Tokom prvomajskog vikenda u Herceg Novom će biti organizovan veliki koncert Dejana Petrović Big Benda u rizortu Portonovi.
„Dragi prijatelji, najbolja prvomajska žurka vas očekuje u Herceg Novom“, kaže Dejan Petrović i poziva da im se pridružite 30. aprila na Portonovi marina trgu.
„Dođite da zajedno napravimo najluđu žurku uz more, muziku i vino. Put pod noge, pravac Herceg Novi“, poručuje Petrović.
Ovim koncertom biće simbolično označen početak turističke sezone i najavljeno ljeto za pamćenje u Herceg Novom, i to upravo uoči Prvog maja, koji za mnoge u ovom gradu znači i početak kupališne sezone.
Dejan Petrović Big Band
Publiku će za nastup Dejan Petrović Big Benda zagrijati novski bend Low Voltage, a početak programa zakazan je za 20.30 časova.
Koncert Dejan Petrović Big Benda bio je planiran na zatvaranju ovogodišnjeg Praznika mimoze, ali je zbog nepovoljnih vremenskih uslova odgođen i zakazan za 30. april. Organizatori su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture „Herceg fest“, Turistička organizacija Herceg Novi i rizort Portonovi.
Od posljedica koronavirusa u posljednja 24 sata preminula je jedna osoba, a registrovano je 116 novooboljelih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavila su se još 83 osobe. Trenutno aktivnih slučajeva je 608.
Najnovije otkriće potencijalno vrlo značajnog hidroarheološkog lokaliteta u uvalo Pržna u Krtolima kod Tivta gdje su ronioci naklon što je bager jedne građevinske kompanije iz Budve bespravno iz plićaka vadio pijesak, našli ostake većeg drvenog plovila, te brojne druge sitnije artefakte koji datiraju od antike do srednjeg vijeka, pokazao je svu ograničenost administrativnih kapaciteta, kao i “pšumove” u komunikaciji između nadležnih ustanova koje se trebaju baviti zaštitom i istraživanjem kzultune baštine.
10.aprila objevili smo da je ronilac iz Hrvatske koji je ronio u Pržnoj na mjestu gdje je nekoliko dana ranije vršena nelegalna eksploatacija pijeska koju je u međuvremenu obustavila nadležna inspekcija, pronašao ostatke većeg drvenog plovila, antički novac, djelove hladnog i vatrenog oružja, te da je riječ o vrlo vrijendom lokaiutetu ali koji je i veoma ugrožen zbog male dubine mora u kojoj se nalazi u uvali koja je jedno od najpoularnijih kupališta na Crnogorskom primorju.
Iz JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore (CZKA) sa Cetinja “Vijestima” je rečeno da su “putem medija a nakon toga i zavanično obaviješteni dana 11.aprila od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD-prim.aut.) o otkriću drvenog plovila i pokretnih nalaza u uvali Pržno, Opština Tivat, tokom eksploatacije pijeska iz mora na plažu Plavi horizonti.”
“Imajući u vidu njegovu ugroženost i okolnosti početka turističke sezone, arheolozi ronioci Centra su reagovali urgentno, iako dopis Uprave nije imao notu hitno. Razlog za ovakvo postupanje je što je ovaj lokalitet zbog izuzetnog geomaritimnog položaja uvale u zalivu Trašte, kao i evidentiranih rasutih i poluukopanih fragmenata keramičnog materijala – posljedica sidrenja od antike do srednjevjekovnog perioda, bio predmetom podnijetih Inicijativa za uspostavljanje zaštite više lokaliteta u zalivu kod organa Uprave još 2020. god. nakon podvodnih rekognosciranja crnogorskog priobalja koje je Centar sprovodio tokom 2017 – 2019. godine“- rečeno nam je iz institucije na čijem je čelu direktorica Biljana Brajović.
