U okviru velike ekspanzije najavljene za sledeću ljetnju sezonu, letonski airBaltic uvešće i direktnu liniju od Rige do Tivta.
Osim toga, airBaltic će u našem regionu letjeti i do Beograda takođe iz Rige, te Dubrovnika i Splita iz Talina.
Letonska aviokompanija airBaltic je objavila red letenja za narednu letnju sezonu koja počinje krajem marta 2023.
Ova će kompanija uspostaviti čak osamnaest novih linija iz svojih baza u Rigi (Letonija), Talinu (Estonija) i Vilnjusu (Litvanija).
Kompanija, koja do sada nije bila prisutna na crnogorskom tržištu, će sa letovima za Tivat početi 3. maja, i to sa to sa dvonedjeljnom rotacijom između dva grada.
Među najavljenim novim destinacijama našao se i Beograd, do koga airBaltic planira da leti dva puta nedeljno tokom ljeta, a počev od 16. maja 2023.
Iz Rige su najavljene nove linije do Istanbula, Hanovera, Bukurešta, Porta, Burgasa, Bilbaoa, Jerevana i Bakua. Iz Talina će se letjeti i do Rodosa, Herakliona, a iz Vilnjusa do Malage, Palma de Majorke, Nice i Herakliona.
– Ovo je najveći broj novih linija koje uspostavljamo u jednoj sezoni u airBalticu. Ostajemo posvećeni razvoju naših baza u regionu Baltika i da nastavljamo da poboljšamo povezanost našeg regiona – izjavio je Martin Gauss, predsjednik i generalni direktor aviokompanije airBaltic.
NVO Centar za podršku lokalnog i regionalnog razvoja CeP iz Herceg Novog organizuje besplatnu vođenu pješačku turu ka Borićima u nedjelju, 2. oktobra i poziva sve zainteresovane ljubitelje prirode i aktivnosti na otvorenom da im se pridruže.
Pješačka šetnja kroz borovu šumu organizuje se po završetku Evropske nedjelje sporta, a u okviru projekta “Sport na otvorenom za sve – OPEN”, a koji se finansira kroz Erasmus+ Program za Sport.
Ciljevi projekta “OPEN” se odnose na razvoj saradnje sportskih, ekoloških i organizacija civilnog društva posvećenih unaprijeđenju inkluzije ranjivih društvenih grupa u sportskim aktivnostima na otvorenom kako bi ova vrsta aktivnosti postala dio njihove svakodnevice. Posebno se pozivaju zainteresovane osobe sa invaliditetom, djeca i mladi sa teškoćama u razvoju, kao članovi njihovih porodica, ali i ostali predstavnici ranjivih grupa koji su u mogućnosti da isprate ovu aktivnost na otvorenom.
Uslovi učešća na turi: Tura je besplatna, pogodna za širok krug učesnika, uz osnovnu kondiciju, odgovarajuću obuću, te mali ruksak sa vodom i rezervnom odjećom, po mogućnosti i jaknom za zaštitu od kiše.
Učešće je na sopstvenu odgovornost, za djecu na odgovornost roditelja-staraoca.
U slučaju kiše, tura se otkazuje.
Datum: nedjelja, 2.oktobar
Start: 10 sati, Motel Borići (800 mnv)
Međudestinacije: Žljebska lastva (Dizdarica)
Trajanje ture: oko 3h (uz pauzu za odmor, sa povratkom do početnog mjesta)
U Crnoj Gori se godišnje registruje preko 400 novooboljelih osoba od kancera dojke, nezvanično za 2019. godinu oko 500, dok broj umrlih na godišnjem nivou u nekoliko posljednjih godina uvijek prelazi stotinu, saopšteno je iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR).
Prema istim navodima, u prvih dvadeset godina ovog stoljeća u Crnoj Gori godišnje je od kancera umiralo između 60 i 100 osoba.
