Talijanska regija Furlanija – Julijska krajina pogođena je snažnim olujama koje su prouzročile poplave i klizišta, osobito u Udinama. Tamošnji vatrogasci zatražili su pomoć od regije Veneto zbog brojnih poziva.
Najdramatičnije je u Kormonsu, blizu Goriške, gdje su se urušile kuće zbog klizišta izazvanog obilnim kišama.
Iz ruševina je izvučena jedna osoba i prevezena u bolnicu.
Na terenu su vatrogasci i volonteri civilne zaštite. Traga se za još dvije nestale osobe.
– Otvorilo se klizište i zatrpalo četiri kuće. Cijelu sam noć bila budna, sve je bilo potpuno poplavljeno. Voda je već bila visoka i u jednom trenutku nazvala me stanarka i rekla: ‘Čudom sam se spasila, sve se spustilo i sve zatrpalo’, navela je mještanka pogođenog područja.
Superjahte, putnički brodovi i rastuća uloga Crne Gore na jahting mapi
Portonovi marina privodi kraju još jednu izuzetno uspješnu godinu, potvrđujući svoj status jednog od vodećih jahting centara na Jadranu i nezaobilazne destinacije za vlasnike jahti i nautičare iz cijelog svijeta. Zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi, luksuznoj ponudi i besprijekornoj usluzi, Portonovi je postao destinacija koja živi tokom cijele godine. Ipak, ljetnji period, kada se bilježi najveći broj dolazaka superjahti, i ove je godine donio impresivan niz nekih od najprestižnijih plovila na svjetskom nivou.
Kako Crna Gora nastavlja da jača svoju poziciju kao konkurentno pomorsko središte, zahvaljujući povoljnim poreskim politikama i gorivu oslobođenom poreza koje čini operacije isplativijim, svake godine svjedočimo dolasku sve većeg broja superjahti. Portonovi marina nalazi se u samom srcu tog razvoja. Njena savremena infrastruktura, vezovi za jahte sa dubokim gazom i sveobuhvatna ponuda usluga učinili su je omiljenom bazom vlasnika jahti, kapetana i gostiju koji traže udobnost, privatnost i vrhunsku uslugu.
Portonovi Marina Emerald Azzura
Ove godine, Portonovi marina imala je privilegiju da ugosti više značajnih plovila, uključujući neke od najvećih i najprepoznatljivijih superjahti na svjetskoj sceni. Među njima je bila MY Opera dužine 149,7 metara, prava plutajuća palata i jedna od najvećih privatnih jahti na svijetu, zatim elegantna PS Emerald Azzurra (110 m), luksuzni putnički brod izgrađen za kompaniju Emerald Cruises u brodogradilištu Ha Long. PS Sea Dream I (90,56 m) donijela je dašak bezvremenskog luksuza, dok je upečatljiva MY Olivia O (88,5 m), koju je dizajnirao Espen Øino, a izgradio norveški Ulstein Verft, privukla pažnju inovativnim trupom tipa „X-Bow“ i mogućnostima za ekspedicijska putovanja.
Foto Portonovi
Ništa manje impresivne nisu bile ni MY Sea Pearl (82,48 m), sa sopstvenim bioskopom i beach clubom, futuristička MY Excellence (79,95 m), elegantna MY Nympheas (78,98 m) i impozantna MY Atlas (74 m), koje zajedno oslikavaju raznolikost jahti koje biraju Portonovi kao svoju jadransku luku.
„Izuzetno smo zadovoljni rezultatima koje je Portonovi marina ostvarila ove godine, kao i kontinuiranim rastom i međunarodnim priznanjem koje bilježimo, ne samo kroz veći broj dolazaka superjahti, već i kroz nova priznanja i sertifikate. Sa velikim entuzijazmom gledamo na godinu pred nama i željno čekamo nove izazove koji nam slijede,“ izjavio je Novica Radojičić, menadžer Portonovi marine.
Portonovi Marina MY Atlas
Pored superjahti, marina, sada i zvanično registrovana kao međunarodna luka, proširila je svoju ponudu i na prihvat putničkih brodova. Ovaj iskorak dodatno učvršćuje poziciju Portonovog kao ozbiljne nautičke destinacije i doprinosi daljem razvoju pomorskog turizma u Herceg Novom ali i u Crnoj Gori.
