Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor dobitnik je nagrade za muzej godine za 2021. koju dodjeljuje Muzejsko društvo Crne Gore, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Opštine Kotor.
Kako navode, nagrada će biti uručena na skromnoj svečanosti u ponedjeljak, 28. februara u 12 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.
Grad Mostar i gradonačelnik Mario Kordić izrazili su veliko žaljenje zbog ratnog stanja u Ukrajini. Tim povodom, Stari most u Mostaru sinoć je od 19 sati zasvijetlio u bojama ukrajinske zastave, čime Grad Mostar izražava solidarnost i šalje svijetu i jasnu poruku mira, javlja Anadolu Agency (AA).
Stari most je inače simbol mira te spomenik pod zaštitom UNESCO-a. Mnogo puta ranije u znak solidarnosti s narodima brojnih država, boje zastava tih država svijetlile su na kamenu ovog spomenika.
Performans u organizaciji Grada Mostara potrajao je do 21 sat.
Ukrajinski parlament, Rada objavio je na svom Twitteru kako je žena rodila dijete u Kijevskom metrou, uz poruku: “Ova nam vijest daje nadu”.
Stanovnici Kijeva zaklon od zračnih napada i dalje pronalaze u podzemnoj željeznici.
U Ukrajini je sve je teža situacija u Ukrajini. Cijeli se dan vodi borba za Kijev. Glavnim gradom Ukrajine i večeras odjekuju jake detonacije. Ruske oklopne snage stigle su na rubne dijelove grada.
Društvenim mrežama širi se i snimka ljudi koji u skloništu u gradu Čerkasi pjevaju ukrajinsku himnu.
Cherkassy bomba sığınağındaki insanlar Ukrayna marşını söylüyor 🇺🇦🇹🇷#Zelenskiy pic.twitter.com/GLMn5c43vn
— turkeypolitic (@turkeypoliticss) February 25, 2022
JP Morsko Dobro ove će godine na području Opštine Tivat investirati ukupno 1.061.917 eura – piše u Planu korišćenja sredstava javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za 2022., a na koji je saglasnost upravio dala Vlada Crne Gore.
U Morskom Dobru procjenjuju da će sa podruja Opštine Tivat biti ostvareno 9% od ukupno za 2022.godinu očekivanih svih prihoda tog preduzeća od 8,34 miliona eura, te je stoga isti procenat (9%) odvojen i za investicije te firme u tivatsku obalu. To znači da je na raspolaganju za investiranje u Tivtu iznos od 750.510 eura, ali se od njega odbija cifra od 279.558 eura na ime redovnih troškova poslovanja JP Morsko Dobro, pa za investocije od prihoda ostvarenih iz Tivta, ostaje iznos od 470.952 eura. Morsko Dobrio će međutim, ove, za razliku od niza ranijih godina, na to dodati još skoro 591 hiljadu eura od prihoda ostvarenih u drugim opštinama, kako bi se koliko-toliko ubažio nesrazmjer koji se na štetu Tivta, u ranijem peridu više godina dešavao u investicionoj politiuci ovog državnog preduzeća.
U Planu korišćenja sredstava Morskog Dobra za 2022. piše da će se u izradu projektne dokumnetacije i njenu revizuju za uređenja obalnog šetališta u Donjoj Lastvi u dužini od 300 metara na potezu od parka Ivovića do crkve Svetog Roka uložiti 29.500 eura, dok će izrada projektne dokumnetacije sa revizijom za rekonstrukciju mula ispred crkve Svetog Roka koja se inače, najavljuje pa odlaže već godinama, koštati 12.500 eura. Za izradu idejnog rješenja sanacije obalnog platoa ispred hotela „Kamelija“ u Donjoj Lastvi, izdvojiće se 5.000 eura.
