U susret manifestaciji “Svi naVrmac 2025.”, koja je planirana u četvrtak, 1. maja 2025. godine, Turistička organizacija Kotor obezbijedila je prevoz.
Autobus će voziti cijelog dana na potezu od Trojice do Vrmca, počevši od 10 sati i 30 minuta. Polazište je kod Tvrđave Trojica. Rezervacije za ovaj prevoz nisu potrebne.
Autobus koji polazi iz Kotora, za koji je potrebna rezervacija mjesta, voziće u sljedećim terminima: 9 sati i 30 minuta; 12 sati; 17 sati i 20 sati – sa autobuskog stajališta kod Doma zdravlja Kotor; sa stanicama na autobuskom stajalištu na izlazu sa parkinga “Riva” i stajalištu preko puta “France” u Škaljarima.
Povratak sa Vrmca planiran je u sljedećim terminima: 16 sati; 19 sati; 21 sat i u ponoć, a posljednja stanica je autobusko stajalište kod Doma zdravlja Kotor. Zbog ograničenog broja mjesta neophodne su rezervacije.
Broj za rezervacije je 067 084 790, u periodu od 9 do 13 sati, najkasnije danas do 12 sati.
Za vrijeme prvomajskih praznika kao i predstojeg vikenda, odnosno od 1. maja do 4. maja, neće biti obustava saobraćaja na dionicama gdje se trenutno izvode radovi. S obzirom da se u narednim danima zbog predstojeg praznika očekuje povećan intezitet saobraćaja na svim putevima u Crnoj Gori, totalne obustave na putnim pravcima koji su u fazi rekonstrukcije u naredna četiri dana neće biti.
Izvođači radova koji budu radili u navedenom terminu, dužni su da odvijanje saobraćaja regulišu privremenom saobraćajnom signalizacijom i opremom. Vozačima se savjetuje dodatna pažnja i poštovanje saobraćajne signalizacije na mjestima gde su radovi u toku.
Kotorsko odjeljenje Suda za prekršaje u Budvi kaznilo je Podgoričanina B.R. (32) sa 15 dana zatvora jer je vozio drogiran.
Kako je saopšteno iz tog Suda, B.R. je u hitnom postupku izrečena kazna zatvora od 15 dana, zbog toga što je u ponedjeljak u 13 sati u mjestu Škaljari, upravljao vozilom pod dejstvom kokaina i marihuane.
“Uz kaznu mu je izrečena i zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvršiti Uprava policije”, kaže se u saopštenju.
Predsjednica Savjeta MZ ispratila radove u mandraću
Otrpavanje mandraća - Bager radi u mandraću
Konzevratorski uslovi iz 2022. godine
Mještani pozdravili radove
Razbijanje betona
Umjesto kamena betoniranje
Otrpavanje mandraća - Bager radi u mandraću
Brojni mještani Škaljara sa odobravanjem su danas ispratili radove na Peluzici, na uklanjanju pijeska iz mandraća i razbijanje betona koji su prošle sedmice izvođači radova na uređenju šetališta izlili preko starog kamena u moru.
Radnici „INCOM“D.O.O. Podgorica i njihov preduzetnik Luka Vučićević su, po nalogu Komunalne inspekcije, a na zahtjev Savjeta Mjesne zajednice Škaljari i njegove predsjednice Daliborke Pavićević, bagerom uklonili zemlju, pijesak i tucanik, čime je dijelom vraćen raniji izgled i funkcija mandraća. Preostaje da se uredi tiradur, na čijem mjestu je investitor (Morsko dobro) planirao izgradnju mosta, te da se uklone betonirani umeci na zidu bujičnoga kanala i umjesto njih postave klesani kameni blokovi, te posave starinski skalini za silazak u more.
– Kad su me mještani jutros obavijestili da radnici betoniraju staze oko mandraća, pozvala sam Komunalnu inspekciju koja im je zabranila radove i poslala zvaničan dopis Građevinskoj inspekciji. Otrpavanje mandraća i njegovo vraćanje u pređašnje stanje se radi na zahtjev Mjesne zajednice, uz odobrenje Komunalne inspekcije, kaže Daliborka Pavićević, koja je uz podršku mještana ispratila radove na obali.
Ističe da mještani nisu protiv gradnje, da im je drago što se obala uređuje, ali ne baš na ovakav način.