Sa 238 vezova, carinskim i imigracionim servisima, te živopisnim naseljem sa restoranima, buticima i wellness sadržajima, Portonovi marina nastavlja da postavlja standarde izvrsnosti na Jadranu. Svaka nova sezona donosi ne samo veći broj dolazaka, već i potvrdu da je Crna Gora postala prava jahting destinacija.
“Veliko mi je zadovoljstvo što se kroz jednu laganu turu srećem s ljudima, gdje svi zajedno ulazimo u crkve, a ja im na jednostavan, opušten način približavam ta dobra”, kaže Jasminka.
Tura od crkve Sv. Mihaila/Mihovila – Lapidarijuma do crkve Sv. Ane i crkve Sv. Luke u Starom gradu Kotoru, koju je u subotu, 15. novembra vodila Jasminka Grgurević, okupila je ljubitelje sakralnog naslijeđa, građane i profesionalne vodiče, koji su ovom prilikom imali što i da nauče od vrsne poznavateljke (ne)materijalne baštine Boke Kotorske. Jednostavnim jezikom i prijateljskim pristupom ova vrsna slikarka-konzervatorka‑restauratorka koja aktivno djeluje već tri ipo decenije u okviru ranijeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture, sada Uprave za zaštitu kulturnog naslijeđa, približila je posjetiocima bogatu istoriju, arhitekturu i estetiku ikonografije triju hramova. Da je u tome veoma uspješna potvrdila je i sada, nakon ranije održane ture kroz nekoliko hramova u Gornjem Grblju.
-Svaki dan prolazimo pored ovih građevina, vidimo ih spolja, a evo sad imamo priliku da ih vidimo iznutra, što je jedan produbljen doživljaj ovoga grada. Moje oči su otkrile nešto što već dugo vremena želim da vidim, mogu samo da se zahvalim organizatorima i iz OJU Muzerji i vodičkinji, kaže Čeda Petrović, akademski slikar.
Za Bruna Jankovića, pomorca sa Mula ova tura danas je nevjerovatna, pogotovu što je kao starosjedelac saznao neke detalje, njemu do sada nepoznate. Ovo smatra važnim događajem za bokeljsku kulturu – da se ne zaboravlja, s obzirom da Stari grad ima sve manje stanovnika.
-Zemljotres je napravio jednu prekretnicu, poslije 1979. godine najmanje starograđana se vratilo ovdje, došli su neki novi ljudi, koji su na kraju su sve rasprodali i sada je Kotor postao jedan centar turizma, biznisa, kao baza prolaznosti. Takva su vremena, to ide jednim tokom, ali, nadam se da će oni koji odlučuju imati razumijevanja da se to zaustavi. Naša kultura je podloga za sve to – na osnovu te hiljadugodišnje kulture koju Kotor ima, svi ti ljudi iz svijeta dolaze ovdje da to vide – bez te zaostavštine starina ne bi ništa od ovoga bilo, ne bi za nas niko ni znao, smatra Janković, koji je obišao cijeli svijet, ali se Kotoru uvijek sa radošću vraća.
Ispred crkve Sv. Luke
– Bilo gdje da putujem po svijetu, kad me pitaju odakle sam, moj odgovor je vazda: “From Paradise”. Ovo je stvarno raj na zemlij, Kotor je prozor u svijet za cijelu Crnu Goru i žalosno je što dosta ljudi ovdje to ne prepoznaju, primjećuje Janković.
Lijepu ideju tima OJU Muzeji na čelu sa Jelenom Vukasović, urednicom programa, pozdravlja i Jasminka, prijatno iznenađena posjećenošću.
-Iskreno sam iznenađena interesovanjem i jako mi je drago. Meni je ovo veliko zadovoljstvo, zbog toga što to doživljavam kao jednu laganu turu, gdje se srećem s ljudima i gdje svi zajedno ulazimo u crkve. Trudim se da im što opuštenije i što jednostavnijim jezikom približim ta dobra, sa što manje riječi i da to bude vremenski ograničeno, da ljudi ne budu opterećeni, podijelila je ona sa nama svoj utisak.
Podsjetila je da je romanička crkvica Sv. Ane, koja je kroz vjekove bila posvećena Sv. Martinu, Sv. Venerandi i Sv. Petki, zbog svoje slojevite istorije i arhitekture zaslužuje pažnju posjetilaca, ali se ona rijetko otvara. Bilo bi dobro da Biskupski ordinarijat, pod čijom je upravom crkva, angažuje ljude koji će otvarati vrata hrama i tako omogućiti da se šira javnost upozna sa njenim kulturnim vrijednostima.
