Jak olujni vjetar koji je duvao tokom noći odnio je dio krova sa bazena u Kotoru.
Jutros su angažovane i ekipe sa mehanizacijom na saniranju štete.
Iz Sekretarijata za zajedničke poslove Opštine Kotor kazali su da je na krovu bazena “nastala značajna šteta”, te da će radi očuvanja sigurnosti građana, bazen ostati zatvoren do smirivanja vremenskih uslova i saniranja nastale štete.
Krov bazena foto SZP Kotor
Jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar duva u čitavoj Crnoj Gori, a napravio je probleme u više gradova, posebno na primorju.
Ulcinj, Stari Bar i Veliki pijesak više sati juče bili su bez struje, poslije ispada dalekovoda “Možura-Ulcinj” i “Bar110 – Ulcinj”, usljed nevremena izazvanog olujnim vjetrom.
U Podgorici je vjetar oborio više stabala, a padali su i djelovi fasada.
Na Jadranu i dalje vjetrovito uz jaku i olujnu buru koja će od srijede postupno slabjeti.
Danas se obilježava Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori
Ovim povodom, a u skladu sa Zakonom o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, na zgradi Opštine Tivat istaknuta je zastava Republike Hrvatske, koja je zvanično obilježje hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori.
Danas 13. januara 2025. četvrtu godinu zaredom, a po treći puta svečanom akademijom i koncertom, obilježiti će se Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.
Trinaesti januara izabran je za Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori u spomen na taj datum 809. godine, kad su moći sv. Tripuna prenesene iz Carigrada u Kotor.
Program proslave Dana hrvatskoga naroda 2025. počet će svečanom svetom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, koja će se slaviti na Karike, 13. januara, u katedrali sv. Tripuna u Kotoru, u 11 sati.
U večernjim će se satima, u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, održati središnja proslava uz koncert u dvorani Auditorium (bivši Dom vojske) na Seljanovu – Tivat, s početkom u 20 sati.
Glazbeni gosti su klapa Sveti Juraj HRM i operna pjevačica Marina Cuca Franović u pratnji korepetitora Davora Novaka, a u programu će sudjelovati i dramski umjetnik Robert Kurbaša.
Svešteniku Mitropolije crnogorsko primorske Mijajlu Backoviću tokom noći u Tivtu je zapaljeno vozilo.
Vozilo marke BMW je bilo parkirano ispred ispred kuće sveštenika Backovića u naselju Učuri.
Uprkos brzom dolasku vatrogasne ekipe Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat na lice mjesta, na automobilu tivatskog paroha pričinjena je velika materijalna šteta, ali je spriječeno da se vatra prenese na druga u blizini parkirana vozila, odnosno kuću.
Požar se dogodio oko oko 1.30 sati. Uviđaj je izvršen, a za počiniocem se traga.
Grupa malih akcionara Instituta „Simo Milošević“ iz Igala, okupljena oko Crnogorske asocijacije malih akcionara (CAMA), počeće od danas organizovano da prodaje akcije te kompanije na berzi po cijeni od 100 EUR za jednu, pišu Vijesti.
Država ima 56,4 odsto akcija Institita, Vila Oliva biznismena Žarka Rakčevića 27,4 odsto, a ostali mali akcionari, koji se sada okupljaju oko CAMA, ukupno 16 odsto. Državi za dvotrećinsko vlasništvo i samostalno odlučivanje u vezi sa bitnim odlukama, poput Plana restrukturiranja, dokapitalizacije ili prodaje imovine, nedostaje 10,2 odsto akcija.
Na Skupštini akcionara koja je počela 9. januara nije postojala dvotrećinska većina za postojeći Plan restrukturiranja, pa je Vlada prihvatila zahtjeve za njegovu izmjenu koje je tražila Vila Oliva i koje će biti izmjenjene u planu do nastavka sjednice 21. januara.
Rakčević je tražio da se ne prodaje prva faza Instituta i da se kompleks zemljišta kod Titove vile ne pretvara u građevinsko za izgradnju stanova i poslovnih prostora, što je Vlada prihvatila.
Spor je izbio zbog odluke o dokapitalizaciji od 23,5 miliona EUR, jer je Vlada pred sjednicu promjenila odluku kako bi njome dostigla dvotrećinsku većinu i istisla sve male akcionare iz odlučivanja o sudbini kompanije.
