Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva kupiće početkom naredne sedmice oko 1,5 odsto akcija manjinskih akcionara u Institutu Igalo, za 58 EUR po dionici, potvrdilo je Danu više izvora bliskih tržištu kapitala.
Taj posao će, kako piše list, najvjerovatnije biti sklopljen u ponedjeljak, dan prije zakazane Skupštine akcionara na kojoj treba da se glasa o planu restrukturiranja i dokapitalizaciji državnog preduzeća.
U pitanju su, kako je Danu potvrđeno iz više izvora, akcionari koji su dali vlasniku HTP Vile Oliva, Žarku Rakčeviću, saglasnost i punomoćje još prije šest godina, da imaju još jednog člana Odbora dirketora u državnom preduzeću.
Akcija Instituta je u utorak vrijedila 42,88 EUR. Danima unazad se pomalo trguje akcijama Instituta, dok na dnevnom nivou akcije rastu skoro deset odsto, što je i maksimalno dozvoljeni rast.
Tom dinamikom očekuje se da do ponedjeljka akcije Instituta dostignu cijenu od 58 EUR po dionici. Tada se očekuje i da Rakčević kupi između pet i šest hiljada akcija manjinskih akcionara. Za akcije će trebati da izdvoji između 300 i 350 hiljada EUR.
Danu je iz Vlade, na čijem je čelu Milojko Spajić, nezvanično potvrđeno da oni za sada neće kupovati akcije Instituta na Montenegroberzi, kao i da će u narednim danima pregovarati sa Rakčevićem oko plana restrukturiranja.
Država ima 56,5 odsto akcija Instituta i treba joj još 10,2 odsto akcija da bi imala dvije trećine vlasništva i da bi mogla da donosi samostalno odluke u vezi sa preduzećem.
Sa druge strane, cilj Rakčevića, koji je 2018. godine za oko tri miliona kupio 27,4 odsto dionica, jeste da dokupi još sedam odsto akcija, kako bi imao više od jedne trećine dionica i kako bi mogao zajedno sa Vladom da donosi odluke u vezi sa Institutom.
Nakon 26. Hercegnovske likovne scene, u gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković“ slijedi Hercegnovski zimski salon, a ništa manje važna biće izložba planirana u ovoj godini, a riječ je o izložbi radova učenika i profesora čuvene hercegnovske Umjetničke škole iz fundusa novske galerije.
Punih 57 godina živi Hercegnovski zimski salon i oboji gradsku kulturnu scenu tokom februara. Kako će osmisliti novo izdanje Salona ovogodišnja selektorka, istoričarka umjetnosti Petrica Duletić, znaćemo uskoro. Direkotrica Galerije i Muzeja Gordana Krunić kaže da su pripreme salona u završnoj fazi.
-Svi umjetnici koji će svoje radove izložiti na zimskom salonu su već predali radove i nalaze se kod selektora. Selektor ovogodišnjeg zimskog salona je Petrica Duletić, istoričar umjetnosti iz Podgorice. U pripremi je katalog koji će tokom januara biti u štampi, rekla je Krunić.
Izložba kojom će se Galerija Josip Bepo Benković u 2025-oj predstaviti hercegnovskoj, a potom i publici u drugim gradovima, već od najave plijeni punu pažnju. Za oktobar uz Dan grada, predviđena je izložba radova učenika i profesora čuvene hercegnovske Umjetničke škole iz fundusa gradske galerije.
-To će biti izložba praćena katalogom i pripremljena da kao takva može da putuje po Crnoj Gori i regionu. Mi već znamo i koliko djela imamo ali želimo da obogatimo izložbu, da pripremimo rol apove i tekstove koji će pratiti izložbu, najavila je Krunić.
Škola likovnih umjetnosti, prva te vrste u Crnoj Gori, u kojoj su obrazovanje stekle generacije likovnih umjetnika osnovana je 1947. godine na Cetinju. Dvije godine kasnije, preseljena je u Herceg Novi, a profesorsku katedru preuzeli su Veliša Leković, Luka Tomanović, Vojo Stanić, Đorđije – Bato Pravilović, Luka Berberović, Boris Verigo, Darko Đurišić… Kasnije ova izuzetna ustanova dobija ime Škola za umjetničke zanate, a u Herceg Novom je radila do 1967.
Talijansko jedrenje potresla je vijest o pogibiji poznatog jedriličara Mattea Auguadra, 48-godišnjaka, kojeg je proteklog vikenda zajedno s još dvojicom turno skijaša, odnijela lavina dok su se penjali istočnim grebenom Punta Valgrande, u Lepontskim Alpama na granica sa Švicarskom, javljaju talijanski mediji.
