Nestašice hrane stigle su vrlo blizu regiona. I to onih proizvoda koji se vrlo često kupuju, poput tjestenine.
U sjevernoj Italiji supermarketi su očišćeni od tjestenine. Ljekarne u Norveškoj rasprodale tableta joda. I u Njemačkoj, trgovačke grupe upozoravaju na Hamsterkauf – “šoping hrčaka” ili paničnu kupnju, piše Financial Times.
Ukrajina je, zajedno s jugozapadnom Rusijom, dugo bila poznata kao “europska žitnica” zahvaljujući bogatom tamnom tlu u regiji, černozemu, među najplodnijim na svijetu. Regija čini “oko 15 posto svjetske proizvodnje pšenice i gotovo 30 posto svjetskog izvoza”, rekao je za France 24 Sébastien Abis, istraživač na Francuskom institutu za međunarodne i strateške poslove (IRIS) i direktor istraživačkog centra Deemeter Club, koji specijalizirana za globalna poljoprivredna pitanja.
“Ali nije samo pšenica”, rekao je Abis, “dvije zemlje čine 80 posto svjetske proizvodnje suncokretovog ulja, a Ukrajina je četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza.”
Kako se borbe u Ukrajini nastavljaju i ruska ofenziva pojačava duž obale Crnog mora, ovi važni proizvođači usjeva sada su odsječeni od svijeta.
“Više ništa ne napušta ukrajinske luke”, objasnio je Abis, “i nemoguće je znati što će zemlja moći proizvesti i ubrati u narednim mjesecima”.
Tjestenina
Sukob je već imao dramatične posljedice za Ukrajince “koji se bore da pronađu hranu usred metaka”, rekao je.
Ali to također izaziva zabrinutost za mnoge zemlje koje ovise o ukrajinskoj pšenici i sve su zabrinutije da uskoro neće moći prehraniti svoj narod. Egipat, Tunis i Alžir već su počeli osjećati posljedice nestašice pšenice.
“Zemlje Magreba uvelike ovise o ukrajinskoj pšenici”, rekao je Abis. “A ove godine, još više jer su pretrpjeli veliku sušu koja je povećala njihove potrebe za inozemnim uvozom.” Za Egipat je to katastrofalno.
“Egipat je najveći svjetski uvoznik pšenice i 60 posto uvoza dobiva iz Rusije i 40 posto iz Ukrajine.”
Ruske rakete pogodile su u petak područje u blizini zračne luke zapadnog ukrajinskog grada Lavova, rekao je gradonačelnik Andrij Sadovij, dodajući da sama zračna luka nije napadnuta.
Danas je 23. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ukrajinski dužnosnici tvrde da ima preživjelih u bombardiranom skloništu koje se nalazilo u podrumu kazališta u gradu Mariupolju.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu rekao je da bi se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ruski čelnik Vladimir Putin mogli sastati. Osam od devet humanitarnih koridora iz ukrajinskih gradova su funkcionirali u utorak, te je evakuirano pritom više od 2000 ljudi.
Ključni događaji
Više od 700 civila, među kojima 52 djece, ubijeno je u Ukrajini od početka ruske invazije prije tri tjedna, tvrde dužnosnici UN-a navodeći kako je “stvarni broj vjerojatno mnogo veći”
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da je jedan američki državljanin ubijen u Ukrajini u jeku ruske invazije na tu zemlju.
Rusija je pred Vijećem sigurnosti UN-a tvrdila da je napad na kazalište u Mariupolju djelo ukrajinskih nacionalista, te da se radilo o talačkoj situaciji
Američki predsjednik Joe Biden nazvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina “ratnim zločincem”, što predstavlja odmak u pristupu američke administracije
Iako su priče o zakopanom blagu opće mjesto u piratskim romanima i filmovima, u povijesti je poznato malo slučajeva da su pirati mislili na stare dane i spremali svoj plijen na puste otoke ili u duboke pećine. Pirat bi svoj dio plijena brzo potrošio na piće, žene i kocku. Ipak, bilo je i drukčijih slučajeva.
