Najmanje 11 ljudi je ubijeno, a još 15 ranjeno na poligonu za vojnu obuku u jugozapadnoj Rusiji u subotu kada su dvojica napadača otvorila vatru na skupinu dobrovoljaca koji su se htjeli boriti u Ukrajini, izvijestila je novinska agencija RIA.
RIA je, pozivajući se na ministarstvo obrane, rekla da su dvojica napadača ubijena nakon napada u regiji Belgorod, koja graniči s Ukrajinom.
Rečeno je da su bili državljani jedne bivše sovjetske republike, ali nisu navedene nikakve pojedinosti.
Na svega 10 dana od početka Beogradskog sajma knjiga, neki od sajamskih hitova već se nalaze u hercegnovskoj Knjižari So odakle nam dolazi novo izdanje Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s jednom od rijetkih klasičnih knjižara u Crnoj Gori. Donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bokeljologije, geopolitike i geografije, antropologije, enologije i knjiga za mlade.
Osetljivi titan knjiga je u kojoj nam autorka Kristina Ajhel predstavlja Ludviga van Betovena u ogledalu njegovih najvažnijih djela. Na osnovu detaljnog istraživanja ona ispreda priču o nekonformisti koji je kršio sve konvencije i čija muzika zadivljuje. Na osnovu šest kultinih djela i mnogih drugih kompozicija, autorka slika portret čovjeka koji više ne želi da nudi muzičke usluge i tvrdoglavo se bori kroz život kao samostalni umjetnik. Pronicljivo ali i privlačno, ona opisuje Betovoenov duhovni kosmos, izvještava o njegovim delikatnim ljubavnim aferama, finansijskim problemima i britkom humoru. Izdvač je Laguna.
Zemljani je uznemirujuć, sablasan, nepredvidiv ali iznad svega očaravajući roman Sajake Murate o traumama i odgovoru na njih, o neuklopljenosti, svireposti i mogućnosti slobode u rigidnom svijetu. Kao dijete Nacuki se ne uklapa, ne zato što ne želi nego zato što ne može. Roditelji je kinje ili ignorišu, sestra je ljubomorna na nju, a nastavnik je seksualno zlostavlja. Da bi se nosila sa užasima svakodnevice, Nacuki bježi u izmaštan svijet gdje joj je plišana igračka koja govori najbolji prijatelj, a ona i njen rođak Ju su vanzemaljci. Dvadeset i ri godine kasnije biće prisiljena da se ipak uklopi u društvo. Izdavač je Booka .
Kotorski portolan knjiga je za koju nema pouzdanih podataka ni ko je autor ni gdje i kada je nastala. Portolani su bili priručnici za obalnu plovidbu u kojima su se nalazila obavještenja o lukama. Od kraja 13. vijeka u njima se nalaze i podaci o vjetrovima, jačini i smjeru struja, geografskim koordinatama važnijih tačaka, režimu plima i oseka, svjetionicima. Ova knjiga se može tretirati kao rijetkost u bibliotečkom i kartografskom smislu. Cilj njenog objavljivanja je da se detaljno obradi, prezentuje i valorizuje vrijedna građa o kojoj se malo znalo.
Moć geografije Tima Maršala knjiga je koja nam nudi deset mapa za otkrivanje budućeg svijeta. Višestruko nagrađivani novinar, analitičar i politički izvještač, piše o tome kako su opcije svake zemlje ili regiona ograničene geografskim položajem koji ostaje isti dok se svijet mijenja vrtoglavom brzinom.Ova lucidna istorijska, ekonomska i politička analiza geografiju postavlja u centar ljudskih odnosa i baca novo svijetlo na Australiju, Iran, Saudijsku Arabiju, Veliku Britaniju, Grčku, Tursku, Etiopiju, Španiju i dijelove svijeta koji će u vrijeme novih podjela i rivalstava oblikovati globalnu politiku. Izdavač je Laguna.
