U Crnoj Gori je, za prvih 11 mjeseci prošle godine, ukradeno 107 vozila, od čega je 90 pronađeno i vraćeno vlasnicima, kazali su iz Uprave policije.
Iz policije su agenciji MINA rekli da je za prvih 11 mjeseci prošle godine ukradeno 35 vozila više nego 2023, kada su evidentirane 72 krađe.
„Tokom 11 mjeseci prošle godine prijavljena je krađa 107 vozila. Službenici Uprave policije su rasvijetlili 85 krivičnih djela i tom prilikom je pronađeno i vraćeno vlasnicima 90 vozila“, kazali su iz policije.
Kako su naveli, još se potražuje 17 vozila čija je krađa prijavljena prošle godine, kao i 12 čija je krađa prijavljena 2023. godine.
„Najveći broj ukradenih vozila prošle godine zabilježen je na teritoriji Podgorice – 45“, rekli su iz policije.
Oni su kazali da su u prošloj godini u 25 slučajeva izvršioci krađa bile maloljetne osobe.
I u tom segmentu je zabilježen rast, jer su, prema podacima policije, u 2023. godini maloljetnici bili izvršioci krađa u 15 slučajeva.
Iz policije su naveli da je prošle godine u 26 slučajeva prijavljena krađa vozila, za koje je utvrđeno da su vlasnici zaboravili gdje su parkirali.
„Dok su tokom 2023. godine u 15 slučajeva građani prijavili krađu vozila, a izlaskom na lice mjesta je utvrđeno da su zaboravili gdje su parkirali vozilo“, naveli su iz policije.
Oni su, govoreći o prijavi nestanka vozila, kazali da je, u slučaju da neko ne može da pronađe vozilo i sumnja da je ukradeno, potrebno u što kraćem roku obavijestiti Upravu policije.
„Nakon toga policijski službenici preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju pronalaska istog i eventualnog procesuiranja izvršioca, ukoliko se utvrdi da je riječ o otuđenju“, rekli su iz policije.
Kotorska biskupija 13. januara slavi dan prijenosa relikvija Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor. Svečanu svetu misu, prema viševjekovnom običaju, služit će opat Svetog Jurja, peraški župnik u ponedjeljak 13. januara u 18 sati u kotorskoj katedrali.
Ssvečana akademija Bokeljske mornarice Kotor biće održana u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” (Crkvi Sv. Duha), ponedjeljak 13. januara sa početkom u 17 sati.
Davne 809. godine u Kotor su stigle moći svetog Tripuna, zaštitnika Grada. Brod je u kotorski zaliv dopratio je opat Svetog Jurja. Upravo zbog toga u prvoj knjizi biskupskog arhiva, iz 1431. navodi se stari običaj da svakog 13. januara u godini sv. misu služi opat Svetog Jurja.
U narodu je za ovu misu odomaćen naziv Karike, koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti.
Od XV vijeka na Dan karika bira se Mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Svetom Tripunu 27. januara. To su jedine pohvale koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.
U arheološkim istraživanjima krajem 1840. pronađen je sarkofag s latinskim natpisom AndreeSaracenisa, Kotoranina i njegove žene Marije, koji je otkupio moći Svetog Tripuna od mletačkih trgovaca i njemu u čast u Kotoru sagradio prvu crkvu početkom IX. vijeka.
Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga sačuvan je i dio parapetne ploče iz IX. vijeka na kojoj je latinski natpis, koji pominje biskupa Ivana i navodi datum, mjesec i godinu – 13. I. 809. koji i faktički potvrđuje datum prenosa moći zaštinika grada Kotora, Svetog Tripuna.
Karike Sveti Tripun
Sveti Tripun je rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).
Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.
SPLIT – Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj neprestano rastu pa su tako cijene kvadrata na Jadranu u posljednjih godinu dana porasle za 16 posto.
I dok je Vlada na veliko lani najavljivala novu stambenu politiku, cijene nekretnina umjesto da padaju strelovito rastu.
I po tome smo među vodećima u Europi.