Radovi na obali
– Bez dokumentacije, bez javnog uvida, bez javne rasprave, bez poštovanja propisa su sve ovo radili, a to su nam potvrdili i u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, gdje ovaj projekat nije ni poslat na saglasnost. Istini za volju, konzervatorski uslovi su dati još 2022. godine, ali za cijeli potez „Lungo mare“, od zgrade MUP-a, do restorana „Galion“. Postoji projekat za cijeli ovaj pojas, a zašto se sada radi samo ovaj komad – nikome u Opštini nije jasno. Sve se nešto ubrzava da se što prije završi. Pritom se zaboravlja da se fizičkim izmjenama ovog zaštićenog prostora briše kulturna istorija, identitet ovog naroda, ističe Pavićević, dodajući da je u vrijeme Drugog svjetskog rata ovaj mandrać korišten za iskrcavanje ranjenika i bolesnika koji su se liječili u Kotorskoj bolnici.
Nakon što su joj mještani javili da se nelegalno zatrpava mandrać, ona je po hitnom postupku tokom 24 sata tražila podatke od nadležnih i kako kaže „došla do nevjerovatnih podataka“.
Predsjednica Savjeta MZ ispratila radove u mandraću
-U Opštini Kotor su mi pokazali dopis koji je upućen JP Morsko dobro 12. marta, tražeći da im dostave dokumentaciju po kojoj rade, međutim, oni to do dana današnjeg nisu dostavili. Na naš zahtjev, Komunalna inspekcija je zabranila radove u ovom dijelu mandraća od petka do ponedjeljka. Očekivali smo da će se ovdje pojaviti neko iz Morskog dobra, međutim, oni su poslali investitora, koji nam ne može dati podatke koje tražimo, niti to može Opština, kaže Pavićević i dodaje da na njihove pozive i pitanja u Morskom dobru nikad ne odgovaraju, to je praksa na koju su već dugo vremena navikli.
Nadležna Građevinska inspekcija
-U Komunalnoj inspekciji su nam objasnili da nije u njihovoj nadležnosti da zabrane radove na cijelom gradilištu, da to radi Građevinska inspekcija, jer je to reon gazdovanja Morskog dobra. Nije nam jasno: kako može Morsko dobro da gazduje obalom Opštine Kotor, kad dozvoljava da se devastira obala i da se radi bez dokumentacije, primjećuje predsajednica Savjeta MZ Škaljari . Ona smatra da je nedopustivo to što su građevinski radnici, uz odobrenje nadređenih, u dijelu kanala umjesto nedostajućeg klesanog kamena napravili tri imitacije od betona i popunili šupljine pur-pjenom (šalovanje da ne bi iscurio beton).
Da se građani pitaju, ne bi došlo do ovoga
– Mandrać je dugo vremena propadao, ali uz stručnu sanaciju je trebalo da se popravi i privede namjeni .Bolje ne dirati nego raditi onako kako ne treba, a izvođač je upravo to uradio, bez da ikoga od nas mještana pitaju. Podržavam aktivnosti Savjeta Mjesne zajednice Škaljari, posredstvom koga građani nastoje da ostvare prava koja su od opšteg interesa za zajednicu, kaže Đorđije Brajak starosjedelac iz Škaljara sjeća se djetinjstva kada su se djeca iz lokalnih familija- Krivokapići, Petrovići, Brguljani, Perovići, Grgurevići i drugi, ovdje kupali. Mještani su složni da sami preuzmu uređenje mandraća na način kako su to radili stari majstori.
U Velikoj sali Centru za kulturu Tivat sinoć je odigrana obnovljena predstava Tre sorelle. Prvi put je izvedena 2016. godine kao studentska predstava, a sinoć se vratila pred tivatsku publiku kao profesionalna produkcija CZK.
Direktor Centra za kulturu, Goran Božović, ističe da je predstava izuzetno važna jer je tematika vezana za Boku, kao i da će se potruditi da je zadrže u mediteranskom opusu.
