Direkcija za investicije Opštine Tivat otpočela je radove na izgradnji sportske balon hale na lokaciji pored tivatskog Doma zdravlja, u neposrednoj blizini Velikog gradskog parka.
Radove vrijedne 297.500 € izvod AG infoplan d.o.o. Rok za izvođenje ugovorenih radova je 40 dana od dana uvođenja u posao.
„U okviru balon sale biće postavljeni tereni za rukomet i mali fudbal. Izuzev pomenutih sportskih terena, prostor će sadržati svlačionice sa pripadajućim mokrim čvorovima, dok je manji dio prostora namjenjen za tribine“ – pojašnjavaju iz Direkcije za investicije.
Konstrukcija balon hale biće izrađena od čeličnih profila maksimalne visine 8,75m, a ukupne dimenzije terena sa mokrim čvorovima i tribinama su 23x43m. Objekat će biti opremljen semaforom za praćenje rezultata i toka utakmice, ali i sistemom nadzornih kamera.
Od 1. do 8. maja, u Institutu „Dr Simo Milošević“, biće održano pet ligaških šahovskih takmičenja, u organizaciji Šahovskog saveza Crne Gore i Šahovskog kluba Herceg Novi 1949.
Iz novskog kluba ističu da se sjajna saradnja sa Šahovskim savezom nastavlja, te će Herceg Novi i ove godine ugostiti najkvalitetnija klupska takmičenja u državi. Na programu su Premijer liga, Prva i Druga crnogorska liga, Pionirska liga i Ženska liga.
Pokrovitelji događaja su Ministarstvo sporta i mladih, Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Institut „Dr Simo Milošević“.
Herceg Novi je i prošle godine bio domaćin ligaških nadmetanja, kada je okupljeno više od 350 učesnika, među kojima je bilo 18 velemajstora i 15 internacionalnih majstora. Ove godine očekuje se još veći odziv – više od 500 takmičara.
Luxury Travel Summit Montenegro, u organizaciji Montenegro Luxury Association, održaće se od 26. do 28. marta na tri lokacije u Boki Kotorskoj – u Portonovom, Luštica Bay-u i Porto Montenegru.
Kako su saopštili organizatori, riječ je o sajmu za luksuzni turizam koji povezuje globalne lidere u luksuznoj industriji sa elitnom turističkom ponudom Crne Gore. Quintessentially je glavni međunarodni partner, uz uvažene predstavnike koji dolaze i iz Forbes Travel Guide, Le Clefs d’Or, i drugih.
Prvi dan održava se u Herceg Novom, počevši od ekskluzivnog Boutique Luxury Trade Show-a u One&Only Portonovi, nakon čega slijedi obilazak Portonovog i krstarenje Bokokotorskim zalivom jahtama kompanije Akul Yachts.
Luštica Bay – foto Boka News
Drugi dan se odvija u Tivtu sa centralnim događajem LTSM-a – konferencijom u The Chedi Luštica Bay, okupljajući globalne eksperte i lidere luksuznog sektora u konstruktivnim diskusijama o budućnosti luksuznog turizma u Crnoj Gori.
Sajam se završava trećeg dana u Porto Montenegru, sa B2B sastancima, nakon čega slijedi networking ručak i veliko finale – svečana završna ceremonija sa crvenim tepihom u hotelu Regent Porto Montenegro.
Porto Montenegro
Sve se odvija na najekskluzivnijim lokacijama i hotelima širom Boke Kotorske, a pored pomenutih hotela, učesnici će boraviti u Lazure Hotel & Marina i boutique hotel Porto Palace.
– LTS Montenegro posvećen je besprekornom iskustvu svih učesnika – od ekskluzivnih transfera, ekfikasnog transporta preko zaliva sa Montenegro Submarine gliserima, do potpuno pokrivenih letova u saradnji sa Turkish Airlines-om, svaki detalj je osmišljen za maksimalnu udobnost sa stilom. Luxury Travel Summit Montenegro nije samo događaj – to je inicijativa za unapređenje Crne Gore kao luksuzne destinacije i stvaranja novih priliku za razvoj turizma – poručili su organizatori.
Interpretacijski centar za istraživanje i očuvanje mora
Riječki Interpretacijski centar predstavljen je u Bruxellesu kao jedinstven projekt za istraživanje i zaštitu mora na istočnoj obali Jadrana. Evropska komisija ga je uvrstila među primjere dobre prakse u okviru Misije „Obnova naših oceana i voda do 2030.