U tom je periodu CZKA naime, vršila “prospekcije i procjene trenutnog stanja ranije poznatih nalazišta, tipološki i hronološki determinisani novootkriveni lokaliteti i njihove prostorne granice, sa ciljem potvrđivanja režima zaštite ili utvrđivanja statusa dobro ili kulturno dobro.” Napominju da je međutim, od ukupno 42 podnesene Inicijative, samo je 16 prihvaćeno, “dok su ostale, među kojima je i inicijativa za predmetni lokalitet, odbijene.”
“Vijesti” posjeduju dokumnet – “Inicijativu za uspostavljanje zaštite dobra” koju je 17.marta 2020. uprava CZKA sa Cetinja poslala UZKD-u , a u kojoj neme bukvalno ničega što bi ukazivalo da su na ovoj lokaciji obavljena detaljnija istrađivanja, niti je ona uopšte precizno pozicionirana, niti datirana.
CZKA je uvalu Pržno u rubrici naziv lokacije, imenovala kao “Trašte” što je čitav jedan mnogo veći zaliv na ovom dijelu primorja opština Tivat i Kotor, dok je sama lokacija definisana kao “uvala sa juga u najužem dijelu poslustvra Luštica” iako se zna da se ovo mjesto zove Pržna.
“U centralnom dijelu zaliva na relativno malim dubinama 5-10m, konstatovano je nalazište sa keramičnim fragmentima šireg vremenskog raposna 3.vijek prije nove ere – 4 vijek nove ere.”- stoji u Inicijativi CZKA bez detaljnijeg grafičkog opisa ove lokacije. Inicijativ8u je potpisala direktorica Brajović. U dokumenu sa ne pominju nikakvi ostaci potonulog drvenog broda, rimski novac, ostavi srednjevjekovnog hladnog orušja, čak i mali srednjevjekovni brodski signalni top koji su nedavno, sasvim slučajno otkriveni u podmorju Pržne, na nepunih dva metra dubine mora. Iz UZKD na čijem je čelu arheolog Mladen Zagarčanin rekli su nam da da je ta Uprava dobara dan nakon objave teksta u “Vijestima” uputila dopis JU CZKA na Cetinju kao i Područnoj jedinici te ustanove u Kotoru, u cilju izvršenja uvida u stanje lokaliteta kao i nalaza sa istog koji su predati JU Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru.
“Prikupljanje ovih podataka neophodno je ne bi li se stvorili uslovi za dalje postupanje ove Uprave, odnosno definisanje vrste postupanja u odnosu na kontekst i stanje nalaza. Imajući u vidu potencijlno izuzetan značaj nalaza, ali i njegovu ugroženost obzirom na poziciju (lokalitet se nalazi na izuzetno maloj dubini u veoma posjećenoj uvali tokom turističke sezone), stav Uprave je da je nad istim potrebno uspostaviti prethodnu zaštitu. Prethodna zaštita uspostavlja se na osnovu predloga stručnih lica, koji je zasnovan na neposrednom uvidu u stanje dobra, raspoloživoj dokumentaciji ili drugim relevantnim činjenicama. Rješenje o prethodnoj zaštiti mora da sadži radnje i aktivnosti koje će se sprovesti u toku trajanja prethodne zaštite, radi utvrđivanja kulturne vrijednosti dobra, a istim se određuje način čuvanja, održavanja i korišćenja dobra za vrijeme trajanja prethodne zaštite.”- objasnili su iz UZKD napominjući međutim da će pristup istraživanju i zaštiti lokaliteta biti izuzetno kompleksni, “naročito imajući u vidu da formalna zaštita neće biti dovoljna da bi se lokalitet ovog tipa na ovakvoj poziciji fizički sačuvao.”
Iz CZKA su potvrdili da su postupajućii po dopisu UZKD, od 13. do 15.aprila preduzeli “ronilačke prospekcije na mjestima u uvali Pržno koje je proteklih mjeseci ronilac iz Hrvatske redovno obilazio i na kojima je ronio izvlačeći nalaze, o čemu su i podaci u vidu zapisnika kod Pomorskog muzeja u Kotoru, o njihovoj predaji sa ciljem daljeg zbrinjavanja.”
