“Sa velikom tugom smo primili vijest da je danas u Podgorici preminula gđa Mirjana Maslovar, direktorica ustanove i festivala “Grad teatar” u periodu od 2002. do 2004. godine, dama koju je krasila intelektualna radoznalost i iskrena ljubav za umjetnost i filozofiju, osoba izrazite empatije, bespoštedno i beskompromisno zainteresovana za sve što donosi boljitak društvu u cjelini. Mirjanu ćemo pamtiti po hrabrom stremljenju i dobrom srcu. Neka joj je vječna slava i hvala”, navodi se u saopštenju Grada teatra.
Prof. Mirjana Maslovar je bila potpredsjednica organizacije CIVIS.
“Sa velikom tugom i bolom obavještavamo crnogorsku javnost da je potpredsjednica i ponos CIVIS-a,
prof. Mirjana Maslovar, preminula u 59. godini, poslije kratke, ali nepobjedive bolesti. Intelektualni, akademski i ljudski doprinos Mirjane Maslovar svom okruženju, pa i CIVIS-u, bio je i ostaće nemjerljivo veliki i značajan.
Briljantnost uma, čistoća i širina duha koje su je krasile bili su njeni kvaliteti, koji će ostati kao vječna uspomena na prof. Mirjanu Maslovar.
Ponosni što smo bili privilegovani da budemo njeni prijatelji i saborci, ostajemo u nadi da je ova divna žena, intelektualka i gospođa našla svoj spokoj i vječni mir. Sa dubokim poštovanjem i zahvalnošću”, navodi se u saopštenju CIVIS-a.
Vaterpolo reprezentacija Hrvatske neće igrati u Kotoru na završnici Svjetskog kupa, pošto će pratiti preporuke Vlade te zemlje, za koju je sporno to što ime objekta u Kotoru nosi naziv “Zoran-Džimi Gopčević”. To je saopšteno u dopisu koji je tamošnji savez poslao VPSCG-u.
“Ovim putem vas obavještavamo da će HVS držati preporuka Vlade Republike Hrvatske u kojoj nedvosmisleno stoji da klubovi i reprezentacije ne igraju na bazenu Kotoru. Zato vas ovim putem molimo da se sporno pitanje imena bazena u Kotoru riješi na nivou dviju država”, navodi se u saopštenju.
Istakli su da bi eventualno odustajanje od završnog turnira, ugrozilo saradnju dva saveza, te i samu Regionalnu ligu.
“U slučaju da ipak odlučite da organizujte završnicu završnicu Svjetkog kupa u Kotoru, naša reprezentacija će otkazati nastup po cijenu sankcija od strane FINE (Svjetska federacija plivačkih sportova). Vjerujemo da to nikome ne bi odgovaralo, te da bi ugrozilo saradnju dva saveza, a samim tim i odigravanje reagionale lige”, zakljujučuju iz HVS-a-
Podsjetimo, iz Hrvatske optužuju Zorana Gopčevića za ratne zločine u logoru Morinj, pa su hrvatski klubovi i reprezentacija donijeli odluku da ne gostuju u Kotoru.
Superfinale Svjetskog igra igra se od 11. do 13. aprila, a uz Kotor domaćin će biti i Budva.
Usvajanje strogih pravila pomorske sigurnosti potrebno je kako bi se smanjili ekološki rizici i spriječilo brodarstvo koje ne zadovoljava standarde, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je, kako je saopšteno iz Evropske kuće, posjetila glavni kontrolni centar Sistema za nadzor, informisanje i upravljanje pomorskim saobraćajem (VTMIS) u barskom naselju Dobra Voda.
Ona je istakla da je značajna pomoć EU u unapređenju standarda pomorske sigurnosti i usklađivanju Crne Gore s pravnom tekovinom EU u poglavljima 14 – Saobraćajna politika i 21 – Trans-evropske mreže.
Iz Evropske kuće su kazali da, kao dio dva projekta finansirana iz fondova EU sa ukupnom investicijom od 3,7 miliona EUR, VTMIS ima ključnu ulogu u osiguravanju pomorske sigurnosti duž crnogorske obale Jadrana.
Kos je, nakon prezentacije projekta kojoj je prisustvovao i ministar pomorstva Filip Radulović, pohvalila rezultate.