Kako izvještavaju, tri planinara: Enzo Bonini, Matteo Auguadro i Matteo Lomazzi krenuli su s derezama u Lepontinske Alpe, s planom da se spuste na skijama. No, snježna masa se otrgnula sa staze Punta Val Grande i udarila u skupinu koja je u jednom nizu hodala stazom, Prvu dvojicu u nizu lavina je samo okrznula, a umjesto njih zahvatila je Auguadra, Boninija i Lomazzija, povukavši ih četiristotinjak metara niže.
Nakon nesreće, koja se dogodila oko podneva, na mjesto događaja, stigla su dva helikoptera, onaj Aziende Zero Piemonte koji je poletio iz Borgosesije i onaj Guardia di Finanza, zajedno s tehničarima Alpske i speleološke službe spašavanja i financijerima Sagfa.
Nažalost, ništa se nije moglo učiniti za trojicu planinara koji je vjerojatno stradali kroz traume tijekom pada. Dvojica preživjelih ipak su prevezeni u bolnicu. Nisu zadobili teže ozljede, ali su u šoku.
Matteo Auguadro imao je 48 godina i bio je poznati jedriličar, piše Giornale della vela.
Sudjelovao je 2022. na Maxi Yacht Rolex Cupu, regati održanoj u Porto Cercu zajedno s posadom Vesper, s kojom je osvojio naslov svjetskog prvaka.
Svestrani sportaš, jedrenje mu je bilo posao, a planine i skijanje jedna od najvećih strasti, poput biciklizma i zmajarstva. Kao jedriličar bio je aktivan u jedrenju, od offshore-a do monodizajna, u klasama Club Swan, kupu RC 44 i drugima, a svojedobno je bio i član posade Mascalzone Latino u America‘s Cupu. Kao jedriličar bio je vrstan bowman, zadužen za sve poslove ispred jarbola.
Iza njega ostala je supruga, novinarka koja prati jedrenje, te dvije maloljetne kćerke.
Hrvatske zračne luke u novembru 2024. uslužile su 17,2 posto više putnika nego u istom mjesecu 2023. ili njih 418 tisuća, čime je broj putnika na razini 11 mjeseci porastao na 12,7 miliona ili za 17,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Zagrebačka zračna luka u novembru 2024. imala je najviše putnika, 313 hiljada ili 14,3 posto više nego u novembru 2023., a najviše ih je imala i tijekom 11 mjeseci 2024. ili gotovo četiri miliona (3,97 milijuna), čime je u plusu od 16,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
Druga je zračna luka Dubrovnik koja je s 52 hiljada putnika ostvarila porast na razini novembra od 35,8 posto, dok je u 11 mjeseci 2024. kroz nju prošlo gotovo tri miliona putnika (2,91 milijun) ili 22,3 posto više. Time je ta luka ostvarila najznačajnije poraste prometa među svim zračnim lukama u Hrvatskoj u 2024. godine.
Zračna luka Split je treća u novembru s 48,1 hiljadom putnika ili 22 posto više nego u istom mjesecu u godini prije, a s njih 3,5 milijuna u 11 mjeseci 2024. je na drugom mjestu i u porastu od 3,5 posto u odnosu na 2023.
U novembru 2024. godine najviše međunarodnog prometa putnika hrvatske zračne luke ostvarile su sa zračnim lukama Njemačke, a zatim s onim iz Ujedinjene Kraljevine i Francuske.
Porastao je i broj operacija zrakoplova (slijetanja i polijetanja) u zračnim lukama – na razini studenoga 2024. za 13,4 posto, s gotovo šest tisuća tih operacija, kojih je bilo više i u 11 mjeseci, za 12 posto ili više od 133,2 hiljada operacija.
Teretni promet u zračnim lukama u studenome je porastao 2,5 posto, na 752 tone, dok je u 11 mjeseci sa više od 10,1 hiljada tona ostvaren rast od 21,4 posto.
U najnovijem naučnom radu, pod naslovom Pomorski arhetipi crnogorskih žena: Heroizam i samoća, autorka prof. dr Milena Dževerdanović Pejović, sa Pomorskog fakulteta Kotor, istražuje uloge crnogorskih žena kroz istorijsku, kulturološku i jezičku prizmu. Od supruga pomoraca do žena koje su preuzimale muške uloge u turbulentnim vremenima, uz osvrt na savremene izazove i rodne stereotipe.
Ovom prilikom izdvajamo samo pojedine prevedene djelove naučnog rada objavljenog u međunarodnom časopisu Acta Histriae (SCI, SCIE, SSCI, A&HCI). Ovi segmenti na interesantan način daju arhetipski prikaz žene u Crnoj Gori – spoj herojstva i samoće, duboko ukorijenjen u kulturnom i istorijskom kontekstu regije (Bokokotorski zaliv, crnogorska unutrašnjost u sjeverni djelovi Crne Gore)
Priče o čekanju i samoći
“Narativ o Bokokotorskom zalivu često naglašava teme čekanja i samoće, posebno u vezi sa životom žena na obali.