“Budući da je informacija o obustavi radova građevinskoj firmi “Gugi Commerce” nakon postupanja Uprave za inspekcijske poslove objavljena 23.marta na portalu „Vijesti“ a vijest o „epohalnom otkriću drvenog plovila“ tek 10.aprila, to navodi na razloge zbog čega u uvali nijesu konstatovani ostaci drvenog plovila. Naime, kako je dno uvale prekriveno debelim slojem pijeska sitne granulacije, ispod kojeg je šljunkasti sloj koji se vidi na snimku sa ostacima drvenih rebara i kobilice, prirodni procesi djelovanja talasa i struja su uticali da za kratko vrijeme svi iskopi u moru, pa i oni dublji načinjeni bagerom i damperom – ispunjeni, a dno iznivelisano.”- poručili su iz CZKA. Njihovi ronioci dakle, nisu mogli naći ono što je prethodno nakon djelovanja bagera, našao i snimio ronilac iz Hrvatske koji je osim same kobilice, rebara i ostataka pramčane ili krmene statve većeg drvenog plovila, ovdje našao i sakupio dosta rimskog novca, djelove srednjevjekovnog mača i manji srednjevjekovni brodski signalni top. Ostatke broda je po nalazu CZKA, u međuvremenu več ponovno prekrio pijesak, ali su predstavnici te JU kako kažu, “detaljnim pregledom plaže, pronašli odvojen dio kobilice koji se vidi na snimku”.
Ovaj komad brodske konstrukcije je upućen na konzervaciju i uzorkovanje za potrebe različitih analiza, a kako tvrde iz CZKA, “stanje isušenosti u trenutku pronalaska ukazuje da je vrijeme njenog boravka na suvom bilo duže od datuma kad je snimak prezentovan, a struka i javnost alarmirani.” Kažu da su i materijal kojin je ronilac iz Hrvatske ovdje našao i odmah predao Pomorskom muzejun u Kotoru, oni dobili na uvid i da će on će nakon stručne obrade i konzervatorskog tretmana, materijal biti uvršten u pomorsku zbirku kotorskog muzeja.
Iz CZKA poručuju da će sve preduzete radnje i aktivnostu te JU biti u skladu su sa izdatim preporukama UZKD, “sa ciljem uspostavljanja prethodne zaštite i utvrđivanja kulturne vrijednosti dobra, koje donose organi UZKD.”
“Oni određuju način čuvanja, održavanja i korišćenja za vrijeme njenog trajanja. Takođe, svi eventualni planovi istraživanja, konzervacije i prezentacije zavisiće od izdatog mišljenja Uprave.”- naglašavaju iz CZKD apostrofirajući činjenicu da Crna Gora, iako država potpisnica Konvencije UNESCO-a, još uvijek nema Pravilnik o ronjenju na podvodnim lokalitetima i Zakon o ronjenju, kao ni “nadležnu instituciju koja bi ostvarivala djelatnost samo u oblasti podvodnih istraživanja, uključivanjem različitih sturka specijalnosti u postupak očuvanja baštine, iako postoji dovoljan broj ronilački osposobljenih arheologa kao i konzervatora da sprovode mjere zaštite nad izronjenim predmetima.”
“Trenutno se istraživanjem podvodne baštine u Crnoj Gori, bavi u okviru svojih nadležnosti jedino JU Centar za konzervaciju i arheologiju, kroz sveobuhvatna arheološka istraživanja i na kopnu i pod vodom, primjenjujući Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Zahvaljujući dosadašnjim upornim zalaganjima, razmjenama iskustava i dobre prakse sa ostalim zemaljama koje baštine podmorsku tradiciju, ovaj Centar je uspio ostvariti značajne rezultate u oblasti podvodnih istraživanja uz vrlo skromnu tehničku opremljenost i postao priznat kod svih nacionalnih tijela i regionalnih institucija koje adekvatno doprinose podvodnim aktivnostima.”- tvrde iz JU na čijem je čelu direktorica Biljana Brajović.