“I naglasila da je potrebno usvajanje strogih pravila pomorske sigurnosti kako bi se smanjili ekološki rizici i spriječilo brodarstvo koje ne zadovoljava standarde”, kaže se u saopštenju.
Kos je istakla da pomorska sigurnost doprinosi zaštiti Evrope, što je od najveće važnosti za EU i njene članice.
Kontrola na moru – foto Ministarstvo pomorstva
„Modernizovani sistem ne samo da štiti crnogorsko priobalno područje već i usklađuje zemlju s evropskim standardima, pripremajući je za buduće članstvo u Uniji“, kazala je Kos.
Ona je podsjetila na uspješnu implementaciju „Jedinstvenog nacionalnog pomorskog prozora“, još jednog programa finansiranog od EU, čiji je cilj modernizacija pomorskog transporta smanjenjem administrativnog opterećenja za brodarske kompanije koje ulaze i izlaze iz luka, usaglašavanjem pravila o izvještavanju i digitalizacijom prenosa informacija.
Prelijepi kompleks na jednako privlačnoj lokaciji u Boki Kotorskoj, Portonovi rizort, predstavlja prekretnicu u razvoju ovog dijela crnogogorskog primorja, ali i Crne Gore kao turističke i destinacije koja privlači brojne goste i nove vlasnike domova. Ovaj rizort nije samo podigao standarde u oblastima hotelijerstva, ugostiteljstva i nekretnina, već je redefinisao i percepciju Crne Gore na globalnoj turističkoj mapi.
Od kada su vrata rizorta otvorena za prve posjetioce i goste 2019. godine, Portonovi je prepoznat kao adresa koja se ne zaobilazi, bez obzira na godišnje doba. Bogata ponuda sadržaja, događaja i personalizovane usluge privlači goste iz svih krajeva svijeta, dok se konstantnim unapređenjem i saradnjom sa lokalnim i nacionalnim partnerima, ovaj rizort istakao kao lider u promociji najboljeg od Crne Gore i Crne Gore kao premium turističke destinacije.
Rizort je dobitnik brojnih međunarodnih nagrada, od European Property Awards 2017. priznanja za razvoj i arhitekturu tokom procesa izgradnje, pa sve do velikih priznanja koja su uslijedila otkad je rizort operativan, kao što su Booking.com Traveller Review nagrade i Top Business Montenegro Awards u oblasti hotelijerstva 2023. i 2024. godine. Ove nagrade ne odražavaju samo kvalitet Portonovog, već dodatno pozicioniraju Crnu Goru kao prestižnu destinaciju na Jadranu.
Portonovi-Resort
Sastavni dio rizorta je i One&Only Portonovi, prvi evropski rizort renomiranog svjetskog brenda, čija ponuda uključuje Chenot Espace, wellness i spa centar sa holističkim medicinskim tretmanima prilagođenim svakom gostu. Ova kombinacija luksuza, wellness-a i besprekorne usluge dodatno pozicionira Portonovi kao nezaobilaznu destinaciju za one koji traže autentična iskustva najvišeg nivoa, o čemu svjedoči i činjenica da se ove godine One&Only Portonovi našao na Forbes-ovoj listi najboljih rizorta na plaži.
Portonovi je idealna destinacija tokom cijele godine. Od sunčanih ljeta na najljepšim pješčanim plažama uz aktivnosti na vodi i ljetnje događaje i koncerte, do zimske čarolije uz jednako raznovrsnu ponudu, Portonovi nudi sadržaj za svako godišnje doba. Rizort iz godine u godinu dokazuje da je crnogorska obala destinacija koju vrijedi posjetiti tokom svih 12 mjeseci u godini i privlači turiste, goste, ali i lokalne goste koji isprate sve događaje u rizortu.