Morsko Dobro planira da do kraja ove godine uloođi 400.000 eura u radove na prvoj fazi izgranje novog obalnog šetališta na potezu od crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi do Lepetana, dok će dodatnih 20.000 eura biti izdvojeno za nadzor nad tim radovima. Ovogodišnje učešće ovog JP u nastavku izgradnje obalnog šetališta na Belanima koje je prije skoro dvije godine započela Opština Tivat, iznosiće 100.000 eura.
Morsko Dobro izdvojiće i 6.250 eura za izradu studije tehničko-tehnoloških uslova za lokacije sedam sidrišta za manja plovila i jahte u Tivatskom zalivu, dok će za troškove komunalnog održavanja, rekonstrucije i održavanja postojeće javne rasvjete i hortikulturnog uređenja površina u zoni morksog dobra u Tivtu koje nisu izdate u zakup, biti odvojeo 135.000 eura.
Za sanaciju platoa na potezu od hotela „Mimoza“ prema Pakovu u dužini od 150 metara, Morsko Dobro će izdvojititi 70.000, dok će sanacija oko 1.500 kvadratnih metara površine platoa ispred hotela „Kamelija“ koštati 90.000 eura. Za snaciju i uređenje postojeće infrastrukture- mostova, staza, nasipa, postavljanje mobilijara i hortikulturno uređenje rezervata prirode „Tivatska Solila“ Morsko Dobro će potrošiti 20.000, dok će redovni godišnji monitoring stanja životne sredine na Solilima koštati 6.000 eura.
Za razne druge manje troškove na području opštine Tivat tokom 2022. (sitne sanacije obale, nabavku komunalne galanterije, uklanjanje objekata, postavljenje mobilijara, troškove monitoringa i nadzora) Morsko Dobro je planiralo iznos od 167.670 eura.
Pored ovih, Morsko Dobro planira da tokom ove godine na području Tivta završi i više aktivnosti i projekata čija je realizacija počela, ili je bila predviđena za 2021. godinu. Tako će se završiti izrada 30.000 eura vrijedne projektne dokumnetavije za regulaciju kanala i vodotoka u rezervatu prirode „Tivatska Solila“, kao i 8.000 eura vrijedne aktivnosti na vršenju batimetrijskog mjerenja i istraživanja morskog dna magnetometrom na sedam lokacija u Tivatskom zalivu planiranih za buduća nautička sidrišta. Obaviće se i revizija glavnog projekta lungo mare šetališta i parternog uređenja površina na Ponti Seljanova što košta 3 hiljade eura, te ukloniti postojeći privremeni objekat info-punkra u rezervatu prirode Solila i postaviti priključci na infrastrukturu radi izgradnje novog Centra za posjetioce. Za to će Morsko Dobro izdvojiti 15 hiljada eura, a za izgradnju nastavka pješačke staze uz granicu tog rezervata prema Obali Đuraševića u dužini od 80 metara i postavljane druge faze solarne rasvjete utrošiće se 20 hiljada eura. Biće nastavljena i još dva za prošlu godinu planirana a nerealizovana projekta u Solilima i to postavljanje protivpožarne opreme i njeno priključenje na vodovodnu mrežu (13.000 eura) i nadzor nad radiovima na uređenju pješačkih staza i prostora oko vidikovca (1.500 eura).
Na programu Kotorskog karnevala danas od 10 sati maškarani đir “Štorija o kotorskome Krnevalu” autorke Dolores Bonić Fabian Gašler, dok je karnevalski Abrum planiran za 11 sati.
Na terasi Gradske kafane “Dojmi” održaće se humanitarna karnevalska tombola sa početkom u 11.30 sati.
Podsjećamo, nedjelja je posvećena najvećoj fešti. Predvođena kapom karnevala, karnevalska povorka će krenuti sjutra u 14 časova od otvorenog bazena do Macea, nakon čega će se spaliti krivac za sve nevolje Kotora, kao što tradicija nalaže.
Po završetku karnevalske povorke na Trgu od oružja organizatori su pripremili raznovrstan muzički program. Od 16.00 sati nastupiće grupa “Tri kvarta”, nakon njih od 17.30 sati bend “The grupa”, od 19.00 sati bend “Nitro” a od 20.30 sati ansambl “Toć”.
