Tokom cijelog dana na promenadi zabava za cijelu porodicu i sajam domaćih organskih proizvoda i autentičnih rukotvorina
Nezaboravna zabava za cijelu porodicu obilježiće drugi dan vikenda u Luštici Bay – sve protiče u znaku Halloweena, od rezbarenja bundeve i dekoracije kolačića, Trick or Treat lova, sve do sajma domaćih organskih proizvoda i autentičnih rukotvorina.
Na autentičnoj pijaci domaćih proizvoda dominiraće maslinovo ulje i proizvodi od ovog ulja koje će ponuditi Barsko zlato i Rajka Vojinović. Prirodni sokovi i vino naći će se na štandu Jelene Pejanović, dok će pletene lutke ponuditi Vesna Janović. Ručno rađeni nakit izložiće Sanja Star Design a Nadja’s Petit Art personalizovande kanvase.
Program će početi aktivnostima za najmlađe, već od 11 sati u Amfiteatru radionicom Arts and Crafts koja je otvorena za sve mališane naklonjene umjetnosti, koji žele da usavrše ili otkriju svoje likovne talente.
Dekoracija kolačića ispred Luštica Bay Kids Kluba od 11 sati obećava dobru zabavu za najmlađe stanovnike, goste hotela The Chedi i rental rezidencija. Za spoljne goste kotizacija je deset eura.
Rezbarenje bundeve Halloween – Luštica Bay
Atmosfera se zagrijava u 13 sati kada će se najmlađi gosti i posjetioci iz Amfiteatra uputiti u urnebesni Halloween lov na slatkiše – Trick or Treat Hunt oko Marina naselja. Čim se završi potraga za slatkišima uslijediće revija Halloween kostima u 14 sati u Amfiteatru otvorena za sve posjetioce a već u 17 sati dječiji ples za Noć vještica.
Porodično rezbarenje bundeva u Amfiteatru za sve posjetioce u 15.30 sati obilježiće cjelodnevni Halloween program i posljednji sajam domaćih proizvoda na autentičnoj pijaci u Luštici Bay.
Festivali domaćih proizvođača u Luštici Bay i pažljivo osmišljena porodična okupljanja postaju omiljeno stjecište svih generacija, uz vrhunski gastronomski ugođaj u svim restoranima, barovima, kafeterijama i pekaricama u naselju i upoznavanje sa lokalnom tradicijom, ponudom jedinstvenih proizvoda vještih preduzetnika.
Preduzeće Autobuska stanica u Tivtu poslovalo pozitivno, ali uz ponovljenu finansijsku pomoć osnivača
Preduzeće Austobuska stanica Tivat (AST) čiji je osnivač i jedini vlasnik Optina Tivat, poslovnu 2021. godinu završilo je sa neto dobiti u iznosu od 13.706 eura. To je drastično bolji poslovni rezulat nego prethodne, koronakrizne 2020. godine koju je AST okončao sa gubitkom od čak 29.950 eura.
Međutim, da u prvoj polovini prošle godine nije bilo nastavka direktne finansijske podrške osnivača – Opštine Tivat toj firmi koja je započela tokom koronakrizne 2020.godine kada je drumski soabraćaj u Crnoj Gori doživio pravu katastrofu zbog brojnih restriktivnihj mjera, AST bi i prošlu poslovnu godinu završila sa značajnim gubitkom.
Naime, od ukupnih prihoda AST koji su u 2021. iznosili 254.160 eura, skoro petina se odnosi na prihode od dotacija koje je ta firma dobila iz gradskog budžeta. Opština je AST-u lani uplatila ukupno 49.580 eura, pomažući toj firmi da održi elementranu likvidnost i redovno izmiruje obaveze prema svojih ukupno 16 zaposlenih. Subvencije iz gradske kase AST je lani dobijala u peridu od januara do juna, u proječlnim mjesečnim iznosima od po 8.263 eura.