Kad su Španjolci uhvatili nizozemskog pirata Rochea Braziliana i predali ga inkviziciji na ispitivanje i mučenje, on je, da bi spasio glavu, inkvizitorima rekao da na jednom otoku pokraj Kube ima skriveno blago te je ponudio njime otkupiti slobodu.
Njegova se priča pokazala istinitom i Roche je sa 100.000 srebrnjaka sebi spasio život. Prvo književno djelo u kojem se spominje zakopano piratsko blago je priča The Gold Bug koju je 1843. napisao Edgar Allan Poe.
Autorsko veče Miraša Martinovića „Živa antika“ , održano je sinoć u JU Biblioteka i čitaonica „Njegoš“. Martinović je unikatna figura savremene crnogorske književnosti. On podsjeća na drevne grčke kipare koji su svoja djela klesali decenijama dajući im najbolji dio sebe, kazao je književnik i publicista Božidar Proročić.
Posljednja njegova knjiga poezije „Troja domovina“, u kojoj je sadržano četrdesetak pjesama, prema riječima Proročića, predstavlja kompleksno pjesničko štivo.
Martinović je fasciniran prošlošću, velikim civilizacijama, antičkim temama. Ova knjiga poezije sadrži jasne ali i dubokoumne poruke koje su se, u samom autoru, taložile kao vid višedecenijskog iskustva u istraživanju antičke prošlosti Crne Gore. Njegova poezija čitaoce osvaja helenizmom i mistikom koji se obostrano prepliću kroz paradigmu nastajanja i događaja iz daleke prošlosti. U sintezi mitskog, književnog, enciklopedijskog, etimološkog i kulturološkog, on na poseban način budi našu maštu i pretvara je u stvarnost – kazao je Proročić.
Romani „Putevi Prevalisa”, „Otvaranje Agruvijuma” i „Teuta” djela su koja, kako je objasnio, nose u sebi jaku komponentu Mediterana, izdignutu iz ruševina drevnih gradova imaginacijom i tajnama kojom Martinović vlada, i čitaoca vodi u mistični svijet drevnih Prometeja, Teute i Agruvijuma.
Književik Miraš Martinović poručuje da je u literaturi sve moguće, da sve prošlo živi u nama, da treba umjeti pročitati znakove i tragove koji su ostavljeni, i „ukrstiti ih s našim tragovima“.
Na prostoru Crne Gore su se smjenjivali mnogi narodi, starosjedioci Iliri, čiji su korijeni duboko u njoj. Meni je bilo bitno da se kroz moje djelo produže oni koji su nekada živjeli na prostoru Duklje i Prevalitane, ove zemlje. Sve što je živjelo u našim prethodnicima, živi i u nama. Ono što oni nijesu dosanjali, mi sanjamo. Samo treba da im se istinski posvetimo. Oni su tu, nijemi, treba im omogućiti da progovore – kazao je Martinović.
Knjiga poezije „Mit o Trešnji” je autoru, kako je kazao, otvorila mnoge puteve, posao novinara u dnevnom listu „Jedinstvo”, zatim posao u Herceg Novom početkom osamdesetih prošlog vijeka, pa je rekao da ga mnogi po toj knjizi i danas pamte.
Profesor književnosti, Veljko Đukanović ukazuje da je književnost Martinovića nastajala poslije brižljivog arhivskog i arheološkog istraživanja i ispitivanja, pa se, kazao je, slobodno može reći da su Martinovićeve knjige u isto vrijeme i studije i umjetnička djela.
Iako po profesiji nije ni arheolog, ni istoričar, njegovo znanje iz ovih oblasti je ogromno jer se više od trideset godina druži i s jednima i drugima. Istorijske ličnosti i događaje o kojima piše, Martinović koristi kao okosnicu ili kostur, a priča je ono vezivno tkivo koje taj kostur drži ujedno, i služi da se određena ličnost ili događaj sagleda s više strana i da dobije na živosti. Izvanredni dar erudite i pripovijedača omogućava mu da, snagom svoje mašte, čitaocima otkriva davno izumrle ličnosti, oburdane i porušene gradove dok su bili u svoj svojoj veličini.
