Avio-kompanija Eurowings, koja je članica Lufthansa grupe, najavila je seriju čarter letova na liniji Salcburg – Podgorica, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore (ACG).
Letovi će se realizovati od 21. aprila do 9. juna jednom sedmično, a planirano je 16 čarter rotacija na ovoj ruti.
„Nakon što su britanske avio-kompanije easyJet i Jet2 najavile letove ka Tivtu od aprila do oktobra, i iz Podgorice stiže još jedna potvrda da će Crna Gora ove godine imati odličnu predsezonu“, naveli su iz ACG.
Za crnogorsku kompaniju je to, prema riječima njenih predstavnika, idealna prilika da učvrste poslovnu saradnju sa renomiranim pertnerom u cilju otvaranja redovnih linija iz gradova u kojima imaju baze.
„Dodatno, na ovaj način se potvrđuje trend produženje ljetnje turističke sezone, što je i cilj svih turističkih poslenika u Crnoj Gori, čemu ACG daju doprinos svojom podsticajnom politikom koja predviđa dodatne popuste u periodu van špica ljetnje sezone“, dodaje se u saopštenju.
Povećanje broja letova u predsezoni i postsezoni je ključni korak ka jačanju sveukupne turističke ponude Crne Gore.
„ACG, u saradnji sa nadležnim resorima, nastavlja da radi na unapređenju avio-povezanosti Crne Gore i stvaranju uslova za snažniji razvoj turizma i ekonomije“, zaključuje se u saopštenju.
Dok čekaju u kolonama za ulazak u Hrvatsku, bacaju otpada iz automobila i hranu koju ne mogu unijeti u Evropsku uniju
Radnici preduzeće Čistoća Herceg Novi na dionici magistralnog puta između graničnih prelaza Debeli brijeg i Karasovići počeli akciju raščišćavanja divljih deponija. Ova akcija trajaće sve dok se ne ukloni sav dostupni otpad.
Nakon što su radnici okosili duž puta i proširenja, angažovano je osam čistača za prikupljanje otpada.
-Najveći problem ovim aktivnostima predstavlja konfiguracija terena, odnosno padine niz koje je otpad bačen. Da bi uopšte mogli pristupiti čišćenju, zaposleni, zbog sigurnosti, moraju biti vezani konopom i jedino na taj način mogu prikupljati otpad.
Sav otpad koji se nađe na ovoj dionici nastaje usljed prolaska velikog broja turista u tranzitu, pogotovo za vrijeme praznika i u ljetnjoj sezoni koji se, dok čekaju u kolonama za ulazak u Hrvatsku, oslobađaju otpada iz automobila i svega onoga što ne mogu unijeti u Evropsku uniju, kao što je meso, mliječne prerađevine, voće, povrće i dr. Nakon što sav taj otpad izbace u prirodu, a životnje razvuku hranu, ne samo da se zagađuje životna sredina, nego se stvaraju izuzetno ružne slike na ulasku u našu zemlju. Ove akcije biće nastavljene i u narednom periodu, saopšteno je iz preduzeća Čistoća.
Budva – Sjednicu je zakazao predsjednik budvanske Skupštine opštine (SO) Petar Odžić.
On je ranije kazao da je za funkciju čelnika opštine do sada predložen samo nosilac liste “Budva naš grad”, Nikola Jovanović.
Na današnjem zasijedanju bi, kako se navodi u materijalima za sazivanje sjednice, trebalo da bude konstatovana ostavka pritvorenog predsjednika Opštine Mila Božovića.
Sjednica lokalnog parlamenta počeće u 16 sati.
Nedavna sjednica SO Budva na kojoj je izabran Odžić (Evropski savez) protekla je u oštrim polemikama i optužbama saveza „Za budućnost Budve“ i Demokrate-PES na račun liste „Budva naš grad“ da se dogovaraju sa DPS-om i da su iznevjerili volju birača.
Jovanović je odgovorio da nema dogovora o koalicijama.
Presudne glasove, ako Jovanović bude izabran, mogla bi dati Demokratska partija socijalista Crne Gore.