Portonovi marina – sinonim za izvrsnost u poslovanju
Portonovi
Sastavni dio Portonovi rizorta, Portonovi marina, simbol je kvaliteta i vrhunske usluge na Jadranu i uskoro će moći da ugosti luksuzne putničke brodove do 140 metara dužine i kapaciteta do 200 putnika. Ova značajna novina dodatno će pozicionirati Herceg Novi i Crnu Goru kao prestižne destinacije na globalnoj turističkoj mapi. Portonovi marina tokom prošle godine bilježila je rekordnu popunjenost i mjesto je održavanja regionalnih i internacionalnih regata, a od 2022. godine nosilac je „5 Gold Anchor“ akreditacije, čime je svrstana među najbolje svjetske marine. Dodatno se istakla kada je prošle godine osvojila veliko priznanje – nagradu za najbolju međunarodnu marinu 2024. godine, koju The Yacht Harbour asocijacija (TYHA) dodjeljuje marinama koje ispunjavaju najviše profesionalne, operativne i ekološke standarde, u pogledu infrastrukture i usluga koje pružaju korisnicima. Proširenje ponude Portonovi marine još jedna je potvrda posvećenosti Portonovog pružanju vrhunskog iskustva svojim gostima, kao i doprinos unapređenju lokalne zajednice i promociji Herceg Novog na globalnoj turističkoj sceni.
Radovi na školi u Radovićima, Opština Tivat, ulaze u završnu fazu. Naime, započeti su podopolagački i molerski radovi na objektu p+1, površine 3.130m2, koji će biti namijenjen kako za osnovnu školu, tako i za muzičku školu i odjeljenje vrtića.
Vrijednost radova koji su započeti u oktobru 2023. godine je 4.716.000 eura. Projekat se realizuje preko Uprave za kapitalne projekte, kojoj kao i svim uključenima u realizaciju ovog, za Tivat jako značajnog projekta, zahvaljujemo što i pored većeg broja izazova koji su se prije svega odnosili na priključenje objekta na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, te druga usaglašavanja projektne dokumentacije, prvobitno planirani rok izvođenja od 18 mjeseci neće biti značajno prekoračen.
Na osnovu situacije na terenu realno je očekivati da radovi na objektu škole budu okončani do aprila, a radovi na sportskoj sali i uređenju terena najduže do maja, tako da će naši najmlađi imati mnogo bolje uslove za školovanje. U pitanju je još jedan projekat koji se uspješno realizuje u saradnji sa Opštinom Tivat, a saradnja kada je u pitanju unapređenje obrazovne infrastrukture će biti nastavljena i u 2025-oj godini.
“Manje je više” – uklanjanje bilborda sa teritorije opštine Tivat uvršteno je među 100 najboljih svjetskih priča dobre prakse. Bilbordi su vid vizuelnog zagađenja koji degradiraju svoje prirodno okruženje. Oni “komercijalizuju, homogenizuju i degradiraju prirodnu sredinu” i “uništavaju posebnost” zajednica.
Bilbordi narušavaju karakter zajednice, kao i uslove za život – budući da predstavljaju rizik za saobraćaj u smislu ometanja vidljivosti, i time izazivaju saobraćajne nesreće. U digitalnom dobu, oni postaju zastarjeli način marketinga sa smanjenim efektom.
Primjer uklanjanja bolborda u Tivtu je dobar i lako prenosiv primjer na druge opštine što jeste jedan od glavnih razloga zašto je priča „Manje je više“ nominovala Tivat za nagradu Green Destinations Story u kategoriji “Priroda i pejzaž”. Šest priča o dobroj praksi iz svake kategorije 100 najboljih priča o zelenim destinacijama za 2024. nominovano je za nagrade. Drago nam je da je Tivat jedan od njih! Svaki posjetilac grada Tivta može vidjeti razliku tokom svog putovanja u destinaciju Tivat, na potezu od aerodroma do grada, jer uklanjanjem bilborda je postignuto da prvi utisak sada stvaraju planine i zeleni pejzaži.
Nezavisni međunarodni stručni žiri će razmotriti nominovane priče, kako bi izabrao troje finalista za svaku kategoriju. Nagrađeni će biti promovisani tokom ceremonije dodjele nagrada Green Destinations Story na Sajmu turizma ITB Berlin 2025.
Postoji još jedna prilika da priča o dobroj praksi Tivta dopre do međunarodne javnosti i bude dalje promovisana: nagrada People’s Choice Award! Šira javnost je pozvana da glasa za svoju omiljenu priču. Kako biste podržali veću zaštitu životne sredine, glasajte za najbolju priču o praksi, glasajte za Tivat, ovdje i sada: https://www.greendestinations.org/story-awards-at-itb-2025/
Odbornici Skupštine opštine Herceg Novi na jučer održanoj vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta sa tačkom dnevnog reda „Informacija o stanju u Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD uputili su Vladi Crne Gore jednu preporuku i tri zaključka vezana za ovu temu.