Dobra je vijest tek da rast cijena usporava u Zagrebu, ali su zato stanovi na Jadranu sve skuplji i skuplji.
Split gotovo kao Nica
Cijena kvadrata u centru se popela i do 8200 eura za metar četvorni.
Za grad koji živi od turizma, više boli da se i sutereni u kvartovima na rubu grada prodaju po 4200 eura po kvadratu.
“Glavni razlog zašto se još ne ženim. I ovaj novi porez neće to ništa pomoći, cijene će samo skočiti i stranci će kupovati naša zemljišta”, rekao je za Dnevnik Nove TV Ivan iz Splita.
“Tko si to uopće može priuštiti? Prosječan građanin Splita sigurno ne može”, rekla je Mateja iz Splita.
Može se proći jeftinije, ali sve je to mladima itekako nedostižno.
Cijena kvadrata na Jadranu u godinu dana prema DZS-u porasla je za 16 posto.
“Kako netko ispod 30 godina i s kreditom vrlo teško ljudi ulaze u tu investiciju, a kamoli bez kredita, to je praktički neizvedivo”, rekao je Ivan iz Splita.
“Ja sam bio te sreće pa sam od pokojne bake i djeda naslijedio, ali bez toga skoro pa nemoguće”, rekao je Dino iz Pule.
“Od plaće ne, teško, jako teško. Moraju to biti velika odricanja da bi se moglo nešto stvoriti”, rekao je Vedran iz Pule.
Usporavanje u Zagrebu
Nekretnine u Zagrebu, koji je do sad prednjačio u rastu cijena, usporile su, ali i dalje su bezobrazno skupe – 7,7 posto više nego prije godinu dana.
Zanimljivo, cijena starogradnje raste tri puta brže od novogradnje.
“Uvijek se više traži novogradnja, no s obzirom da nema dovoljno novogradnji kupci posežu i za starogradnjom što se vidi u porastu njihove cijene. S druge strane, najveći rast je postignut izvan velikih gradova na obali i izvan grada Zagreba jer kupci vide da nekoliko kilometara od glavnog središta mogu kupiti bolju nekretninu”, rekao je agent za prodaju nekretnina Matej Samrdžić.
Tko je čekao s kupnjom zbog očekivanja da će cijene zbog vladine reforme pasti – pogriješio je.
“Uvijek kažemo da je najbolje vrijeme za kupnju nekretnina – odmah”, rekao je Samardžić.
U godinu dana na stanu od 60-ak kvadrata za istu cijenu u Zagrebu je ostao bez kupaonice, na Jadranu bez cijele dječje sobe.
“Ljudi više traže nego šta ima stanova za kupiti i onda normalno da cijene rastu”, rekao je Ivo iz Zagreba.
“Ljudi često zaborave da su i usluge uređivanja puno porasle i iznose od 350 do 500 eura. Kad se to uključi u priču onda i stanogradnja i nije toliko jeftinija nego novogradnja”, rekao je Marko iz Zagreba.
Ništa bolja nije ni statistika Eurostata. Cijene su kod nas veće za 12,3 posto, a prosjek eurozone je 2,6 posto. Gori od nas su samo Mađari (13,4%) Poljaci (14,4%) i Bugari (16,5%). S druge strane, cijene nekretnina neznatno padaju u Njemačkoj, Finskoj i Francuskoj. Kada će se u Hrvatskoj ispuhati nekretninski balon – nitko ne zna.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom podnijelo je Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za uređenje dijela šetališta u potezu od Svetog Roka do parka Ivovića, na katastarskoj parceli 728/1 KO Donja Lastva, Opština Tivat.
Agencija je zahtjev Morskog dobra i prateću dokumentaciju proslijedila na uvid Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine i pozvala građane Tivta da joj do 14. januara u pisanoj formi dostave mišljenja, primjedbe i sugestije.
Rekonstrukcija šetališta je planirana u dužini od oko 300 metara, na potezu od parka Ivovića na jugu do hotela “Caruba” na sjeveru. Projekat se sastoji od tri međusobno integrisane cjeline: šetališne staza uz more, pojasa zelenila i glavnog šetališta.