Što se tiče prihoda iz redovne djelatnosti – peromizacije za autoprevoznike koji koriste tivatsku autobnusku stanicu, prodaje i rezervacija karata, naplate staničnih usluga i peronskih karata, te naplate usluga garderobe, AST je lani prihodovala ukupno 162.882 eura. To je skoro duplo više nego u koronakriznoj 2020. godini, ali je još uvijek čak 38,7% manje nego u turistički do sada rekordnoj 2019.godni, a što potvrđuje da se drumski prevoz putnika u Crnoj Gori lani još nije bio oporavio od razornih posljedica korone i restriktivnih mjera koje su preduzimane za spriječavnje širenja virusa. AST je lani ostvarila i 35.522 eura prihoda od sporednih djelatnosti – prvenstveno od iznajmljivanja poslovnog prostora u objektu autinuske stanice drugim pravnim licima. Zanimljivo je međutim, da AST Tivat, iako autobuske stanice kao vrlo prometna mjesta, u svim drugim gradovima bivaju korišćene i kao prostior za postavljanje reklama, već godinama od reklamiranja u krugu tog objekta, ne zarađuje bukvalno ni centa.
Što se troškova poslovanja tiče, oni su za AST lani iznosili ukupno 239.280 eura, od čega su najviše – 189.956 eura, iznosili troškovi zarada i ostalih ličnih priomanja zaposlenih. Inače, prosječna neto zarada zaposlenih na AST lani je iznosia 561 euro i bila je za oko 10 odsto veća od državnog prosjeka u sektoru drumskog saobraja. Zbog ukupne izazovne poslovne situacije i velikih gubitaka iz 2020. kao i namjere Opštine Tivat da to preduzeće uskoro bude dobrovoljno likvidirano a njegovu djelatnost da preduzme druga opštinaka firma – Parkjingt servis, to je AST lani ulaganja u održavanje objekta i unapređenje svojih sadržaja, svela na minimun i nije realizovala ništa od rabije planiranih značajnijih investicija.
Inače, tokom 2021. je na AST Tivat prodato ukupno 34.299 putničkih karata što je čak 93 odsto više nego koronakroznoj 2020., ali je to i dalje 485% slabiji rezultat od onoga koji je ostvaren u rekordnoj 2019.godini. Lani je usluge AST u međugradskom prevozu na linijama unutar Crne Gore, te i međunarodnom prevozu na linijama za Srbiju, BiH, Hrvatsku i Sjevernu Makedoniju, koristilo ukupno 55 prevoznika koji su prosječno saobraćali na 28 linija tokom glavne ljetnjesezone u peridu maj-oktrobar, odnosno na 16 linija u vansezoni. Prosječan broj dnevnih polazaka autobusa sa tivatske autobuske stanice bio je 86 u sezoni, odnosno 45 dnevno u periodu vansezone.
Inicijalni odbor GP URA u Tivtu se zahvalio građanima koji su svojim glasom podržali listu “Temelj za bolji Tivat”. Isto tako se zahvaljuju svim građanima Tivta koji su učestvovali u izbornom procesu u Tivtu i koji su svojim glasom podržali razvoj našeg grada, bez obzira kojoj listi su dali glas.
“Prvi nastup naše partije u Tivtu, iako nije ispunio naša očekivanja, učvrstio je naše uvjerenje da još jače nastavimo borbu za građanski, evropski i ekološki Tivat”.
“Nadamo se da će Opština Tivat dobiti rukovodstvo koja će znati da Tivtom upravlja kako treba i kako građani očekuju”.
Snažan skok cijena nekretnina nije prisutan samo na zagrebačkom već i na tržištima većih gradova u susjednim državama: Beogradu, Sarajevu, Banjoj Luci, Podgorici, piše Jutarnji list.
U godinu dana cijene stanova skočile su i više od 30 posto, a nakon početka rata u Ukrajini i dolaska velikog broja Rusa i Ukrajinaca cijene najma su se udvostručile! Slično kao i u Zagrebu, gdje su cijene novih stambenih kvadrata u godinu dana porasle 30 posto, na oko 2500 eura, prosječna cijena četvornog metra stana u Beogradu u prvom dijelu ove godine bila je 2565 eura. To je 35 posto više nego prije godinu dana.
Beograđani su najviše novca davali za kvadrate na Savskom vencu, gdje je prosjek povukao novi kontingent iz kompleksa “Beograd na vodi”, u kojem se prosječna cijena kreće preko 4000 eura, a penje se i na više od 6000, dok je najjeftinija bila Grocka s prosjekom od 1092 eura za kvadrat.