Njegoš – antropološki atlas knjiga je Božine M. Ivanovića. Kada govorimo o vladarima iz dinastije Petrović Njegoš najviše se pisalo o vladici Radu. Međutim, sa stanovišta antropologije Njegoš je i dalje nedovoljno ispitan, iako su njegovi zemni ostaci više puta prenošeni. Tek prilikom priprema za prenošenje tjelesnih ostataka u Mauzolej na Lovćenu 1974. godine, urađena su osnovna antropološka istraživanja. Tom prilikom urađene su fotografije Njegoševog skeleta i njegovog grobnog inventara. Dio fotografija iz ove knjige je iz Fonda Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Izdavač je Univerzitet Crne Gore.
Vinska škola – Od početnika do profesionalca knjiga je Jensa Privea koja za svakog ljubitelja vina predstavlja vrhunsko djelo. Od prvih stranica ona pretvara početnika u poznavaoca vina i to čini na jedan lak i pristupačan način. Vinska škola nam pruža podatke o zemljama i regionima u kojima se proizvodi vino, o raznim vrstama vinove loze, o nijansama pravljenja i posluživanja vina. Autor, inače jedan od najpoznatijih i nauglednijih poznavalaca kada je ova tema u pitanju, tumači i najvažnije pojmove iz oblasti vinarstva i opisuje način na koji se treba odnositi prema vinu. Izdavač je Begen komerc.
Magnus Čejs i bogovi Asgarda Rika Riordana romana iz žanra naučne fantastike. Magnus Čejns je oduvijek bio problematično dijete. Nakon misteriozne smrti njegove majke živio je sam na ulicama Bostona i preživljavao zahvaljujući svojoj dovitljivosti. Bistar, okretan i brz bio je uvijek korak ispred policije i radnika socijalne službe. Ipak, jednog dana u trag mu ulazi bogati ujak koji mu odaje nevjerovatnu tajnu: Magnus je sin nordijskog boga. Uvučen je u svijet vikinga gdje se bogovi Asgarda spremaju se za rat. Trolovi, divovi i čudovišta okupljaju se i pripremaju za sudnji dan, Ragnarok. Izdavač je Laguna.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Jelena Miladinović-Delić iz Ujedinjenog Kraljevstva dvomilionita je putnica u Zračnoj luci Dubrovnik (ZLD), a u Dubrovnik je stigla u subotu u podne letom British Airwaysa (BA) iz Londona.
Miladinović-Delić, koja već 27 godina živi u Ujedinjenom Kraljevstvu, u Dubrovnik je stigla na odmor.
„Prvi put sam u Dubrovnik došla kao jednogodišnje dijete i ovdje su neke od mojih najljepših uspomena u životu. I od tada jako volim Dubrovnik i dolazim skoro jednom godišnje. Cijelo hrvatsko primorje mi je drago jer je lijepo, čisto i uredno. Ovdje sam vrlo rad gost”, rekla je Miladinović-Delić.
Direktor Zračne luke Dubrovnik Viktor Šober izrazio je zadovoljstvo rezultatom ZLD-a u 2022. godini.
„Možda je i bolji nego što smo očekivali, s obzirom na globalne poremećaje zbog ruske agresije na Ukrajinu u veljači. Pripremali smo se s uračunatim rizikom, ali srećom smo ipak uspjeli ostvariti značajan rezultat. Vratili smo se na magičan broj od dva milijuna putnika, a i financijski smo profitirali, naravno zbog nestabilnosti na tržištu uz nešto veće troškove, od održavanja do većeg zapošljavanja sezonskih radnika”, rekao je Šober.
Šober: Jako nam je važno američko tržište
Dodao je kako će u zimskom redu letenja Dubrovnik biti povezan s tri europska odredišta: Londonom, Istanbulom i Barcelonom.
„Grubu sliku očekivanja od iduće sezone imat ćemo nakon Slot konferencije u Australiji. Jako nam je bitno američko tržište. Želimo tamo biti prisutniji jer im je Dubrovnik privlačan. United Airlines će ranije početi s izravnim letovima najmanje četiri leta tjedno u sezoni”, izjavio je Šober.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je dolazak dvomilijunte putnice simboličan čin povratka ZLD-a i krajnjeg juga Hrvatske kao destinacije u punu turističku sezonu.