Martinović nam poručuje da su prolazni i moć i slava i ljepota onih što im se činilo da nikad neće proći. Sigurno je samo jedno, kako kaže Miraš: „Svi putevi vode u smrt, // pa i carski” … Ali zato „Samo zapisano traje i čuva sjećanje” – zaključio je Đukanović.
Miraš Martinović je jedan je od najznačajnih crnogorskih pisaca čija su djela prevođena na mnoge strane jezike. Objavio je više zbirki poezije, kratkih priča i romana među kojima su: Jeretik, Vavilonski mudraci, Poslednji Eshilov dan, Harfistkinja iz Ura, Teuta kraljica Ilira, Dioklitijsko zavještanje, Teuta, Govor kraljeva, Govor zemlje, Sašpatavanje s memorijom, Glasovi iz kamena.
Crnogorske pomorske vlasti imaju u najmanju ruku, ambivalentan odnos prema kompaniji Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog koja sa svojih šest trajekata, obnavlja brodski prevoz putnika i vozila na jedinoj trajektnoj liniji u državi, na relaciji Lepetane-Kamenari u Boki Kotorskoj.
Pokazuju to podaci iz odgovora koje su „Vijesti“ dobile iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) u vezi postupanja institucija iz nadležnosti tog ministartva (Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore – UPSUL i Inspekcije siugurnosti plovidbe) prema Pomorskom saobraćaju.
Naime, iz odgovora se vidi da kompanija iz Herceg Novog ne ispunjava neke od obaveza predviđenih međunarodnim konvencvijama kakva je SOLAS (Konvecija o sigurnosti života na moru) Međunarodne pomorske organizacije IMO, ali ni crnogorskog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe. Sve to međutim, za sada, nije rezultiralo adekvatnom reakcijom nadleženih organa pod ingerencijom MKI.
Iz UPSUL su, odgovarajuči na pitanje, koji su od trajekata kompanije Pomorski saobraćaj prije par mjeseci plovili u zalivu Trašte, izvodeći hidrograđavinske radove u akvatorijumu turističkog rizorta Luštica Bay, kazali da oni to ne mogu pouzdano utvrditi.
„Ni jedan od trajekta u vlasništvu kompanije Pomorski saobraćaj iz Kamenara nema instaliran uređaj za automatsku detekciju brodova (AIS), te shodno tome sistem za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja VTMIS sa senzorske lokacije Obosnik ih ne može detektovati kao prepoznate plovne objekte, već samo kao radarske mete, bez informacije o kom se tačno plovnom objektu radi“- kazali su iz UPSUL-a.
Instalacija i upotreba AIS-a (Automatic Identification System) po međunarodnoj SOLAS konvenciji, već 20 godina je obavezna za sve brodove veličine preko 300 bruto-tona u međunarodnoj plovidbi, a obaveza instaliranja AIS-a se u međuvremenu proširila i na niz manjih plovila. Ovaj sistem pored ostaloga, služi kao dopunsko sredstvo u vođenju sigurne navigacije preko ECDIS karata i sistema, pomorskim vlastima služi za praćenje brodova i pomorskog prometa, a podaci sa AIS-a značajni su i za operacije traganja i spašavanja na moru, odnosno za analizu eventualnih pomorskih nesreća i sudara brodova. Po SOLAS koncvenciji ali i internom zakonodavstvu svih država koje su članice Međunarodne pomorske organizacije IMO, AIS transponderi na brodovima moraju biti stalno uključeni i emitovati podatke bez obzira da li je brod u plovidbi, na sidrištu ili je vezan u luci. Član 48 crnoggorskog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe pored ostaloga, propisuje da „plovni objekti registrovani za privrednu djelatnost – prevoz putnika koji plove u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore moraju da budu opremljeni AIS sistemom.” Trajekti Pomorskog saobraćaja jesu tzv. Ro-Ro putnički brodovi, što znači da oni, po našem zakonu i međunarodnm standardima, moraju imati instaliran AIS, ali to nije slučaj ni sa jednim od šest brodova te kompanije.