Opština Tivat nastaviće da i u ovoj godini ulaže značajna sredstva u uređenje i opremanje zaštićenog objekta prirode – Velikog gradskog parka.

Privedena je kraju akcija sadnje ukupno 110 novih velikih sadnica više vrsta drveća, za čiju je nabavku lokalna uprava nedavno izdvojila više od 41.000 eura, a još jedna slična akcija obnove dendroflore parka planirana je do kraja ove godine.

U novom Planu javnih nabavki za 2025. predviđeno je da se za izgradnju ograde duž zapadne i sjeverne strane Velikog gradskog parka izdvoji 150.000 eura, dok je za obnovu kolonade stubova koji su nekada krasili glavnu promenadu u parku, planirano 91.000 eura. Za nabavku novih i obnovu postojećih dvojezičnih informativnih tabli za markaciju stabala i memorijalnih obilježja u parku predviđeno je 2.000 eura, dok će izrada GIS baze podataka o parkovskoj dendroflori koštati 10.000 eura.

Iako se to formalno ne ubraja u ulaganja u sam park, Opština će uskoro realizovati i projekat rekonstrukcije nekadašnjeg otvorenog sportskog terena kod zgrade Doma zdravlja u parku, a na kojem će biti postavljena balon hala. Za izgradnju i opremanje tog objekta prošle nedjelje je, kao najpovoljnija na tenderu, izabrana ponuda kompanije “AG Infoplan” iz Nikšića, vrijedna 246.000 eura bez PDV-a.

Lokalna uprava je uz to prošle godine, shodno Planu upravljanja spomenikom prirode za period do 2026. godine, već realizovala nekoliko većih ulaganja u parku: rekonstruisana je postojeća i postavljena nova javna rasvjeta ukupne vrijednosti 205.000 eura, ugrađen automatski sistem zalivanja biljaka na prostoru površine preko 19.000 kvadrata za šta je izdvojeno 81.628 eura, dok je betonski zid na ivici glavne šetne staze, pored stadiona FK Arsenal, uklonjen i postavljena je metalna ograda po uzoru na postojeću na drugim djelovima parka.

Veliki gradski park u Tivtu je jedan od najstarijih i najvećih parkova u Crnoj Gori i najvećih botaničkih bašti na južnom Jadranu. Svojim položajem i veličinom čini posebnu pejzažnu prepoznatljivost i jedan je od najznačajnijih elemenata sistema zelenih površina grada. Impresivni i danas zvanično zaštićeni objekat prirode prostire se na skoro šest hektara površine u neposrednoj blizini centra Tivta. Park je podignut je 1892. u blizini tada novog Pomorskog arsenala Ratne mornarice Austro-Ugarske, na nekadašnjim imanjima kotorskih plemićkih porodica Radali, Luković i Verona, po naredbi tadašnjeg konadanta Carske i Kraljevske ratne Mornarice Austro-Ugarske i osnivača tivatskog Pomorskog arsenala, admirala Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka.

U Mornaričkom parku, kako se on tada zvao, zasađivani su primjerci biljaka koje su komandanti austro-ugarskih ratnih brodova, po naredbi admiral Šterneka, donosili sa putovanja širom svijeta.

Tako je u Tivtu nastala jedna od najvećih i najbogatijih botaničkih bašti na istočnoj obali Jadrana u kojoj i danas uspijevaju brojne rijetke i vrijedne biljne vrste. Pored vrsta koje su tipične u primorskim parkovima ovog područja, ovdje su prisutne i neke izuzetno rijetke vrste, kao što su bidvilova araukarija, kalifornijski čempres i sreza. U zapadnom dijelu parka podignut je objekat rasadnika koji je sam po sebi, izuzetna arhitektonska vrijednost, a svojim tehničkim rješenjima, posebno onima za zagrijavanje prostora klijališta biljaka, iako napravljen krajem 19.vijeka, i danas fascinira stručnjake.

Istočno od rasadnika, u parku je krajem 19. stoljeća podignut i jedan od prvih teniskih terena na ovim prostorima na kome su “bijeli sport” igrali austrougarski oficiri i njihove supruge. Tenisko igralište danas ne postoji jer je pred Drugi svjetski rat pretvoreno u otvoreno igralište za košarku, ali se među Tivćanima do danas očuvao naziv “Tenis” kao nezvanično ime ovog mikrolokaliteta.

Dendrofloru Velikog gradskog parka u Tivtu trenutno čine 133 vrste, jedna podvrsta, tri varijeteta i 18 kultivara. Od toga 89 vrsta su alohtone vrste (66,92 odsto), a 44 vrste su autohtone (33,08 odsto). U parku dominiraju visoka stabla, koja dostižu visinu i do 25 metara. Neka od njih su stara i preko 130 godina.

/S.L./