Nedostatak istorijskih podataka o suprugama crnogorskih pomoraca i njihovim ulogama u društvu doveo je do nedovoljnog uvažavanja njihovih doprinosa, posebno tokom dva svjetska rata. Narativ o suprugama pomoraca u folkloru Bokokotorskog zaliva prenosi dubok osjećaj introspekcije, neizvjesnosti i kontemplacije. Žena bi mogla čekati svog pomorca da se vrati čak i do 15 godina (Šeferović, 2014). Ovaj prototip žena iz Boke, osuđenih na čekanje, zabilježen je u crkvi na jednom od dva ostrva uz obalu malog grada Perasta. Priča o Jacinti Kunić predstavlja jedan od najupečatljivijih slučajeva žena čija je sudbina i počela i završila se čekanjem. „Ali šta je Bokeljka? Žena koja čeka“ (No, što je bokeljska žena? Persona čekalica) (Šeferović, 2014, 80).
Jedna od najpoznatijih legendi koja oslikava samoću i tragičnu sudbinu žena koje čekaju je priča o Tri sestre ili, kako je najčešće poznata u Boki, Tre Sorelle. Ova legenda povezana je s napuštenom vilom u lokalnom naselju Prčanj.
Priče o samoći koje su iskusile žene u Bokokotorskom zalivu zabilježene su u dokumentarnom filmu Živka Nikolića pod naslovom „Žene čekaju“ (1977). Ovaj dokumentarac snimljen je u Bokokotorskom zalivu, među starim kamenim zidovima pomorskih kuća. Kako se udaljeni odjek sirene širio iznad vode, žene su proživljavale dubok osjećaj tišine i samoće, reflektujući njihov način života (Rakonjac, 2021, 436). Neki od intervjua iz dokumentarca sadrže sljedeće izjave:
Vrlo je teško odgajati djecu bez muškaraca, posebno dječake. Morate biti snažni. Ponekad, kada se otac vrati kući, djeca ga ne prepoznaju jer ga se sjećaju samo sa slike. […] Više volim ostati kod kuće nego izlaziti, jer ako izađem sama, neko bi mogao reći: ‘Pogledajte, on se topi, a ona šeta sa prijateljicama.’ Nisam mogla podnijeti te glasine. (Rakonjac, 2021, 436).
Druga supruga pomorca kaže da više voli ostati kod kuće i čekati, jer ako izađe u šetnju posebno nakon 19 sati, to bi se moglo pogrešno protumačiti – „Čujem muziku s balkona obližnjeg hotela.“ Onda vidi druge žene kako šetaju sa svojim muževima i ponekad, kada sama šeta ulicom, osjeća se neprijatno. Pored narativa ispunjenih usamljenošću i melanholijom, lica žena koje čekaju svoje muževe „govore više od riječi; njihova unutrašnja drama oslikana je i na mladalačkim i na naboranim licima“ (Rakonjac, 2021, 436).
U eri globalizacije i aktivnih onlajn zajednica, zajedno s podrškom organizacija koje se zalažu za žene u pomorskom sektoru (Women in Maritime, 2021), žene sada češće dijele svoja iskustva putem blogova ili ličnih priča. Zapaženi veb-sajtovi otkriveni tokom ovog istraživanja posvećeni su podršci suprugama pomoraca u različitim oblastima kao što su zdravlje, društveni život i porodična pitanja. Jedan primjer je članak Savjeti za supruge, partnere i porodice pomoraca (The Mission to Seafarers, 2024). Uspon onlajn prostora za supruge pomoraca omogućio je ženama da dijele svoje brige, posebno u vezi s izazovima života pomoraca. Pisanje o izazovima pomorskog života promovisalo je podijeljene grupne vrijednosti i perspektive, poput prikazivanja pomoraca kao heroja. Kako je zabilježeno, kineska supruga osjetila je olakšanje otkrivši da njen partner ima zajednicu koja podržava njegov život na moru (Tang, 2010).