Rakčević je tada kazao da se država pokazala kao loš vlasnik i da je protiv toga da dobije dvije trećine akcija, te predložio da sam pokrije dugove Instituta od 23 miliona.
Iz CAMA su kazali da bi država kupovinom akcija koje će na berzi ponuditi njihovi članovi mogla doći do dvotrećinskog vlasništva.
“Uz zadovoljavajući odziv, država bi kroz takvu kupovinu mogla da značajno poveća svoje učešće, a moguće i da stigne do neophodnih deset odsto, te bi nakon toga ista, kao i drugi akcionar sa značajnim učešćem mogli kroz dokapitalizaciju da zadrže svoje vlasničke procente. Cijena po kojoj će država steći akcije kroz planiranu dokapitalizaciju je preko 50 odsto veća od naše ponuđene cijene po kojoj je ukupna vrijednost Instituta svega 38 miliona EUR, što je daleko manje od fer vrijednosti Instituta“, rekli su Vijestima iz CAMA.
Oni su podsjetili da su manjinski akcionari tokom prethodnih 20 godina akcije sticali mahom u rasponu od 150 do 300 EUR, što je ekvivalent sadašnjih čak 500 EUR.
„Naravno, da na berzi svako snosi individualnu odgovornost za gubitke, ali objektivno je i reći da su akcionari investicione odluke donosili, ispostaviće se kasnije, na bazi netačnih i obmanjujućih izjava tadašnjih državnih predstavnika, pa čak i regulatornih organa. Nadamo se da do stečaja neće doći, a što bi bila odgovornost države i velikih akcionara, ali u tom scenariju očekivana vrijednost po akciji iz stečajne mase bi iznosila oko 250 EUR”, naveli su iz CAMA.
Nominalna vrijednost akcija Instituta, prema kojima bi se obavljala i dokapitalizacija je 154,93 EUR, dok je sadašnja na berzi 35,5 EUR i raste iz dana u dan. Akcija instituta nalazi se u segmentu gdje može dnevno da raste najviše deset odsto, ukoliko berza ne promijeni odluku.
Postojeći Plan restrukturiranja predviđa da se u Institut za četiri godine uloži 106 miliona EUR, od čega kroz dokapitalizaciju 64 miliona, od prodaje dijela zgrada Instituta 28,2 miliona, a iz kredita koji bi uzela kompanija 14,5 miliona.
Cilj plana je da omogući Vladi da legalno pomogne državnu kompaniju u skladu sa strogim EU standardima o državnoj pomoći i preduslov je za početak dokapitalizacije.
Autori plana smatraju da će bez njegovog usvajanja Institut otići u stečaj, jer ima akumulirane gubitke od 30 miliona EUR, i da će prekinuti da obavlja djelatnost koja je i od javnog značaja.
Nakon završetka restrukturiranja u 2029, prema projekcijama autora Plana, profit Instituta bi iznosio 4,9 miliona i nastavio bi da raste, pa bi za deset godina u 2034. bio 6,6 miliona EUR.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore kao četvrtoplasirana završila je nastup na kvalifikacionom turniru za Svjetski kup.
Crnogorski vaterpolisti su u Otopeniju, u meču za treće mjesto, poraženi od Grčke 17:10.
Od isog rivala izgubili su i u grupi 18:10, a turnir su završili sa po tri pobjede i poraza.
Slavili su protiv Srbije, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, dok su, osim od Grčke, izgubili i od Španije.
Grčka je pitanje pobjednika riješila u drugoj četvrtini, nakon koje je stekla prednost od sedam golova (10:3).
Mnogo toga nije funkcionisalo u crnogorskoj elekciji, slabija igra u napadu i mnogo nerealizovanih napada sa igračem više omogućilo je Gčkoj da se odvoji i već na polovini meča riješi pitanje pobjednika.
U prvom dijelu naš izabranici selektora Dejana Savića vodili su 2:1, a onda u narednih deset i po minuta nijesu dali gol.
U tom periodu, Grčka je postigla sedam i dva minuta i 15 sekundi prije kraja druge četvrtine povela 8:2.
U posljednjem duelu na turniru u Rumuniji, Dušan Matković je postigao četiri gola, Nikola Moskov tri, Miroslav Perković dva, Đuro Radović jedan.