U budvanskom parlamentu ima 33 odbornička mjesta, pa je za formiranje vlasti potrebna većina od 17 odbornika.
Na ponovljenim lokalnim izborima u Budvi, održanim 17. novembra prošle godine koalicija „Za budućnost Budve Budva mora naprijed Mladen Mikijelj” i grupa građana „Budva naš grad Nikola Jovanović” osvojile su po devet mandata, a DPS-u je pripalo sedam.
Tri mandata dobila je koalicija Demokrate-PES, a lista Pokreta za grad, koju je predvodio Đorđe Zenović, i Evropski savez po dva. Jedan mandat dobio je GP URA.
Koncert “Susret prijatelja 2025” biće održan u subotu, 8. februara od 11 sati na terasi kafane “Dojmi”. U slučaju lošeg vremena, koncert će biti održan u Kulturnom centru “Nikola Đurković” u 19 sati.
Učestvuju: KUD “Lovro Ježek”, Marija Bistrica i Gradska muzika Kotor.
Organizator je Gradska muzika Kotor uz pokroviteljstvo Opštine Kotor i sponzore TO Kotor i NVU “Karampana”.
Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju Kit Kelog potvrdio je da će sledeće nedelje učestvovati na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji i da će govoriti o Trampovom cilju da okonča rat u Ukrajini.
Kelog je rekao da se raduje što će govoriti na godišnjoj konferenciji i razgovarati o “Trampovom cilju da okonča krvavi i skupi rat u Ukrajini”.
On je u objavi na mreži “Iks” u utorak dodao da takođe planira da se “sastane s američkim saveznicima koji su spremni da rade” s Vašingtonom.
Otkako je Kelog otkrio da će govoriti na konferenciji, koja bi trebalo da se održi od 14. do 16. februara, spekulisalo se da će predstaviti Trampov plan za okončanje rata. Blumberg je u srijedu citirao neidentifikovane izvore koji su rekli da će Kelog predstaviti plan tokom konferencije, prenio je Ukrajinski servis RSE.
Izvori nisu dali dodatne informacije o planu, koliko će biti detaljan, niti u kom formatu će biti predstavljen.
Pres-služba Bijele kuće nije odgovorila na upit RSE-a za komentar.
Kelog je prošle nedelje rekao da Tramp ima “čvrstu” strategiju za okončanje rata u Ukrajini u roku od nekoliko mjeseci. Izjava je uslijedila u jeku razgovora iza kulisa i pregovora u pozadini kako bi se pronašao način da se okonča skoro trogodišnja ruska invazija.
On i drugi zvaničnici nagovijestili su plan za postizanje, kako navode Trampovi saveznic,, “mirom kroz snagu”. Plan uključuje potencijalno zamrzavanje sukoba i ostavljanje teritorija koje je okupirala Rusija u neriješenoj situacije. To uključuje i davanje bezbjednosnih garancija Ukrajini, ali nije precizirano kakve bi one bile.
Kremlj je u srijedu najavio povećanje kontakata sa SAD u vezi sa nastojanjem da se pronađe rješenje za rat. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva spremna da pregovara s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uprkos odbijanju ruskog predsjednika Vladimira Putina da sa njim razgovara jer mu je mandat istekao prošle godine.
Ukrajina nije mogla da organizuje izbore pošto je od početka rata u vanrednom stanju.
Prema Kelogovim riječima, SAD razmatraju mogućnost da izvrše pritisak ne samo na Moskvu, već i na Kijev da dođe za sto. On je upozorio da će obe strane morati da naprave ustupke ako se nadaju pregovorima o rješenju rata.
Zelenski je “već nagovijestio da će ublažiti svoju poziciju o teritoriji”, rekao je Kelog 1. februara i dodao da će “Putin takođe morati da ublaži svoje stavove”.
Tramp je insistirao da želi brzo da okonča rat i rekao da želi da se sretne s Putinom što je prije moguće.
Zelenski je takođe rekao da je njegov tim u kontaktu sa Trampovom administracijom na “opštem nivou”, ali je rekao da vjeruje da će uskoro biti sastanaka licem u lice.
