Trsteno – Na fotografiji glavna zgrada ljetnikovca. foto HINA/Baldo Marunčić/ bm
Centar za edukaciju i multimedijalnu prezentaciju Arboretuma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Trstenom kod Dubrovnika svečano je otvoren u subotu, a dio je 18,2 milona kuna vrijednog projekta EU „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“.
Voditelj Arboretuma Igor Anić istaknuo je kako je Centar smješten u tzv. pojati, gospodarskoj zgradi u kojoj je dubrovačka vlastelinska obitelj Gučetić na svom ladanju uz ljetnikovac iz 16. stoljeća držala stoku.
“Tokom povijesti je pojata skroz propala, a HAZU je 2006. godine odlučila zgradu prenamijeniti u edukativni centar s uredom uprave. Proglasili smo projekt strateškim, ali nismo uspjeli financirati svojim sredstvima pa je prijavljen na fondove EU”, rekao je Anić.
Naglasio je kako je Centar namijenjen za lokalno stanovništvo, učenike i studente, ali i znanstvenike te turiste.
“Svi oni moći će više saznati o uzgoju maslina i vinove loze te uzgoju i upotrebi aromatskog i ljekovitog bilja. Također i o ornitofauni i entomofauni, odnosno pticama i kukcima u Arboretumu, te o važnosti mediteranske šume”, naveo je Anić i dodao kako HAZU očekuje građevinska dozvola za obnovu glavne zgrade ljetnikovca s glorijetom.
Napomenuo je kako projekt, osim izgradnje Centra, donosi i skoru nabavu broda za Rezervat Lokrum s kapacitetom 50 putnika, te turistički proizvod brodske linije od otoka Lokruma do Arboretuma Trsteno.
Upravitelj Arboretuma Ivan Šimić naglasio je kako Centar predstavlja dodatnu ponudu Arboretuma, gdje će se provoditi radionice s caffe barom i suvenirnicom s posebno osmišljenom ponudom.
“Uz Centar nudimo i prekrasne šetnje te priču o povijesti. Imamo nekoliko perivoja, a u sklopu projekta smo napravili i edukacijsku stazu kroz maslinik”, izjavio je Šimić.
Dodao je kako je Arboretum, koji na 28 hektara broji 517 vrsta drveća i grmlja, u 2021. godini ostvario 12 tisuća posjetitelja, što je dobar rezultat u odnosu na pandemijsku 2020., dok su srpanj i kolovoz bili na razini 2019. godine.
“Najviše je bilo individualnih posjeta, dok je manja posjećenost bila preko agencija, zbog manje dolazaka kruzera”, rekao je Šimić.
Vrpcu su na otvaranju svečano presjekli glavni tajnik HAZU-a Dario Vretenar i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je podsjetio kako je Centar za edukaciju, nakon Lazareta, drugi projekt kulturne baštine u Dubrovniku financiran europskim sredstvima.
“Projekt spaja dva vrijedna prostora, otok Lokrum i ovaj arboretum, u jedan turistički proizvod koji doprinosi ostvarenju cilja da novim atrakcijama disperziramo goste”, izjavio je Franković.
Centar za edukaciju i multimedijalnu prezentaciju Arboretuma HAZU u Trstenome izgrađen je u sklopu projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“, koji se počeo provoditi 1. prosinca 2018. unutar poziva „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine“.
Uz korisnika projekta, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, u projektu sudjeluju Javna ustanova Rezervat Lokrum, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Dubrovačka art udruga bez granica (DART).
Centar je izgrađen primjenom kriterija zelene, odnosno održive nabave što je prikazano u korištenju autohtonih materijala i proizvoda, poput drvene stolarije (prozori i vrata), završne obrade pročelja kamenom i drvenim konstrukcijama pergola na terasama.
Cjelokupna vrijednost projekta iznosi 18.289.422,37 kuna, a odobrena bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, iznose 10.932.344,70 kuna.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore bila je domaćin autoru emisije Kulturista Bošku Kozarskom koji je boravio u studijskoj posjeti Crnoj Gori.