Nalazi o iskustvima supruga pomoraca u velikoj mjeri su dosljedni, ističući pitanja poput društvene izolacije žena, emocionalnog rada i stresa uzrokovanog partnerovim načinom života (Thomas, 2003). Bez obzira na lokaciju, supruge pomoraca u UK, Kini i Indiji zahtijevaju podršku mreža (Thomas, 2003; Thomas & Sampson & Minghua, 2003). Supruge pomoraca nose odgovornost za uspjeh karijere svojih muževa, kao i za očuvanje običaja i tradicije pomorske zajednice, posebno u patrijarhalnim kulturama s bogatim pomorskim nasljeđem, kao što je to slučaj sa ostrvom Hios (Katsounas, 2010, Lekakou i Paradeisi, 2020). Situacija je slična na Filipinima, gdje supruga pomorca ima ključnu ulogu u organizovanju društvenih i porodičnih aktivnosti i njegovanju rodbinskih odnosa (Sampson & Acejo, 2016).
Zemlje s pomorskom tradicijom podižu spomenike suprugama pomoraca kao gest zahvalnosti za njihovo strpljenje i žrtvu (Yur & Nas, 2012). Ovi spomenici često su izrađeni u obliku umjetničkih djela, obično kroz statue postavljene na istaknutim lokacijama duž obale. Značajni primjeri uključuju Kip male sirene u Kopenhagenu, Memorijal supruga ribara u Glosteru (Masačusets) (koji prikazuje ženu s dvoje djece) i Spomenik suprugama mornara u Novorosijsku (koji prikazuje ženu s djetetom koje gleda u more). U Crnoj Gori, bronzani spomenik Balerine u Budvi, često simbolički poređena s Kipom male sirene u Kopenhagenu, prenosi osjećaj samoće i čežnje. Prema legendi, skulptura priča priču o djevojci koja je čekala svog mornara vjerenika, koji se nikada nije vratio s mora”.
Heroine mora
” U drugoj polovini osamnaestog vijeka u Herceg Novom bilo je 16 žena mornara u Boki (Vijesti, 2012). S obzirom na to da su pomorske plovidbe u prošlosti mogle trajati decenijama, značajno je napomenuti da je Mara, supruga kapetana Milišića, jedrila sa svojim mužem na dva broda gotovo deset godina (Palavršić, 2018, 184)”.
“… Žene su učestvovale u lokalnim ribolovačkim aktivnostima u Bokokotorskom zalivu i bile su poznate po svom marljivom radu i vještinama. Međutim, njihova uloga bila je prvenstveno usredsređena na zadatke poput pletenja mreža, popravke ribarskih mreža i transporta ribe na obližnje pijace, a ne na sam ribolov (Pešić i dr., 2016). Žene iz Boke, posebno one iz viših društvenih slojeva, bile su poznate po svojoj zanatskoj vještini (Dabižinović, 2018, 15). Njihovi muževi bi donosili skupe materijale, čipku i tkaninu sa svojih putovanja, a žene, naročito iz viših slojeva društva, bile su poznate po svom elegantnom i urbanom izgledu, često noseći haljine izrađene od luksuznih materijala ukrašenih zlatom i svilom (Radojičić, 2009)”.
“Ipak, slika žena u Bokokotorskom zalivu jednako je herojska. Supruge pomoraca odgajale su svoju djecu same, jer bi pomorsko putovanje njihovih muževa moglo trajati godinama. Crnogorski termin za suprugu visokorangiranog kapetana je kapetanica, što je romanizam preuzet iz narodnog jezika i datira iz perioda Stare Crne Gore i Brda (Tešić, 2017). Ovaj termin obično se odnosio na žene koje su ostajale kod kuće, podizale porodicu i čekale povratak svojih muževa (Dževerdanović Pejović, 2017). Službeni zapis o ulozi žena u pomorskim organizacijama u Bokokotorskom zalivu nije dobro dokumentovan, s obzirom na to da je mornarica primarno muška organizacija. Međutim, žene bi često pratile svoje muževe i učestvovale u lokalnim događajima, često noseći tradicionalne svečane nošnje podsjećajući na venecijanski stil”.
Više interesantnih detalja o ženama danas u pomorstvu možete naći u naučnom radu.
Opozvani predsjednik Južne Koreje Yoon Suk Yeol pritvoren je u srijedu nakon drugog pokušaja hapšenja i trenutno je pod istragom, što predstavlja historijski presedan za aktuelnog lidera te zemlje, prenosi Anadolu.
Yoon (63) je pritvoren 43 dana nakon što je 3. decembra šokirao naciju uvođenjem vanrednog stanja, koje je poništeno nakon što je parlament ukinuo njegovu odluku u roku od nekoliko sati.
Optužen je za pobunu i izdaju, a Kancelarija za istrage korupcije visokih zvaničnika (CIO) očekuje da će “tražiti nalog za njegovo formalno hapšenje u roku od 48 sati”, izvijestila je agencija Yonhap iz Seula.
Istražitelji su opozvanog predsjednika priveli u njegovoj rezidenciji u glavnom gradu Seulu.