U Zagrebu su se stanovi na nekim novim lokacijama u centru grada na aukcijama prodavali i po 8000 eura za kvadrat, dok je u jednom od novijih zagrebačkih naselja, Vrbani 3, na aukciji planula zgrada po 5000 eura po kvadratu.
Gotovo svugdje potražnja za novim stanovima veća je od ponude. U Zagrebu se, primjerice, godišnje proda oko 10 tisuća stanova, od čega je oko 2500 novih. Boro Vujović iz agencije Opereta ističe da su cijene ove godine završenih i isporučenih novih stanova uglavnom ugovorene u vrijeme dok su građevinari zakapali prvu lopatu, dakle prije godinu ili dvije. Kupci su ih tada većinom i platili jer se novi stanovi uglavnom kupuju gotovinom. Cijenu po kojoj se danas prodaju novi stanovi u Zagrebu statistički će ured izbaciti tek za godinu ili dvije kada zgrade budu završene.
Stanovi se zacijelo kupuju i za najam jer su cijene podstanarstva odletjele u nebo nakon dolaska velikog broja Rusa i Ukrajinaca. Prema podacima crnogorskog MUP-a, u toj zemlji privremeni ili trajni boravak ima oko 13.500 ruskih državljana te oko 11.100 Ukrajinaca. Državljani Crne Gore jedva mogu plaćati povećanu stanarinu jer su zakupi postali previsoki u odnosu na tamošnje plaće, donosi Večernji list.
Svečanost isporuke najnovije perjanice flote MSC Cruisesa održala se jučer u brodogradilištu Chantiers de l’Atlantique u Saint-Nazaireu, saopštili su MSC Cruises i francusko brodogradilište Chantiers de l’Atlantique.
Odjel za krstarenja MSC Grupe i Chantiers de l’Atlantique 24. oktobra proslavili su isporuku broda MSC World Europa, najvećeg broda za kružna putovanja s pogonom na LNG i jednog od prvih s tehnologijom gorivih ćelija.
MSC World Europa je ekološki najučinkovitiji brod za kružna putovanja dosad, zahvaljujući nizu tehnologija i rješenja koja smanjuju utjecaj na zrak i morski okoliš. Novi MSC-ov kruzer od 215.863 bruto tona dug je 333 metra, a u 2.626 kabina može primiti 6.762 putnika o kojima brine 2.138 članova posade. MSC World Europa prvi je brod u MSC-ovoj World klasi brodova, najveći u MSC-ovoj floti te jedan od najvećih kruzera na svijetu, nakon klasa Oasis i Icon Royal Caribbean Internationala.
“Ponosni smo što možemo poželjeti dobrodošlicu kruzeru MSC World Europa, 20. članu naše flote i prvom s pogonom na LNG. Ovaj revolucionarni brod predstavlja sljedeću fazu na našem putovanju prema održivim krstarenjima s nultim emisijama”, rekao je Pierfrancesco Vago, izvršni predsjednik Odjela za krstarenja MSC Grupe. “MSC World Europa velik je korak naprijed za naš Odjel krstarenja, čitavu MSC Grupu i industriju s nizom inovacija na području pomorskih i tehnologija zaštite okoliša, dizajna i značajki usmjerenih na goste. Rezultat je četverogodišnje suradnje MSC-a i brodograditelja Chantiers de l’Atlantique te brojnih vodećih pružatelja pomorskih i tehnologija zaštite okoliša, kao i tisuća sati obuke djelatnika na brodu i u lukama.”
Uz dual-fuel motor, MSC World Europa prvi je suvremeni brod za kružna putovanja na svijetu koji je opremljen potpuno novom tehnologijom gorivih ćelija sa čvrstim oksidima (SOFC) pogonjen LNG-om. Brod sadrži SOFC demonstrator od 150 kilovata koji će koristiti LNG za proizvodnju električne energije i topline na učinkovit način putem elektrokemijske reakcije. Kako kažu iz kompanija, kruzer će poslužiti za testiranje tehnologije te time pomoći u njezinu razvoju za suvremene kruzere i omogućiti korištenje hibridnih pogonskih rješenja u budućnosti. U usporedbi sa standardnim brodskim gorivima, LNG gotovo eliminira zagađenja, uključujući sumporne okside i sitne čestice, te smanjenje emisije CO2 do 25%.