-Najviše u ovom stoljeću zvanično po Statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) 110 osoba je umrlo od kancera dojke 2015, a najnoviji nezvanični podaci govore da su 2019. umrle 123 osobe.
Najmanje osoba umrlih od kancera dojke u ovom stoljeću je bilo 2003. -62 osobe-navode iz CDPR.
-Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva.
Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine u cijelom svijetu obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda.
Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja.
Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest-dodaju iz CDPR.
Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, navode, ali, većina ovih promjena je srećom benigne prirode.
cdpr
-Prvi korak u ranom skriningu je samopregled.
Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa.
Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu-ističu iz CDPR.
Nasljedni rizik
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2.
Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole.
Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.
Sumnjive promjene na dojkama su:
1. otvrdline, čvorići ili zadebljanja,
2. promjene veličine i oblika dojke,
3. stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke,
4. svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici,
5. uvlačenje bradavice i
6. sekret iz bradavice.
-Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk.
Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali, isključivo kada ljekar to preporuči-ukazuju iz CDPR.
Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
Faktori rizika su:
1. prva menstruacija prije 12. godine,
2. prvi porođaj poslije 30. godine,
3. nerađanje,
4. kasniji ulazak u menopauzu i
5. promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.
Tri stvari koje treba dobro zapamtiti su:
1. osobe – žene najčešće same otkriju čvor,
2. većina čvorova nije kancer i
3. otkriti rano, tj. na vrijeme, kancer u dojci je najbolja šansa za izliječenje.
Iz Mjesne zajednice Perast obavještavaju da shodno Odluci o regulisanju saobraćaja na teritoriji opštine Kotor od 1. oktobra prestaje da važi zabrana prolaska vozila kroz Perast.
Podsjetimo, zbog velike komercijalizacije Perasta, te infrastrukture koja to ne može ispratiti. od 1. juna do 30. septembra 2022.godine donji put kroz grad bio je zatvoren za saobraćaj po članu 11 Odluke o regulisanjue saobraćaja na teritoriji opštine Kotor.
Iz MZ Perast podsjećaju da od 1. oktobra prestaje i besplatan prevoz đaka i penzionera od Perasta do Risna i nazad, koje je organizovala ova mjesna zajednica.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević i sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović obišli su sa predsjednikom MZ Zelenika-Kuti Ilijom Kovačevićem više lokacija u tom naselju, na kojima je potrebno izvesti infrastrukturne radove do kraja tekuće i tokom naredne godine.
Među prioritetnim putevima koje je potrebno sanirati ili asfaltirati određeni su:
-glavni put od Primata do nekadašnjeg Doma penzionera, nakon završetka izgradnje kolektora
-Đačka ulica sa trotoarom (neposredno uz OŠ „Ilija Kišić“)
-400 metara Sasovićkog puta (ispod crkve Sv. Arhiđakona Stefana)
-200 metara puta u ulici Plandište (u blizini crkve Sv. Trojice)
Zelenika
Kako je na terenu kontatovano, MZ Zelenika-Kuti i hercegnovska lokalna samouprava imaju za cilj da u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom turistički i privredno valorizuju sliv rijeke Opačice i priobalni dio, što bi podrazumijevalo i radove na lokaciji gdje se nalazi stari željeznički most.
Potpredsjednik Konjević je istakao da bi u narednom periodu trebalo sagledati mogućnosti saradnje Opštine Herceg Novi i MZ Zelenika-Kuti sa Fudbalskim savezom Crne Gore, koji bi pomogli u izgradnji jedne tribine na stadionu Opačica, Fudbalskog kluba Orjen.
Predstavnici lokalne samouprave i mjesne zajednice obišli su i korito rijeke Opačice, gdje su nedavno izvršeni radovi na čišćenju i uređenju, kao i na izgradnji jednog potpornog zida.
Veče naslovljeno „Sjećanje na Lubardu“, posvećeno umjetniku Petru Lubardi i najavi novih projekata fondacije koja nosi njegovo ime, biće upriličeno 29. septembra u Kući Nobelovca Iva Andrića.