Nalog za pritvor izvršen je u 10:33 po lokalnom vremenu (01:33 GMT) od strane CIO-a.
Yoon je ubrzo prebačen u kancelariju za borbu protiv korupcije u Gwacheonu, južno od Seula, gdje je formalno ispitivanje, u prisustvu njegovih advokata, započelo u 11:00 (02:00 GMT).
Vlasti planiraju zadržati Yoona u pritvorskom centru u Seulu, u Uiwangu, blizu kancelarije za borbu protiv korupcije, nakon ispitivanja.
Tokom ispitivanja, CIO je saopćio da je Yoon odbio svjedočiti u vezi s proglašenjem vanrednog stanja.
– Dramatičan razvoj događaja
Hapšenje Yoona pratile su dramatične scene, posebno početkom ovog mjeseca, kada je predsjednička sigurnosna služba blokirala antikorupcijsko tijelo u pokušaju da privede predsjednika.
Ovo je prvi put u historiji Južne Koreje da je sud izdao nalog za hapšenje protiv aktuelnog predsjednika.
Također, suočava se sa zabranom putovanja, što je još jedan historijski presedan za aktuelnog lidera.
Prvi pokušaj hapšenja 3. januara doveo je do petosatnog sukoba između državnih agencija, nakon čega se antikorupcijsko tijelo povuklo bez rezultata.
Međutim, CIO je uspio produžiti nalog za hapšenje do 21. januara i formirao zajednički tim s policijom kako bi izvršio nalog.
Oko 3.200 policajaca mobilizirano je kako bi omogućili pristup predsjedničkom kompleksu koji se nalazi u podnožju planine Maebong.
Očekivano, zajednički istražni tim je pokrenuo akciju pred zoru u Yoonovoj rezidenciji, što je rezultiralo fizičkim sukobima jer je predsjednička sigurnost u početku blokirala ulazak istražitelja.
Najmanje jedna osoba je prebačena na liječenje zbog povreda.
– Predaja kako bi se “izbjeglo krvoproliće”
Nakon operacije koja je trajala oko sedam sati, istražitelji su priveli Yoona, koji je također objavio video poruku nazivajući svoje hapšenje “nezakonitim”.
“Ovo činim kako bih izbjegao krvoproliće” rekao je Yoon prije nego što je napustio svoju visoko osiguranu rezidenciju.
Mnogi su upozoravali na mogućnost fizičkog sukoba između predsjedničke sigurnosti i istražnog tima tokom drugog pokušaja hapšenja.
“Kako bih spriječio nesretan i nasilan incident, odlučio sam se pojaviti pred CIO-om, iako smatram da je istraga nezakonita,” rekao je Yoon.
Od njegovog šokantnog poteza prošlog mjeseca, Južna Koreja svjedoči nastavku protesta, i protiv i za, uprkos hladnim vremenskim uvjetima.
Dok su jedni pokušavali spriječiti Yoonovo hapšenje, stotine drugih su podržale odluku parlamenta o njegovoj smjeni, koja je usvojena sa 204 glasa od ukupno 300 zastupnika 14. decembra.
Yoon je od tada suspendiran s funkcije i suočava se sa suđenjem pred Ustavnim sudom, koji ima do šest mjeseci da donese odluku o smjeni koju je predložio parlament.
Odbio je prisustvovati prvoj obaveznoj usmenoj raspravi u utorak, strahujući od hapšenja.
Ranije je sud u Seulu izdao naloge za njegovo hapšenje, a Yoon je već tri puta odbio pozive istražitelja.
Ako vrhovni sud odluči protiv parlamentarne odluke, Yoon će se brzo vratiti na svoju funkciju.
Međutim, ako se odluka o smjeni potvrdi, Yoon će biti razriješen dužnosti, a predsjednički izbori moraju se održati u roku od dva mjeseca od dana kada Ustavni sud objavi svoju odluku.
Državne poslove, u Yoonovom odsustvu, vodi vršitelj dužnosti predsjednika iz njegovog kabineta.
Austrougarski rezervoar za vodu u Tivtu- foto Boka News
Opština Tivat uspjela je da kod Vlade izdejstvuje da država u svom budžetu za 2025. obezbijedi iznos od 1,4 miliona eura koji će biti usmjeren u realizaciju projekta rekonstrukcije objekta starog austrougarskog rezervoara za vodu u kompleksu Velikog gradskog parka.
To je potvrdio gradonačelnik Željko Komnenović, ističući da je to značajan korak u pravcu realizacije ambiciozne ideje lokalne vlasti da se u Tivtu u dogledno vrijeme formira praktično čitav jedan novi Pomorski muzej, orijentisan prevashodno na maritimnu i bogatu istoriju Tivta kao velike vojno-pomorske baze u vrijeme Austro-Ugarske, Kraljevine i socijalističke Jugoslavije, od kraja 19. do prve decenije 21.vijeka.