Finalni turnir Svjetskog kupa biće odigran od 11. do 13. aprila u Kotoru i Budvi.
Pored Crne Gore, učestvovaće Mađarska, Španija, Grčka, Japan, Hrvatska, Njemačka i Holandija.
Tri selekcije, od onih koje već nisu izborile plasman, izvadiće vizu za Svjetsko prvenstvo, koje se u julu i avgustu igra u Singapuru.
Aktualni predsjednik Zoran Milanović u nedjelju je osvojio novi mandat s osvojenih 74,68 posto glasova pobijedivši Dragana Primorca koji je osvojio 25,32 posto, što je najveća razlika u postocima između dva kandidata koji su ušli u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.
Prema privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) razlika u postocima između aktualno predsjednika i kandidata SDP-a i partnera Zorana Milanovića i protukandidata Dragana Primorca (HDZ i partneri) iznosi 49,36 posto.
Može se reći da razlika među glasovima od gotovo 50 posto nije iznenađenje s obzirom na to da mu je nedostajalo vrlo malo, tek oko dva posto, da pobjedu odnese već u prvom krugu koji se održao 29. prosinca.
U prvom krugu Milanović je osvojio glasova birača, a Primorac 314.663 glasova, što je 19,35 posto.
Milanović je u drugom krugu osvojio 1.120.832 glasova, što je oko 87 tisuća više od broja glasova s kojima je pobijedio prvi put 2020. godine – 1.034.170 glasova.
Primorac je kandidat koji je osvojio najmanje glasova od svih kandidata koji su gubili u drugom krugu predsjedničkih izbora – samo 380.038.
Milanović je tako rekorder po razlici koju je ostvario u odnosu na svog protukandidata u drugome krugu, a drugi je Mesić (2005.) s razlikom od 31,86 posto u odnosu na Kosor.
Treći je Josipović (2009.) s razlikom od 20,25 protiv Bandića, a zatim je opet Mesić (2000.) s 11,83 posto razlike protiv Budiše te Milanović (2019.) koji je ostvario razliku od 5,32 posto u odnosu na Grabar-Kitarović. Grabar-Kitarović (2014.) je tako ostvarila najmanju razliku u odnosu na svog protukandidata Josipovića – 1,48 posto.
Pri tome vrijedi napomenuti kako je ove godine najslabiji odaziv u drugom krugu unatrag 25 godina što objašnjava činjenicu da je Milanović s relativno malo osvojenih glasova ostvario najuvjerljiviju pobjedu.
Po broju osvojenih glasova u drugom krugu ispred njega bili su dva puta Stipe Mesić te Ivo Josipović.
Do sada su samo Tuđman i Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu.
Tuđman je 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73 posto osvojenih glasova, odnosno 1.519.100 glasova.
Budiša, njegov glavni protukandidat osvojio je 585.535 glasova, što je bilo 21,87 posto. Ostali su osvojili oko šest posto i manje.
Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvome krugu drugi mandat osigurao s osvojenih 1.337.990 glasova, odnosno 61,41 posto i time pobijedio Zdravka Tomca koji je dobio 458.172 glasova (21,03 posto) i Vladimira Gotovca koji je osvojio 382,630 glasova (17,56 posto).
Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu. Osvojio je 1.425.342 glasova birača (55,34 posto), a Budiša 1.120.641 (43,51 posto).
Reizbor je 2005. osvojio s 1.454.451 osvojenih glasova (65,93 posto), čime je u drugom krugu nadmašio Jadranku Kosor koja je osvojila 751.692 glasova (34,07 posto), odnosno s razlikom od 31,86 posto.
Sljedeći predsjednik Ivo Josipović 2009. godine je ostvario razliku od 20,25 posto u drugom krugu u odnosu na protukandidata Milana Bandića. Josipović je osvojio 1.339.322 (59,45 posto), a Bandić 883.115 (39,2 posto).
Josipoviću je za dlaku izbjegao novi mandat 2014. godine jer je u drugome krugu razlika između njega i Kolinde Grabar-Kitarović bila tek 1,48 posto. Prva hrvatska predsjednica je osvojila 1.114.945 glasova (50,74 posto), a Josipović 1.082.436 glasova (49,26 posto).
Grabar-Kitarović je lovu na novi mandat u drugome krugu 2020. godine osvojila 929.707 glasova birača, odnosno 47,34 posto, a Milanović 1.034.170, što je bilo 52,66 posto, te je razlikom od 5,32 posto osvojio svoj prvi mandat.