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, u kvatorijumu zaliva Trašte je u novembru i decembru prošle godine na izvođenju hidrograđevinskih radova (za koje kompanija Pomorski saobracaj inače, nije registrovana) bio je angažovan trajekt “Igalo” i jedan od tri manja trajekta ove kompanije. Pomorski saobračaj je ovdje bio podizvođač prilikom izvođenja završnih radova na marini u naselju Lušttica bay koje je inače, obavljala kompanija Hidromont, a njegovi trajekti korišteni su za prevoz kamiona natovarenih kamenjem koji su ukrcavani sa pristaništa u reonu rta Tri Krsta i prevoženi do lukobrana marine gdje je taj materijal onda direktno iz kamiona, sa palube brioda istovaran u more. Za te potrebe je sa trajekta bila čak i privremeno demontirana pramčana ukrcajna rampa za vozila, a koja je naknadmo vraćena na brod kada se trajekt vratio u redovnu upotrebu na liniji Kamenari-Lepetane. Tehnički zahvati ovakvog tipa (skidanje i ponovna ugradnja hidraulične rampe za ukrcaj vozila) po zakonu, podliježu obaveznom vanrednom tehničkom pregled i odobravanju od strane registra čiju klasu brod ima, ali su “Vijestima iz UPSUL-a rekli da njihovom Tehničkom inspektoratu u Tivtu „nije podnošen zahtjev za ovu vrstu tehničkog pregleda.“
Iz Inspekcije siugurnosti plovidbe nisu odgovorili da li je taj organ kontrolisao trajekte Pomorskog saobraćaja tokom, ili nakon njihovog angažmana na izvođenju hidrograđevinskih radova u zalivu Trašte, niti su direktno odgovorili na pitanje da li ta plovila koja su regitrovama kao Ro-Ro putnički brodovi za plovidbu unutrašnjim morskim vodama Crne Gore, mogu uopšte biti korišteni za hidrograđevinske radove.
Trajekt – Foto Pomorski saobraćaj
„Brodovi u vlasništvu „Pomorskog saobraćaja“ registrovani su kao Ro-Ro putnički brodovi s obzirom da prevoze više od 12 putnika i opremljeni su za ukrcavanje, iskrcavanje i smještaj drumskih vozila sa i na brod.“- poručili su iz Inspekcije sigurnosti plovidbe.
Iz ove Inspekcije, odnodsno MKI, „Vijestima“ nije odgovoreno ni na pitanje koje je sve kontrole i na kojim brodovima kompanije Pomorski saobraćaj u periodu od 1. januara 2021. godine do 28. februara 2022. godine izvršila Inspekcija sigurnosti plovidbe, konkretno kada i na kojim brodovima su kontrole rađene, koji su konkretni nalazi inspekcijskog nadzora i koje mjere ili sankcije je inspekcija izrekla operateru i vlasniku ovih brodova za evidentirane nepravilnosti.
„U posmatranom periodu izvršeno je više inspekcijskih pregleda o čemu su sačinjene službene zabilješke.“- saoptili su iz MKI navodeći samo da su inspkcijski nadzor u tom periodu nad ovim brodovima obavljali inspektor sigurnosti ploviodbe Grujica Dudić i Željko Lompar „PSC inspektor po ovlašćenju ministra da može vršiti poslove inspektora sigurnosti plovidbe shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru.“ Po saznajjima „Vijesti“ Dudić je mnogo oštriji i savjesniji u kontrolama Pomorskog saobraćaja nego što je to Lompar koji je na toj dužnosti već godinama, ikada bio.