Iz UZKD međutim, ne dijele (samo)uvjerenost Brajovićeve o sposobnostima CZKA u podmorskoj arheologiji, ocjenjujući kapacitete ove JU u tom domenu ograničenim, te preporučuju saradnju sa drugim doaćim I stranim ekspertima na planu istraživanja i zaštite novog hidroarheološkog lokaliteta u uvali Pržna.
“Imajući u vidu ograničene kapacitete kojima raspolaže JU CZKA Uprava je u dopisu upućenom ovoj ustanovi, te informaciji upućenoj Direktoratu za kulturnu baštinu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, insistirala na preporuci da se u eventualni plan istraživanja, konzervacije i prezentacije uključe sve relevantne nacionalne i lokalne institucije i tijela koja bi kadrovskim i logističkim kapacitetima mogla doprinijeti adekvatnom pristupu ovim aktivnostima, a takođe u konačnom, ukoliko se uvidi potreba, preporučena je i komunikaciju sa Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru.”- rečeno nam je u UZKD.
Na pitanje smtaraju li da je eventualno vađenje ostataka drvenog broda otkrivenog u podmorju uvale Pržna, njihova konzervacija i adekvatna prezentacija u nekoj od muzeoloških institucija u Crnoj Gori najbolji put za zaštitu ovog potencijalnog novog zaštićenog kulturnog dobra, iz UZKD su saopštoli da se “o metodološkom pristupu konzervaciji lokaliteta može se govoriti nakon sprovođenja arheoloških istraživanja.”
“Dakle, tek nakon utvrđivanja stanja potencijalnih ostataka brodske konstrukcije i brodskog tereta, boljeg razumijevanja okruženja i konteksta nalaza, utvrdiće se da li će se pristupiti eventualnom vađenju nalaza i njegovoj konzervaciji na kopnu, a potom i prezentaciji, ili će se pak dati prioritet in situ konzervaciji, svakako preporučenoj UNESCO-voj Konvenciji o zaštiti podvodne kulturne baštine.”- zaključili su iz UZKD.
U okviru gostovanja produkcijske kuće “BeoArt“ u Kotoru, na Velikoj sceni Kulturnog centra u srijedu 27. aprila biće odigrana predstava ZABORAVLJENE. Glume: Katarina Radivojević, Ana Franić, Vaja Dujović, Sonja Kovačević / Nina Nešković i Petar Đurđević.
Početak je u 20 sati.
“Zaboravljene” je komad o ženama koje su ostavile upečatljiv trag u srpskoj istoriji, a koje nisu doživjele da se njihovo djelo vrijednuje na način, kako su one to, bez sumnje, zaslužile.
Predstava obiluje muzičkim sekvencama, starim srpskim pjesmama, ali i brehtovskim songovima.
Ovo je priča o nama i našem mentalitetu, kao i o kulturi zaboravljanja, koju brižljivo gajimo.
Prodaja ulaznica, po cijeni od 5 eura (za đake, studente i penzionere 3,00 eura) biće na blagajni Kulturnog centra dva sata prije početka predstave.
„Ako promijenimo našu svijest i ona zaista bude ekološka onda imamo šansu. Ako se prema onome što je zajedničko ponašamo kao da je lično naše. Šansa je u nama samima. Ne smijemo biti jedino biće na planeti koje uništava sva druga bića, pa i sebe“, kazao je direktor Instituta za biologiju mora, Aleksandar Joksimović prilikom otvaranja događaja posvećenom promociji zaštićenih morskih područja u Crnoj Gori u okviru Strategije EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR).