Mandat predsjednika Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.
Protekla, 2024. godina biće upamćena po tome što se lokalna uprava Tivta, kao i nekoliko predhodnih godina, trudila da unaprijedi gradsku infrastrukturu, kazao je prvi čovjek Opštine Tivat, Željko Komnenović.
On je istakao da su radili na unapređenju igrališta, školskih objekata, te da mu je drago što su tokom prethodne godine napravili smjernice za izgradnju gradske pijace, vatrogasnog doma i policijske stanice kao i da će za njihovu realizaciju uskoro biti raspisan konkurs.
“Ono što je najvažnije i na čemu smo zaista vrijedno radili je stvaranje uslova da se konačno sa izvođačem, “Jedinstvo” iz Užica, potpiše ugovor za izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže. Očekujem da će ugovor biti potpisan tokom januara ove godine kao i ugovor sa Ministarstvom prosvjete nauke i inovacija i Porto Montenegrom za izgradnju nove škole na Župi pošto su se konačno i stekli preduslovi obzirom na izmjene i dopune državne studije lokacije sektor 22/23 Župa”, kazao je Komnenović.
Komnenović smatra da je predhodnu godinu obilježilo i potpisivanje inicijative od strane predsjednika svih šest primorskih opština za reform Zakona o Morskom dobru a koja podrazumijeva transformaciju tog preduzeća i vraćanje ingerencija oko upravljanja prostorom opštinama.
“Drago mi je što vidimo da i pojedini ministri u Vladi CG već daju doprinos u smislu podrške toj ideji ali od nje očekujemo dosta u 2025 godini, da konačno dođe do skupštinske procedure i da se krene konačno sa realizacijom toga što očekuju od nas građani u zadnjih, mogu slobodno reći, tri decenije”.
Tivat – foto Boka News
Osvrnuo se Komnenović i na projekte koji su bili planirani a koje nijesu uspjeli da realizuju tokom 2024. Godine,
“Tu prije svega mislim na sidrišta i marinu na Seljanovu ali to je projekat čiju realizaciju očekujem već u prvoj polovini 2025. godine”, poručio je on.
Tokom prošle godine, opština je u saradnji sa Lušticom Bay realizovala ideju prevoza električnim plovilima po Boki i taj projekat će, kaže, biti nastavljen i u ovoj godini.
“Nastaviće se radovi na izgradnji saobraćajnice u Bogdašićima, završili smo i projektnu dokumentaciju za sanaciju palace Nikolića u Donjoj Lastvi. Tamo ćemo praviti multifunkcionalnu salu a već smo okončali i procedure za izgradnju balon sale kod Doma zdravlja. To je bio jedan od onih projekata koje nijesmo realizovali zato što su ponavljani javni pozivi za izbor izvođača, a kako imam informacije iz Direkcije za investicije, sada imamo ponuđače i imaćemo izvođača koji će veoma brzo ući u posao”, rekao je Komnenović.
On je istakao i da su se konačno stekli svi zakonski preduslovi da se uradi vodovod do Gospe od Milosti i da očekuje da izabrani izvođač krene sa realizacijom tih radova.
“Ono što je važno je da smo nastavili kontinuitet ulaganja u lokalnu infrastrukturu, nastaviće se to i u 2025. godini, međutim bez podrške centralne vlasti teško da bi mogli da realizujemo one projekte koje su od sistemske važnosti za Tivat.
Tu prvenstveno mislim na izgradnju bulevara. Ovih dana Direkcija za saobraćaj raspisaće tender za izbor izvođača za nultu fazu bulevara kroz Tivat koji se povezuje sa aktuelnim bulevarom Aerodrom – Jaz.
Saobraćaj – foto Boka News
Takođe uslijediće izbor izvođača za radove na bulevaru koji se nastavlja od kružnog toka u Gradiošnici do hotela Tivat. To je definitivno najvažniji projekat u poslednjih nekoliko decenija koji će biti realizovan u Tivtu” poručio je Komnenović.
On je istakao da će u saradnji sa Vladom Crne Gore raditi na izgradnji rezervoara u Gradskom parku zašto su već opredijeljena sredstva u državnom budžetu u iznosu od 1,4 miliona eura.