MKI je izbjeglo da precizno odgovori i zašto su brodovi Pomorskog saobraćaja izuzeti od poštovanja SOLAS konvencije kada je u pitanju obaveza redovnog održavanja protivpožarnih i vježbi napuštanja broda na tim plovilima. Po SOLAS-u (Poglavlje III) svaki član posade broda dužan je da najmanje jednom mjesečno učestvuje u protivpožarnoj, odnosno vježbi napuštanja broda. Ukoliko se mijenja više od četvrtine posede broda, ove vježbe se moraju održati najkasnije u roku od 24 sata nakon što brod isplovi iz luke u kojoj je mijenjao posadu. SOLAS dozvoljava pomorkim administracijama država-članica IMO-a da svojim zakonodavstvom za tiipove brodova gdje je ovakva direktna primjena ove obeveze nepraktična, odrede drugačije obaveze ali „koje moraju biti u najmanju ruku ekvivalentne propisanom“. U crnogorskom Zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe nema ni jedne riječi o važenju nekih drugačijih standarda za bilo koje druge brodove pod crnogorskom zastavom, tako da bi, da se propisi adekvtano primjenjuju, na svakom od šest trajekata Pomorskog saobračaja najmanje jednom mjesečno morala biti održana proivpožarna i vježba napuštanja broda.
Na pitanje kada su prema podacima sa kojima oni raspolažu, izvedene posljednjje protuvpožarne i vježbe napuštanja broda pojedinačno za svaki od šest trajekata Pomorskog saobraćaja, iz MKI su odgovorili da je „na osnovu službene zabilješke koju je sačinila Inspekcija sigurnosti plovidbe, vježba realizovana na na trajektu ,,Teodo,, 11. marta 2021. godine uz prisustvo Inspekcije sigurnosti plovidbe.“
Inače, Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe u članu 189.pored ostaloga, propisuje da inspektor sigurnosti plovidbe provjereva i „uvježbanost posade u rukovanju čamcima i ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara”, što znači da bi ta Inspekcija, mogla da u bilo kojem trenutku zatraži od posada trajekata koji saobraćaju preko tjesanca Verige, da izvrši ove vježbe. Zašto inspektori to i ne rade, nije poznato, iako po Zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe, nedovoljna obučenost posade za gašenje požara ili napuštanje bnroda, mođe biti jedna u nizu razloga zbog koih Inspkecija sigurnosti plovidbe može da zaustavi taj brod i isklkjučli ga iz obnavljanja komercijanih operacija, privremeno mu oduzimajućiv ispravu o sposobnosti za plovidbu (Certificate of Seaworhiness).
Inače, za sve gorenavedene prekršaje, po zakonu bi se pravnom licu kojem brodovi pripadaju (Pomorskom saobračaju) morala izreći novačana kazna u iznosu od 1.500. do 20.000 eura za svaki brod koji je u prekršeju, kao i kazna za odgovorno lice u pravnom licu, odnosno samog zapovjednika broda koja se kreće od 200 do 2.000 eura.
Bura foto Boka News
NEĆE DA KAŽU ZAŠTO NE ZAUSTAVLJAJU TRAJEKTE, ZA ISTI PREKRŠAJ ZA KOJE ODUZIMAJU ČAMCE
Iz MKI i Inspokecije sigurnosti plovidbe nisu konktretno odgovorili ni na pitanje kada su kontrolisali dokumentaciju posade ukrcane na trajektima kompanije Pomorski saobraćaj u smislu da je ta dokumentacija (posebno matrikule članova posade) prisutna na brodu u momentu kontrole.
„Ako posada trajekata prilikom kontrola kod sebe nije imala odgovarajuću dokumentaciju, zašto brodovi odmah nisu zaustavljeni kada je takva praksa Inspekcije sigurnosti plovidbe sa malim plovilima za sport i rekreaciju, kada se kod osoba koje sa njima upravljaju, prilikom kontrole na moru ne nađe validni sertifikat za voditelja čamca ?“- jedno je od pitanja na koja nismo dobili konkretan odgovor.
Matriklule članova posade trajekata Pomorskog saobraćaja prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“ ne nalaze se na brodovima na kojima su ti ljudi ukrcani, već u sjedištu kompanije u upravnoj zgradi u Kamenarima, iako zakon propisuje da se te isprave moraju uvijek nalaziti na brodu.