Program se završava u ponedjeljak karnevalskim takmičenjem u pravljenju njoka pod nazivom “Oli ti ga njokada” u organizaciji ŠC Kamelija sa početkom u 19.00 sati.
Organizator manifestacije je Turistička organizacija Opštine, NVU “Karampana” i NVO „Fešta“ uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.
Vode se borbe i odjekuju eksplozije u Kijevu drugog dana ruske invazije na Ukrajinu čije oružane snage ruski predsjednik Vladimir Putin poziva da preuzmu vlast u zemlji, dok istovremeno tisuće Ukrajinaca pokušavaju pobjeći.
Iako su popodne stigle informacije da su ruski diverzanti ušli u sjeverno predgrađe, Kijevljani se ne kane predati. Stanovnicima je rečeno da pripreme Molotovljeve koktele, a predsjednik Volodimir Zelenskij prkosno se snimio na ulicama grada.
Večeras glavnim gradom ponovo odjekuju eksplozije pa građane vjerojatno čeka još jedna nemirna noć. “Bit će vrlo teška noć”, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.
“Još jednom pozivam vojno osoblje oružanih snaga Ukrajine: ne dozvolite neonacistima (ukrajinskim radikalnim nacionalistima) da koriste vašu djecu, supruge i starije kao ljudske štitove. Uzmite vlast u svoje ruke, zajedno ćemo lakše doći do sporazuma nego s bandom narkomana i neonacista u Kijevu”, rekao je Putin na sastanku Ruskog vijeća za sigurnost u petak.
Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov rekao je da će Rusija provesti demilitarizaciju Ukrajine, ali ne vidi nikakvu mogućnost da prizna sadašnju ukrajinsku vladu kao demokratsku. Naglasio je da Moskva ne želi da Ukrajinom upravljaju “neonacisti” i dodao da će Moskva biti spremna za razgovore s Kijevom, ali tek kada ukrajinska vojska položi oružje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je u petak Europu da djeluje brže i snažnije u uvođenju sankcija Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, optužujući zapadne saveznike za politikanstvo.
Stigao je odgovor NATO-a. Raspoređuje elemente svojih snaga za brzu reakciju na istočnim granicama, izjavio je glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare nakon završetka virtualnog samita čelnika 30 država članica.
Dodao je da su Sjedinjene Države, Kanada i europski saveznici rasporedili tisuće dodatnih vojnika u istočne dijelove Saveza, da NATO ima 100 borbenih zrakoplova u visokoj borbenoj pripravnosti na 30 različitih lokacija te preko 120 brodova od krajnjeg sjevera do Mediterana.
Ministri vanjskih poslova članica EU-a u petak su usvojili drugi paket sankcija protiv Rusije, uključujući zamrzavanje imovine Putina i Lavrova.
SAD i EU odlučile su da neće izbaciti Rusiju iz SWIFT-a, čemu se protive Njemačka, Italija i Mađarska.
Tisuće stanovnika iz Ukrajine pristižu u Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku i Slovačku, a mnogi od njih satima čekaju na zakrčenim graničnim prijelazima.
Slovačke vlasti pozivaju na darivanje krvi, te su osposobile bolnice s 5380 kreveta za vojsku ili NATO. Bugarska je počela izdavati putovnice svojim građanima u Kijevu koji nemaju isprave za putovanje, te je u Kijev poslala četiri autobusa za evakuaciju.
Ruska invazija bi mogla natjerati pet milijuna Ukrajinaca da pobjegnu u inozemstvo, objavila je u petak humanitarna agencija UN-a. Raseljeno je već oko 100.000 ljudi od početka invazije, dodaje.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) formalno je prekinula proces prijema Rusije u članstvo i zatvara ured u Moskvi, objavila je u petak ta međunarodna organizacija.