Skupština Opštine Herceg Novi preporučuje da se u toku izrade izmjena i dopuna PUP-a u dijelu prenamijene zemljišta na kojem pravo korišćenja ima Institut Igalo izmjene budu isključivo za školstvo, zdravstveno socijalnu zaštitu, sport i rekreaciju, stav je većine odbornika u lokalnom parlamentu.
Skupština opštine Herceg Novi poziva sve članove Skupštine akcionara Instituta da podrže Plan restrukturiranja koji će biti proizvod zajedničkog dogovora vlasnika kapitala u Institutu „Dr Simo Milošević“, zaključak je koji je većinom glasova usvojen.
SO poziva vlasnike kapitala u Institutu da sa dužnom pažnjom i u svojstvu dobrog domaćina učestvuju u sprovođenju Plana restrukturiranja u skladu sa zakonom o kontroli državne pomoći.
Skupština Opštine Herceg Novi pozdravlja opredijeljenost vlasnika kapitala u Institutu da u okviru Plana restrukturiranja doprinesu unaprijeđenju ove institucije u cilju realizacije javnog interesa u sistemu zdravstva, zdravstvenog turizma, nauke i obrazovanja, te društvenog razvoja Herceg Novog, zaključci su koji su usvojeni na vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta na kojoj je jedina tema bio Plan restrukturiranja Instituta Igalo.
Odbornici DPS-a napustili su zasijedanje, nakon što je odbornik Vladimir Kosić u proceduralnom reagovanju poručio da je cilj skupštine pritisak na manjinske akcionare i Žarka Rakčevića, kao i spinovanje informacije da će Institut ići u stečaj.
Skupština akcionara Instituta zakazana je za 21. januar, kada će se znati da li će Plan dobiti podršku dvije trećine akcionara.
Drugo Zimsko izdanje, zajednički projekat vodećih regionalnih filmskih festivala okupljenih u Mreži festivala Jadranske regije, Filmskog festivala Herceg Novi Festivala autorskog filma Beograd, Ljubljanskog međunarodog Film Festivala, Sarajevo Film Festivala i Zagreb Film Festivala, od 20. do 29. januara na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba donosi pet najnovijih uspjeha u kojima će publika moći uživati besplatno.
U programu su četiri hvaljena dugometražna prvijenaca regionalnih autora: film Stric Andrije Mardešića i Davida Kapca, Garbura Josipa Žuvana, Da li ste videli ovu ženu? Dušana Zorića i Matije Gluščevića i Jahači Dominika Menceja, te dokumentarac Muzej revolucije Srđana Keče.
Kao svojevrsno zagrijavanje za online program uoči početka Zimskog izdanja članovi Mreže organizovaće besplatne kino projekcije u svojim gradovima. FFHN će tako u petak 19. januara u 19 časova u Dvorani PARK prikazati film Garbura,hrvatskog reditelja Josipa Žuvana.
Da li ste videli ovu ženu?nadrealistična je psihodrama fokusirana na temu identiteta, preciznije, na temu ženskog multiverzuma koji se želi osloboditi.To raslojavanje prati se kroz tri metamorfoze jedne žene (sve u izvođenju Ksenije Marinković) koja luta Beogradom i njegovim mračnim sokacima u potrazi za načinom da iskoči iz svoje kože. Filmska forma je slijedi, i sama se preoblikujući. Film je premijerno prikazan na Tjednu kritike u Veneciji.
Radnja filma Stric, intrigantnog trilera s Mikijem Manojlovićem, Ivanom Roščić, Goranom Bogdanom, Rokom Sikavicom i Kajom Šišmanović naizgled se odvija u Jugoslaviji, kasnih 1980-ih. Voljeni stric se vraća kući za praznike. Ponovo na okupu, porodica je usred božićnog ručka. Radosno druženje iznenada prekida poziv mobilnog telefona. Ipak nisu 1980-e, a čini se da nije ni Božić. Ubrzo postaje jasno da se za prepunom prazničnom trpezom, osim ćurke, nožem može rezati i napetost.
