12.8 C
Kotor

Slušaj online radio

Patrijarh Porfirije u Božićnoj poslanici pozvao na zagrljaj, pomirenje i oprost

0
Patrijarh Porfirije u Božićnoj poslanici pozvao na zagrljaj, pomirenje i oprost
Porfirije

Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarh Porfirije pozvao je u Božićnoj poslanici na molitvu za “nevino stradale u padu nadstrešnice” na novosadskom kolodvoru i sunarodnjacima poručio da stalno imaju na umu “opominjuću pouku” da jedni prema drugima trebaju biti braća u Kristu “iskreni i suštinski dobri”.

Patrijarh je istaknuo “duboku zabrinutost” zbog aktualnih događanja u društvu i sugerirao da “treba osluškivati mladost, poštivati je, čuvati i osnažiti u svemu što je dobro i čestito”, ali i “svjedočiti da se punoća za kojom tragaju nalazi u Kristu”.

Od presudne važnosti, poručio je poglavar SPC, je da ljudi ne koriste riječnik kojim jedni druge vrijeđaju i nazivaju protivnikom, neprijateljem i neljudskim bićem i pozvao na premošćavanje sukoba, uvažavanje stavova i mišljenja, poglavito drukčijeg od osobnih, na odustajanje od agresije i nasilja kao načina za rješavanje problema, te na razumijevanje, ljubav i mir.

Patrijarh je u poslanici, govoreći o tragediji na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, rekao da “molitveno vapijemo Bogu da i nevino stradale u padu nadstrešnice privije u naručje svoje”.

“Gledamo u svoja srca, i gledamo se međusobno, moleći se Gospodu da nam podari snage da iz toga tragičnog događaja, ali i iz drugih pomenutih i nepomenutih zbivanja u zemlji i svijetu, stalno izvlačimo opominjuću pouku o tome da jedni prema drugima moramo biti braća, biti ljudi u Kristu, iskreni, suštinski dobri”, poručio je patrijarh.

On je za Srbe na Kosovu ocijenio da su “u svojoj postojbini već četvrt stoljeća najugroženiji i najnezaštićeniji narod u Europi”, da su “zastrašivani i proganjani, izloženi pritiscima, uhićenjima, otimanju zemljišta, općinskih samouprava, rušenju groblja i spomenika” i naveo kako se “divi njihovoj vjeri, junaštvu, strpljenju i trpljenju”, nadajući se da će se jednog dana “nasititi pravde Kristove”.

Patrijarh je, komentirajući sukobe na Bliskom istoku, rekao da se “u krajevima gdje je Krist rođen čuju plač i naricanje”, dok se broj ljudskih žrtava “mnogostruko umnožava”.

“Sa molitvenim vapajima Bogu da daruje mir cijelome svijetu, gledamo i na strašni sukob jednokrvne i jednovjerne braće u Ukrajini i Rusiji, koji, na veliku žalost svih nas, već ulazi u četvrtu godinu”, konstatirao je u poslanici patrijarh Porfirije.

Poglavar SPC je rekao kako “nije dovoljna samo blagoslovljena glad i žeđ za smislom, već preobražaj, izlaženje iz sebe, život u vrlini”, te da je “ljubav u slušanju, razumijevanju, zagrljaju i prihvaćanju drugog kao bližnjeg, u praštanju, suosjećanju, milosrđu, žrtvi”, dok su zagrljaj i oprost “jedini pravi, evanđeoski način da se postigne mir među braćom, u državi i u narodu”.

Patrijarh je istakao da Crkva “ne osuđuje, ne dijeli, ne pravi razliku među braćom”, već podsjeća da su “svi jedni drugima potrebni” i “poziva na mir i zajednicu ljubavi”.

Patrijarh Porfirije služio je danas božićnu liturgiju u Hramu Svetog Save u Beogradu.

Dr Vesna Mačić na Antarktiku u naučnoj ekspediciji na jednom od najsurovijih i najudaljenijih mjesta na planeti (Foto)

0
Dr Vesna Mačić na Antarktiku u naučnoj ekspediciji na jednom od najsurovijih i najudaljenijih mjesta na planeti (Foto)
Foto dr Vesna Mačić

Institut za biologiju mora, kao naučna institucija posvećena očuvanju i istraživanju morskih ekosistema, ponosno učestvuje u međunarodnim projektima koji pomjeraju granice nauke.

Naša saradnja sa Bugarskim institutom za Antarktik omogućila je da se i Crna Gora upiše među zemlje čiji naučnici doprinose istraživanjima na jednom od najsurovijih i najudaljenijih mjesta na planeti – Antarktiku, poručuju iz IBM Kotor.

Foto dr Vesna Mačić

Ovo je posebno značajno za naš Institut jer ne samo da pokazujemo da nauka nema granice, već i aktivno doprinosimo razumijevanju globalnih ekoloških izazova poput mikroplastike, klimatskih promjena i očuvanja biodiverziteta.