“To je naša ideja da zajedno sa Ministarstvom odbrane, Porto Montenegrom i JU Muzej i galerija Tivat realizujemo projekat izgradnje novog Pomorskog muzeja koji će objediniti aktuelnu Zbirku pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru, austrougarski rezervoar, Gradski muzej, ali i sam Veliki gradski park kao centralno mjesto cijele buduće velike zbirke”, kazao je Komnenović.
U istočnom dijelu kompleksa Velikog gradskog parka koji je podignut 1892. godine po naredbi tadašnjeg komandanta austro-ugarske Ratne Mornarice, admirala Maksimilijana Daubklebskog fon Šterneka, nalaze se pod zemljom ukopani veliki rezervoari za vodu sa nadzemnom tehničkom zgradom. Šest velikih međusobno povezanih rezervoara i dva manja odvojena od njih, sagrađeni su 1898. godine za potrebe vodosnabdijevanja obližnjih kasarni, vojnog brodogradilišta Arsenala, kao i navodnjavanje Mornaričkog parka, kako se tada zvanično zvala velika botanička bašta.
Ideja Opštine je da se već decenijama napušteni objekat rezervoara u kojem ima oko 500 kvadrata korisne površine, rekonstruiše i prilagodi novoj namjeni – da služi kao izložbeni, odnosno muzejski prostor u kome će biti okosnica budućeg tivatskog vojno-pomorskog muzeja.
Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu, novoprojektovano stanje: galerijski i multimedijalni prostori – izvod iz projektne dokumentacije, Studio Enforma, maj 2023. godine
Uz finansijsku podršku Turističke organizacije Tivat i na inicijativu NVO Kulturno-zavičajno društvo “Napredak”, lani je izrađen konzervatorski projekat obnove zapuštenog i skrivenog objekta, koji sa nalazi na jednoj od najviših kota u parku.
Veliki podzemni rezervoar je izgrađen kao dio vodovodnog sistema za potrebe mornaričke baze osnovane krajem 19. vijeka. Glavni konzervatorski projekat rekonstrukcije i prenamjene rezervoara u galerijski prostor izradio je studio “Enforma” iz Kotora na čelu sa mr Marijom Novaković, arhitekticom konzervatorkom, u skladu sa konzervatorskim uslovima koje je izdala Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Prema projektovanom rješenju, napušteni rezervoari dobijaju novu namjenu i funkciju. U ulaznom dijelu nadzemne zgrade i njenoj prizemnoj etaži planiran je info pult sa prodajom karata i osnovnim informacijama o objektu, dok je u podrumu smješten sanitarni čvor, kao i vertikalna komunikacija u vidu stepeništa. Iz podrumske prostorije predviđena je veza sa šest povezanih ukopanih rezervoara u kojima je osmišljena muzejsko-izložbena postavka vezana za samo brodogradilište Arsenal i istorijat Velikog gradskog parka.
CZK Tivat – foto Boka News
Plan Opštine je da nakon završetka rekonstrukcije i prilagođavanja objekta starih austrougarskih rezervoara za vodu novoj namjeni, Tivat dobije atraktivan novi muzejski kompleks koji će činiti više cjelina, ali i tematske staze na otvorenom.
U objektu rezervoara biće centralna zbirka i postavka vezana za istorijat Tivta kao vojno-pomorske baze odnosno tivatskog civilnog pomorstva, na što će se nadovezivati aktuelna postavka Zbirke pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru sa svojim eksponatima vezanim za sam Arsenal, te najatraktivnijim izloženim predmetima: velikom jugoslovenskom dizel-električnom podmornicom PO-821 “Heroj” i malom podmornicom P-912 “Una”, te brodom-oldtajmerom, motornom barkasom BM-58 “Barbara”.
Postavka vezana za ribarstvo i druge sa morem vezane tradicionalne djelatnosti nalaziće se u dijelu kompleksa Gradskog muzeja u obližnjem srednjovjekovnom ljetnjikovcu Buća-Luković. Tri glavne cjeline budućeg Pomorskog muzeja u Tivtu povezivaće nekadašnji Mornarički, a sada Veliki gradski park u kome se već nalaze spomen-obilježja vezana za pomorstvo: osnivačima parka na čelu sa admiralom Šternekom, predaji austrougarske flote u Boki Jugoslovenima novembra 1918, te narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri koji su kod Tivta 1941. potopili razarač “Zagreb”.