“To je ona naša ideja o kojoj smo govorili da zajedno sa Ministarstvom odbrane, Porto Montenegrom i JU Muzej i galerija realizujemo projekat izgradnje praktično novog Pomorskog muzeja koji će objediniti zbirku pomorskog naslijeđa u Porto Montenegru, pomenuti Austrougarski rezervoar, naš muzej, ali i Gradski park kao centralno mjesto cijele zbirke” reako je on.
Komnenović je kazao i da rade na tome da se tokom ove godine riješe i pitanja koja se tiču bezbjednosnog sektora, odnosno izmještanja policijske stanice na novu lokaciju.
“Ovaj segment je do sada bio zapostavljen u Tivtu i nadam se da ćemo vrlo brzo imati posjetu ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije kako bi rješavali sve te nagomilane probleme i to ne samo u vezi problema sa smještajem već i oko ispostave granične policije na aerodromu Tivat gdje takođe imamo dosta problema”.
Komnenović očekuje da će i Direkcija za saobraćaj i izvođač radova kineska kompanija ubrzati radove na izgradnji bulevara od Aerodroma do Jaza.
“Vidimo da su intezivirani radovi poslednjih dana nebi li u novu turističku sezonu ušli sa završenom ovom dionicom puta”, kazao je on.
Modernizovaćemo u ovoj godini i vozni park vatrogasne jedinice ali i konačno ući u realizaciju izgradnje polupodzemnih kontejnera.
“2025. očekujem da će biti godina velikih investicija u lokalnu infrastrukturu zato mislim da je ona i ključna za ovu lokalnu administraciju jer očekujem da ćemo tada da uberemo plodove svog rada na projektnoj dokumentaciji i svemu onome na čemu smo radili do sada”, istako je Komnenović.
On je poručio da se Tivat razvija, raste i napreduje iz godine u godinu, a to prije svega svjedoče finansiski pokazatelji u pogledu rasta budžeta.
Tivat – Porto Montenegro-Boka Place – foto Boka News
“Budžet je planiran u iznosu od blizu 34 miliona eura, veliki iznos je opredijeljen za kapitalne investicije. Nominalno je 16 miliona ali za nabavku sredstava za tivatska preduzeća je dodatnih 5 miliona što znači da on prevazilazi nivo ulaganja u kapitalne projekte i u lokalnu infrastrukturu od dvadesetak miliona. Sve je to realno teško realizovati zbog situacije na tržištu rada i poskupljenja i ekonomske situacije u regionu ali radićemo na tome. Nama je najvažnije da realizujemo projekte na kojinma smo do sada radili a tu prije svega mislim na izgradnju šetališta u Belanima, na lokalne saobraćajnice, vodovoda i kanalizacije u Radovićima i to su projekti koje ćemo nastojati da realizujemo u prvom kvartalu 2025 godine” rekao je Komnenović.
Kada je riječ o tekućim rashodima oni su negdje na nivou iz 2024. što znači da neće biti uvećanja gradske administracije ali ćemo sve svoje snage kao i proteklih godina usmjeriti na realizaciju kapitalnih projekata, zaključio je Komnenović.
Službenici Uprave policije izvršili su masovne pretrese na teritoriji cijele države usmjerene na pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, njima bliskih i operativno interesantnih osoba, i oduzeli 20 komada oružja i 778 komada municije.
Iz Uprave policije je saopšteno da je na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti Centar pretreseno sedam lokacija.
Kako su kazali, kod Z.I. je pronađeno šest pušaka, šest pištolja, kao i 683 komada municije različite vrste i kalibra.
„Za dio oružja Z.I. nije posjedovao adekvatnu dokumentaciju, te je svo oružje preventivno oduzeto, a sa svim je upoznat tužilac koji će naknadno izvršiti pravnu kvalifikaciju događaja“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je kod Z.K. policija pronašla tri lovačke puške i dva pištolja sa isteklim oružnim listovima.
Iz policije su rekli da je oružje oduzeto, a da je sa događajem upoznat nadležni tužilac po čijem će nalogu protiv Z.K. biti podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o oružju u redovnom postupku.
U saopštenju se navodi da je od jedne osobe oduzeto vozilo radi provjera.
Iz policije su kazali da su službenici Regionalnog centra bezbjednosti Jug pretresli deset lokacija i od M.V. oduzeli pištolj sa 27 komada municije i oružnim listom, koji je preventivo oduzet zbog narušenih međususjedskih odnosa.