„Inspekcija sigurnosti plovidbe u okviru svojih nadležnosti vršila je pregled plovnog objekta i u skladu sa tim sačinila službenu zabilješku. Podsjećamo da su Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe jasno propisane odredbe koje se tiču sposobnosti broda za plovidbu, te u tom smislu glavna aktivnost Ministarstva kapitalnih investicija je otklanjanje svih eventualnih nepravilnosti u cilju postizanja većeg nivoa sigurnosti i bezbjednosti plovidbe, zaštite mora od zagađenja, kao i zaštite ljudskih života. Vjerujemo da su svi učesnici u pomorskom saobraćaju usmjereni u pravcu poštovanja postavljenih ciljeva i zakonskih odredbi.“- poručili su iz MKI.
Pomorsku liniju Bar–Bari i ove sezone će povezivati putnički brod Dubrovnik, hrvatske kompanije Jadrolinija.
– Početak plovidbe feribota Dubrovnik na liniji Bar-Bari načelno je dogovoren za 7. jun – potvrđeno je Primorskom portalu iz kompanije Barska plovidba.
Menadžment Barske plovidbe je u preliminarnim dogovorima sa Jadrolinijom iz Rijeke, čiji putnički brod će šestu godinu povezivati crnogorsku i italijansku obalu.
Liniju Bar–Bari će održavati Jadrolinijin feribot Dubrovnik koji, zahvaljujući svom kapacitetu i sadržajima kabinskog smještaja i restorana, putnicima nudi ugodno spajanje obala Jadrana.
Brod Dubrovnik kreće se brzinom 20 čvorova, a maksimalan kapacitet mu je 1,3 hiljade putnika. Kapacitet vozila iznosi 300 automobila. Brod ima 148 kabina sa ukupno 457 kreveta.
Putnički brod Dubrovnik će tokom maja biti na remontu, a prošle godine je prvo putovanje imao 1. juna.
Feribot Sveti Stefan 2 se u decembru 2016. godine vratio sa posljednjeg putovanja na liniji Bar –Bari-Bar, gdje je na gatu pet bio usidren šest mjeseci.
U maju 2017. godine “bijeli Svetac” je isplovio u tursko rezilište. Prodat je po cijeni od 265 USD po toni.
Brodska linija sa Italijom uspostavljena je 1965. godine, otkada je Crna Gora redovnom pomorskom linijom svih 12 mjeseci bila povezana sa Evropom.
Nakon 52 godine linije Bar–Bari-Bar, Crna Gora, primorska i pomorska država, je ostala bez bijele flote.
Zelenski u Bundestagu – Foto: Michael Kappeler/dpa
Berlin (dpa) – Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski se u četvrtak obratio Bundestagu Nemačku zamolio za snažniju podršku odbrani njegove zemlje od napada Rusije. Molbu je spakovao u analogiju sa pozivom Američkog predsednika Ronalda Regana (Reagan) sovjetskom lideru Mihailu Gorbačovu pred berlinskim zidom pre 35 godina.
“Opet ste nekako iza zida, ne Berlinskog, nego zida slobode usred Evrope, a taj zid jača padom svake bombe na Ukrajinsko tlo,” rekao je Zelenski obraćajući se sa ekrana. “Dragi kancelaru Šolc (Scholz), srušite zid. Dajte Nemačkoj vodeću ulogu koju Nemačka zaslužuje.”
Govoreći u Berlinu 1987. godine, Regan je put Moskve poručio: “Gospodine Gorbačev, srušite ovaj zid.” Zelenski se sada obratio iz Kijeva pod napadom, a Moskvu je optužio za neselektivno bombardovanje civilnih ciljeva.
“Rusija bombarduje naše gradove i uništava sve u Ukrajini. To su domovi, bolnice, škole, crkve, sve. Raketama, avionskim bombama, artiljerijom. Za tri nedelje poginulo je mnogo Ukrajinaca, na hiljade,” rekao je Zelenski.
“Okupatori su ubili 108 dece, usred Evrope, 2022. godine,” dodao je, upozorivši da “se u Evropi ponovo pokušava uništenje celog naroda.”
Nemački poslanici su ga pre govora pozdravili stojećim aplauzom.
Obraćanje Zelenskog je kasnilo zbog napada na Kijev u neposrednoj blizini ukrajinskog predsednika, rekla je potpredsednica Bundestaga Katrin Gering-Ekart (Göring-Eckardt).