Kako su istakli, rezultat ove posjete je turistička reportaža o Crnoj Gori.
Kozarski je gledaoce upoznao sa ljepotama Luštice, Plavom špiljom, Mirištem, sa bivšim vojnim tunelom Potkop, a bio je i masliniku porodice Moric. Više u reportaži.
Pomorsko operativni centar, u sastavu Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama u subotu je nešto prije 11 sati je dobio poziv preko OKC 112, da se kod Svetog Stefana nalaze dvije osobe na ”Stand up” dasci, a koje jaka bura nosi ka otvorenom moru.
Spasilački čamac SAR-1 sa posadom Asović Stevan, Zaganjor Ekram i Pačak Željko su odmah isplovili ka Svetom Stefanu u potragu. Akcija izvedena po jakom sjevernom vjetru.
U isto vrjeme je vlasnik ribarskog čamca Vlatković Luka koji se nalazio na otvorenom moru nekih 1 nautičku milju, uočio ugoržene osobe i pritekao im u pomoć.
Odmah nako toga čamac iz Bara je stigao i posada je preuzela jednu stariju ženu i jedno maloljetno lice ruski državljani, te ih odvezao do Luke Budva, gdje su zbrinuti na sigurno.
Nesmotrenost da se prilikom jakog sjeverenog vjetra izlazi na more, pogotovo sa rekvizitima za razonodu, mogao je prerasti u ozbiljnu nesreću na moru.
Cijela koordinacija spašavanja ugroženih osoba se odvijala preko POC, a operateri Đurović Dragan i Kasalica Vlado su o svemu obavještavali OKC 112, SGP Budva i Lučku Kapetaniju Bar.
Ruska ekipa koja je snimila prvi film u svemiru vratila se na Zemlju Foto: Roscosmos / Handout via REUTERS
Ruska glumica i redatelj koji su 12 dana proveli na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) kako bi snimili prvi film u svemiru sletjeli su u nedjelju ujutro na Zemlju.
Svemirski brod Sojuz MS-18, s Julijom Peresildom, Klimom Čipenkom i kozmonautom Olegom Novickim, prizemljio je u kazahstanskoj stepi tačno u predviđeno vrijeme, 4,36 sati ujutro. Ruska svemirska agencija je direktno prenosila slijetanje Sojuza.
Roskozmos je na Twitteru objavio da je spuštanje bilo uspješno i da se “ekipa dobro osjeća”.
Kozmonauta i filmski dvojac je na mjestu slijetanja dočekao direktor ruske svemirske agencije Dimitrij Rogozin.
Želja je ruske ekipe, koja je 5. oktobra poletjela s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu, bila preduhitriti konkurentski američki projekt s Tomom Cruiseom.
Njihov film privremenog naslova “Izazov” prikazuje kirurginju koja otputuje na ISS kako bi spasila život jednog kozmonauta.
U kontekstu rusko-američkog rivalstva, ta kinematografska avantura podsjeća na početak svemirskih istraživanja, 60 godina nakon što je tadašnji SSSR poslao u orbitu prvog čovjeka, Jurija Gagarina.
Как звезды готовятся к возвращению космического киноэкипажа? Смотрите в репортаже @1tvru_news!
Сама актриса Юлия Пересильд, вернувшаяся в воскресенье с МКС, после посадки призналась, что у нее грустное настроение, поскольку ей не хотелось попрощаться с космосом pic.twitter.com/31XWuECNPp
Građevinsko-urbanistička inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU) već duže vrijeme se „pravi mrtva“ i ne reaguje na masovnu uzurpaciju državnog zemljišta na 54.474 metara kvadratnih, krčenje šume i divlju gradnju u kontakt zoni najveće strane direktne investicije u crnogorski turizam – kompleksa turističkog rezorta Luštica Bay u Krtolima kod Tivta.