MSC World Europa je dizajniran s inovativnim oblikom trupa kako bi se smanjio otpor kroz vodu. Također je opremljen nizom opreme za optimizaciju energije, uključujući “pametnu” ventilaciju i napredne sustave klimatizacije, LED rasvjetu s pametnim sustavom upravljanja, automatskim sustavima prikupljanja podataka za daljinsko praćenje potrošnje energije i naprednu analizu, naprednim sustavom obrade otpadnih voda (AWTS) i gospodarenja otpadom te druge inovativne značajke. Kruzer je opremljen i sustavom selektivne katalitičke redukcije (SCR) koji smanjuje emisiju NOx do 90% kada LNG nije dostupan, a brod mora raditi na konvencionalna goriva.
Putnici će na MSC World Europi imati priliku iskusiti neke nove pogodnosti. Dizajn uključuje krmu u obliku slova Y koja vodi do poluotvorenog šetališta Europa Promenade dugog 104 metra s pogledom na more. Nove kabine s balkonima gledaju na šetnicu na kojoj se nalazi i upečatljivi The Venom Drop @ The Spiral, tobogan visine 11 paluba – najduži tobogan na moru. Kruzer će imati još neke novitete, uključujući mikro-pivovaru, gin bar, bar s prirodnim sokovima, Coffee Emporium i Tea House te 13 različitih restorana.
MSC World Europa bit će svečano imenovan u Dohi 13. novembra, a služit će kao hotel za obožavatelje nogometa za vrijeme Svjetskog prvenstva.
Tijekom svečanosti isporuke MSC World Europe, također je održana svečanost rezanja čelika za drugi brod World klase – MSC World America. Kruzer će se pridružiti floti 2025. godine, a bit će namijenjen američkom tržištu.
Rat u Ukrajini Foto: Alexandros Avramidis/Marko Djurica/Press service of the State Emergency Service of Ukraine/Gleb Garanich / REUTERS
Kod Hersona, koji je pod ruskom okupacijom, u utorak je pod topničkim napadima poginulo više od stotinu čečenskih vojnika, tvrde ukrajinski izvori.
Pod granatiranjem su se našli vojnici koje je poslao čečenski vođa Ramzan Kadirov, iako se informacija nije mogla neovisno provjeriti, navodi Reuters.
Ukrajinski vojni guverner regije Herson izvijestio je o 40 mrtvih i 60 pokopanih tijekom napada.
Čečenska jedinica bila je smještena u školi u selu na drugoj obali rijeke Dnjepar nakon povlačenja iz Hersona te su putem fotografija na društvenim mrežama sami otkrili gdje se nalaze.
Oporbeni čečenski Telegram kanal 1Adat ustvrdio je da su pripadnici kadirovske pukovnije, koji su bili smješteni u školi, granatirani te da ih je oko stotinu poginulo.
Kadirov nije komentirao sami događaj, ali je svoje nezadovoljstvo iznio na društvenim mrežama, nazivajući ruski pristup Ukrajini slabim.
Tradicionalni, deveti po redu, sajam pod nazivom “Najbolje iz Crne Gore” biće održan 4. i 5. novembra, u BIG Fashion shopping mall-u u Podgorici.
Na ovaj način će posjetiocima i javnosti biti predstavljeni lokalni kotorski proizvođači hrane i pića.
Zainteresovani će na štandovima moći da izlože, predstave i prodaju svoje proizvode i omoguće posjetiocima da probaju nešto iz svog proizvodnog asortimana.
Zainteresovani prijave mogu podnijeti do 27. oktobra do 15 sati putem e-mail adrese: privreda@kotor.me ili na Građanskom birou Opštine Kotor, svakog radnog dana od osam do 13 sati.
Obrazac za prijavu može se preuzeti sa sajta Opštine Kotor. Potrebno ga je popuniti i prilikom slanja/predaje nasloviti na: Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj. Nakon pregleda pristiglih prijava, zainteresovani/e će biti kontaktirani.
Učešće na sajmu “Najbolje iz Crne Gore” finansiraće Opština Kotor.
Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona: 032/325-865.