„Na drugoj lokaciji kod M.P. je pronađena lovačka puška i 13 komada municije, kao i pištolj i 55 komada municije“, rekli su iz policije i dodali da su oružje i municija oduzeti radi vođenja daljeg upravnog postupka.
Kako se navodi u saopštenju, kod kod R.D. je pronađen sprej sa nadražujućim dejstvom i 650 komada tableta u odnosu na koje će se tužilac naknadno izjasniti.
Iz policije su rekli da su na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti Sjever pretresene tri lokacija.
Na teritoriji koju obuhvata Regionalni centar bezbjednosti Zapad su, kako je saopšteno, pretresene dvije lokacije među kojima su zatečeni članovi organizovanih kriminalnih grupa sa teritorije Nikšića i Cetinja.
„Preduzete aktivnosti pretresa na više lokacija širom zemlje pokazuju posvećenost institucija u borbi protiv nelegalnog posjedovanja oružja i municije, kao i u otkrivanju i procesuiranju lica povezanih sa kriminalnim aktivnostima”, navodi se u saopštenju.
Iz Uprave policije su poručili da njihovi slubenici nastavljaju nesmanjenim intenzitetom kontinuirane aktivnosti koje su usmjerene na članove organizovanih kriminalnih grupa u cilju suzbijanja njihovog djelovanja.
„Nastavljaju da posvećeno preduzimaju aktivnosti na suzbijanju nelegalnog posjedovanja oružja i municije, otkrivanju krivičnih djela i prekršaja i procesuiranja osoba koje se dovode u vezu sa kriminalnim grupama”, kaže se u saopštenju.
Tivatska gradska riva Pine, popularno šetalište izuzetno posjećeno tokom lijepih dana ove januarske nedjelje djeluje nesvakidašnje. Bura, hladno vrijeme i oblaci natjerali su i najupornije da odustanu od svakodnevnog užitka, kafe, i mira koje nudi ovaj dio grada.
Na video zapisu koji nam je poslao vjerni čitalac poručuje “Nekoliko dana u godini Pine i ovako izgledaju”.
Inače, tivatska gradska riva dobila je naziv po mediteranskim borovima, (Pinija) koji su postojali na potezu današnjih Pina, danas nema ni jednog.
U Crnoj Gori je, za prvih 11 mjeseci prošle godine, ukradeno 107 vozila, od čega je 90 pronađeno i vraćeno vlasnicima, kazali su iz Uprave policije.
Iz policije su agenciji MINA rekli da je za prvih 11 mjeseci prošle godine ukradeno 35 vozila više nego 2023, kada su evidentirane 72 krađe.
„Tokom 11 mjeseci prošle godine prijavljena je krađa 107 vozila. Službenici Uprave policije su rasvijetlili 85 krivičnih djela i tom prilikom je pronađeno i vraćeno vlasnicima 90 vozila“, kazali su iz policije.
Kako su naveli, još se potražuje 17 vozila čija je krađa prijavljena prošle godine, kao i 12 čija je krađa prijavljena 2023. godine.
„Najveći broj ukradenih vozila prošle godine zabilježen je na teritoriji Podgorice – 45“, rekli su iz policije.
Oni su kazali da su u prošloj godini u 25 slučajeva izvršioci krađa bile maloljetne osobe.
I u tom segmentu je zabilježen rast, jer su, prema podacima policije, u 2023. godini maloljetnici bili izvršioci krađa u 15 slučajeva.
Iz policije su naveli da je prošle godine u 26 slučajeva prijavljena krađa vozila, za koje je utvrđeno da su vlasnici zaboravili gdje su parkirali.
„Dok su tokom 2023. godine u 15 slučajeva građani prijavili krađu vozila, a izlaskom na lice mjesta je utvrđeno da su zaboravili gdje su parkirali vozilo“, naveli su iz policije.
Oni su, govoreći o prijavi nestanka vozila, kazali da je, u slučaju da neko ne može da pronađe vozilo i sumnja da je ukradeno, potrebno u što kraćem roku obavijestiti Upravu policije.
„Nakon toga policijski službenici preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju pronalaska istog i eventualnog procesuiranja izvršioca, ukoliko se utvrdi da je riječ o otuđenju“, rekli su iz policije.