Potraga za slobodom u fokusu je filma Jahačio dvojici seoskih mladića koji se, nakon gledanja filma Easy Rider, prerađenim motorima upute na životnu avanturu prema Splitu. Jahačisu istovremeno film sazrijevanja i film ceste, zanimljiv mozaik scena koje proizlaze iz svjetova dva najbolja prijatelja, ali i posveta određenom (bez)vremenu i prostoru. Uloge u filmu tumače Timon Šturbej, Petja Labovič, Anja Novak i Nikola Kojo.
Junaci filma Garbura, dvanaestogodišnjaci Nikola i Antonio najbolji su prijatelji koji žive u susjednim kućama. Zabavljaju se paljenjem karabita, a svoje nepromišljene poduhvate snimaju i objavljuju na Youtubu, nadajući se milijonskim pregledima. Porodice su im već godinama zavađene i protive se njihovom prijateljstvu. Kada dođe vrijeme praznika, svađa između porodica će eskalirati i preliti se u odnos dvojice prijatelja. Uloge u filmu ostvarili su Franko Floigl, Mauro Ercegović Gracin, Ljubomir Bandović, Marija Škaričić, Ivana Roščić, Asja Jovanović i Zdenko Jelčić.
Muzej revolucije premijerno je prikazan na IDFA-i, obišao je brojne festivale te osvojio Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film. Od rađanja arhitektonske vizije Vjenceslava Richtera – muzeja posvećenog istoriji socijalističke revolucije prošlo je šezdeset godina. U ostacima napuštenog utopijskog projekta u Beogradu rađa se prijateljstvo između sedmogodišnje djevojčice i jedne starice. Kada grad započne brisanje svih tragova Muzeja revolucije, iz života djevojčice nestaju bezazlene igre i priče uz vatru.
Inspirisani uspješnim izdanjima Proljetnog izdanja, članovi Mreže festivala Jadranske regije pokrenuli su Zimsko izdanje sa željom da uz pomoć regionalne filmske platforme doprinesu uspjehu kvalitetnih domaćih ostvarenja i to u zimskom periodu kad svi više vremena provodimo ispred malih i velikih ekrana.
Filmovi će biti dostupni gledaocima iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore uz prethodnu registraciju na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba
Mrežu festivala Jadranske regije podržava Potprogram MEDIA Programa Kreativne Evrope i Ambasada Švajcarske u Bosni i Hercegovini.
Cijene novih stanova širom Srpske vrtoglavo su porasle u posljednjih godinu dana, a najveći skok zabilježen je u Trebinju, gdje je prosječna cijena kvadrata porasla za čak 1.243 marke.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kvadratni metar u Trebinju u trećem kvartalu 2023. godine iznosio je 2.933 marke, dok je u istom periodu 2024. cijena skočila na 4.176 KM.
Agenti za nekretnine objašnjavaju da su kupci uglavnom ljudi iz dijaspore i stranci koji traže mirnu sredinu za život.
– Cijena u novogradnji je oko 3.500 KM po kvadratu, dok je u starogradnji od 2.400 KM, pa naviše. Velika potražnja dolazi zbog blizine mora i velikog broja sunčanih dana. Najviše klijenata dolazi iz Amerike, Kanade, Australije, ali i iz Njemačke i Holandije – navode u agencijama.
I dok Trebinje privlači kupce iz cijelog svijeta, za lokalne stanovnike ostaje pitanje kako priuštiti nekretninu u gradu gde kvadrat postaje luksuz.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić ističe da u ovom gradu ima stanova koji se prodaju i za 5.000 do 6.000 KM po kvadratu.
– Velika je potražnja. Mnogo ljudi iz inostranstva dolazi da živi ovdje, sa porodicama i djecom. Sve to utiče na povećanje potražnje – rekao je Ćurić, navodi Trebinje danas.
Skok i u drugim gradovima
Osim Trebinja, rast cijena zabilježen je i u drugim gradovima Srpske. U Banjaluci je prosečna cijena kvadrata porasla sa 3.369 na 3.618 KM, u Bijeljini sa 2.183 na 2.434, u Doboju sa 2.235 na 2.382, a u Istočnoj Ilidži sa 1.793 na 2.314 maraka.
Kako bi olakšala rješavanje stambenog pitanja, Gradska uprava uvela je olakšice za gradnju kuća. Svi koji žele da grade kuće do 200 kvadratnih metara u prostoru od treće do šeste zone imaju pravo na 50 odsto popusta na rentu i troškove uređenja.