Vijeće Europe odlučilo je u petak suspendirati sudjelovanje ruskih diplomata i zastupnika u glavnim tijelima te paneuropske organizacije, a odluka stupa na snagu odmah.
Odluka znači da Rusija ostaje članica Vijeća Europe jer “suspenzija nije konačna već privremena mjera, čime se ostavljaju otvorenima komunikacijski kanali”, priopćeno je.
Europska radiodifuzijska unija (EBU) izbacila je Rusiju s ovogodišnje Eurovizije.
Estonija se u petak pridružila susjednoj Latviji i zabranila emitiranja za televizijske kuće na ruskom jeziku.
Sirija i Kina uz Putina
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad pozdravio je u petak u telefonskom razgovoru s Putinom rusku invaziju na Ukrajinu, ocijenivši da je riječ o “korekciji povijesti”.
“Sirija je na strani Rusije jer je uvjerena u utemeljenost njezine pozicije”, ocijenio je Asad, priopćeno je.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell te šefica britanske diplomacije Liz Truss odvojeno su pozvali Kinu, saveznicu Rusije, da osudi invaziju i stane u obranu suvereniteta Ukrajine.
Kina je u petak ustrajala u svojem odbijanju da rusku vojnu operaciju u Ukrajini nazove “invazijom” ili da kritizira Moskvu unatoč jačanju ruskih napada na tu zemlju i sve većem broju žrtava, dok Srbija odbija nedvosmisleno osuditi invaziju i pridružiti se zemljama koje nameću sankcije Rusiji.
Tokom drugog vikenda 53. Praznika mimoze očekuju nas zabavni programi na otvorenom: Otvorena ulica u Igalu, Noćna spenza na Gradskoj pijaci u Starom gradu, a Picigin na plaži „Rafaelo“.
Otvorena ulica biće održana u subotu, 26. februara od 10.30 do 14 časova, na Šetalištu u Igalu, tačnije na potezu od Omladinskog parka do platoa kod „Pošte“.
Nastupiće klapa Castel Nuovo i sastav Trio Mare, kao i mažoret klub „Lili“. Goste Praznika mimoze pozdraviće još jednom delegacija iz slovenačkog Novog Mesta: vinari iz Trške gore, Udruženje za njegovanje tradicije Dolenjska i članovi Folklornog društva „Kres“. Dio svoje ponude predstaviće i ugostitelji iz Igala, koji su se odazvali pozivu organizatora.
U okviru manifestacije Dani Beograda, koja je dio Praznika mimoze zahvaljujući Turističkoj organizaciji Beograda kao partneru, predstoji nam Noćna spenza. U subotu, 26. februara od 19 časova na novskoj gradskoj pijaci će se predstaviti Beogradski noćni market i „Gradske pijace Beograd“.
„Pijaca uveče, to je za Herceg Novi možda neobično, ali za velike gradove je već uhodana stvar. Tako da – u subotu od 19 do 22 časa na gradskoj pijaci nesvakidašnje okupljanje gostiju iz Beograda i izlagača hrane i domaćih proizvoda iz našeg grada. I pored velike mogućnosti da sutra veče pada kiša, Noćna spenza će biti održana, a očekuje vas topla dobrodošlica“, poručuju organizatori iz JUK „Herceg-fest“ koji su ovaj događaj pripremili zajedno sa Turističkom organizacijom Beograda i preduzećima „Gradske pijace Beograd“ i „Komunalo stambeno Herceg Novi“.
Izlagači su: „100% Samo voće – domaće voćne rolnice“, „Honey bee good – proizvodi od meda“, „Čarna – prirodna kozmetika“, „Kika – unikatni art dekupaž poslužavnici“, „Ajvar s juga – domaći ajvar i slatko“. Pridružiće im se i neki već poznati i neki novi učesnici sajmova i bazara u našem gradu. Degustaciju lokalnih delicija prirediće žene Baošića okupljene u Udruženju „Fešta“, a vruće priganice Udruženje žena „Mala sirena“ iz Baošića. Za dobar štimung zadužen je DJ Brkati, koji je čest izvođač na manifestaciji Beogradski noćni market.