„Ove godine ćemo vjerojatno ostvariti oko 88 posto noćenja u odnosu na 2019. godinu, što je izvanredno. I ZLD se približila s 2019., a skoro izjednačila s 2017. godinom, što pokazuje da se, nakon dvije teške godine, turizam vratio u punini”, istaknuo je Dobroslavić.
Ovo je ukupno četvrti put, a prvi nakon dvije pandemijske godine, da ZLD bilježi dolazak dvomilijuntog putnika. Prvi put stigao je 29. septembra 2017. godine iz Dusseldorfa, a u 2018. godine 11. septembra stigao je na letu iz Zuricha, kao i 23. avgusta 2019. godine.
Likvidacija Genting Hong Konga se nastavlja, a njemački izvori navode da je Disney bacio oko na jedan od Gentingovih nedovršenih kruzera, Global Dream. Brod se gradio u brodogradilištu MV Werften, jednoj od Gentingovih podružnica sve do početka ove godine, kada je Genting bankrotirao.
Disney je u pregovorima s Christophom Morgenom, stečajnim upraviteljem za MV Werften, a zainteresirani su za kupnju nedovršenog broda od 208.000 bruto tona kako bi se proširili na azijsko tržište.
Prema izvornim specifikacijama, brod je trebao biti dugačak 340 metara, a trebao je moći primiti oko 9.500 putnika i više od 2.000 članova posade. Time je Global Dream, koji je dovršen tek 75%, trebao postati najveći kruzer na svijetu po kapacitetu, iako je njegova bruto tonaža manja od kruzera klase Oasis Royal Caribbeana. Brod je dizajniran posebno za azijsko tržište, s većim kabinama namijenjenima za četiri osobe, a trebao je imati i najveći tobogan na svijetu i golemi kasino.
Njemački medij NDR izvještava da Disney namjerava preuzeti upravljanje Global Dreamom u Aziji. Posao dovršavanja plovila najvjerojatnije će preuzeti njemački brodograditelj Meyer Werft. Brod bi trebao biti dovršen do 2024. godine, a projekt bi također osigurao posao za 950 bivših zaposlenika MV Weftena.
Ako Disney kupi brod, cijeli posao dovršavanja plovila bit će puno kompliciraniji. Mnogo toga u dizajnu interijera broda, ali i njegova eksterijera morat će se promijeniti kako bi se uklopili u imidž Disneyjeve marke, piše FleetMon.
U bivšem Gentinogovom brodogradilištu MV Werften, koje se pretvara u remontno brodogradilište njemačke mornarice, u tijeku su radovi na rezanju drugog Global Dream kruzera. Ukupno će se reciklirati oko 17.500 tona čelika, piše The Maritime Executive.
Likvidacija Genting Hong Konga i Dream Cruisesa se nastavlja, a trenutno se radi na prodaji preostalih brodova za krstarenje, koji su svi i dalje zadržani do isplate dugova. Njemačka grupa Seaside Hotels nedavno je kupila Crystal Mozart, brod za riječna krstarenja od 120 metara i kapaciteta od 150 putnika. Brod će ponovno zaploviti 2023. pod imenom Riverside Mozart.
Još uvijek se traže kupci za četiri dodatna broda za riječna krstarenja koje je izgradio Crystal Cruises te za preostala dva kruzera Dream Cruisesa. World Dream je na mrtvom vezu u Singapuru, a Explorer Dream u Port Klangu u Maleziji. Još osam kruzera je prodano, dok su četiri završila u rezalištu. Brend je prodan Limu Kok Thayu, milijarderu koji je pokrenuo kruzing kompaniju Resort World Cruises s jednim brodom, Genting Dream.