Dr Vesna Mačić, kao dio 33. bugarske antarktičke ekspedicije, svojim radom predstavlja ne samo naučnika našeg Instituta, već je i kao ambasador Crne Gore u ovom međunarodnom poduhvatu.

Foto dr Vesna Mačić

Uz fotografije koje nam šalje sa Antarktika, dr Mačić nam prenosi impresije o ovom jedinstvenom kontinentu.

Njeni zapisi ne govore samo o naučnim zadacima, već i o svakodnevnim izazovima boravka u ovim ekstremnim uslovima, kao i o fascinantnim prizorima koji su dio njene svakodnevice.

Slijedi foto galerija fotografija koje je dr Mačić pripremila, donoseći nam djelić atmosfere sa kontinenta koji je i dalje pod najmanjim antropogenim uticajem i predstavlja ključ za razumijevanje naše planete.

 

 

Vlasnici jahti oslobođeni akciza na gorivo u Crnoj Gori

0
Vlasnici jahti oslobođeni akciza na gorivo u Crnoj Gori
Porto Montenegro –
Jahting turizam a- foto Boka News

Ministarstvo finansija Crne Gore usvojilo je pravilnik kojim se vlasnici jahti i drugih plovila ponovo oslobađaju plaćanja akciza na gorivo, uz obrazloženje da to rade kao podstrek razvoju nautičkog turizma.

Iznos akcize na gorivo sada je od 33 do 44 centa po litru, a ona ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, tako da će vlasnici luksuznih plovila gorivo ponovo plaćati značajno jeftinije u odnosu na građane.

Vlasnici ovih plovila bili su oslobođeni akciza do juna 2022. godine, kada su akcize za njih uvedene na prijedlog tadašnjeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića. Ministarstvo je tada izračunalo da je državni budžet od 2018. godine do jula 2022. izgubio oko 59 miliona eura po osnovu nenaplaćenih akciza i poreza na dodatu vrijednost (PDV) na promet goriva za jahte i brodove, pišu Vijesti.

Pravilnik je objavljen na sajtu Vlade, a stupa na snagu danom objave u Službenom listu. Iz Ministarstva nijesu naveli koliko će ova mjera uticati na smanjenje budžetskog prihoda.

U januaru stupa na snagu naknada od tri centa po litru goriva za građane i privredu koja je namijenjena za stvaranje naftnih rezervi. Od Nove godine kroz program „Evropa sad 2“ povećavaju se akcize na vino, dio slatkiša i gaziranih pića, kao i stopa PDV-a na knjige, hotelski smještaj.

Puni naziv novog pravilnika je – Pravilnik o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima kojim se detaljno propisuje način snabdijevanja plovnih objekata i vazduhoplova robom, pod carinskim nadzorom, prije napuštanja carinskog područja Crne Gore.

On predviđa načine snabdijevanja plovila gorivom, ali i drugim akciznim proizvodima – poput alkohola i duvanskih proizvoda direktno iz akciznih skladišta u lukama i marinama bez plaćanja ove dažbine.

“Kada je u pitanju snabdijevanje plovnih objekata gorivom i mazivom, ovim pravilnikom se propisuje način snabdijevanja plovila ovom vrstom robe prije napuštanja teritorijalnih voda, nakon čega se podnosi odobrenje za slobodan saobraćaj, manifest, vinjeta ili spisak posade. Novina u odnosu na prethodno rješenje jeste mogućnost da se gorivom i mazivom pod carinskim nadzorom i bez plaćanja uvoznih dažbina, prije napuštanja teritorijalnih voda, snabdijevaju i plovni objekti koji se koriste za privatne svrhe. Plovni objekti za privatne svrhe su plovni objekti koji se koriste od strane njihovih vlasnika ili po osnovu zakupa, za rekreaciju, odnosno prevoz putnika i robe bez naknade”, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Oni navode da se olakšica može ostvariti uz uslov da se plovni objekti za privatne svrhe moraju prethodno zadržati u teritorijalnim vodama Crne Gore najmanje 72 sata, računajući od sljedećeg dana od dana ulaska u Crnu Goru. Plovila su nakon punjenja gorivom dužna da napuste teritorijalne vode Crne Gore, ali se zatim mogu vratiti.

“Ovo rješenje je u skladu sa politikom Vlade koja je usmjerena na stvaranje dodatnog podstreka za razvoj nautičkog turizma, odnosno privlačenje većeg broja jahti, brodova i visokoplatežnih turista. Ovo rješenje će shodno odredbi člana 218 Carinskog zakona („Službeni lict Crne Gore 86/22“) biti u primjeni do pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”, naveli su iz Ministarstva finansija.

Kada je Damjanović uveo akcizu na gorivo za ova plovila u junu 2022. godine, saopšteno je da je budžet u periodu od četiri godine (od 2018. do 2022) izgubio 59 miliona eura po osnovu nenaplaćenih akciza i poreza na dodatu vrijednost (PDV) na promet goriva za jahte i brodove, bez obzira na to da li obavljaju komercijalnu delatnost ili se koriste za rekreaciju.