Kako piše Novi List, ovaj centar, koji je pokrenula Zajednica tehničke kulture Rijeka, usmjeren je na edukaciju mladih o važnosti zaštite mora i morskih ekosustava. Kroz razne aktivnosti polaznici stječu tehnička znanja i vještine koje im pomažu u razumijevanju izazova očuvanja morskog okoliša.
Priznanje na europskoj razini
Zahvaljujući svojoj inovativnosti i doprinosu očuvanju mora, riječki Interpretacijski centar je prepoznat i uključen u inicijativu Europske komisije kao jedan od „svjetionika“ unutar programa Horizon Europe. Ovo priznanje omogućilo je predstavnicima centra, predvođenima tajnicom Zajednice tehničke kulture Rijeka Tihanom Kalčić, sudjelovanje na međunarodnim događanjima i umrežavanje s drugim sličnim centrima u Europi.
Forum u Bruxellesu okupio je oko 1.500 sudionika, uključujući istraživače, inovatore, akademske stručnjake te predstavnike gradova i luka. Kroz niz predavanja i radionica, sudionici su razmjenjivali iskustva i radili na oblikovanju budućih politika zaštite mora i oceana.
Interpretacijski centar za istraživanje i očuvanje mora
Edukacija kroz tehnologiju
Kako bi potaknuli interes mladih za znanost i istraživanje mora, u Interpretacijskom centru se koriste suvremene tehnologije poput virtualne stvarnosti (VR), koja omogućuje simulacije podvodnih istraživanja. Na taj način mladi mogu doživjeti istraživanje morskog dna i bolje razumjeti ekosustave koji su ključni za očuvanje bioraznolikosti.
Osim što nudi edukativne i istraživačke programe, centar je osmišljen i kao prostor za predavanja, prezentacije te znanstvene radionice. Već su održana gostovanja znanstvenika s Instituta de Ciències del Mar iz Barcelone, Centra za istraživanje mora iz Rovinja te Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Budućnost projekta
Rad Interpretacijskog centra financijski podupiru Grad Rijeka i Europski socijalni fond, a inicijativa je dio većeg projekta „Eco&Blue STEM“. Cilj je dugoročno osigurati popularizaciju istraživanja mora među mladima te ih potaknuti na aktivno sudjelovanje u zaštiti morskog okoliša.
Kombinacijom znanosti, tehnologije i inovativnih metoda, riječki Interpretacijski centar nastavlja razvijati projekte koji povezuju zajednicu i more, pripremajući novu generaciju stručnjaka posvećenih očuvanju oceana i vodnih resursa.
Albanija je zemlja koja najbrže u Evropi gubi stanovništvo, zbog neusklađene ponude poslova i potražnje koja je posle pada socijalizma smanjena, ali je daleko od ekvilibrijuma. Takođe, iako Albanija impresivnim koracima grabi napred u ekonomskim transformacijama – svako se mogao uveriti da je zemlja koja je naspram Jugoslavije 1991. godine bila višestruko siromašnija danas u rangu Severne Makedonije, Srbije ili Bosne i Hercegovine – većina investicija vezana je za glavni grad Tiranu ili obalu. Ovo ostavlja malo nade za Albance iz unutrašnjosti, te otud i mnogo iseljenika.
Sa druge strane, Albanija je jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija Mediterana, gde su sjajne plaže, gastronomija i ljubazni lokalci privlačili milione turista svakog leta tokom poslednjih desetak godina.
Kako je Albanija loše povezana sa ostatkom sveta putevima i železnicom, ona se – kao i Crna Gora i veliki deo Grčke – nametnula prevashodno kao avionska destinacija. Prošla godina je bila rekordna za albanski turizam, a prednjačili su Drač, Valona, Saranda i u poslednje vreme sve zanimljivije albanske planine.
A gde je mnogo iseljenika i mnogo turista, tu je i mnogo avionskih letova. I tu se u priču uključio glavni albanski aerodrom Rinas u Tirani, koji poslednjih godina konstantno na listama najbrže rastućih aerodroma figurira kao prvi – ili u samom vrhu. Međunarodni aerodrom u Tirani (TIA) je u 2024. godini opslužio čak 10,7 miliona putnika, što predstavlja rast od 48% u odnosu na prethodnu godinu i impresivnih 225% više nego 2019. godine. Neto dobit će biti čak 41,3 mil EUR.
Investicije, investicije…
Postavlja se pitanje – kako je Tirana ovo postigla? Zašto mnogo tradicionalnija tržišta i aerodromi “muku muče” sa profitabilnošću i podizanjem broja putnika ili zašto zemlje sa gotovo istovetnom ponudom, kao Crna Gora, ne mogu da postignu rezultate Albanije?