Tivat – Donja Lastva – foto Boka News
“Šetalište u Donjoj Lastvi danas djeluje neuređeno, jer su sve površine u dosta lošem stanju, počev od zelenog pojasa koji je uništen zbog parkiranja vozila na tom prostoru. Takođe, staza sa obalnim zidom koja je uz more na više mjesta oštećena, intervencije na njoj su rađene od različitog kamena, prevashodno su pokrivene crvenim, svijetlo i tamno sivim lomljenim kamenom, a zid je na više mjesta obrušen. Obodni rubni prostor, šetne staze prema moru su od betona. Trenutno ne postoji parapetni zid. Na postojećoj saobraćajnici nije adekvatno uređen saobraćaj, kako kolski, tako ni mirujući”, piše u pratećoj dokumentaciji koju je uradila firma Decom Group iz Podgorice u decembru prošle godine.
Ukupna površina poteza obale koji će biti rekonstruisan iznosi 3.795 kvadrata, a na njemu se nalaze i dva mandraća za barke i jedna ponta, kao i jedan tradut za izvlačenje plovila iz mora na obalu. U obuhvatu lokacije nalaze se i zaštićene grupacije stabala, drvored kanarskih palmi na obali, odnosno stablo starog rogača u blizini hotela “Caruba” koje su opštinskom Odlukom o komunalnom redu Tivta, prepoznate kao vrijedne i zaštićene lokalne zelene površine.
Kako naglašavaju iz Morskog dobra, došlo se do rješenja koje “treba da zadovolji estetske, ekološke i socijalne aspekte, i da prati matricu kulturnog pejzaža kao istorijskog nasljeđa sa akcentom na sprovođenje principa horizontalne povezanosti svih površina”.
Donja Lastva – render budućeg izgleda rive
“Posebna pažnja posvećena je uređenju prostora koji postaje mirujuća zona, sa kontrolisanim saobraćajem, bez parkiranja, sa zonom za rekreaciju i odmor uz obalu”, navode autori planskog rješenja koje je naručilo Morsko dobro.
Po njemu, predviđena je izgradnja novog parapetnog zida cijelim potezom tog dijela lastovske rive, izgradnja nekoliko betonskih stepeništa za silazak sa obale u more, zamjena postojeće kamenom popločane pješačke staze uz more novom od dekorativnog betona, izgradnja potpuno nove biciklističke staze paralelne sa pješačkom promenadom na polovini širine postojeće zelene površine između obale i postojećeg kolskog puta, uređenje manjeg trga kod mandraća Markovića, ugostiteljke terase u blizini “Carube”, opremanje novim urbanim mobilijarom i obnova zelenih površina.
Takođe, ubuduće neće biti dozvoljeno parkiranje vozila na zelenoj površini koja se sada koristi kao neformalni parking, a sama postojeća kolska saobraćajnica ubuduće će biti kontrolisanog tipa, namijenjena da se koristi samo za potrebe vlasnika objekata uz postojeći put koji nemaju alternativni prilaz. Na sjevernom dijelu u blizini “Carube” planirano je i postavljanje privremenog objekta u moru – plutajućeg priveznog pontona dimenzija 12 puta tri metra.
“Rekonstrukcija šetališta u Donjoj Lastvi od crkve Svetog Roka do parka Ivovića, neće predstavljati bitan izvor zagađivanja životne sredine. Suštinski, ne mijenja namjenu zemljišta, a sprovođenjem projektovanih mjera može imati samo pozitivne efekte na životnu sredinu i ambijentalni izgled. Prema naprijed navedenim stavkama možemo zaključiti da rekonstrukcijom šetališta, neće doći do negativnih efekata po okolno područje, već da će imati samo pozitivan uticaj”, tvrde autori dokumentacije.
Portal Feral.bar u subotu je predstavio rezultate projekta „Dajmo šansu moru“, realizovanog u okviru „Western Balkans Media for Change“.