Izložba i svečana akademija u čast Desanke Maksimović
Izložbom fotografija i dokumenata iz fundusa Zadužbine Desanke Maksimović iz Beograda i svečanom akademijom u petak je u Institutu „Dr Simo Milošević“ obilježen jubilej – 125 godina od rođenja velike pjesnikinje, u okviru književnog programa svečanosti povodom 28. oktobra, Dana Opštine Herceg Novi.
Maksimović bila je počasna stanovnica Igala i rado viđen gost, a u poslednjim godinama svog života često je boravila u Institutu Dr Simo Milošević gdje je se uvijek rado sjećaju, kazala je predsjednica SPKD Prosvjeta Olivera Doklestić.
„U starom objektu imala je svoju sobu na desetom spratu, a stariji radnici je pamte kao dragu osobu, uvijek punu humora i šarma. Takva je i bila – neposredna, draga, mila, rado viđena u školama“, kazala je Doklestić i dodala da je izložba u holu Instituta plod rada kustosa Mirjane Stanišić, sekretara Zadužbine Desanke Maksimović u Beogradu, ustanove sa kojom su priredili dvodnevne svečanosti u Herceg Novom.
Postavku izložbe čini izbor iz zaostavštine pjesnikinje kojima predstavljaju njene veze sa Crnom Gorom, kazala je Stanišić.
„To su prepiska iz perioda boravka u Institutu Dr Simo Milošević, podsjećanje ne njene lirske razgovore sa Njegošem i svečanost dodjele Njegoševe nagrade, zatim priča o prijateljstvu sa pjesnikom Radovanom Zogovićem. O Desankinoj velikodušnosti, spremnosti da pomogne i hrabrosti da ostane njegov jedini prijatelj bez uzmicanja, kada je njemu bilo zabranjeno da radi, svjedoči i Radovanova posveta na poklonjenoj knjizi. Njegoševa nagrada koja je dodjeljena Desanki Maksimović 1984. godine za knjigu poezije Slovo ljubavi, zbog bolesti je uručena godinu kasnije, a pjesnikinja je cijeli nemali novčani iznos od nagrade poklonila bibliotekama u Crnoj Gori“, istakla je Stanišić.
Izložba i svečana akademija u čast Desanke Maksimović
Stihove iz svoje zbirke pjesama govorila je profesor književnosti, mlada pjesnikinja iz Herceg Novog, Teodora Kovač.
Nakon izložbe je uslijedila svečana akademija u kongresnoj sali Instituta, a programi će biti završeni danas naučnim skupom „Desanka Maksimović, zavještanje srca, između zemlje, neba i mora“ koji se održava u Kući nobelovca Iva Andrića.
Otvaranju izložbe je prisustvovao i konzul Republike Srbije u Herceg Novom Mićo Rogović i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Organizatori programa su Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta Herceg Novi u saradnji sa Zadužbinom Desanke Maksimović u Beogradu, a uz podršku Opštine Herceg Novi, Sekretarijata za kulturu i obrazovanje, Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, Uprave za dijasporu i Srbe u regionu, kao i prijatelja manifestacije.
Jesen je stigla, a snjom i obilje sezonske hrane kojoj se jako veselimo. Ipak, nerado se opraštamo od rajčica, tikvica i ostale ljetne spize. Red bi bi da se od nje oprostimo s nekim dobrim receptom, zar ne? Pronašli smo ga!
Brodići od tikvica, rajčica i mozarelle
Sastojci:
2 tikvice
4 rajčice šljivarice
1 režanj češnjaka
150 g mozzarelle
2-3 žlice maslinovog ulja
listići bosiljka
sol, papar
Priprema
Tikvice prepolovite po dužini pa im žlicom izdubite središnji dio. Skuhajte ih kratko (oko 2 minute) u kipućoj, posoljenoj vodi.Ocijedite i osušite.
Mozarellu narežite na ploškice.
Rajčice poprečno narežite, stavite ih u zdjelu i začinite maslinovim uljem, solju, paprom i nasjeckanim češnjakom. Lijepo ih rasporedite po tikvicama, naizmjence s ploškicama mozzarelle i listićima bosiljka.