Iz OJU Muzeji Kotor najavljuju nastavak prakse “pohođenja crkava”.
Hod kroz vjekove
-Edukativna tura “KORAK DO NASLJEĐA” uz stručno vođenje slikarke i konzervatorke Jasminke Grgurević i obilazak crkava Svetog Mihaila, Svetog Luke i Svete Ane u Starom gradu, zamišljen je kao hod kroz vjekove i razdoblja koja su posebno obilježila Kotor, od predromanike do gotike. Živo Bolica Kokoljić, kotorski barokni pjesnik 17. vijeka, ostavio je spjev “Pohođenje crkava…”, svojevrsnu književnu procesiju, ali i zapis o ophodima čiji je ritam obilježavao prostor grada. Crkve su se “pohodile” u ritualizovanom kretanju zajednice – to je imalo svoju religijsku, društvenu, izvanredno značajnu kulturnu dimenziju. Mnoge opjevane crkve nisu sačuvane. Zanimljivo je da su redoslijed obilaska naše ture i pjesnikov usaglašeni. Kontekst je danas izmijenjen, pa ipak – okupljanje zajednice koja želi znati više o prošlosti koju baštini nije manje važan društveni i kulturni događaj. Ovo je prilika da ritam zamoren masovnim turizmom i uslovljen obilaskom suvenirnica i prodavnica brze hrane zamijenimo kulturom kretanja koje poštuje Grad i njegovu prošlost, naglasila je Jelena Vukasović, glavna urednica programa OJU Muzeji Kotor.
Grad pod Orjenom ovog ljeta dobio je visoku ukupnu ocjenu 4,28 od više od 3.200 turista koji su u periodu od 15. jula do 15. septembra učestvovali u velikoj anketi lokalne Turističke organizacije.
Istraživanje je, kao i prethodnih godina, rađeno kroz standardne intervjue sa gostima koji su u destinaciji boravili najmanje dva dana, a drugu godinu zaredom omogućeno je i onlajn popunjavanje upitnika. Prema riječima vršiteljke dužnosti (v.d.) direktorice TO Herceg Novi Darije Banićević, ovogodišnji rezultati u velikoj mjeri prate trendove iz prethodne sezone.
Herceg Novi je zadržao status “sigurne destinacije” sa visokom ocjenom 4,51. Gastronomska ponuda dobila je 4,24, porodični turizam 4,33, a aktivni odmor 4,20. Gosti tradicionalno najviše borave u privatnom smještaju (44 odsto), dok 26 odsto bira hotele, a skoro petina odsjedne kod prijatelja ili porodice. Automobil je i dalje najčešći način dolaska (42 odsto), dok 16 odsto turista stiže avionom, podjednako preko aerodroma Tivat i Dubrovnik.
Herceg Novi – foto Vuk Ilića
Ipak, primjetan je pad u dnevnoj potrošnji, posebno u višim iznosima, dok je kategorija “do 30 eura” jedina bilježila rast. Starosna struktura gostiju bilježi blaga pomjeranja – manje je turista od 36 do 55 godina, a više onih starijih od 56. Tri četvrtine ispitanika kažu da bi ponovo došli u Herceg Novi, a čak 96 odsto bi ga preporučilo prijateljima.
Najveći broj turista (49,3 odsto) ostaje četiri do sedam dana, dok više od osam noćenja bilježi 37,4 odsto gostiju. Turisti se uglavnom informišu putem interneta i medija, što, kako navodi TO, potvrđuje da je digitalno oglašavanje strateški pravac razvoja.
Prirodne ljepote, kulturne manifestacije i mogućnost istraživanja nove destinacije najjači su motivi dolaska u Herceg Novi. Iako raste broj gostiju koji su upoznati sa ponudom zaleđa, Banićević ističe, a prenosi Novski portal, da je potencijal tog segmenta i dalje nedovoljno iskorišćen.