Divlju gradnju na državnom zemljištu u nekadašnjoj borovoj šumi jugoistočno od kompleksa nekadašnje kasarne „Milan Spasić“ i tzv. Novog naselja u Radovićima kod Tivta, već mjesecima prijavljuju kako građani, tako i sama Komunalna policija Opštine Tivat ali državna Građevisko-urbanistička inspekcija u čijoj je to nadležnosti, ne reaguje na ove kriminalne radnje.
Divlji graditelji inače, za svoje nelegalne objekte izabrali su vrlo atraktivnu parcelu čija će vrijednost ubrzo značajno porasti: sa sjeverozapadne strane na stotinjak metara udaljenosti su im sportski tereni i novi stambeni objekti naselja Centrale u kompleksu Luštica Bay, a sa jugoistočne im je kompleks zaštićenog prirodnog dobra- uvale i plaže Pržna u kojoj je ucrtan drugi novi luksuzni kompleks po željama katarske kompanije „Qatari Diar“. U međuvremenu, Opština Tivat je u neposrednoj blizini divljih objekata na državnoj parceli čija imena nadležni inače kriju od javnosti, počela da gradi novu modernu MR2 pristupnu saobraćajnicu za kompleks Luštica Bay a za koju je prethodno Opština morala da napravi ekspropijaciju i zemljište uz naknadu, uzme privatnim vlansicima- mještanima Krtola.
Reporter „Vijesti“ je na poziv jednog od mještana Novog naselja čija je privatna imovina i sama ugrožena divljom gradnjom na ovom prostoru, obišao spornu lokaciju. Na katastratskoj parceli 424/10 KO Nikovići koja je u državnom vlasništvu a isključivo pravo raspolaganja njome ima Vlada Crne Gore i koja je u naravi „šuma 3.klase“, ovdje je već u manjoj ili većoj mjeri ugrubo izgrađeno najmanje sedam objekata koji su podignuti mimo važeće planske dokumentacije. Od toga su većina „kuće za odmor“ odnosno vikendice čiji su investitori ljudi iz Crne Gore, Srbije ali i iz Evrope, Međutim, ovdje je ugrubo već izgrađen i suteren i prizemna etaža jendnog mnogo većeg objekta – najvjerovatnije stambene zgrade, koja je u osnovi dimenzija najmanje 30 sa 15 metara i koja se kompletna nalazi na državnom zemljištu. Iz MEPU kojim rukovodi ministar dr Ratko Mitrović odćutali su set pitanja „Vijesti“ vezano za uzurpaciju dravniog zemljišta i masovnu divlju gradnju na parceli 424/10 KO Nikovići.
MEPU smo pitali što je inspekcija koju oni kontrolišu do sada preduzela povodom više puta ponovljenih prijava građana Tivta i zapisnika Komunalne policije Opštine Tivat od 6.aprila ove godine povodom bespravne gradnje u Novom naselju Radovići na ovdašnjoj velikoj državoj katastarskoj parceli. Nije odgovoreno ni da li je Građevinsko-urbanistička inspekcija do sada uopšte ovdje izlazila na teren i koje je mjere preduzela na spriječavanju uzurpacije državne imovine i bespravne gradnje objekata, niti kada će na divlje podignuti objekti na području u međuvremenu bespravno iskrčene i uništene borove šume na ovoj parceli, biti porušeni i da li je UIP protiv njihovih investotora podnijela tužilaštvu krivične prijave zbog izvršena dva krivična djela – protivpravno zauzimanje zemljišta i bespravna gradnja.
Sa ploče ogromnog prizemlja divljeg objekta na spornoj drđžavnoj parceli
„Ko su sve po podacima sa kojima raspolaže UOI, poimenično investitori bespravnih objekata na gorepomenutoj državnoj parceli i da li među njima ima i bliskih srodnika g. Ljubiše Konatara, direktora Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu ekologije, prostornog planirana i urbanizma ?“- još je jedno pitanje na koje su iz MEPU izbjegli da odgovore.