Pokapajte lim za pečenje preostalim maslinovim uljem, poslažite na njega punjene tikvice i pecite u pećnici zagrijanoj na 200°C dok se mozzarella ne otopi i dobije lijepu zlatnu koricu.
Crnogorski ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević 10.oktobra su otkrili spomen-ploču u bivšem logoru za hrvatske zarobljenike Morinj, kojom se ističe crnogorsko žaljenje zbog njegova postojanja i patnji zatočenika.
Na ploči piše da je “tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku” na tom mjestu bio logor, takozvani Centar Morinj te da je ona posvećena zatočenim hrvatskim civilima i braniocima.
“Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”, piše na ploči.
Na otkrivanju ploče bili su i potpredsjednik hrvatske vlade Tomo Medved i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman koji su priznavanje zločina nazvali velikim korakom za dobrosusjedske odnose, crnogorsko suočavanje s prošlošću i ulazak u evropsku porodicu.
Oko 400 naših malih sugrađana uzrasta od 2 do 5 godina učestvovalo je na prvoj dječijoj “Trotinetijadi“, u organizaciji JPU „Naša radost“ Herceg Novi, u okviru sportskog programa povodom 28. oktobra, Dana opštine Herceg Novi.
Vaspitne jedinice Igalo, Topla, Savina i Bijela, drugari iz vrtića „Svetionik“ iz Bara, 33 vaspitačice i brojni roditelji i posjetioci obilježili su jutro u Igalu sjajnom atmosferom i veseljem.
Zaposleni u novskom vrtiću, na čelu sa direktoricom Tamarom Živanović, pokazali su i ovog puta da se saradnjom vaspitno-obrazovnih ustanova, lokalne uprave i gradskih institucija, dobrom voljom i kreativnošću mogu napraviti dobre stvari sa još boljim rezultatima.
Trotinetijada – Igalo
„Trotinetijadu“ je zvanično otvorila Olga Pejović ispred Sekretarijta za kulturu i obrazovanje, a podršku organizaciji ovog događaja dali su i Turistička organizacija Herceg Novi, Centar bezbjednosti Herceg Novi i Savjet roditelja JPU „Naša radost“.
„Trotinetijada“ je bila ne samo zabavnog, već i edukativnog karaktera, pa su predstavnici saobraćajne policije CB Herceg Novi: Nataša Vuković, Danica Pandurević, Đerko Prebiračević i Miodrag Milović mališanima održali predavanje o bezbjednosti u saobraćaju.
Turistička organizacija opštine Budva, odlučila je da obraduje sve zaljubljenike u prirodu i aktivni turizam, te sunčani vikend iskoristi za organizaciju izleta u okrugu budvanskog zaleđa.
Šetnja uređenom i markiranom stazom, u dužini od 15 kilometara, za mnogobrojne lokalne avanturiste i posjetioce iz Rusije, predstavljala je idealnu priliku da istražujući rutu od tvrđave Kosmač na Brajićima, preko Paštrovske gore, pa sve do manastira Praskvica, još bolje upoznaju nesvakidašnje ljepote prirodnih i kulturnih zdanja u ovom dijelu crnogorskog primorja.
Iz Turističke organizacije Budva poručuju da je bila odgovornost organizovati današnji dogažđaj na kome je učestvovalo oko 100 ljudi svih starosnih dobi.
Skrivene ljepote budvanskog zaleđa
“Svi su bili fantastični, bilo je njih koji su već prošli ovu turu ali su očigledno htjeli da je ponove. Uspjeli smo u našem naumu, a to je da otvorimo drugu perspektivu Budve i Paštrovića u ovom slučaju. Koliko nam vrijeme bude dozvoljavalo otkrivaćemo i neka druga područja, a već razmišljamo da se sa Brajića spustimo u Majine. Mi imamo oko 50 kilometara pješačkih staza”, kazala je Kotarac.