Gradski park Tivat – Spomenik Spasiću i Mašeri – foto Boka News
Uz šetališne staze kroz park planirano je postavljanje gabaritnijih muzejskih eksponata koji mogu da stoje na otvorenom, poput starih sidara i drugih djelova brodske opreme, kao i mornaričkog naoružanja koje je nekada korišćeno na austrougarskim i jugoslovenskim ratnim brodovima koji su imali bazu ili su održavani u Tivtu.
NVO Udruženje radnika Vektra Boke blokiraće sutra, srijeda 15. januar, u 11:55 Jadransku magistralu na sat vremena na glavnoj autobuskoj stanici u Herceg Novom.
“Protest se organizuje radi očuvanja imovine HTP Boke i nazahtjev većine radnika, a uz podršku lokalne samouprave i organa reda”, poručuju organizatori.
Cilj im je da pošalju što jaču poruku nadležnim resorima vlasti da, kako su kazali, konačno riješe njihove zahtjeve i zaustave “kriminalno pljačkanje imovine” stvarane njihovim znojem.
“Ovo je skup svih dobronamjernih građana Herceg Novog”, zaključuju iz NVO Udruženje radnika Vektra Boka.
Jedna od najvećih hotelskih grupacija na svijetu, Kerzner International, u maju će u srcu Bokokotorskog zaliva otvoriti svoj prvi SIRO hotel u Evropi.
Kompanija, koja u svom portfoliju ima prestižne hotele kao što su One&Only, Atlantis, Rare Finds i drugi, ekskluzivno je najavila početak rezervacija za SIRO Boka Place, jedinstveni turistički biser regiona u sklopu luksuznog kompleksa Porto Montenegro.
„SIRO Boka Place donosi najsavremeniji fitness i wellbeing koncept, koji kombinuje holistički pristup treninzima i oporavku uz najmodernije tehnološke inovacije iz ovih oblasti. Dodatno ga izdvaja i High-tech Fitness Lab koji predstavlja jednu od najvećih teretana u regionu“, navodi se u saopštenju.
Opremljen je vrhunskim spravama i opremom, modernim studijima za jogu i pilates, kao i specijalizovanim zonama kao što su Functional Fitness Zone, Cardio Zone, Weight Training Zone i Experience Box.
Pored toga, gostima je na raspolaganju i bazen od 25 metara sa pokretnim krovom i panoramskim pogledom, idealan za plivanje u različitim vremenskim uslovima.
Tivat – Porto Montenegro-Boka Place – foto Boka News
„SIRO Boka Place nije samo hotel, to je destinacija koja inspiriše transformaciju uma i tela. Kroz pet ključnih stubova – fitness, ishranu, san, oporavak i mindfullness, boravak svakom gostu omogućava potpuno personalizovano iskustvo. Sobe su dizajnirane tako da pruže maksimalni komfor gostima, sa termo-regulisanim dušecima za optimalan san i funkcionalnim sadržajima“, dodaje se u saopštenju.
U sklopu hotela dostupan je i jedinstveni Recovery Lab sa najsavremenijim tretmanima, uključujući specijalizovane sobe za oporavak, saunu, kao i sobu za krioterapiju, koje omogućavaju potpunu regeneraciju.
Da je riječ o hotelu koji postavlja najstrože svjetske standarde, potvrđuje i ekskluzivno partnerstvo sa AC Milan. Poznati fudbalski klub, sa više od 120 godina slavne istorije i sedam osvojenih titula Lige šampiona, zvanični je partner hotela SIRO Boka Place.
Pored italijanskog kluba, brojni profesionalci širom svijeta su prepoznali kvalitet i jedinstvene programe treninga SIRO hotela, pa je tako i čuvena britanska bokserka, Ramla Ali, dio ove sportske porodice. Ona je postala globalna ikona jednakosti u sportu, simbolizujući borbu za inkluziju i inspiraciju za ljude širom svijeta.
Generalni direktor kompanije Kerzner International, Filip Zuber, kazao je da SIRO spaja nauku, inovacije i vrhunsko gostoprimstvo, a SIRO Boka Place donosi novu dimenziju ovog brenda.
„Ponosni smo na holističku ponudu koja otkriva destinaciju kroz aktivna iskustva u upečatljivom primorskom okruženju Porto Montenegra. Vjerujemo da će naš hotel u Crnoj Gori ispuniti sva očekivanja gostiju, kako brojnih porodica koje traže mjesto za odmor i oporavak, tako i aktivnih pojedinaca koji vole sport i treninge. Takav je bio slučaj i sa našim SIRO One Za’abeel hotelom u Dubaiju, koji je predstavljao važnu prekretnicu za Kerzner International, kada smo svijetu predstavili naš inovativni brend“, istakao je Zuber.