Prema tvrdnjama mještana koji su novinara „Vijesti“ upoznali sa ovim problemom, jedan od divljih gradiutelja na uzuriranom državnom zemljištu u Krtolima je navodno, i brat visokog funkcionera MEPU, Ljubiše Konatara.
Zanimljivo je da na Geopertalu Uprave za nekretnine i državnu imovinu Crne Gore nema većine nelegalno izgrađenih objekata na parceli 424/10 KO Nikovići što potvrđuje da su oni napravljeni u posljednjje dvije godine- nakon završetka orto-foto snimka te teritorije i da kao takvi, ne spadaju u bespravno izgrađene objekte koji se mogu legalizovati po sada važećim propisima. Stoga, svi ti objekli moraju bi biti porušeni, ali nadležna državna inspekcija i resor ministra Ratka Mitrovića, za sada ne pokazuju nikakve namjere da to i učine i spriječe dalju devastaciju državne imovine u Krtolima.
Situacija na Geoportalu
„Vijesti“ inače, posjeduju primjerak zapisnika o izvršenom komunalnom nadzoru koji je 6.aprila na ovom području obavio službenik Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat i u kojem je konstatovano da se na dijelu državne parcele 424/10 KO Nikovići najbližem susjednim privatnim objektima čiji su vlansici tražili reakciju Komunalne policije, nalazi „izgrađen objekat suteren + prvi nivo dimenzija 10 sa 9 metara, a bez odobrenja nadležnog organa“. Komunalna licija je u zapisniku bavela da je „utvrđeno da je investitor objekta M. B.“ iako mještani tvrde da to nije tačno jer je M.B. preminuo prije nekoliko godina, te da je investitor zapravo izvjesni L.S. iz Kolašina. U svakom slulaju, Komunalna policija Opštine Tivat je konstatovala da će zapisnik koji je njihov službenik sačinio na licu mjesta „biti proslijeđen Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na dalje postupanje i nadležnost“. Ipak, MEPU i Građevinsko-urbanistička inspekcija koja je podređena direktoru Direktora za inspekcijski nadzor i licenciranje MEPU Ljubiši Konataru, do danas nisu ništa učinili da spriječe divlju gradnju i uzurpaciju vrijedne velike državne parcele u Krtolima, niti su odgovorili na pitanja „Vijesti“ stim u vezi.
ZA DRŽAVNO ĆUTE, ALI ODGOVARAJU ZA MALU PRIVATNU PARCELU
Dok su upadljivo odćutali set pitanja vezana za uzurpaciju i masovnu divlju gradnju na državnoj zemlji, iz MEPU su „Vijestima“ odgovorili na jedno pitanje u vezi divlje nadgradnje privatnog objekta na jednoj od obližnjih malih privatnih parcela, a koja ugrožava susjedne privatne objekte stanovnika Novog naselja Radovići. Ti ljudi su takođe ovim povodom u više navrata tražili reakciju nadležne inspekcije.
„Dana 19.05.2021. godine, izvršena je inspekcijska kontrola rekonstrukcije stambenog objekta na kat. parcelama br: 366/1, 366/2, 367, 365, 368/1 i 368/3 KO Nikovići i zapisnički utvrđeno činjenično stanje. U daljem postupku inspekcijskog nadzora, donijeto je rješenje o zabrani br: UPI 071/8-202/1 od 23.06.2021. godine, kojim se subjektu nadzora Slavku Laboviću zabranjuje građenje stambenog objekta 1 (rekonstrukcija u smislu dogradnje i nadogradnje), na kat. parcelama br: 366/1, 366/2, 367, 365, 368/1 i 368/3 KO Nikovići u Opštini Tivat, upisanog u listu nepokretnosti br.125, jer se objekat gradi bez prijave građenja i dokumentacije iz člana 91, Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.”- odgovorili su iz PR tima MEPU.
Ističu i da je nakon što je Labović primio rješenje o zabvrani radova, “postupajuća inspektorka dana 27.09.2021. godine izvršila kontrolni inspekcijski pregled na licu mjesta i zapisnički konstatovala da se mjera zabrane izvođenja građevinskih radova, donijeta Labović Slavku rješenjem o zabrani od 23.06.2021. godine, poštuje.”