„Pozorišna predstava Tre sorelle koja je nastala 2016. godine u saradnji sa Fakultetom dramskih umjetnosti sa Cetinja kao ispitna studentska predstava, doživjela je večeras obnovu i praktično premijeru kao profesionalna pozorišna produkcija Centra za kulturu Tivat. Ista priča glumci i režiser, ali ipak zreliji i stariji desetak godina. Vidjeli smo da je predstava dobila nove dimenzije i dubinu. Jednostavno je sadržajnija i kompletnija. Priča bazirana na legendi, priča o ljubavi, strasti, požudi, neostvarenim željama, neispunjenim životima, crkvenim dogmama i društvenim normama”, ističe Božović.
Predstava , kaže Božović prikazuje kako bokeška južina, ta učmala palanka, neostvareni životi i društvena pokora tjeraju ljude u iluziju i fantaziju da bi pokušali razriješiti unutrašnje, ali i spoljašnje konflikte.
Tre sorelle
“Predstava će živjeti i na Purgatorijama. Biće odigrana u maju i na Festivalu RUTA u Sarajevu“, dodaje on.
Autor predstave, Stevan Koprivica, kaže da je vrlo zadovoljan predstavom i saradnjom sa režiserom Zoranom Rakočevićem te da predstava ima trajanje na tivatskoj sceni.
„Zanimljivo je da su se večeras pojavila neka nova značenja. Ne radi se samo o interpretaciji mentaliteta, Boke, južine i depresije, već se otvaraju pitanja koja nas se danas jako tiču, a vidim da je publika reagovala na njih. To su pitanja pobune i slobode. Takva pitanja ovoj predstavi danas daju nova značenja i iščitavanja. Vjerujem da će imati brojniju publiku od diplomske predstave iz 2016. godine. Glumci, koji su sada još uvijek mladi, pokazuju da pripadaju prvoj postavi crnogorskog glumišta. Kao što vladaju ovdašnjim scenama, tako mogu biti i reprezenti crnogorske kulture i na regionalnim scenama. Ova predstava to potpuno dokazuje, pogotovo večerašnjim igranjem.“
Režiser Zoran Rakočević smatra da je predstava imala kvalitetnu interpretaciju na daskama Centra za kulturu, s obzirom na to da je nastala prije devet godina na sceni Atrijuma Buća.
Tre sorelle
„To je imalo svoje datosti, zakonitosti, prostor i ambient koji je, takođe, bio jedan od aktera tog događaja. Mislim da je idealno to što je Centar za kulturu u dogovoru sa autorskim timom odlučio da nam pruži vrijeme i da nas ostavi sedam dana da radimo. Pokazalo se večeras da su sve strane zrele, pogotovo glumci koji su u idealnim godinama. Ponvo smo vratili jednu scenu koju smo prije devet godina bili izbacili. Iznova smo sagledali novi ambijent, kao i angažman. Smatram da smo u većem problemu kao društvo nego što smo bili prije devet godina. U toj problematici čini se sve dublje kopamo i nalazimo nove razloge da što više pričamo o slobodi, čovjeku i borbi za bolje sutra. Vjerujem da ljudi nisu došli samo da vide bokešku legendu, ovo je svakako njena dramaturška adaptacija, već su došli da gledaju predstavu koliko god ona pripadala jednom ambijentu i prostornom žanru. Ovdje se i festivalski gaji mediteranski prostor kao osoben umjetnički prostor i prostor koji otvara pore, kako za pozorište, tako i za druge umjetnosti. U tom smislu, publika odlično razumije predstavu.“
Ulogu jedne od tri sestre tumačila je glumica Jelena V. Đukić, koja se prisjetila nastanka predstave i osvrnula na njen značaj kroz godine.
„Svi se sjećamo početka rada na predstavi, ali same premijere se slabo sjećamo. To je često slučaj s ispitnim predstavama, jer tada nosite teret obrazovne odgovornosti, polaganja i svega što uz to ide. Nisam sigurna koliko smo tada bili svjesni kako je sve to izgledalo, ali znam kako smo se osjećali, bilo je prelijepo igrati tih godina. Mislim da smo već u prvoj godini obilježili 25. izvođenje, što je za nas, koji smo tada tek počinjali, bilo nevjerovatno. Najsnažniji osjećaj danas mi je to što je ovo predstava s kojom smo diplomirali, ali i predstava uz koju smo glumački rasli. Igrali smo je dugo, svake godine, i ona nas je obilježila. Samim tim, obilježio nas je i ovaj grad, ova institucija, jer smo kasnije ovdje puno radili, gostovali, stvarali druge projekte. Zato je povratak nakon devet godina vrlo simboličan i emotivan.“
Glumac Pavle Popović kazao je da je obnova predstave značajna za cijeli ansambl, ali I da je predstava sazrela u odnosu na njeno prvobitno izvođenje.