Program koji organizuje Fondacija Petar Lubarda, uz podršku JUK „Herceg fest“, posvećen je životu i radu jednog od najznačajnih slikara ovih prostora,
U programu koji počinje u 19:00 sati u Kući nobelovca Iva Andrića o „Petru Lubardi u zarobljeničkom logoru“ govoriće dr Nataša Jovanović, a o knjigama „Sumrak Lovćena“ i „Vajanje Svjetlosti“ mr Višnja Kosović. O obnovi međunarodne Likovne kolonije „Krš u Lubardinom pejzažu“ govorće slikar Đuro Lubarda, a program fondacije za iduću godinu najaviće Đina Lazar.
Kako je najavljeno, u muzičkom dijelu programa nastupiće dirigent Ognjen Bomoštar.
Svjetski dan pomorstva obilježava se svakog posljednjeg četvrtka u septembru, 29. septembra ove godine, u čast neumornog rada međunarodnih djelatnika pomorske industrije.
Pandemija COVID-19 istaknula je profesionalizam i požrtvovnost dva miliona pomoraca koji služe u svjetskoj trgovačkoj floti. Brodski transport nastavio je prevoziti više od 80% svjetske trgovine, uključujući vitalne medicinske potrepštine, hranu i drugu osnovnu robu koja je ključna za odgovor na COVID-19 i oporavak – ali stotine hiljada pomoraca suočavaju se s humanitarnom krizom jer su “zatočeni” na moru, u nemogućnosti odlaska s brodova kojima upravljaju s ugovorima produženim na više mjeseci. Ovo se mora hitno riješiti tako da vlade odrede pomorce kao ključne radnike i osiguraju sigurne promjene posade, piše UN.
Tema 2022.: Nove tehnologije za ekološko pomorstvo
Tema koju je Međunarodna pomorska organizacija osmislila za današnji dan pomorstva su nove tehnologije za zelenije brodarstvo, a glavni tajnik Kitack Lim objašnjava da bi to trebalo poslužiti za otvaranje većeg razgovora o smjeru brodarstva i kako se tehnologija može iskoristiti za održiviju budućnost, piše Splash247.
Na Svjetski dan pomorstva industrija je podsjetila da ima na umu pomorce kada razvija tehnologiju brodarstva.
“Tehnološka rješenja za čišći, sigurniji i održiviji transport također moraju biti od koristi ljudima. S tim u vezi, mora se razmotriti utjecaj na pomorce i ostalo pomorsko osoblje, uključujući potrebu za obukom,” rekao je Lim u najavi današnje teme.
Govoreći jučer na forumu o inovacijama koji je organiziran zajedno s Norveškom, Lim je rekao da su dvije ključne riječi na putu dekarbonizacije pomorskog prometa inovacija i inkluzivnost.
„Inovacija je ključna za uspješnu energetsku tranziciju pomorske industrije. Zahtijeva nove tehnologije, obnovljiva alternativna goriva i infrastrukturu za podršku brodarstvu s niskom i nultom emisijom ugljika i nova financijska rješenja za podršku svemu tome,” rekao je Lim, dodajući da su potrebni inovativni ekosustavi, stvoreni kroz partnerstva za istraživanje i razvoj koja uključuju privatni sektor.
“Trebamo sve ruke na palubi kako bismo osigurali uspjeh ovih inicijativa”, rekao je Lim, naglašavajući da sve ovo treba učiniti na najinkluzivniji mogući način.
Udruga brodara InterManager istaknula je jučer koliko je važno imati na umu pomorce pri implementaciji digitalnih rješenja i novih načina rada na moru.