Prethodnog dana, šefica nemačke diplomatije Analena Berbok (Annalena Baerbock) je adresirala kritike zbog odluke vlade da ne otvori raspravu o Ukrajini posle obraćanja Zelenskog.
“U ovakvom trenutku istinska snaga je u slušanju”, rekla je Berbokova u Bundestagu tokom rasprave o ratu. “Saslušati i ostaviti reči da odstoje. Ostaviti optužbe koje ćemo možda čuti.”
Berbokova je time aludirala na moguću novu kritiku Zelenskog na račun Nemačke i njene uzdržane podrške Ukrajini. Vlada Olafa Šolca je tek posle ruskog napada 24. februara promenila stav i pristala počne sa slanjem naoružanja Kijevu.
Konzervativni poslanik Johan Vadeful (Johann Wadephul) je prethodno oštro napao odluku kancelara Olafa Šolca da ne najavi ni saopštenje, ni raspravu o Ukrajini.
Umesto toga, Budenstag je otvorio debatu o predlogu zakona o opštoj obavezi vakcinacije.
Crna Gora postaje međunarodno prepoznata destinacija za zimski turizam. Više od 80% zemlje je prekriveno planinama i pravi način da doživite Crnu Goru je da prvo upoznate njene planine. Od ove godine najveći ski centar biće u Kolašinu, nakon spajanja ski centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450, kada će objedinjeni raspolagati sa 45 kilometara skijaških staza.
Donosimo predivne snimke Kolašina 1600 koje je napravila ovih dana ekipa Beautiful Montenegro.
Podsjetimo, posjetiocima su na raspolaganju staze svih kategorizacija a do vrha ih vode najmodernije šestosjedne žičare otvorenog tipa, proizvođača Doppelmayr sa ugrađenim grijačima sjedišta, wi fi signalom i ozvučenjem. Takođe, od ove godine je za sve početnike i najmlađe posjetioce na raspolaganju traka za početnike koja će biti postavljena u blizini bazne stanice ski centra Kolašin 1600.
Ski rental, koji je od ove sezone obogaćen novom i najkvalitetnijom opremom, usluge škole skijanja, kao i brojne outdoor aktivnosti upotpunjuju ponudu Skijališta Crne Gore.
Luxair, nacionalna aviokopmpanija Velikog Vojvodstva Luksemburga, pored sezonske linije za Tivat, ovog će ljeta saobraćati i na liniji Luksemburg- Podgorica.
Potvrđeno je to danas iz Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu. Avioni Luxair na liniji za Podgoricu letjeće dva puta nedjeljno i to srijedom i subotom, počev od 2.jula sve do 24.septembra. Pored toga, prema ranijim najavama, Luxair će dva puta sedmično u periodu od 7.maja do 1.oktobra letjeti i za Tivat i to utorkom i subotom.
“Ukrajinski turisti su ovih godina činili 20 odsto ukupnog broja turista u Crnoj Gori, međutim zbog ratnih dešavanja u toj državi, smatramo da se Crna Gora mora okrenuti drugim tržištima. Stoga letove luksemburške kompanije prema Crnoj Gori smatramo veoma korisnim kako bi turisti iz Zapadne Evrope mogli da ljetuju u našoj zemlji.”- poručila je Fetija Kalač, predsjednica Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu.
Prva sjednica Odbora povjerenika Opštine Tivat koji treba da da vrši funkciju Skupštine Optine Tivat što ju je Vlada Crne Gore prošle nedjelje zvanično raspustila, održaće se danas u Podgorici u prostorijama Ministartva javne uprave, digitalnog društva i medija (MJUDDM).
Sjednicu je zakazala ministarka Tamara Srzentić, a osim pettoro članova Odbora povjereika, kako saznajemo, prisustvovaće joj i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NP) i sekretarka Skupštine Opštine Ivana Aranđus (BF).