Zelenski je rekao u intervjuu britanskom novinaru Piersu Morganu objavljenom u utorak na Jutjubu da bi pristao na direktne razgovore s Putinom, ali da SAD i Evropska unija moraju da učestvuju.
“Ako ljudi vjeruju da moramo da pređemo na diplomatski kolosjek, a verujem da smo spremni da pređemo na diplomatski kolosek, moraju postojati SAD, Evropa, Ukrajina i Rusija”.
Upitan u intervjuu kako bi se osećao sjedeći naspram Putina za pregovaračkim stolom, Zelenski je rekao: “Ako je to jedina osnova u kojoj možemo da donesemo mir građanima Ukrajine i da ne izgubimo ljude, definitivno ćemo ići na tu osnovu”.
“Neću biti ljubazan prema njemu, smatram ga neprijateljem. Iskreno govoreći, mislim da i on mene smatra neprijateljem”, rekao je Zelenski.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Vladi Inicijativu za preduzimanje hitnih mjera čija bi primjena omogućila smanjenje cijena i poboljšanje standarda građana.
Milatović je kazao da nedavni bojkot trgovačkih lanaca jasno pokazuje da rast cijena i dalje predstavlja veliki teret za građane, jer su osnovne namirnice često skuplje nego u mnogo razvijenijim evropskim zemljama.
On je Vladi predložio donošenje deset mjera u koje spadaju obavezno isticanje marži uz cijene proizvoda.
– U cilju povećanja transparentnosti i sprječavanja neopravdanog podizanja cijena, neophodno je zakonski propisati da trgovci jasno istaknu visinu marže za svaki proizvod. Na ovaj način, građani bi imali uvid u realnu strukturu troškova i mogućnost da uporede cijene između različitih trgovinskih lanaca – navodi se u Inicijativi Milatovića.
On je Vladi predložio ograničavanje marži na jednocifrene iznose za ključne proizvode.
– Za osnovne namirnice poput hljeba, mlijeka, šećera, brašna, potrebno je uvesti ograničenje na trgovinske marže. Tako bi se spriječile previsoke zarade na bazi osnovnih životnih proizvoda – kazao je Milatović.
Predlog je i formiranje robnih rezervi. Da bi se obezbijedila stabilna snabdjevenost tržišta i spriječile eventualne nestašice proizvoda kojima je marža ograničena, Vlada mora pristupiti formiranju i pravovremenom obnavljanju robnih rezervi.
Jedna od mjera je i sajt za poređenje cijena najvažnijih proizvoda.
– Neophodno je uspostaviti centralnu, redovno ažuriranu online platformu na kojoj bi građani mogli upoređivati cijene najvažnijih proizvoda u najvećim supermarketima. Na taj način se povećava tržišna konkurencija i potrošačima olakšava pronalaženje najpovoljnijih ponuda – naveo je Milatović.
On je predložio i povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV) za ugrožene građane putem socijalnih kartica.
– Za socijalno ugrožene kategorije stanovništva neophodno je obezbijediti djelimičan ili potpuni povrat PDV-a na odabranu osnovnu korpu namirnica. Zbog toga, Vlada treba što hitnije pristupiti izradi i implementaciji sistema socijalnih kartica – smatra Milatović.
On je predložio i povećanje subvencija za domaću proizvodnju.
– Jačanje domaće poljoprivrede ključno je za stabilno tržište i održive cijene. Treba težiti agrobudžetu u iznosu od najmanje 100 mil EUR, kako bi se dodatno povećale subvencije i drugi programi podrške domaćim poljopriverdnim proizvođačima, podstakla lokalna proizvodnja i smanjila zavisnost od uvoza – rekao je Milatović.
Predložena mjera obuhvata i dodatne povoljnosti za prodavce domaćih proizvoda.
– Razmotriti olakšice za prodavce koji prvenstveno plasiraju domaće proizvode. Istovremeno, u saradnji sa opštinama treba raditi na uspostavljanju distributivnih centara u kojima bi domaći proizvođači mogli direktno plasirati svoje proizvode – kazao je Milatović.