Atraktivni Picigin na programu je u nedjelju, 27. februara. Loptica, ili balun, će letjeti od ruke do ruke iznad novske plaže „Rafaelo“ od 11 časova.
Ljepota ovog događaja, koji je već nekoliko godina neizostavan dio Praznika mimoze, je u okupljanju i druženju, pa će učesnike i publiku zabavljati klapa Kaše.
Picigin se igra na pješčanoj plaži, u plićaku, lopticom veličine dlana ili manjom. Osnovna pravila su jednostavna: pet igrača u moru dodaje se loptom udarajući je dlanovima, nastojeći pri tom da lopta ne dodirne morsku površinu ili tlo plaže. Cilj igre je da se loptica što duže drži u igri, da se sve to začini što atraktivnijim potezima i da se igrači, kao i publika, dobro zabave.
Drugi program u okviru Dana Beograda je kamerna kabaretska predstava „Vodič kroz srpski mentalitet“, urađena prema knjizi Moma Kapora, po dramskom tekstu koji je priredila glumica Vjera Mujović. Predstava koja za cilj ima njegovanje boemskog duha Skadarlije će biti izvedena 28. februara od 20 časova u Gradskoj kafani.
„Ova predstava na najbolji način objašnjava srpski narod i način života kroz ironičan i duhovit glas o tome šta Srbi vole a šta ne vole, kome se dive a koga preziru, šta vole da jedu i šta piju, kako provode svoje slobodno vreme, o čemu sanjaju i u šta veruju“, kažu iz Turističke organizacije Grada Beograda i dodaju da će se u programu koji predstavlja nostalgičan pogled na Beograd pronaći gosti iz cijelog regiona.
Ulaznice po cijeni od 10 eura možete kupiti u Gradskoj kafani, a za rezervacije i više informacija možete pozvati broj: 068 005 111.
Takođe, ovog vikenda na programu Praznika mimoze je predstavljanje knjige „Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha: Pomorsko pravo u Kotoru i Dubrovniku po odredbama njihovih statuta“, autora dr Mirjane Blagojević. Autorka će o knjizi govoriti sjutra, 26. februara u Paviljonu Gradske muzike, od 19 časova, obavještavaju iz Javne ustanove Gradska biblioteka i čitaonica i pozivaju sve zainteresovane da im se pridruže.
Svjedoci smo da danas biti u politici gotovo da podrazumijeva biti na poprištu napada, u ringu naglašene neviteške i nečovječne borbe. Opštinski odbor DPS Tivat iskazuje stav neslaganja sa uvredljivom retorikom iskazanoj na jučerašnjem press-u, koalicije „Narod pobjeđuje“ i „Goran Božović – časno i odgovorno za bolji Tivat”, koju gotovo po navici upućuju DPS-u, sa negativnom konotacijom a vezano za bilo čija djela ili nedjela, za činjenja pojedinca, koja po ustaljenom pravilu, unaprijed im presuđujući, pripisuju našoj partiji.
“Mi smo politička partija građanske orijentacije, a ne privredno društvo i nemamo svoje investicije. Naši članovi su časni, odgovorni, stručni ljudi koji se na kulturan i civilizovan način obraćaju svakom sagovorniku bio on istomišljenik ili politički protivnik.
Istovremeno, izražavamo neslaganje sa stavom ili ponašanjem bilo kojeg građanina koji se u iskazivanju svog mišljenja koristi verbalnim uvredama, eventualno narušava lični integritet pojedinca ili kolektivni integritet subjekta koji predstavlja državu ili lokalnu upravu.
Pozivamo političke subjekte kao i sve sugrađane da ne zaborave riječi Marka Miljanova „Čojstvo je braniti druge od sebe, a junaštvo sebe od drugoga”, što i u politici, možemo i moramo ako hoćemo da, čuvajući tradicionalne vrijednosti, budemo dio evropskog puta” – kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Tivat.