U susret Danu planete zemlje 22. april, u Institutu za biologiju mora u Kotoru, organizovan događaj na kom su učestvovali studenti sa smjerova Biologija i Zaštita životne sredine sa Prirodno–matematičkog i Metalurško – tehnološkog fakulteta. Događaj su organizovali Kancelarija za evropske integracije i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
„Želja nam je da sva djeca školskog uzrasta dođu i posjete akvarijum u Institutu za biologiju mora i da im od malena usadimo tu ljubav prema prirodi i moru. Ta djeca biće ljudi, ljudi će biti donosioci odluka, a ako su prošli takav sistem obrazovanja, biće sposobni donositi dobre odluke za životnu sredinu“, poručio je Joksimović.
On je dodao da su mladi budući čuvari ekologije i ekosistema i da želi da jednog dana oni usmjeravaju buduće generacije da čuvaju svoju životnu sredinu.
Zamjenik glavne pregovaračice, nacionalne Ipa koordinatorke, Bojan Vujović je kazao da je Institut za biologiju mora pravo mjesto za priču o zaštićenim morskim područjima, ali i o programima i fondovima EU, jer je upravo ta institucija jedan od najboljih primjera kako se iz EU fondova može iskoristi novac za unaprjeđenje svoga rada, zaštitu životne sredine i održivi razvoj morskih područja.
„Ono što trenutno radimo kroz EU projekte je priprema za ono sto nas čeka kad postanemo država članica, a nadam se da ćete vi, kao neko ko će oblikovati politiku zaštite životne sredine, biti važan činilac u tom procesu radeći u institucijama, NVO sektoru ili čak u institucijama EU“, poručio je Vujović studentima.
Kako je kazao, zaštita životne sredine je jedna od najbitnijih i najskupljih politika EU, a Crna Gora koja teži članstvu u EU nastoji da prenese sve evropske standarde u svoje propise, gdje je zaštita morskih područja upravo jedna od tih oblasti.
„EU nudi široki niz instrumenata, programa i projekata kako bi nam pomogli da dostignemo te standarde. A kako problem životne sredine nije samo naš problem, moramo da se udružimo sa zemljama regiona u ostvarenju zajedničkih ciljeva i upravo tu nam pomaže Strategija popuz EUSAIR-a“, kazao je Vujović.
On je pozvao studente da se upoznaju sa mogućnostima koje nudi EU, programima prekogranične saradnje, da razmisle o projektima u kojima bi mogli sa svojim fakultetima da učestvuju, o programima razmjene studenata i mladih, jer će upravo oni biti budući građani Unije.
Generalna direktorica Direktorata za prirodu, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Tamara Brajović je podsjetila da je Crna Gora proglasila tri nova zaštićena područja i da je u cilju većeg razumijevanja značaja i podsjećanja javnosti na sve prirodne ljepote našeg mora i vrijednosti koje nosi, snimljen film “Povratak prirodi”, koji kroz posebnu emociju prikazuje sve prirodne ljepote i vrijednosti našeg mora, ali i izazove sa kojima se susreće.
Rukovoditeljka Direkcije za integralno upravljanje morskim i kopnenim ekosistemima, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ivana Stojanović je predstavila tri morska parka prirode: Platamuni, Katič i Stari Ulcinj koja su proglašena tokom 2021. godine. Ukazala je na izuzetnu vrijednost koju oni nose i ciljeve njihove zaštite, u nacionalnom i međunarodnom kontekstu.
Ona je ukazala na mogućnosti, izazove i prednosti zaštite ovih morskih područja istakavši da značajne aktivnosti na ovom polju tek predstoje, a da će ih realizovati upravljači, Javno preduzeće Morsko dobro, u saradnji s Ministarstvom i drugim partnerima.