Podgoričkom osnovnom državnom tužilaštvu (ODT), kao i Specijalnom (SDT) i Vrhovnom (VDT), podnijeta je anonimna krivična prijava protiv dva bivša direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Milovana Đuričkovića i Danila Orlandića i aktuelne direktorice Fly Montenegra Ane Marojević, pišu Vijesti.
Višegodišnji poslovni odnosi državnog preduzeća ACG i privatne kompanije Fly Montenegro, kako se navodi u tekstu, došli su pod lupu istražnih organa.
Anonimni podnosilac prijave blizak Aerodromima, njih troje je prijavio za navodnu zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju i nanošenje višemilionske štete ACG-u, jer su omogućili da se u proteklim godinama protivzakonito odlila velika svota novca iz budžeta državne firme u budžet privatne firme Fly Montenegro, čime je toj kompaniji navodno pribavljena nezakonita korist, a na štetu državnog preduzeća.
Fly Montenegro je na crnogorsko tržište dovodio avio-kompanije sa istočno-evropskih tržišta i po tom osnovu je imao ugovorni odnos sa ACG i garantovao za plaćanje.
U prijavi u koju su Vijesti imale uvid, navodi se da Fly Montenegro nastupa kao zvanični predstavnik više ruskih, bjeloruskih i ukrajinskih avio-kompanija, koje su proteklih godina bile klijenti ACG-a, prvenstveno na aerodromu Tivat.
”Fly Montenegro je zastupnik avio-kompanija iz istočne Evrope, uglavnom sa tržišta Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, i kao takav nastupa pred ACG u smislu ostvarivanja podsticaja odnosno popusta za određene naknade, koje su predviđene podsticajnom šemom, a koju nije moguće pronaći na internetu, uz trenutno važeći cjenovnik usluga ACG-a”, piše u prijavi.
Podsticaji se, kako je objašnjeno, ostvaruju na osnovu kriterijuma određenih u podsticajnoj šemi, a prema tački 8.1 Dio I trenutno važećeg cjenovnika, podsticaj ostvaruju prevoznici, a ne predstavnici. Dio prevoznika kojima je predstavnik Fly Montenegro, plaćaju fakturisane usluge direktno ACG, dok drugi to rade preko Fly Montenegra, nakon čega Fly Montenegro uplaćuje iznos Aerodromima, što ostavlja značajan prostor za manipulaciju.
“Postoje indicije da je Fly Montenegro ostvarivao pravo na podsticaje bez osnova kao predstavnik ispred istočnoevropskih prevoznika (sve uz saglasnost i znanje ACG), a da se konačna razlika usluga bez obračunatog podsticaja odnosno popusta i onih sa obračunatim podsticajem slivala na račun ove privatne kompanije”, dodaje se u prijavi.
U prijavi je objašnjeno da se konačna transakcija novca obavljala na kraju obračunske godine kroz knjižna odobrenja.
U prijavi se napominje da se dokazi mogu pronaći u knjigama poslovanja ACG koje imaju veze sa Aerodromom Tivat, jer je preko te vazdušne luke većina ruskih, bjeloruskih i ukrajinskih kompanija ranijih godina i obavljala saobraćaj sa Crnom Gorom.
Anonimni podnosilac je objasnio da zaposleni u komercijali i saobraćajnom centru tivatskog aerodroma znaju detalje o ovom poslu, a pojedini su upoznati sa detaljnim poslovanjem i načinom funkcionisanja ove šeme imajući u vidu da su na nezvaničnom platnom spisku Fly Montenegra, kao i da je zbog ovog posla u periodu od od 2006. do 2020. godine ACG pretrpio višemilionsku štetu.
Aerodrom Tivat – foto S.L.
Izvori Vijesti iz ACG potvrdili su da je u poslovnim odnosima te državne kompanije sa Fly Montenegrom, koji se na aerodromima u Tivtu i Podgorici pojavljuje u višestrukim ulogama kao agent odnosno predstavnik stranih avio-kompanija, operater biznis salona ili pružalac usluga zemaljskog opsluživanja vazduhoplova, godinama bilo čudnih stvari.
”I dan-danas se dešava da mi iz ACG sa našim radnicima i našom opremom pružamo usluge zemaljskog opsluživanja aviona, a da se kao zvanično groung handler pojavljuje Fly Montenegro. Onda ta kompanija naplati tu uslugu avio-prevozniku po značajno većoj cijeni nego što je ona kasnije plati ACG-u kao stvarnom pružaocu usluge”, istakao je izvor Vijesti.