Prvi faktor su, zasigurno, investicije – ali promišljene investicije, kakve je realizovala Kastrati Grupa koja je preuzela upravljanje aerodromom 2020. godine. Ona je u infrastrukturu uložila mnogo novca, oko 100 mil EUR, čime su znatno povećali prostor na aerodromu – površina terminala je više nego utrostručena.
Ali, to nije kraj – projekat je još uvek u toku i do kraja se očekuje da će aerodrom imati čak 100.000 kvadratnih metara terminalne površine, navodi crnogorski portal Investitor i dodaje da su ova ulaganja omogućila značajno povećanje kapaciteta, brži protok putnika i poboljšane usluge.
Razlike u modelu
Često čujemo da je i beogradski Aerodrom Nikola Tesla jedan od brzorastućih, ali su razlike u modelu rasta više nego evidentne. Beograd je to postigao ulaganjem, pre svega, u nacionalnog avio-prevoznika, uz subvencije države. Broj niskotarifnih avio-kompanija je još uvek mali, kao i broj letova (naspram veličine aerodroma i grada).
Ryanair godinama zaobilazi Beograd, a i koncesionar, francuska kompanija Vansi (Vinci), postavio je uslov da se u blizini ne smeju nalaziti aerodromi sa većim brojem putnika, čime je efektivno ugušena konkurencija i to se odrazilo na niški Aerodrom Konstantin Veliki. To, opet, nije dovelo veći broj putnika iz regije, jer stanovnici tog dela Srbije češće lete iz Sofije, Skoplja i Prištine, koja takođe beleži jak rast.
Sa druge strane, ključni faktor rasta Rinasa je saradnja sa niskobudžetnim avio-prevoznicima. Wizz Air i Ryanair dominiraju albanskim tržištem, a njihov tržišni udeo iznosi 54,84%, odnosno 22,23%. Druga stvar je ukidanje monopola na međunarodne letove, a to je smanjilo cene karata i povećalo konkurenciju.
Sličnu strategiju je primenio i brzorastući aerodrom u Prištini.
Vidimo da se zemlje regije ne ugledaju na Srbiju ni po privlačenju subvencionisanih stranih direktnih investicija, ni po upravljanju najvećim aerodromom. Ugledaju se na Albaniju. U Crnoj Gori je u toku proces predavanja aerodroma Podgorica i Tivat na koncesiono upravljanje, a komentatori navode upravo model Rinasa (zvanično – Aerodrom Majka Tereza). U narednih nekoliko meseci Vlada Crne Gore izabraće između tri kandidata na tenderu: Incheon International Airport Corporation iz Južne Koreje, Corporacion America Airports (CAAP) iz Luksemburga i turskog TAV-a.
U svakom slučaju, strategija Rinasa sada se izučava kao poželjan model poslovanja, a nadamo se da će i kod nas neko “prepisati” makar pojedine elemente ove uspešne priče.
Najmanje 10 osoba je poginulo noćas u Pojasu Gaze, u nastavku izraelskog bombardovanja te palestinske teritorije, saopštila je Civilna odbrana.
“Najmanje 10 civila je ubijeno, a desetine drugih povrijeđene u izraelskim vazdušnim napadima koji su u četvrtak rano ujutru gađali šest kuća istočno od Kan Junisa, u južnom dijelu Pojasu Gaze”, rekao je portparol Civilne odbrane Mahmud Basal za AFP.
Izrael je juče najavio intenziviranje vojnih operacija, kao “posljednje upozorenje” stanovnicima palestinske teritorije ako Hamas ne oslobodi izraelske taoce.
Vaterpolisti Jadran m:tela i Primorca odigraće u četvrtak 20. marta revanš utakmice četvrtfinala Eurokupa.
Primorac će u Kotoru, u 17 sati i 30 minuta, igrati protiv Sabadelja.
Španski tim prvi duel u svom bazenu dobio je 17:9.
Legendarni as Primorca i crnogorske reprezentacije Draško Brguljan kazao je da njegov tim, nakon ubjedljivog poraza, očekuje težak revanš.
“Nadam se da ćemo, prije svega, dati sve od sebe, potrudićemo se da svaki elemenat igre odradimo maksimaln. Vjerujemo u pobjedu, ako se ukaže prilika za neko stizanje, iskoristićemo je. Sabadelj je jedna vrhunska ekipa koja nas je “pregazila” u toj prvoj utakmici, evo prilike da im pokažemo da nismo toliko slabiji od njih”, rekao je Brguljan.