Sve ljepote i kulturne vrijednosti Brajića posjetiocima je približio mještanin tog kraja Savo Martinović koji je najavio da će do kraja godine biti objavljena knjiga o Brajićima čiji je autor.
“Tvrđava “Kosmač” je zaštićeni kulturni spomenik, jedan od rijetkin na teritoriji opštine Budva. Riječ je o objektu koji je radila Austrougarska negdje polovinom 19. vijeka, a nalazi se na uzvišenju koje se zove Kosmač pa je po tom brdu tvrđava dobila ime. Ona je rađena za potrebe vojske u period kada se na ovom prostoru nalazila granica između Austrougarske i Crne Gore i to je prva međunarodno priznata granica neše zemlje uopšte”, kazao je Martinović.
Kosmač – tvrđava
Svoj jednodnevni izlet grupa je nastavila i obilaskom porodične kuće Mitrović u Paštrovićima gdje se proizvodi vino.
“Nastavio sam porodičnu proizvodnju vina i napravio novi podrum. Imamo tri vrste loza i od njih pravimo kombinaciju vina.
Problem je što se vinogradarstvom ljudi malo bave jer je tu potrebno mnogo posla, a nedostaje radne snage. Više se trenutno ulaže u maslinarstvo i ova godina je dobra”, kazao je Mitrović.
Iz Turističke organizacije kažu da planiraju da nastave sa ovakvim i sličnim akcijama jer u zaleđu Budve ima šta da se vidi.
JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor, u saradnji sa Centrom za kulturu grada Krka, upriličio je u petak izložbu cijanotipija “Plavo- Krv Cyanotypen”, autora Jörga Heiecka, povodom obilježavanja 451. godišnjice Lepantske bitke.
Direktor Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Andro Radulović podsjetio je da je Lepantska bitka jedan od najvažnijih događaja u istoriji pomorstva gradova mediteranskog prostora koja se odigrala 1571. godine.
“Pobjeda hrišćanskih snaga pridruženih oko Svete lige nad osmanskom vojskom u ovoj bici zaustavila je dalje napredovanje Osmanlija ka Zapadnoj Europi i značila privremenu prevlast hrišćanskih snaga nad Mediteranom. U ovom značajnom događaju učestvovala su naša dva grada Krk i Kotor sa galijama Cristo Ressussitato i sv.Tripun“- kazao je Radulović.
Sa otvaranja izložbe – Foto Radio Kotor
Izložbu je otvorila direktorica Centra za kulturu grada Krka, Maja Parentić.
“Kultura prelazi sve granice. Saradnja je bila bilateralna, a sada je trilaterlana, jer je autor, doktor fizike Jörg Heieck, koji u okviru kulturne saradnje koju Krk ima sa gradom Rokenhausenom, 2019. godine sedam dana boravio na našem ostrvu. Spoj Lepantske bitke i ove izložbe u prvi mah nije vidljiv, međutim, radi se o specifičnom pejzažu koji je na Sjevernom Jadranu poznat kao mjesečev teren. Kameni, grubi istočni dio ostrva je prvi dio koji su mogle vidjeti galije kada su plovile prema Krku. Autor izložbe je u znanstvenim istraživanjima pokušao razumjeti i spoznati svijet oko sebe, razlažući ga na algoritme, pa tako slične istraživačke procese pretače u fotografiju. Upotreba cianotipije kao tehnike u izradi fotografija je u ovom slučaju sredstvo za prikaz apstrakcije”- pojasnila je Parentić.
Sa otvaranja izložbe – Foto Radio Kotor
Autor izložbe Jörg Heieck, je kazao da tehnika kojom se bavim u izradi fotografija je cijanotipija, a predstavlja jednostavan hemijski proces koji pomaže umjetnicima da se predstave na apstraktan način.
„To je fotografski proces, poznat još od 1842. godine. Razlikuje se od ostalih fotografskih procesa po tome što pri razvijanju fotografija ne koristimo srebro, niti aparat za povećavanje, a konačni proizvod je plava fotografija koju proizvode sunčevi zraci ili UV svjetlost”, istako je Heieck.