Drugi izvor je naglasio da je neshvatljivo da ACG godinama nisu imali takozvani welcome servis uslugu za VIP klijente iz generalne avijacije na aerodromima u Tivtu i Podgorici, već je i nju pružao Fly Montenegro koji je godinama upravljao i biznis salonima na oba aerodroma.
Bivši izvršni direktor ACG Danilo Orlandić Vijestima je rekao da u poslovnom odnosu ACG sa Fly Montenegro za vrijeme njegovog mandata nije bilo nikakvih nezakonitosti.
”Naprotiv, odmah po preuzimanju funkcije izvršnog direktora, potrudili smo se da se ugovor za upravljanje našim biznis salonima odmah prekine i da se oni vrate ACG-u, dok nijesmo odmah mogli prekinuti ili modifkovati ugovore sa Fly Montenegrom, u kojima je ta firma nastupala kao predstavnik komercijalnih avio-kompanija koje su letjele za Tivat i Podgoricu. To iz razloga što nije bilo drugog načina da, pogotovo sa ruskim avio-prevoznicima, ACG sklope direktne ugovore bez posredovanja Fly Montenegra”, dodao je Orlandić.
Ipak, kako je naveo, izborili su se da se umjesto “na gomilu” po principu “za sve odjednom” kako se to radilo prije njega, Fly Montenegru eventualni popusti za ostvareni obim saobraćaja obračunavaju pojedinačno za svaku od kompanija koje je ta firma zastupala.
Mislim da smo napravili ogroman iskorak koji bi trebao biti dobar temelj za ono što svi želimo, a to je da vratimo Solanu u punom sjaju kako bi proizvodila so i ostala važna ekološka tačka za cijelu Evropu, poručio je predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović na otvaranju VI Međunarodne konferencije za zaštitu Ulcinjske solane.
Abazović je podsjetio da je Savjet za privatizaciju, na čijem se čelu nalazio, donio odluku da 15 miliona kvadrata upiše jedan kroz jedan u vlasništvo države, naglasivši da je to ekvivalent površini opštine Tivat, za koju je naveo da je dugo lebdila u vakuumu i za koju je postojala namjera da se koruptivnin radnjama oduzme od države.
On je naglasio da je imovina vrijedna najmanje 200 mil EUR vraćena državi i da je time ostvaren progres u odnosu na prethodnu konferenciju kada se rješavanje pitanja imovinsko-pravnih odnosa tretiralo kao glavni problem u revitalizaciji ulcinjske Solane.
Solana-Ulcinj
– Rješenje imovinsko-pravnih odnosa znači da država u jednom trenutku može da pregovara sa Opštinom Ulcinj, Nacionalnim parkovima, nekom renomiranom kompanijom u vezi vraćanja života i proizvodnje na Solani. Bez čistih imovinsko-pravnih odnosa niko relevatnan ne želi ući u bilo kakav vid saradnje – naglasio je premijer.
Predsjednik Vlade Abazović se zahvalio svim međunarodnim partnerima koji su bili saradnici svima koji su radili na zaštiti i revitalizaciji Solane i istakao odličnu saradnju sa ambasadom Njemačke, koja je angažovala eksperta za revitalizaciju Solane i cijelog prostora delte Bojane. Uz to, predsjednik Vlade iskoristio je priliku da se zahvali CZIP-u, MSJA i drugim predstavnicima NVO sektora na svim aktivnostima na zašititi ulcinjske Solane u prethodnom periodu.
– Riješili smo najsloženije pitanje ali pred nama su brojni izazovi i rješavanje akutnih problema, poput statusa radnika. Mislim da jako brzo možemo da koračamo ka progresu kada je u pitanju Solana. Siguran sam da smo svi zajedno na zadatku da vratimo život Solani. Naša vizija je da ona postane regionalni turistički brend zbog svoje prirode, ptica, flamingosa, ali i da proizvodi izuzetno kvalitetnu morsku so, čime bi joj vratili život. Od toga bi korist imala i Opština Ulcinj, država i građani – zaključio je premijer Abazović.