Komentari turista ove godine donijeli su očekivan miks pohvala i kritika. Posebno se ističe zadovoljstvo prirodnim okruženjem, uređenim šetalištem, izgledom Starog grada i ljubaznošću domaćina. S druge strane, najviše primjedbi ticalo se visokih cijena, naročito u prodavnicama, kao i činjenice da mnoge radnje nedjeljom ne rade. Česte su i zamjerke na čistoću, nedostatak parkinga i nedovoljan broj sadržaja za djecu.
Saobraćajne gužve i neredovne autobuske linije i dalje ozbiljno utiču na ukupnu ocjenu destinacije. Prema rezultatima ankete, turisti koji imaju primjedbe na saobraćaj u pravilu daju niže ocjene ukupnom doživljaju boravka.
Anketu će uskoro razmatrati i lokalni parlament, a njeni nalazi bi trebalo da posluže kao polazište za unapređenje turističke politike grada i ponude u narednim sezonama.
U fokusu digitalna vidljivost i održivi razvoj
Najviše ispitanika bilo je iz Srbije (27,7 odsto), zatim iz Bosne i Hercegovine (19,5 odsto), Rusije (8,1) i Francuske (5,8 odsto), dok znatan broj gostiju stiže i iz Velike Britanije, Njemačke, Ukrajine i SAD. Anketa je ove godine proširena novim pitanjima u oblasti digitalne vidljivosti destinacije i značaju održivog razvoja, što su sve važniji faktori pri odabiru putovanja.
Sud za prekršaje u Budvi za vrijeme državnih praznika i dana vikenda postupio je u ukupno 48 hitnih predmeta, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Kako navodi, ukupno je riješeno 47 predmeta ili 98 odsto, a izrečeno je ukupno 33,040,00 eura novčanih kazni (u prosjeku 703 eura po predmetu) i 1,706,00 eura troškova prekršajnog postupka, dok je u tri predmeta izrečeno ukupno 90 dana zatvora.
“Svi predmeti u kojima su se kao okrivljeni javili strani državljani izvršeni su odmah po objavljivanju odluke. Gotovo svi prekršaji su izvršeni kršenjem odredbi Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a dominirali su prekršaji upravljanja vozilima pod dejstvom alkohola i narkotika, odbijanje vozača na alkotestiranja/‘droga testove’, kao i veća prekoračenja brzine”, zaključio je Đukanović.
Koordinator za niskogradnju u kompaniji Bemax, Petar Leković, kaže da se radovi na bulevaru Tivat–Jaz, ukupne dužine 16,3 km, izvode intenziviranom dinamikom, uprkos raznim poteškoćama sa kojima se svakodnevno suočavaju.
– Na prvih 13 km trase (dionice 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7), koje su ranije predate u posjed gradilišta, trenutno se izvode završni radovi na 80% trase, tj. izrada tampona, ivičnih elemenata, asfalta i trotoara, dok se na preostalom dijelu izvode radovi na iskopima, nasipima, odvodnji, montaži novog regionalnog vodovoda, kao i AB radovi. Trenutno je na prvih 13 km bulevara 8,5 km desne strane pod asfaltom i 6 km lijeve strane- navodi on.
Kako je kazao, u planu je da do Nove godine na tih prvih 13 km bude asfaltirana makar jedna strana bulevara, kako bi se obezbijedilo potpuno nesmetano odvijanje saobraćaja za sve učesnike.
– Saobraćaj se i u ovom trenutku na čitavom gradilištu odvija dvosmjerno, s tim što postoje zone gdje se saobraćaj odvija po tamponu zbog izvođenja radova- istakao je Leković.
Prema njegovim riječima, konačna realizacija ovog dijela projekta očekuje se do proljeća, ukoliko ne dođe do većih promjena kada su u pitanju infrastrukturne prepreke, a to su polaganje instalacija CEDIS-a i rješavanje eksproprijacije još nekoliko parcela koje direktno utiču na završetak bulevara.
– Što se tiče problema na ovom dijelu gradilišta, oni su svedeni na minimum zahvaljujući investitoru – Upravi za saobraćaj, koja takođe ulaže veliki napor u cilju realizacije ovog veoma značajnog projekta za Crnu Goru- poručuje sagovornik Portala ETV.
Kako podvlači, preostali dio bulevara, tj. 3,3 km (8. i 9. dionica), zvanično je predat u posjed gradilišta 11. 11. 2025. godine od strane investitora.