Vlada Crne Gore je 10.marta donijela odluku o raspuštanu aktuelnog saziva Skupštine Opštine Tivat i imenovanju Odbora povjerenika koji će do održavanja vanrednih izbora i konstituisanja novog saziva lokalnog parlamneta, preuzeti funciju Skupštine Opštine. U Odbor povjerenika imenovani su advokat Spasoje Ljesar, inženjer pomorstva Goran Sindik i službenica lokalne uprave Milena Kovačević iz Tivta, kao i Marko Vukašinović i Novica Vuković iz Podgorice koji su predstavnici Vlade. Predsjndik deržave Milo Đukanovič je u međuvremenu raspisao nove lokalne izvore u Tivtu i zakazao ih za 5.jun.
Vlada je SO Tivat raspustila jer lokalni parlamnet više od pola godine, nije obavljao svoju funkciju zato što su ga, nedolaskom na sjednice i nedavanjem kvoruma za rad, blokirali odbornici opozicionih partija DPS, SDP, SD i HGI. U Tivtu od lokalnih izbora 30.avgusta 2020. manjinsku vlast vrši koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje. Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat.“ Njima je podršku u parlamentu do septembra prošle godine, davao jedini odbornik SDP, ali je ta partija tada bez jasnijeg obrazloženja, iznenada odlučila da uskrati svoju podšku koaliciji građanskih listi.
Iako je prinudna uprava već uvedena Tivtu, a imenovanje Odbora povjerenika prijeti i Budvi, odnosno Kotoru, način na koji treba da funkcionišu Odbori pohjereneika koje imenuje Vlada, potpuno je nedefinisan. Naime, nijednim trenutno važećim pravnim aktiom, nije propisano ko saziva sjednice Odbora povjerenika, po kojem Poslovniku taj organ funkcioniše, kako se bira njegov predsjednik, ko predlaže dnevni red, da li su sjednice Odbora koji vrši funkcije SO otvorene za medije jer je to inače, slučaj sa sjednicama lokalnog parlemeta, ko plaća članove Odbora povjerenika za njihov rad…
„Zakon o lokalnoj samoupravi pitanje Odbora povjerenika tretira jedino članom 185 stav 3, u kojem se kaze da Odbor povjerenika obavlja funkciju Skupštine sve do konstituisanja nove. Nadležnosti Skupštine propisane su članom 38 Zakona o lokalnoj samoupravi. Budući da Zakonom o lokalnoj samoupravi, kao ni drugim podzakonskim aktima, nije uređen način rada Odbora povjerenika, što je u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija prepoznato kao nedorečenost zakona, zbog čega je u postupku izrada nacrta novog predloga Zakona o lokalnoj samoupravi, koja će se uskoro naći kao predlog na Vladi.“- kazala je „Vijestima“ Milijana Vukotić-Jelušić. v.d. generalne direktorice Direktorata za efikasnu impmenetaciju dobre javne uprave u Mionisgtarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija.
Ona nije mogla konkretno odgovoriti ni na jedno od gore postavljenih pitanja vezano za rad i odlučivanje Odbora povjerenika, ali je kazala da je „u međuvremenu, MJUDDM uputilo Ministartsvu finansija i socijalnog staranja predlog za rješavanje pitanja finansiranja rada Odbora povjerenika.“
Ova situacija zorno pokazuje koliko u Crnoj Gori niti predlagači zakona, niti poslanici u džavnom parlamentu ne vode računa o tome što pišu ni što usvajaju kao konačni pravni aktu koji treba da reguliše neku oblast. Aktuelni Zakon o lookalnoj samoupravi donešen je 2018, a pretrpio je izmjene i džopune 2019. i početkom 2020.godine. Niko od poslanika tog saziva Skupštine C rne Gore (2016-2020.)a od kojih se neki poput npr. poslanice DPS iz Tivta Jovanke Laličić predstavljaju ekspertima za pitanja lokalne samouprave, nije se sjetio ni razmišljao da tim propisom treba da uredi i način na koji treba da funkcionišu Odbori povjerenika koji preuzimaju ulogu lokalne zakonodavne vlasti u slučajevima koje si zakonopisnici predvidjeli, kada Vlada raspusti lokalni prlement u nekom gradu prije isteka njegovog mandata.