Studentima je prikazan film o zaštićenim morskim područjima u Crnoj Gori „Povratak prirodi“, u kom su imali priliku da se upoznaju sa zaštićenim morskim područjima Platamuni, Katič i Stari Ulcinj i čuju priče lokalnog stanovništva, ribara i ugostitelja ugostitelja sa područja Starog Ulcinja, koliko im je važna zaštita Mediterana. Film je nastao kao jedna od aktivnosti u okviru strateškog projekta EUSAIR Facility Point, a uz zajedničku posvećenost i saradnju predstavnika Kancelarije za evropske integracije i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Na događaju je istaknuto da EUSAIR predstavlja inovativni instrument saradnje između zemalja članica Evropske unije i kandidata/potencijalnih kandidata, teritorija i ljudi Jadransko-jonskog regiona. Njegov glavni cilj je da promoviše ekonomski i društveni prosperitet i rast u regionu, kroz unapređenje njene atraktivnosti, konkurentnosti i povezivanja, kao i da bude jedan od važnih mehanizama podrške procesu pristupanja Evropskoj uniji, posebno u dijelu usklađivanja nacionalnih politika s politikama i standardima EU u četiri prioritetne oblasti koje su prepoznate ovom Strategijom: Plavi rast, Povezivanje regiona, Kvalitet životne sredine i Održivi turizam.
Ocijenjeno je da su, kroz među-institucionalnu saradnju na nacionalnom i makro-regionalnom nivou, projektne i druge aktivnosti, Kancelarija za evropske integracije i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma dali doprinos u ostvarenju jednog od ciljeva EUSAIR-a koji se odnosi na zaštitu morskih i priobalnih područja u Crnoj Gori.
Radovi na prioritetnoj dionici autoputa Bar-Boljare od Smokovca do Mateševa blizu su završetka, ali se ne zna tačan datum njenog puštanja u saobraćaj, saopštili su iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
– Prema onome što se da vizuelno ocijeniti, građevinski radovi su skoro pa završeni. Ono što brine jesu upravo konekcije na vodu i struju, gdje se prepliću ingerencije izvođača CRBC i domaćih firmi za koje je nadležan Monteput, koji istovremeno vrši i nadzor nad tim radovima – rekli su Danu predstavnici Ministarstva.
Oni su dodali da bi te pozicije morale biti urgentno realizovane, a funkcionalne probe, kontrolno ispitivanje mašinske opreme i instalacija će diktirati mogućnost puštanja u saobraćaj.
– Pozitivni signali u tom smislu se ovih dana mogu registrovati iz više nezvaničnih izvora – poručili su iz Ministarstva.
U tom resoru pretpostavljaju da bi Кomisija za tehnički pregled (DКTP) odmah mogla dati izvještaj kada radovi budu završeni.
– Mora se ipak sačekati ključna tehnička dokumentacija, kojom se nedvosmisleno može potvrditi bezbjedno puštanje u saobraćaj. Mišljenja smo da su konekcija struje, vode i digitalnog upravljanja sada ključne pozicije od čije realizacije zavisi pozitivan izvještaj o tehničkom pregledu, na osnovu koga bi nadležno ministarstvo moglo da donese odluku o puštanju u saobraćaj dionice – kazali su iz Ministarstva.
Oni su podsjetili da je kineska kompanija CRBC angažovana za izradu glavnog projekta, na osnovu idejnog koji je država posjedovala i na osnovu kojeg je mogla da se ponudi ukupna cijena za projektovanje i izvođenje.
– Prema tome, Državna komisija za reviziju (DКR) je od početka realizacije veoma aktivno radila kako bi shodno njenim odobrenjima mogao da se izvodi neki od brojnih objekata na trasi. Tako je Кomisija za reviziju imala ključnu ulogu na samom početku, kako na pripremnim radovima, tako i na glavnim objektima. Njena aktivnost je kasnije smanjivana, ali je bila neophodno prisutna za određene faze koje su mogle po dinamici napredovanja radova da se pregledaju i kasnije. Posebno je važno njeno stalno prisustvo u slučajevima krupnijih izmjena projekata, kada je komisija morala odobravati izmjene. Izmjene su na ovakvom krupnom i komplikovanom projektu neminovne, ali je glavni građevinski nadzor mogao registrovati samo sitnije izmjene u građevinskom dnevniku – naveli su iz Ministarstva.