Kuba Szymanski, glavni tajnik InterManagera, komentirao je: „Pomorska zajednica ima pravo prihvatiti nove načine rada koji vode čišćem, zelenijem i održivijem brodarstvu i štite naše morsko okruženje za mnoge generacije koje dolaze. Također moramo osigurati da ne izgubimo iz vida one koji upravljaju našim brodovima i da ih povedemo sa sobom na ovo zeleno putovanje, osiguravajući da je tehnologija koju instaliramo sigurna za korištenje, da su razvijeni odgovarajući režimi obuke i da su operativni postupci ažuriran u skladu s tim.”
Nedavno izvještaj koje je objavio gigant satelitske komunikacije Inmarsat u saradnji s britanskom konzultantskom tvrtkom Thetius upozorilo je da dva od pet članova posade koji danas rade s digitalnom tehnologijom na moru ukazuju na nedostatke u dizajnu sustava i nedostatak prilagođenosti korisniku, produžujući dugogodišnju pritužbu mnogih zaposlenih na moru koji se žale da brodarstvo nije bilo posebno dobro u postavljanju pitanja korisnicima njegove imovine – pomorcima – kako poboljšati dizajne kako bi tehnologija na brodu bila prilagođenija korisniku.
Curenje plina – Foto: Danish Defence Command / via Reuters
Rusko ministarstvo vanjskih poslova navelo je u četvrtak da su se puknuća plinovoda Sjeverni tok, koja su uzrokovala istjecanje plina kod obala Danske i Švedske, dogodila na području koje je “u potpunosti pod kontrolom” američkih obavještajnih agencija.
Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je za prokremaljski program da Washington ima “punu kontrolu” nad vodama oko Danske i Švedske gdje su uočena četiri mjesta na kojima istječe plin iz plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru između Rusije i Njemačke.
– To se dogodilo u trgovinskim i gospodarskim zonama Danske i Švedske, rekla je Zaharova u intervjuu za kanal Solovjev Live u četvrtak.
– To su zemlje koje su potpuno pod kontrolom američkih obavještajnih službi, rekla je.
Danska je članica NATO-a, a Švedska nastoji pristupiti vojnom savezu nakon što je napustila svoju povijesnu politiku nesvrstanosti nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Zaharova nije iznijela dokaze o američkoj kontroli nad Švedskom i Danskom. Rusija se često buni protiv američkog utjecaja i vojne potpore Europi.
Četvrto curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok
Švedska obalna straža ovaj je tjedan otkrila četvrto curenje plina na oštećenim plinovodima Sjeverni tok, rekla je glasnogovornica obalne straže za švedski list Svenska Dagbladet.
Europska unija sumnja da je sabotaža uzrok curenja na podmorskom ruskom plinovodu prema Europi i obećala je “snažan” odgovor na bilo kakav namjerni poremećaj njezine energetske infrastrukture.
– Dva od ova četiri nalaze se u švedskoj ekskluzivnoj gospodarskoj zoni, rekla je glasnogovornica obalne straže Jenny Larsson za novine u srijedu navečer. Druga dva curenja plina odnose se na dansku ekskluzivnu gospodarsku zonu.
Obalna straža nije odmah odgovorila na Reutersov zahtjev za komentarom u četvrtak.
Premda nijedan plinovod nije bio u uporabi u vrijeme podvodnih eksplozija, oba su bila napunjena plinom koji izlazi u Baltičko more.
Do četvrtog curenja došlo je na plinovodu Sjeverni tok 2, u blizini velike rupe pronađene na obližnjem Sjevernom toku 1, poručeno je iz švedske obalne straže.
Danske su vlasti ovog tjedna objavile da su otkrile po jednu rupu u oba plinovoda u njihovim vodama.
Rijeku je u srijedu navečer pogodilo snažno oborinsko nevrijeme, koje je poplavilo prometnice u središtu grada. Prometovanje dijelovima grada, uključujući i veći dio centra je onemogućeno, a sve dežurne službe su na terenu.