Za ljubitelje aktivnog odmora, kombinacija mora i planina pruža mogućnosti za aktivnosti tokom cijele godine.
SIRO Boka Place otvara vrata jedinstvenim iskustvima – planinarenje kroz predjele koji su pod zaštitom UNESCO-a, biciklističke ture, kanjoning u netaknutoj prirodi, kao i aktivnosti na vodi poput veslanja, jedrenja i raftinga.
Kao dio prestižne zajednice Porto Montenegra, SIRO Boka Place pruža pristup dodatnim sportskim sadržajima, uključujući teniske terene, fudbalska i košarkaška igrališta. Gostima se nudi jedinstvena prilika da otkriju harmoniju između luksuza, zdravlja i avanture u jednoj od najljepših destinacija u Evropi.
„Uz vrhunsku ponudu hrane i pića, SIRO Boka Place spaja zdravlje i hedonizam. Personalizovani planovi ishrane, koje kreiraju nutricionisti i šefovi kuhinje, omogućavaju gostima da uživaju u hrani bez kompromisa po pitanju zdravog načina života. Posebno se izdvajaju specijalni restorani i rooftop bar sa pogledom na Jadransko more, idealni za opuštanje“, zaključuje se u saopštenju.
Vanredna sjednica Skupštine opštine (SO) Herceg Novi, na kojoj će jedina tačka dnevnog reda biti Institut „Simo Milošević“, održaće se u četvrtak 16. januara, dogovoreno je na kolegijumu predsjednika lokalnog parlamenta.
Na inicijativu predsjednika odborničkog kluba Novske liste, Jovana Subotića, na kolegijumu predsjednika Skupštine opštine Herceg Novi dogovorena je vanredna sjednica na kojoj će odbornici diskutovati o Planu restrukturiranja i aktuelnoj situaciji u Institutu Igalo.
Predsjednik Skupštine Ivan Otović, rekao je da će vanredna sjednica biti prilika da odbnornici još jednom pošalju poruku da je Herceg Novi uz Institut.
“Da vjerujemo da ovaj Plan restrukturiranja uz sve možda svoje nedostatke, može pomoći da se napokon izađe iz permanentne krize. Ako želimo da razvijamo naš grad moramo da imamo Institut u punom kapacitetu. Potrebno je vrijeme, ali ono što stalno naglašavam u svojim istupanjima, imamo Plan, taj Plan se može naravno kroz vrijeme korigovati”, kazao je Otović.
On je naveo da do sada nijesu mogli diskutovati o tom dokumentu, jer je on prvi put javnosti predstavljen na Skupštini akcionara, 9. januara.
“Pred odbornicima će biti rezime Plana restrukturiranja, u skupštinskim materijalima”, rekao je Otović.
On je podsjetio i na prethodno ujedinjeno djelovanje svih odborničkih klubova kada je riječ o Institutu Igalo, kao i na zaključke koje je lokalni parlament upućivao Vladi, od kojih su mnogi doprinijeli poboljšanju situacije u Institutu.
“I da se poveća cijena fondovskim pacijentima i da se usvoji Kolektivni ugovor, organizovali smo blokade, maksimalno smo se posvetili tome. Predsjednik opštine je formirao Komisiju na čijem čelu sam ja bio sa kolegama odbornicima. Održali smo nekoliko sastanaka, tako da je opština u prethodne dvije godine uradila koliko je mogla. Uvijek moramo da budemo oni koji će težiti ka tome da se u potpunosti zaštiti interes i Instituta i Herceg Novog”, rekao je Otović.
Nastavak vanredne skupštine akcionara na kojoj će biti odlučeno o Planu restrukturiranja zakazan je za 21. januar, kada će ujedno i u državnom parlamentu poslanici raspravljati o budžetu za ovu godinu.
Subotić je rekao da je državnim budžetom opredjeljeno 30 miliona EUR kroz Plan restrukturiranja i dvostruko više, odnosno devet miliona za fondovske pacijente.
“Do 21. januara moramo imati jasne zaključke vezano za Plan restrukturiranja kako bi taj budžetski predlog prošao i sredstva bila opredjeljena za spas Instituta. Očekujem ove sedmice mnogo pregovora, razgovora postizanje određenih kompromisa ili postizanje rješenja”, naveo je Subotić.
On smatra da ne treba čekati 21. januar da vide šta će se tog dana desiti već bi trebalo do tada da imaju jasne parametre kako bi o budžetu raspravljali u državnom parlamentu a i znali da je na snazi Plan restrukturiranja i da je Institut spasen.
Subotić je objasnio da ukoliko Skupština akcionara Instituta ne usvoji Plan restrukturiranja, stavka od 30 miliona EUR moraće biti uklonjena iz državnog budžeta.