U uvodnoj riječi, glavni urednik i osnivač „Ferala” Radomir Petrić kazao je da je novinarski tim portala tokom proteklih pet mjeseci istraživao tri teme, o kojima su objavljene tri istraživačke priče.
„Projekat ‘Dajmo šansu moru’ je osmišljen tako da stavi akcenat i da odgovori na nekoliko važnih pitanja zagađenja mora na južnom dijelu Crnogorskog primorja i da iz više uglova pokuša da alarmira stručnu javnost i nadležne institucije da se smanji trenutni nivo zagađenja mora u ovom dijelu Jadrana. Kako su Bar i Ulcinj izrazito turistički orijentisani, ova pitanja odražavaju se direktno i na živi svijet u moru, kao i na zdravlje stanovnika i njihovu poslovnu perspektivu u ove dvije opštine”, kazao je Petrić.
Feral.bar – R. Petrić
Petrić naglašava da je odziv čitalaca, kroz anketiranje, bio neočekivano veliki, odgovori su bili iscrpni, i pomogli su da sve tri priče (druge dvije se odnose na rijeku Bojanu i Port Milenu u Ulcinju) dobiju poseban ugao.
„Kroz ovaj projekat, cilj nam je bio da podignemo javnu i institucionalnu svijest o ovim pitanjima, da pojačamo angažman zajednice u skretanju pažnje na probleme koji imaju višestruke posljedice, da izgradimo novu publiku, kao i da se pozicioniramo kao medijska platforma u Baru i Ulcinju”, zaključio je Petrić.
Na skupu koji je održan u restoranu „Stela” u Dobroj Vodi, učestvovali su predstavnici medija iz Bara i Ulcinja, nevladinih organizacija i čitaoci Ferala.
Projekat Western Balkans Media for Change, u sklopu kojeg je implementiran projekat Give Sea a chance, finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a sprovodi British Council u saradnji s Balkan Investigative Reporting Network (BIRN ), Thomson Foundation i INTRAC (The International NGO Training and Research Centre).
Šest ljudi je poginulo kada je cilindar sa propan-butanom eksplodirao u restoranu u gradu Mostu na sjeverozapadu Češke, zapalivši zgradu, saopštile su u danas službe za vanredne situacije, prenosi agencija Rojters.
Osam osoba je povrijeđeno u eksploziji koja se dogodila u subotu kasno uveče, a 30 ljudi je evakuisano iz restorana i okolnih zgrada, saopštila je češka vatrogasna služba za spasavanje na društvenoj mreži X.
“Prema prvim informacijama svjedoka, prevrnula se grijalica i došlo je do požara”, saopštila je vatrogasna brigada.
Vatrogasna brigada je navela i da je spasila jednog teško povrijeđenog gosta restorana koji je ostao zarobljen u kupatilu.
Češki radio je izvijestio da je u restoranu u trenutku eksplozije bilo oko 20 gostiju.
Ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan rekao je Češkom radiju da je uzrok vjerovatno bila grijalica na propan-butan koja se prevrnula u bašti restorana.
V mostecké restauraci Kojot došlo k výbuchu propanbutanové lahve. Podle prvotních informací od svědků došlo k převržení ohřívače s následným požárem. Při tragédii zemřelo 6 lidí a dalších 8 bylo se zraněním převezeno do nemocnice. Na místě zasahuje 12 jednotek požární ochrany. pic.twitter.com/IdUSvwGQGz
Svečana akademija Bokeljske mornarice Kotor biće održana u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” u ponedjeljak, 13. januara sa početkom u 17 sati.
Bokeljska mornarica Kotor je memorijalna ogranizacija sa sjedištem u Kotoru, koja je izvorno utemeljena kao najstarija bratovština pomoraca na Jadranu i jedna od najstarijih na svijetu. Prema tradiciji i istorijskim indicijama osnovana je 809. godine, kada su kotorski pomorci preuzeli relikvije hrišćanskog sveca mučenika Tripuna 13. januara i kasnije ga proglasili zaštitnikom grada.