– Prodavali smo placeve onima koji su željeli da grade kuće. Nadamo se da ćemo zadržati što više ljudi, jer je velika vjerovatnoća da oni koji kupe nekretninu ostanu u Trebinju – dodaje Ćurić.
Rast prodaje stanova
Uprkos rastu cijena, prodaja stanova bilježi rast od 3,1 odsto. Prosječna cijena kvadrata novih stanova u RS porasla je za 8,9 odsto. U agencijama za nekretnine navode da je nastavljena ekspanzija i kada je riječ o gradnji.
– Stalno se grade nove zgrade jer nema mnogo stanova na tržištu – kažu u agencijama.
Sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo objavili su kako je diljem obale zabilježena vrsta ribe koja nije iz našeg područja, a riječ je o atlantskom lososu (Salmo salar). To što ga ima posvuda upućuje na bijeg iz uzgojnih kaveza smještenih u podvelebitskom kanalu, istaknuli su.
– Naši su djelatnici primili više upita građana vezanih za identifikaciju ove vrste. Podsjećamo da su se u prethodnim godinama na istom području dogodili slučajevi bijega pastrva (Oncorhynchus mykiss), koje su uzgajane u morskoj vodi. Iako su mnogi na prvu pretpostavili da se radi o sličnom događaju, ovaj put riječ je ipak o atlantskom lososu – pojasnili su.
Uzgoj salmonidnih vrsta u morskom okolišu nije novost. U našoj zemlji se još od osamdesetih godina prošlog stoljeća provodio eksperimentalni i komercijalni uzgoj atlantskog i pacifičkog lososa na ušću rijeke Krke, no taj uzgoj nije dugo trajao. Svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, osobito ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke, a posljedično i ekonomske rizike ako gledamo šire od samih poduzetničkih ambicija. Stoga je ključno uspostaviti i pridržavati se niza zakonskih mjera kako bi se smanjila mogućnost da gospodarski zanimljive vrste postanu invazivne ili prijenosnici patogena.
Institut za oceanografiju i ribarstvo, kao znanstvena institucija, provodi procjene studije utjecaja različitih zahvata na morski okoliš, kao i praćenje stanja okoliša pod utjecajem uzgoja.
– Iako naši djelatnici nisu podržavali unos lososa u hrvatske vode, nakon što je isti ipak formalno odobren, ukazali smo na potrebu praćenja stanja okoliša oko uzgajališta lososa s naglaskom na prisutnost prebjega uzgojnih jedinki, njihovu zastupljenost i prostornu rasprostranjenost. Dodatno, naglasili smo potrebu za praćenjem provedbe predloženih mjera zaštite naznačene u povlastici za uzgoj strane vrste u Lukovom Šugarju i Jablancu. Međutim, program praćenja nije dodijeljen našoj ustanovi i nije nam poznato je li u provedbi – poručili su.
U ovom slučaju nemaju saznanja o tome kako je i kada došlo do prebjega lososa iz kaveza, kolika količina ribe je dospjela u otvorene vode te je li nosilac povlastice provodio sve mjere zaštite, pogotovo one povezane s brzim djelovanjem prilikom bijega ribe u otvorene vode. Također, nije im poznato jesu li jedinke dospjele u okoliš istog spola ili sterilne, što je jako bitno kako ne bi došlo formiranja samoodrživih populacija lososa u Jadranu ili pak do hibridizacije s nativnim vrstama u rijekama Jadranskog sliva.
– Želimo naglasiti da smo sudjelovali u kontroli prvog izlova atlantskog lososa u svibnju 2023. u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede kada smo utvrdili da su sve jedinke bile istog spola. Budući da o novijim ciklusima uzgoja nemamo nikakvih saznanja, imamo znanstvenu potrebu procijeniti razmjere trenutačnog bijega, te cijenimo svaku vašu dojavu. Na temelju dosadašnjih dojava, prisutnost lososa zabilježena je od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Izgledno je da će se lososi ubuduće pojavljivati i u širem području od navedenog. Ulovljene jedinke teže između 1 i 3 kg, no poznato je da lososi mogu doseći znatno veću masu – objavili su i zamolili da im se jave svi oni koji u Jadranu vide ovu vrstu lososa.