Još jedna mjera je i razmatranje smanjenja PDV-a za osnovne proizvode.
– Ključno je definisati listu osnovnih proizvoda za domaćinstvo odnosno kategorija “korpe za život dostojanstven čovjeka”, i razmotriti opciju smanjenja PDV-a na takve proizvode – dodao je Milatović.
On je naveo da je potrebno analizirati marže i uzrok viših cijena u Crnoj Gori u odnosu na EU.
– Potrebno je sprovesti sveobuhvatnu analizu marži i ključnih faktora koji dovode do toga da su cijene u Crnoj Gori često više nego u zemljama Evropske unije. Rezultate je potrebno jasno predočiti građanima, uz konkretne predloge za rješavanje problema – precizirao je Milatović.
On je kao desetu mjeru naveo jačanje uloge Centra za zaštitu potrošača i srodnih organizacija.
– Neophodno je ojačati kapacitete institucija i organizacija koje se bave zaštitom potrošača. Centar za zaštitu potrošača i slična udruženja moraju dobiti širu nadležnost i veća sredstva, kako bi imali aktivnu ulogu u kontroli cijena i unapređenju tržišnih uslova – rekao je Milatović.
On je u dopisu Vladi poručio da samo zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti ekonomski stabilnijoj i pravednijoj Crnoj Gori.
Niz potresa koji su pogodili Santorini i obližnje grčke otoke u proteklih nekoliko dana doveo je do odrona na jednoj od najpoznatijih plaža, Crvenoj plaži.
Crvena plaža, poznata po upečatljivom crvenom pijesku i vulkanskim stijenama, sada je zatvorena. Snimke objavljene na društvenim mrežama pokazuju odrone i kamenje koje pada niz litice.
Potresi ne staju
Do Crvene plaže, do koje se ranije moglo doći iz arheološkog nalazišta Akrotiri, sada se može isključivo brodom.
Ovako je plaža izgledala prije potresa.
U utorak je snažan potres jačine 5.0 stupnjeva po Richteru pogodio područje blizu Santorinija, što je bio najjači zabilježeni potres na tom području do sada. Gradonačelnik Santorinija Nikos Zorzos izjavio je za Associated Press da bi seizmička aktivnost mogla trajati tjednima prije nego što se situacija smiri. Stručnjaci upozoravaju da bi jači potres mogao biti neizbježan.
Zbog povećane zabrinutosti za sigurnost, mnogi lokalni stanovnici i turisti napuštaju Santorini posebnim letovima i trajektima. Škole na Santoriniju te na obližnjim otocima Amorgos, Ios, Anafi, Tinos, Leros i Patmos su zatvorene. Timovi za hitne intervencije, uključujući grčku jedinicu za specijalne reakcije na katastrofe, timove civilne zaštite i spasilačke jedinice iz zraka, ostaju u stanju visoke pripravnosti.
Potresi se nastavljaju, a vlasti pozivaju stanovnike i posjetitelje da ostanu na oprezu, strahujući od daljnjih poremećaja u nadolazećim danima.
Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće danas u Herceg Novom tribinu i potpisivanje Predloga za raspisivanje referenduma na teme koje se tiču kampanja te radničke asocijacije.
Tribina će se održati u sali Skupštine Opštine Herceg Novi u 19 sati, dok će štand za potpisivanje predloga biti otvoren od 17 do 21 sat ispred zgrade Skupštine.
USSCG je pokrenula kampanje pod motom Za miran san, socijalni stan i Nije sve na prodaju, koje su proistekle iz rezolucija usvojenih na Kongresu USSCG, i to rezolucija o nužnosti reforme stambene politike i o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa.
Kampanja Za miran san, socijalni stan odnosi se na zahtjev prema državi da počne da vodi odgovornu stambenu politiku i da tretira pravo na stan kao osnovno ljudsko pravo.
“U tom smislu, USSCG se zalaže da država pristupi izgradnji stanova u državnom vlasništvu i rentira ih građanima koji nijesu u mogućnosti da kupe stan po tržišnim uslovima”, navodi se u saopštenju.