U proteklih dvanaest vjekova Bokeljska mornarica je prošla kroz mnoge transformacije – od humanitarne, preko vojne, pa sve do memorijalne organizacije, kakva je danas. Za sve to vrijeme ona se u svim svojim aktivnostima rukovodila geslom: FIDES et HONOR – VJERA i ČAST.
pozivnica
Kao takva, Bokeljska mornarica je otvorena za sve koji poštuju ovo geslo i voljni su da doprinesu očuvanju tradicionalnih vrijednosti koje ona gaji.
Opštinski Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti objavio je konkurs za učešće u takmičarskom pozorišnom programu 33. Kotorskog festivala pozorišta za djecu, koji će biti održan od 2. do 10. jula 2025. godine.
Na konkurs se mogu prijaviti profesionalna pozorišta i trupe koja u svojoj produkciji imaju predstave za djecu i mlade. Osnovni kriterijum za selekciju predstava je njihov umjetnički kvalitet. O kvalitetu predstava koje konkurišu za zvaničnu selekciju odlučuje Umjetnički odbor Festivala.
Uslov za učešće u Programskom segmentu KFPD jeste da predstava nije ranije izvođena u Kotoru. Uslovi gostovanja (troškovi transporta, ishrana, smještaj, honorar za izvođenje) dogovaraju se nakon selekcije sa organizatorima Festivala.
Prijava je potpuna kada se ispuni formular i pošalje snimak predstave. Podaci traženi u formularu su potrebni radi selekcije programa, kao i za potrebe izrade kataloga Festivala. Priloženi materijali ostaju u arhivi Festivala.
Krajnji rok za podnošenje prijava je 1. mart 2025.
Rezultati selekcije biće objavljeni na sajtu Festivala do 15. aprila 2025.
Neblagovremeno poslate ili nepotpune prijave neće biti uzete u razmatranje. Prijave slati isključivo putem formulara na linku ispod.
U Hrvatskoj se u nedjelju u 7 sati otvara više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima u drugom krugu birači odlučuju hoće li novi mandat dati aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću, kandidatu SDP-a i partnera ili Draganu Primorcu, kandidatu HDZ-a i partnera.
Birališta su otvorena do 19 sati do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.
Pola sata nakon zatvaranja birališta, Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će prve izborne rezultate, a već oko 21 sat moglo bi se znati kome su birači poklonili svoje povjerenje.
Osim u Hrvatskoj, predsjednik Republike bira se i u inozemstvu, u 38 država, u devet manje nego prije pet godina, a pravo birati ga ima ukupno 3.769.598 birača.
DIP poziva birače da iskoriste svoje pravo glasa
Državno izborno povjerenstvo (DIP), krovno izborno tijelo, poziva birača da u nedjelju izađu na birališta.
„U ime DIP-a i svoje osobno, pozivam birače da izađu na birališta, da iskoriste svoje Ustavom zajamčeno pravo glasa. To je nešto što bi svaki građanin trebao učiniti na dan izbora“, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić Križanić.
Birače koji se odluče poslušati DIP-ov poziv, nabiračkom će mjestu dočekati glasački listić s Milanovićevim i Primorčevim imenom, rednim brojem pod kojim su navedeni te popisom stranaka koje ih podupiru.
Birač glasuje zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata kojeg želi za budućeg hrvatskog predsjednika.
Za koga su se birači odlučili znat će se već u 21 sat
Zbog jednostavnosti drugog kruga, odnosno bržeg utvrđivanja izbornih rezultata, DIP će, ranije nego inače, prve izborne rezultate objaviti već u 19, 30 sati, s tim da će oni obuhvatiti malo biračkih mjesta, svega desetak posto.
Tko je izabran za predsjednika moglo bi se znati već u 21 sat, do kada bi mogli biti obrađeni rezultati sa više od 90 posto biračkih mjesta.
Prije izbornih rezultata, DIP će u nedjelju objavljivati podatke o odazivu, u podne i u 17 sati.