Otvaranjem izložbe “Krš u Lubardinom pejzažu” u petak su počele svečanosti posvećene 28. oktobru, Danu oslobođenja i Danu opštine Herceg Novi.
Novskoj publici predstavljeni su radovi iz bogate zbirke Fondacije Petar Lubarda, koji su omaž velikom slikaru. Izložba je realizovana u saradnji Javne ustanove kulture “Herceg Fest” i Fondacije Petar Lubarda.
“Možete vidjeti radove mlađe i srednje generacije i već afirmisanih umjetnika, što je jako zanimljivo jer su svi umjetnici drugačije odgovorili temi i radovi su nastajali u periodu od 2010. Do 2018. godine. Ovo je svojevrsni omaž Petru Lubardi”, kazao je organizator izložbe, Vojislav Kilibarda.
“Lubarda je mislilac umjetnosti. Svaka njegova kompozicija je neponovljiva, vi kada jednom vidite Lubardinu sliku do nezaborava je nosite u percepciji. Ova izložba ima svoje značenje jer pokazuje da je kod mladih ljudi Lubarda prisutan kao vječita tema i nadahnuće”, poručila je profesorica i ovogodišnja dobitnica Oktobarske nagrade, Višnja Kosović i zvanično otovorila izložbu.
Izložba “Krš u Lubardinom pejzažu” u foajeu Dvorane Park biće otvorena do 30. oktobra.
Večeras je na programu bila svečanosti u čast Dana opštine promocija monografije Lazara Seferovića “Herceg Novi – grad monumentalnih tvrđava”.
Više desetina hiljada ljudi protestovali su u subotu u Francuskoj i Švicarskoj protiv covid propusnica koje su vlade uvele radi suzbijanja pandemije koronavirusa.
Na demonstracijama koje se diljem zemlje održavaju četrnaestu subotu zaredom, francusko ministarstvo unutarnjih poslova je izvijestilo o više od 40.000 prosvjednika.
Policija je privela pet osoba.
Hiljade protestanata protiv restriktivnih mjera su ponovo defilirale i u nekoliko švicarskih gradova, a u Bernu su održane i protudemonstracije. Svi su skupovi protekli mirno.
Na glavnom protestu se okupilo oko 3000 ljudi u mjestu Rapperswil-Jona u kantonu Saint-Gall, na istoku Švicarske, izvijestila je agencija ATS-Keystone, pozivajući se na podatke policije.
Demonstracije su se održale i u Lausanni, u Luganu i u Badenu.
U Podgorici održana deveta Povorka ponosa pod sloganom “LJUBAV LJUDI”. Nekoliko desetina učesnika se okupilo ispred spomenika kralju Niikoli preko puta Skupštine na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. Ovodišnji prajd podržale su brojne NVO, kao i brojni političari.
Danijel Kalezić iz organizacije Kvir Montenegro se ovom prilikom osvrnuo na prvi prajd.
“Na istom ovom mjestu su tada bila tri kordona policije , nakon čega su nas evakuisali odavde zbog problema sa huliganima”, rekao je Kalezić.
Danas je situacija drugačija, kako navodi, prisutno je vrlo malo policije , i to je , prema njegovom mišljenju jedan očigledni indikator promjena.
“Sa druge strane, i zakoni su se izmijenili, te danas imamo Zakon o životnom partnerstvu istog pola , ali, to ne znači da su sad sve svbari kako treba. Dosta toga treba unaprijediti, prvenstveno implementaciju ovog Zakona.”, kazao je Kalezić za agenciju Mediabiro.
On se takođe obratio i svim učesnicima ovogodišnjeg prajda.
“Mi pozivamo i Vladu i Skuopštinu da nastave taj proces i nakon dva utvrđena predloga izmjena i dopuna Zakona završimo taj posao do kraja kako bismo mogli svoja ljudska prava da praktitujemo nesmetano kao svi ostali ljudi u ovoj zemlji”, rekao je Kalezić.