Stanovnici više naselja u Stolcu zatražili su u ponedjeljak postavljanje zaštitnih mreža kako bi se spriječilo obrušavanje stijena kakva je u snažnome potresu u petak navečer usmrtila jednu ženu, dok su vlasti te općine proglasile stanje prirodne nesreće.
U otvorenome pismu upućenom Civilnoj zaštiti Hercegovačko-neretvanske županije sa sjedištem u Mostaru te entitetskoj Federalnoj upravi civilne zaštite, mještani Stoca pozvali su na poduzimanje hitnih mjera kako bi se zaštitili životi stanovnika, te objekti budući da je uža gradska zona okružena brdima.
“Ne smijemo čekati novu žrtvu, moramo hitno reagirati dok ne bude kasno. Od petka je stanovništvo u strahu od novih podrhtavanja tla”, navodi se u pismu kojega potpisuju stanovnici naselja Kukavca, Pogleđa, Novog naselja, Uzinovića, Bokulja, Poplašića, Zagrada, Todorovića i Ćuprije. Oni su najizloženiji opasnosti od odrona stijena.
Potres jakosti 5,6 stupnjeva Richtera pogodio je u petak Stolac i prouzročio odron stijene na obiteljsku kuću u naselju Kukavcu uslijed čega je smrtno stradala 28-godišnja Elmira Sefo koja je pokopana jučer u Stocu. Nakon toga zabilježeno je više podrhtavanja tla u tome dijelu Hercegovine.
U ponedjeljak je gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković na prijedlog tamošnjeg Stožera civilne zaštite proglasio stanje prirodne nesreće. On je zadužio nadležne vlasti da procjene štete nastale nakon u potresu naprave izvještaj.
Broj žrtava potonuća putničkog turističkog broda u Japanu popeo se na 11 nakon što su spasitelji jučer pronašli tijelo djeteta, posljednje potvrđene žrtve havarije.
Ukupan broj osoba na brodu Kazu 1koji je potonuo u subotu u blizini obale na krajnjem sjeveroistoku Japana iznosio je 26, od čega je bilo 24 putnika i 2 člana posade, uključujući dvoje djece. Još uvijek se traga za petnaestero ljudi, od čega i za jednim djetetom.
Japanska obalna straža potvrdila je danas informaciju o jučerašnjem tragičnom pronalasku tijela djeteta, a pronađena su još i tijela sedmorice muškaraca i tri žene, oko 14 kilometara sjeverno od mjesta s kojeg je brod poslao poziv u pomoć.
Čamci za spašavanje s broda također su pronađeni nasukani na stijenama, potvrdila je obalna straža. Dodaju kako im je organizator putovanja rekao da su svi na brodu nosili prsluke za spašavanje, no neke su žrtve pronađene bez njih.
Istovremeno, nameću se pitanja o tome zašto je brod plovio po lošem vremenu i na području u blizini slapa Kashuni, koje je zbog svoje stjenovite obale i jake plime poznato kao izuzetno teško mjesto za manevriranje brodom.
K tome, u vrijeme polaska broda iz luke, prognozirani su visoki valovi i jak vjetar, a navodno su se i ribarski brodovi vratili u luku prije podneva zbog lošeg vremena. Voditelj lokalne ribarske zadruge tako je za medije izjavio kako je nezamislivo da se turistički obilazak nastavi po tako lošem vremenu.
Japansko ministarstvo prometa pokrenulo je istragu nad operaterom broda, Shiretoko Pleasure Cruiseom, zbog upitnih sigurnosnih standarda i odluke da se provede obilazak unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima. Brod istog operatera nasukao se na istom području prošle godine u lipnju, a u svibnju je još jedan njihov brod udario u plutajući objekt na moru, pa se istražuje moguća poveznicama među navedenim nesrećama. U međuvremenu, operateru je naloženo da poduzme potrebne korake za poboljšanje sigurnosti nakon incidenata.