Odaziv birača u prvom krugu bio je slab, do podneva ih je glasovalo 14 posto (gotovo 460.000), a do 17 sati 36, 09 posto (1. 195. 000).
Poslodavce koji rade na izbornu nedjelju, DIP je pozvao da svojim zaposlenicima omoguće izlazak na birališta.
Drugi krug izbora pozorno će pratiti 14. 620 promatrača, što je 1.220 više nego u prvom krugu.
Plave potvrde iz prvog kruga, vrijede i u drugom
Biračima koji su u prvom krugu podignuli tzv. plavu potvrdu za glasovanje, DIP poručuje da u nedjelju ne moraju ponovno ići po nju, sada su u biračkom popisu.
Riječ je o biračima koji u nedjelju, 29. prosinca nisu bili u tom popisu jer nisu imali važeću osobnu iskaznicu, pa su morali otići u ured uprave u županijama i Gradu Zagrebu kako bi podignuli tzv. plavu potvrdu i ostvarili pravo glasa.
No, po takvu će potvrdu u nedjelju morati ići birači koji dođu na biračko mjesto, a nemaju važeću osobnu iskaznicu, pa nisu u biračkom popisu.
Potvrde će u nedjelju od 7 do 19 sati izdavati nadležna upravna tijela u županijama i Gradu Zagrebu, na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave poveznica je na popis upravnih tijela nadležnih za izdavanje tzv. plave potvrde s adresama i kontakt podacima.
U nedjelju u 9 sati izbori završavaju na tri biračka mjesta u Australiji
Dva sata nakon otvaranja biračkih mjesta u Hrvatskoj, u 9 sati po hrvatskom vremenu, zatvorit će se tri biračka mjesta u Australiji na kojima se, mjereno našim vremenom, glasuje od subote u 21 sat, a to su Canberra, Sydney i Melbourne.
U inozemstvu se posljednja otvaraju i zatvaraju birališta u Chicagu i Los Angelesu, u ponedjeljak u 2, odnosno 4 sata po našem vremenu.
Kako za sada stvari stoje, unatoč požarima, hrvatski generalni konzulat u Los Angelesu, u kojem se nalazi biračko mjesto, bit će otvoren za izbore, jer se situacija s požarima smiruje, rekao je potpredsjednik DIP-a Josip Salapić.
Vaterpolo reprezentacija CG Petar-Tesanovic-Foto: Aniko Kovač
Vaterpolo reprezentacije Crne Gore nije uspjela da se plasira u finale kvalifikacionog turnira za Svjetski kup.
Crnogorski vaterpolisti poraženi su danas u Bukureštu, u polufinalnom meču, od Španije 15:8 (4:2, 2:0, 5:1 i 4:5).
Španija je pitanje pobjednika riješila serijom od 8:0 za vođstvo od 11:2, minut i po prije kraja treće četvrtine.
Crnogorski vaterpolisti odigrali su loš meč, potpuno su podbacili u odbrani, dok su u napadu djelovali neorganizovano i bezidejno.
Španiju je do pobjede vodio Pol Daura sa pet golova.
U crnogorskoj selekciji dvostruki strijelci bili su
Savo Četković i Miroslav Perković, dok su se po jednom upisali Đuro Radović, Aljoš Mačić, Jovan Vujović, Balša Vučković.
Golman Petar Tešanović imao je14 odbrana.
Crna Gora je od prvog minuta drugog perioda, igrala bez Vasilija Radovića, koji je isključen sa pravom zamjene.
Crnogorsku selekciju sjutra u 16 sati i 30 minuta očekuje duel za treće mjesto protiv Grčke, koja je u polufinalnom duelu izgubila od Mađarske 20:10.
Nakon današnjih mečeva poznati su svi učesnici finalnog turnira Svjetskog kupa, koji se igra u Kotoru i Budvi od 11. do 13. aprila.
Pored crnogorske selekcije selekcije, igraće još Španija, Mađarska, Grčka, Japan, Hrvatska, Njemačka i Holandija.