Jadran će u svom bazenu, u 19 sati, ugostiti Mladost, koja je u Zagrebu slavila 12:8.
“Iz Zagreba donosimo veliki zaostatak sa četiri gola razlike. Nadam se da ćemo bolje početi meč, da nadoknadimo taj gubitak i da prođemo u dalji tok takmičenja”, kazao je vaterpolista Jadrana Matija Sladović.
Uređenje prostora ispred Bolnice u Kotoru - foto M.D.P. Boka News
1 od 6
Uređenje prostora ispred Bolnice u Kotoru
Uređenje prostora ispred Bolnice u Kotoru
Uređenje prostora ispred Bolnice u Kotoru
Mapa projekta
Uređenje prostora ispred Bolnice u Kotoru
Uređenje prostora ispred Bolnice u Kotoru
Morsko dobro nosilac je projekta uređenja platoa ispred KBC Kotor, koji će za tri mjeseca postati park
Plato na obali uz lokalnu cestu na Peluzici ispred Kliničko bolničkog centra Kotor je od prije nekoliko dana postao gradilište. Ograđeno je i obezbijeđeno metalnom ogradom, postavljena su upozorenja za građane/ke da više ne mogu da ulaze na taj prostor, koji će, kako se vidi iz info-table, za tri mjeseca, koliko je predviđeni rok za izgradnju, postati lijep kutak za odmor i rekreaciju, te uživanje u zalascima sunca i pogledu na Tvrđavu San Đovani/Sveti Ivan.
Na platou se mogu vidjeti gomile zemlje i bager, radi se na izravnavanju terena. Nadstrešnica na stajalištu za putnike javnog gradskog prevoza ima slobodan prilaz, izvan granice gradilišta.
Na ovom prostoru je veliki problem priliva bujičnig voda uz lokalni put koji vodi ka područnom odjeljenju OŠ “Njegoš” u Škaljarima, te građani očekuju da će realizacijom ovog projekta i taj segment infrastructure biti riješen.
Uređenje prostora ispred Bolnice u Kotoru
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore nosilac je projekta “Parkovsko uređenje dijela platoa ispred Opšte bolnice Kotor” kojim će ovaj prostor dobiti potpuno novi izgled i funkcionalnost.
Park će dobiti urbani mobilijar, uključujući klupe i kante za otpatke, dok će najmlađi posjetioci imati na raspolaganju igraliste sa mekom podlogom i dječijim rekvizitima. Staze će biti popločane kamenim pločama i štampanim betonom, a radi bezbjednosti će duž ivice parka, uz saobraćajnicu, biti postavljeni zaštitni stubići.
Ukupna površina uređenog dijela obale iznosi 2.200 m², a vrijednost radova je oko 240.000 eura.
Mapa projekta
Kako su iz Morskog dobra najavili, ovaj projekat doprinosi podizanju kvaliteta javnih prostora u Kotoru, nudeći građanima i posjetiocima novu, uređenu zelenu oazu uz more.
Dugi niz godina ovaj prostor korišćen je za zimovanje plovila, pjeskarenje i porinuće novoizgrađenih brodica. Takođe je ovo mjesto je često bilo u centru pažnje ekoloških akcija čišćenja obale i podmorja. Raduje činjenica da uskoro više to neće biti.
Savjet MZ Grblja oštro se protivi izradi Idejnog rješenja brze saobraćajnice preko Luštice.
“Smatramo da bi ono trajno devastiralo prostor Krtola, Luštice i Grblja i uništilo svaku perspektivu za normalan život i razvoj i direktno ugrozilo interese domicilnog stanovništva. Smatramo da je najprihvatljivije rješenje u vidu dijela trase Jadransko-jonske ceste, koja bi bila izgrađena u zaleđu Boke. Cesta bi posebnim saobraćajnicama bila povezana sa gradovima u Boki i takvo rješenje ćemo podržati”, stoji u saopštenju Savjeta MZ Grblja.
Idejno rješenje brze saobraćajnice predviđa brzu saobraćajnicu na potezu od Budve do Herceg Novog, preko Luštice.
Koncert mladog saksofoniste Matije Vučinovića biće održan u četvrtak, 20. marta, sa početkom u 18 sati, u sali Srednje muzičke škole “Vida Matjan” u Kotoru.
Klavirski saradnik na koncertu biće Asen Tančev.
Na programu će biti djela poznatih kompozitora:
Paul Creston – Sonata za saksofon i klavir, op. 19
Robert Schumann – Dvije romanse iz opusa 94
Astor Piazzolla – Istorija tanga
Robert Muczynski – Sonata za alt saksofon i klavir