U centru Herceg Novog danas je održana promocija i besplatna degustacija slovenačkih gastro proizvoda, kao uvertira za večerašnji program “Prijatelji u gostima”, u okviru kojeg će se na 53. Prazniku mimoze predstaviti grad-partner festivala, Novo Mesto.
Brojni građani iskoristili su priliku da probaju slovenačke delicije i razgovaraju sa prijateljima iz Novog Mesta. Njima su se pridružili predstavnici dva grada, među kojima gradonačelnik Novog Mesta, Gregor Macedoni, potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur, kao i ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori, Gregor Presker.
Slovenački foklor će večeras predstaviti folklorno društvo „Kres“, koncertom u Dvorani Park od 19 časova, a ulaz je slobodan. Ovo folklorno društvo iz Novog Mesta postoji duže od četiri decenije, tokom kojih su učestvovali na mnogim manifestacijama i koncertima u zemlji i inostranstvu, predstavljajući slovenačku narodnu tradiciju. Program Društva obuhvata pjesme i igre slovenačkih krajeva: Dolenjske, Bele Krajine, Koroške, Štajerske, Prekmurja, Goričkog i Zgornjeg Posočja.
Dan Novog Mesta zaokružiće „Cviček party“ – veče vinogradara Trške gore, u Gradskoj kafani od 20 časova. Na meniju će se naći slovenačke gastro delicije i Cviček vina, a za dobru atmosferu pobrinuće se Folklorno društvo “Kres”, tamburaši Novog Mesta i klapa “Castel Nuovo”. Rezervacije za Gastro veče, odnosno večeru po cijeni od 20 eura možete obaviti pozivom na broj Gradske kafane Herceg Novi: +382 68 005 111.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova RH uputilo je u petak protestnu notu Crnoj Gori zbog zahtjeva Opštine Tivat da se isele institucije hrvatske zajednice iz Doma kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi, saopštilo je ministarstvo vanjskih i evropskih poslova.
U spomenutom Domu kulture sjedište je Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Radio Duxa, informativnog medija na hrvatskom jeziku te Hrvatske knjižnice Ljudevit Gaj.
“Odluka, kojom bi institucije hrvatske manjine u Crnoj Gori bile prisiljene iseliti se iz prostora koji dugotrajno koriste za svoje djelovanje, imat će dalekosežne negativne posljedice za sveukupni položaj hrvatske manjine u Crnoj Gori”, poručilo je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova.
“Ovime se Hrvatima Crne Gore šalje iznimno negativna poruka zbog koje su s pravom razočarani i krajnje uznemireni, poglavito jer navedena zgrada za njih ima snažnu simboličku važnost s obzirom da su ju prije sto godina izgradili upravo Hrvati za svoje kulturne potrebe”, dodaje se u saopštenju.
MVEP ističe da problem s Domom kulture nije riješen sukladno obećanjima predsjednika vlade Crne Gore, ministara i drugih dužnosnika te drži “neprihvatljivim drži ovakvu zlouporabu političkog pritiska na cjelokupnu manjinsku zajednicu Hrvata u Tivtu i Boki, a za ostvarivanje partikularnih političkih ciljeva u lokalnim institucijama”.
Također se ističe da spomenuta odluka ugrožava prava hrvatske nacionalne manjine zajamčena crnogorskim zakonima, bilateralnim hrvatsko-crnogorskim sporazumom o zaštiti manjina iz 2009. te međunarodnim aktima.
“Posljedice ovakve lokalne, no za cjelokupnu nacionalnu zajednicu Hrvata Crne Gore štetne odluke, mogle bi imati svoj neželjeni odraz na ukupne odnose kako u bilateralnom, tako i multilateralnom okviru međunarodnih organizacija koje se bave manjinskom tematikon”, stoji u saopštenju MVEP-a.
© BokaNews, 2021