Drugi zahtjev, kako je rekao, odnosi se na trans zajednicu i na nestašicu hormonalne terapije koja traje više od godinu dana.
“Treći zahtjev odnosi se na nastavak kreiranja i usvajanja zakona o rodnom identitetu na osnovu samoodređenja. Taj proces je u toku i mi kao LGBT zajednica zahtijevamo da bude nastavljen.”
Prajdu su prisustvovali ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministrica Tamara Srzentić, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sa saradnicima, a prisutan je bio i ombudsman Siniša Bjeković.
Parada ponosa u PG
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je rekao da su ovakvi dani normalna stvar za Crnu Goru.
“Crna Gora ne smije da robuje nikakvim fobijama, homofobijama, ksenofobijama, crkvenim fobijama, bilo kakvim fobijama. Mi smo otvoreno društvo za sve, sve različitosti treba da poštujemo, njegujemo, to je naša snaga. i ja sam ponosan što sam iz Crne Gore baš u ovakvim danima”, kazao je Spajić.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je tom pirlikom kazao da ovo je jedan od načina da pokažu da podržavaju u potpunosti inkluziju u društvu u svakom smislu.
“Inkluzivnog ekonomskog razvoja nema bez inkluzivnog društva”, rekao je on.
Ombudsman Siniša Bjeković se osvrnuo kako je to nekad bilo, i podsjetio kakvu su vrstu nasilja trpili pripadnici LGBT populacije.
“Ako nasilje dijelimo na više oblika, onda bi rekao da je taj fizički oblik nasilja sve manje prisutan. Dešavaju se naravno incidenti , ali najčešći oblik nasilja čini mi se da se danas dešava na društvenim mrežama, gdje u tim homofobnim porukama imamo načešći oblik nasilja.
Bjeković je zaključio da je promjena vidna, i da današnji događaj više ne očekuju sa strahom i strepnjom da će se nešto desiti.
Maxi Jena MM sa skiperom Milošem Radonjićem ubjedljivo je triumfovala u Veneciji, na prestižnoj regati Venice Hospitality Challenge, u konkurenciji 16 najboljih maksi jedrilica cijelog svijeta.
Regata je kruna italijanskog jedrenja i osmi put se održava u prijestonici turizma.
Crnogorska posada je slavila za nešto više od sat, ostavivši drugoplasirani brod Way of life gotovo 20 minuta.
Radonjić se zahvalio Sina Centurion Palace na prilici da brani njihove boje na takmičenju, navodeći da je to važan uspjeh za crnogorsko jedrenje.
“Danas smo jedrili bez greške! Taktika je bila dobro promišljena pa smo prednost ostvarili na samom startu. Vremenski uslovi su nam išli na ruku, vjetar je bio od četiri do šest čvorova, pa smo još jendom pokazali da su Dobrotski bonacijeri na vrhuncu zadatka i u venecijanskom kanalu”, rekao je Radonjić.
Maxi-Jena-MM
On je istakao da je prezadovoljan regatom, ekipom i rezultatom.
“To je nevjerovatan uspjeh i srećan sam što mogu da predstavljam našu državu u ovom kapacitetu. Prije samo nedjelju dana smo okončali Barkolanu, a danas smo ostavili sve konkurente daleko iza nas. Sve je funkcionisalo odlično, radujem se što pehar donosimo doma”, rekao je Radonjić.
Saopšteno je da Venice Hospitality Challenge ima izuzetno važan važan turistički, komercijalni i diplomatski značaj i da je programom svake godine predviđen prijem predstavnika turističkih kompleksa i posada na gala večeri koji upriličava Gradonačelnik Venecije.
Posada Maxi Jene Mm sa Milošem Radonjićem prethodnog vikenda osvojila je prvo mjesto u klasi treće u ukupnom plasmanu na najvećoj regati svijeta Barkolani.