„Naravno da je sada bolje, uvijek može bolje. Prošlo je nekoliko godina od posljednjeg igranja, a sada smo imali nedelju dana proba i uspjeli smo da nadogradimo i uloge i predstavu u cjelini. Osjećam da sada sve ide mnogo bolje i moj unutrašnji osjećaj je daleko ljepši. Raditi na obnovi bilo je prelijepo, zaista smo ponovo osjetili sjaj teksta s kojim smo diplomirali. To je bio susret kreativaca, publike i energije klase, i kada se sve to spoji, dobije se nešto zaista posebno, kao što je bilo večeras. “, zaključio je Popović.
Tržišni inspektori će tokom predstojećeg Praznika rada kontrolisati poštovanje odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje se odnose na zabranu trgovine, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Neradni dani povodom Praznika rada biće četvrtak i petak.
“Podsjećamo sve privredne subjekte koji se bave trgovinom na veliko i malo, da su dužni da se pridržavaju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika”, navodi se u saopštenju.
Izuzetno od toga, nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, trgovina na veliko i malo može se, između ostalog, obavljati u apotekama, specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru njih, pijacama.
Iz Ministarstva su apelovali na sve privredne subjekte da poštuju predmetnu obavezu, kako tržišni inspektori ne bi preduzeli propisane upravne mjere i radnje i izrekli novčane kazne.
“Pozivamo privredne subjekte da poštovanjem propisane obaveze daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona”, naveli su iz Ministarstva.
Na sajtu Ministarstva nalaze se brojevi telefona, putem kojih je moguće prijaviti nepravilnosti.
Klarinetista Esteban Valverde Coralles i pijanista Severino M. Ortiz Rey će se 1. maja predstaviti našoj publici na koncertu programom koji kombinuje klasična djela sa uzbudljivim španskim melosom. Njihov nastup će sigurno ponuditi svježe i prijatno muzičko iskustvo. Na programu će se naći i svima dobro poznata “Karmen Fantazija”, kompozitora Pabla de Sarasate-a, koju je za klarinet i klavir prilagodio vrsni klarinetista Nicolas Baldeyrou, saopštio je Vladimir Begović, osnivač Klarinet Festa u Kotoru, za Boka News.
Kako je najavio, pored koncerta, Esteban Valverde će voditi majstorski kurs klarineta od 29.aprila do 2.maja, dajući muzičarima priliku da uče iz njegovog dugogodišnjeg solističkog i pedagoškog iskustva.
-Ne propustite ovu priliku da čujete dva umjetnika u dinamičnom i zanimljivom nastupu na koncertu u koncertnoj dvorani ŠOSMO ” ida Matjan” – crkvi sv.Duha, 1.maja sa početkom u 20h, poručuju iz Klarinet festa, koji je organizovan u saradnji sa Kotorskom muzičkom školom, pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i TO Kotor.
U Gradskoj luci na Škveru spremni su za jedriličare, koji će u sklopu Međunarodne regatu EST 105, startovati iz Barija 1. maja, dok se njihovim dolaskom, ujedno, najavljuje početak nautičke sezone u Herceg Novom.
Učesnici regate, čije je krajnje odredište Gradska luka na Škveru i marina Lazure, će za Prvomajske praznike biti gosti Herceg Novog nakon nekoliko godina pauze, kada je cilj ovog prestižnog takmičenja bio Porto Montenegro.
Regata se prvobitno nazivala Terra da Mare, podsjeća direktor Agencije za gazdovanje gradskom lukom Božo Ukropina:
– Poslije nekoliko godina pauze, gdje je regata Terra da Mare, otvarala nautičku sezonu i najavljivala dolaske jedrilica u čarteru godinama unazad, ponovo se vraća u Gradsku luku.
Regata je promijenila destinaciju 2016. godine i otišla u Tivat, a ove godine se vraća u grad iz kojeg je i poteklo ovo takmičenje sa polazištem iz Barija.
Agencija za gazdovanje gradskom lukom je bila suorganizator, dali su neophodnu logistiku za plovila.