Poplavljene su škole, muzeji, zgrade rektorata i policije, kuće i zgrade diljem Rijeke. Vatrogasci su izvijestili da su zatrpani pozivima građana i danas cijeli dan očekuju intervencije.
Jaka kiša počela je u Rijeci padati u 19 sati i potopila je centar grada. Prema neslužbenim podacima, u Rijeci je u srijedu navečer za dva sata palo 140 litara kiše po četvornom metru. Promet ulicama središta grada je ili onemogućen ili usporen. Oborinska kanalizacija nije mogla prihvatiti svu kišu pa su ulice poplavljene. Izbijeni su i poklopci šahtova pa su neki automobili zaglavili u otvorima.
Policijska uprava primorsko-goranska izvijestila je da su oko 19.30 sati dobili dojavu da je nađena muška osoba u bujici ispod auta. Do dolaska Hitne pomoći muškarac je preminuo. Tijelo je poslano na obdukciju.
Dijelovi grada ostali su bez struje.
Ljudi su bili zarobljeni u svojim vozilima, a promet je bio blokiran.
“Poplavljeni su mnogi poslovni prostori, objekti i stanovi u gradu. Zbog poplavljene zgrade Policijske uprave primorsko – goranske na terenu su pripadnici Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite koji će pumpama pokušati ispumpati vodu. Na terenu su sve žurne službe”, napisali su iz Ravnateljstva civilne zaštite.
Riječki gradonačelnik Marko Filipović je na svom profilu na društvenim mrežama poručio građanima da ostanu kod kuće, ako ne moraju izlaziti iz doma.
“U stalnom sam kontaktu sa svim dežurnim službama, ljudi su na terenu, radi se na otklanjanju štete, sanira se sve što se trenutno može i koliko se može. Još jednom vas pozivam na oprez, pogotovo ako prolazite kroz centar! Rijeka nam večeras teče svom snagom”, objavio je Filipović.
Kako se doznaje, u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji je pao dio krova te su poplavljene potkrovne učionice. Poplavljeno je i sjedište Policijske uprave primorsko-goranske, odnosno prostor šalter sale.
U četvrtak u sjedištu Policijske uprave primorsko-goranske u Rijeci, na adresi Žrtava fašizma 3, neće biti moguće obavljanje upravnih poslova (zaprimanja zahtjeva za osobne i vozačke isprave, prebivalište i boravište, zahtjeva radne dozvole za strane državljane i drugih upravnih poslova), objavila je policija. “Uslijed jakog nevremena praćenog obilnom kišom došlo je do prodora vode u prostor šalter-dvorane koji je namijenjen za prijem stranaka te je isti potrebno sanirati”, dodali su.
Poplavile su i prostorije Javne vatrogasne postrojbe Rijeka.
Bokeljska mornarica 809- podružnica Herceg Novi, obilježava dan podružnice 30.09.2022 godine sa pocetkom u 17 sati.
Proteklih godina smo za proslavu dana podružnice imali tradicionalnu povorku, od zgrade Opštine do crkve Svetog Jeronima, gdje se plesalo kolo Bokeljske mornarice jer na isti dan spada praznik Svetog Jeronima, koji se slavi kao zaštitnik grada još od 1678. godine. Ove godine smo napravili program, u kojem ce proslava Svetog Jeronima biti ispraćena tako što ce članovi u odori prisustvovati samoj proslavi.
Takođe, zahvaljujući Opštini i predsjedniku Stevanu Katiću, Bokeljska mornarica je dobila prostorije u samom centru grada u Njegosevoj br. 4, pa će mo obilježiti ovu proslavu u tim prostorijama. Napominjemo da je ovo dan otvorenih vrata Bokeljske mornarice Herceg Novi. Svi vi koji želite da upriličite i uveličate vašim prisustvom ovaj dan ste i više nego dobrodošli od 17:00 do 20:00 sati, poručio je predsjednik Bokeljske mornarice 809- podružnica Herceg Novi, Milorad Nesić.