– Dopremili smo mehanizaciju i otpočeli sa radovima i na tom dijelu. Plan je da detektujemo sve probleme na samom početku izvođenja radova kako bismo ih na vrijeme otklonili i da se fokusiramo na poslove koji će što prije omogućiti izradu jedne strane asfalta- zaključio je Leković za Portal ETV.
Tokom praznika i prethodnog vikenda od 13. do 16. novembra na crnogorskim putevima evidentirana je 41 saobraćajna nezgoda u kojoj je 10 lica zadobilo teške, a 13 lica lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije.
Saobraćajna policija je podnijela 307 prekršajnih prijava, izdago je 2.311 prekršajnih naloga, privremeno oduzeto 32 para registarskih oznaka i isto toliko vozila isključeno iz saobraćaja.
– Slobode su lišena 134 vozača od čega 52 zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja, te 44 zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju i dva vozača zbog krivičnih djela iz oblasti bezbjednosti drumskog saobraćaja, dok je 36 vozača lišeno slobode zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima – precizirali su iz Uprave policije.
Od ukupnog broja lica lišenih slobode njih 56 je lišeno slobode u Podgorici, 12 vozača u Nikšiću i osam u Ulcinju.
– Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju – zaključuje se u saopštenju.
Portonovi i One&Only Portonovi, u partnerstvu sa Crvenim krstom Crne Gore, Opštinskom organizacijom Herceg Novi, organizuju akciju dobrovoljnog davanja krvi, čiji je cilj podrška lokalnoj zajednici i spašavanje života onih kojima je krv najpotrebnija.
Ovaj humani događaj biće održan u srijedu 26. novembra 2025. godine u svečanoj sali hotela (Ballroom Arena), u periodu od 9 do 13 časova, i otvoren je za sve zainteresovane članove zajednice koji žele da doprinesu ovoj važnoj inicijativi.
One&Only Portonovi
Davanje krvi predstavlja jedan od najplemenitijih gestova solidarnosti i čin je koji direktno utiče na spašavanje života i pružanje podrške onima koji se suočavaju sa zdravstvenim izazovima. One&Only Portonovi s ponosom otvara svoja vrata kako bi podržao rad Crvenog krsta i omogućio da se ova akcija realizuje u udobnom i bezbjednom ambijentu, dostupnom svima koji žele da učestvuju.
Pozivamo sve građane Herceg Novog i širu zajednicu da se pridruže i budu dio ovog značajnog događaja. Vaša donacija može napraviti razliku.
Za više informacija, pozovite 067073054 ili 068 516 147.
Službenici Uprave policije su tokom prethodna četiri dana, u okviru akcije “Stranac” realizovali 114 represivnih mjera prema stranim državljanima.
Otkazan je boravak za 29 stranih državljana, donijeto je 14 rješenja o povratku lica, protjerana su tri a prinudno udaljena četiri strana državljanina. Iniciran je prestanak privremenog boravka za dva strana državljanina i izdata su 62 prekršajna naloga, saopšteno je iz Uprave policije.
U proteklih sedam dana službenici granične policije su sproveli 288 represivnih mjera prema stranim državljanima, dok je od početka 2025. godine, realizovano 14.150 mjera prema strancima koji borave ili rade na teritoriji Crne Gore.
Sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor, Suzana Radulović, potpisala je ugovor sa izvršnom direktoricom Maslinarskog društva „BOKA“, Vesnom Đukić, kojim se regulišu međusobna prava i obaveze u vezi sa pružanjem podrške članovima društva za učešće na prestižnom svjetskom takmičenju za kvalitet maslinovog ulja – NYIOOC World Olive Oil Competition u Njujorku 2025. godine.
NYIOOC važi za jedno od najznačajnijih i najuglednijih takmičenja u svijetu maslinovog ulja, na kojem se biraju najbolja ulja na globalnom nivou.
Opština Kotor obezbijedila je finansijsku podršku članovima Maslinarskog društva „BOKA“ – Đorđiju Ivetiću, Damjanu Menzalinu i Iliji Vujadinoviću, koji će na ovom takmičenju predstaviti maslinova ulja dobijena od plodova iz sopstvenih maslinjaka. Podrška obuhvata pokrivanje troškova kotizacije i transport uzoraka maslinovog ulja do Njujorka.
Ovim potezom Opština Kotor nastavlja svoju posvećenost daljem razvoju preduzetništva i promociji lokalnih proizvođača na međunarodnoj sceni.