To je bio jedan poznati događaj, koji je punio Škver i grad bi oživio tih dana i činio lijepi ugođaj na početku sezone, što je predstavljao reklamu Herceg Novom na nautičkoj i turističkoj mapi regiona i Evrope-ocjenjuje Ukropina.
Ukropina podsjeća i na vrijeme kada je JK „Jugole Grakalić“ bio jedan od organizatora i osnivača Međunarodne regate Bari – Herceg Novi:
– Takođe, tu su bili pretežno jedriličari iz Crne Gore, Hrvatske, Italije. Tada je Porto Montenegro podigao ljestvicu u ponudi učesnicima jedne takve regate u nautičkom i svakako turizmu Tivta i Crne Gore.
Kako je vrijeme prolazilo ta regata išla je polako ka Portonovom. Na početku godine nautičar Jovica Rašović je ponovo pokrenuo tu priču sa predstavnicima iz Italije i javila se želja da se regata vrati u Herceg Novi-naveo je Ukropina.
Jedriličari se rado vraćaju u Herceg Novi, zbog samog ambijenta Škvera.
-Stari, autentičan izgled Škvera i ugostitelji sa sjajnom gastronomskom domaćom i ponudom Mediterana, uvijek su privlačili jedriličare i nautičare da se vraćaju.
Dolazili su iz Tivta i Portonovog na Škver. Italijani, prvenstveno, rado su svraćali i izrazili su želju da se ove godine vrate u Herceg Novi.
Tokom rutinske operacije u Crvenom moru, F/A-18E Super Hornet i vučno vozilo s nosača USS Harry S. Truman završili su u moru.
Prema informacijama američke mornarice iz Maname, Bahrain, tijekom manovre u hangaru došlo je do gubitka kontrole nad avionom. Brzom reakcijom posade spriječene su teže posljedice jer su se svi članovi uspjeli skloniti prije nego što su avion i vozilo pali u more. Jedan član posade zadobio je lakše ozljede.
Kako piše gCaptain, USS Harry S. Truman nalazi se na produženoj misiji na Bliskom istoku još od rujna 2024., nakon što je obrambeni ministar Pete Hegseth u ožujku 2025. produžio njihovu prisutnost u regiji.
Ovo nije prvi problem tijekom aktualne misije. U veljači 2025., Truman je pretrpio oštećenja na desnom boku nakon sudara s teretnim brodom Besiktas-M blizu Port Saida, Egipat.
Trenutno USS Harry S. Truman sudjeluje u operaciji Rough Rider, pod zapovjedništvom Središnjeg zapovjedništva SAD-a (CENTCOM), s ciljem vraćanja sigurnosti plovidbe i odvraćanja prijetnji u regiji, posebno djelovanjem protiv Hutista u Jemenu.
Zbog sigurnosnih razloga, mornarica još nije objavila planove o mogućoj akciji izvlačenja izgubljenog aviona i opreme.
Nosačem sada zapovijeda kapetan Christopher Hill, koji je preuzeo dužnost nakon ranijeg incidenta s kapetanom Daveom Snowdenom.
Inače, F/A-18E Super Hornet, kojeg proizvodi Boeing, vrijedi oko 60 milijuna dolara.
Vlada Crne Gore saopštila je da čini sve da pitanje Svetog Stefana i Miločera riješi u najboljem interesu države.
“U cilju razrješenja zatečenog problema funkcionisanja, odnosno nastavka rada hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer, kao i u svim slučajevima u kojima postupa u okviru svoje nadležnosti, Vlada Crne Gore, svjesna osjetljivosti ovog problema, čini sve kako bi se došlo do optimalnog rješenja”, kazali su iz Vlade.
Optimalnost, kako su naveli, podrazumijeva potpunu zaštitu državnih interesa, uvažavanje konstruktivnih zahtjeva lokalne zahjednice, kao i na važećem ugovoru zasnovano poštovanje druge ugovorne strane, odnosno stranog investitora.
Kompanija Adriatic properties, koja je zakupac Svetog Stefana, grčkog biznismena Petrosa Statisa, od 2021. drži zatvoren grad-hotel i vilu Miločer, a obustavila je i gradnju novog hotela Kraljičina plaža od kada je počeo arbitražni postupak.