Obalna straža je priopćila da se prednost u potrazi i spašavanju daje onima koji se još uvijek vode kao nestali, dok se istovremeno prikupljaju dokazi za pokretanje kaznenog postupka protiv operatera zbog sumnje u profesionalni nemar.
Potraga se danas nastavlja pomoću zrakoplova, patrolnih čamaca, a navodno i ribarskih brodova iz luke Utoro.
Isporuke zapadnog oružja Ukrajini znače da je NATO savez “zapravo uključen u rat s Rusijom”, a Moskva to oružje smatra legitimnim ciljevima, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervjuu emitiranom u ponedjeljak.
“To će oružje biti legitimna meta ruskog vojnog djelovanja u kontekstu specijalne operacije”, rekao je Lavrov državnoj televiziji u intervjuu objavljenom na web stranici ministarstva vanjskih poslova. “Skladišta u zapadnoj Ukrajini (ruske snage) više su puta gađale. Što drugo?” rekao je Lavrov. “NATO je, zapravo, angažiran u ratu s Rusijom preko posrednika i naoružava tog posrednika. Rat je rat.”
Ruski ministar vanjskih poslova poručio je svijetu da ne podcjenjuje značajne rizike nuklearnog sukoba.
Upitan o važnosti izbjegavanja Trećeg svjetskog rata i je li trenutna situacija usporediva s kubanskom raketnom krizom 1962. Lavorv je rekao: “Rizici su sada znatni”. “Ne bih htio umjetno uvećavati te rizike. Mnogi bi to željeli. Opasnost je ozbiljna, stvarna. I ne smijemo je podcijeniti.”
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je kako smatra da je rusko širenje straha znak slabosti.
Rusija je izgubila “posljednju nadu da će odvratiti svijet od podrške Ukrajini”, napisao je Kuleba na Twitteru nakon Lavrovljeva intervjua. “To samo znači da Moskva predosjeća poraz.”
Tokom posjeta Kijevu u nedjelju američki državni tajnik Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin obećali su više vojne pomoći Ukrajini.
State Department je u ponedjeljak, pozivajući se na ovlasti u izvanrednom stanju, odobrio potencijalnu prodaju streljiva u vrijednosti od 165 milijuna dolara Ukrajini.
Pentagon je rekao da bi paket mogao uključivati topničko streljivo za haubice, tenkove i bacače granata.
Moskovski veleposlanik u Washingtonu poručio je Sjedinjenim Državama da zaustave isporuke, upozoravajući da zapadno oružje rasplamsava sukob.
Dvomjesečna ruska invazija na Ukrajinu, najveći napad na europsku državu od 1945. godine, ostavila je tisuće mrtvih ili ranjenih, gradove pretvorila u ruševine i prisilila preko 5 milijuna ljudi da pobjegnu u inozemstvo.
Moskva svoju agresiju naziva “specijalnom operacijom” razoružavanja Ukrajine i “denacifikacije”.
Ukrajina i Zapad kažu da je to lažni izgovor za ničim izazvan agresivni rat predsjednika Vladimira Putina.
U Budvi je ovih dana 11.000 registrovanih gostiju. Naša ekipa zabilježila je pripreme za Međunarodni turistički karneval u Budvi pod nazivom “Nek živi ljubav”, koji počinje 29. aprila, a koji znači i početak predsezone.
Međunarodnom turističkom karnevalu predvodila je uspješna manifestacija Od Uskrsa do Vaskrsa, koja je trajala dvije sedmice.
“U fokusu je organizovanje Turističkog međunarodnog karnevala, koji je već tradicionalan, sljedeće godine puni 20. jubilej. TO Budva je pripremila bogat program u susret 1. maju”, naveo je Ognjen Mušikić, iz TO Budva.
“Do sad imamo prijavljene 44 grupe to je to je do sada 1.200 učesnika u povornici”, kazala je Marija Pjerotić iz NVO “Feštađuni” Budva.
Međunarodni turistički karneval u Budvi trajaće do 2. maja.
