спољне политике, чијем дебаклу свједочимо широм свијета.
Одлука о санкцијама према Рајку Кузмановићу, Џерарду Селману, Синиши…