S druge strane, kampanja Nije sve na prodaju odnosi se na zahtjev da država ne privatizuje preduzeća već da sačuva većinsko vlasništvo u privrednim subjektima od nacionalnog interesa kao što su Aerodromi Crne Gore, Elektroprenosni sistem, Elektroprivreda, Rudnik uglja i Željeznička infrastruktura.
U cilju implementacije kampanja, USSCG je uputila inicijative na adrese predsjednika Skupštine i Vlade sa zahtjevom za prijem i razmjenu mišljenja o navedenim temama, na koje je odgovor izostao.
Nakon toga, USSCG je donijela odluku da pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana za podnošenje Predloga Skupštini za raspisivanje državnog referenduma. Da bi obavezali Skupštinu da raspiše državni referendum na navedene teme, potrebno je da se prikupe potpisi od najmanje deset odsto građana koji imaju biračko pravo u Crnoj Gori.
Tribine i prikupljanje potpisa biće organizovano u većini gradova Crne Gore.
Poslodavci u turizmu procjenjuju da im za uspješnu sezonu nedostaje najmanje 10 hiljada kvalificiranih sezonskih radnika. Priželjkuju domaću radnu snagu – pokazuju Dani poslova u turizmu.
Nakon Bjelovara i Virovitice, 15 hotelskih kuća i lanaca radnike je tražilo na Zagrebačkom velesajmu.
– U gastronomiji je trend povezivanja malih proizvođača s velikim hotelima i restoranima. Na Adriatic gastro showu, rast cijena i nedostatak radne snage je glavna tema, rekla je prilikom javljanja iz Zadra novinarka HRT-a Katina Vrsaljko.
Kako je naglasio pročelnik za turizam zadarske županije, “ovakvi sajmovi, koji okupljaju velik broj izlagača, jako je bitan za brojne dionike turizma”.
– Ovdje mogu pronaći sve što im je potrebno, a u smislu naših planova za održivost i podizanje kvalitete u turizmu, rekao je Ante Sjauš.
Privlačan sezonski posao na sajmu turističkih poslova traže mladi, ali i oni iskusniji radnici.
– Sad sam bio u Dubrovniku na ljetnoj praksi, bilo je super i ponovo bih se tamo vratio, rekao je David.
– Htjela bih raditi na sezoni kao animator, negdje na moru u hotelu, volim djecu, kazala je Tina.
– Najradije bih našao neko mjesto kao recepcionar u nekom autokampu kako sam radio prošlo ljeto i jako mi se sviđalo, dodao je Stipan.
Kuvari
– Konobar sam po struci. Ima dosta dobrih uvjeta, smještaj dobra plaća, obrok, sve, nadovezao se Mario.
U potrazi za gotovo hiljadu radnika u sezoni su i Blue Sun hoteli u arapskom vlasništvu, rezervacije im odlično idu.
– U sklopu 14 hotela imat ćemo oko 700 sezonaca, a u vrhu sezone vjerojatno i više. Fokus nam je na domaću radnu snagu i mlade ljude jer je to naša budućnost, istaknuo je Jozo Krželj, direktor hrane i pića Blue Sun hotela.
Aminess dočekuje sezonu s dva nova hotela na Braču i Hvaru.
– Imamo čak do dvije tisuće sezonaca, širimo se, rastemo pa nam treba što je više ljudi moguće, kazala je Marta Durrigla iz Aminess hotela.
– Dobar dio sezonaca nam se vraća, najviše iz Slavonije koji su došli prije i ostali za stalno, rekao je Marko Marak, šef restorana Aurora Mali Lošinj.
Za pomoćne poslove hotelijerima trebaju i strani radnici kojih bi i ove godine moglo biti dosta.
– Ukupno za sezonsko zapošljavanje u Hrvatskoj kako za turizam tako i za graditeljstvo potrebe su između 50 do 60 tisuća osoba. Mi očekujemo da će se s domaćeg tržišta povući do 20 hiljad, ostatak će se morati uvoziti, dodao je Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Broj nezaposlenih u Hrvatskoj nikad nije bio manji. Na Zavodu za zapošljavanje samo ih je 97 i pol hiljada.