Od ove ukupne sume, kako je tada ocijenjeno, oko 40 miliona eura odnosi se samo na jahte za rekreaciju. Bez akciza je u ovom periodu prodato 103,9 miliona litara goriva za jahte, brodove i ostala plovila u lukama i marinama, dok su nenaplaćene dažbine za akcize bile 40,97 miliona eura, a za PDV 18,6 miliona.

Tada su iz Ministarstva finansija kao razlog uvođenja akciza naveli potrebu za solidarnošću sa građanima i privredom koja plaća pune iznose dažbina.

Šesnaesto izdanje časopisa Komun@ „Albanci i drugi: od Crne Bogorodice do Crvene jabuke“ Ylbera Hyse

0
Šesnaesto izdanje časopisa Komun@ „Albanci i drugi: od Crne Bogorodice do Crvene jabuke“ Ylbera Hyse
Albanci i drugi

Nakon trinaest autora sa područja Crne Gore, po jedne objavljene  knjige autora iz Bosne i Hercegovine i Srbije, poslednjih dana decembra protekle 2024.godine, u izdanju Viva Vero  d.o.o koje je izdavač časopisa Komun@ iz Podgorice, svijetlo dana ugledala je knjiga „Albanci i drugi: od Crne Bogorodice do Crvene jabuke“ kosovskog istoričara Ylbera Hyse.

Njeno objavljivanje finansijski je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore na konkursu za sufinansiranje projekata i programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva za 2024. godinu. Sa albanskog na crnogorski jezik knjigu je preveo Nikola Berišaj, uredio Amer Ramusović, a na koricama izdanja našla se umjetnička slika Ratka Odalovića.

Riječ je o djelu koje na pitak, popularnonaučan način, govori o kompleksnim istorijskim relacijama Albanaca i drugih južnoslovenskih naroda, kao i o njihovim međusobnim uticajima koji su rezultirali formiranjem širokog polja kulturne razmjene, vidljive i dan-danas. Osim navedenog, u knjizi su zastupljene specifične teme koje Hysa osvjetljava njegujući inovativan i nekonvencionalan pristup. To su, između ostalih: pitanje dualističke jeresi u srednjovjekovnoj Albaniji (s posebnim osvrtom na Svetog Vladimira Dukljanskog i albanske „novatijane); porijeklo i način života crnačke zajednice u Ulcinju; pravoslavni Albanci u Makedoniji (i njihova asimilacija); fenomen Crne Bogorodice; „Crvena jabuka“, koja predstavlja najudaljeniju sjevernu tačku etničkog prisustva Albanaca za vrijeme Osmanskog Carstva, ali i mnoge druge.

Važno je napomenuti i da ovo uzbudljivo štivo predstavlja značajan iskorak u odnosu na tradicionalnu istoriografiju, o čemu u predgovoru knjige govori austrijski istoričar i član Austrijske akademije nauka i umjetnosti Oliver Jens Šmit. On ističe: „Izbor tema, metodologija, kontekstualizacija albanske istorije u širem prostornom okviru te uzimanje u obzir sekundarne međunarodne literature čine Hysino djelo jednim od najoriginalnijih, ako ne i najoriginalnijim djelom albanske istoriografije posljednjih decenija. (…) Njegov kritički pristup ideologiji i njegova distanca prema krutosti nacionalističkog predstavljanja istorije karakterišu knjigu koja bi morala da postane obavezno štivo za sve albanske studente istorije.“

Ylber Hysa (1965) je kosovski istoričar, političar i diplomata sa bogatom karijerom u različitim sferama javnog djelovanja. Obavljao je funkciju ambasadora Kosova u Crnoj Gori (od 2019), a prethodno je bio ambasador u Sjevernoj Makedoniji (2012–2019) i koordinator Vlade Kosova za sjever zemlje (2010). Takođe, bio je politički i bezbjednosni savjetnik gradonačelnika Mitrovice (2009) i član pregovaračkog tima o statusu Kosova (2007), gdje je djelovao i kao lobista pri Savjetu bezbjednosti UN i predsjednik Grupe za kulturnu baštinu. U periodu od 2004. do 2007. bio je poslanik u Skupštini Kosova i zamjenik predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednostdok je 2004. osnovao reformističku stranku ORA, gdje je djelovao kao zamjenik predsjednika.

Ranije je radio kao urednik časopisa Kosovo & Balkan Observer (2000–2004) i bio direktor think-tankaKosovo Action for Civic Initiatives“ (1997–2004). Jedan je od osnivača nezavisnog dnevnika Koha Ditore (1990) i lider pokreta građanske neposlušnosti protiv režima Slobodana Miloševića. Diplomirao je i magistrirao istoriju, dok je doktorat stekao u Skoplju, uz Fulbright stipendiju na USIP-u u Vašingtonu. Hysa je objavio niz knjiga i naučnih radova, te učestvovao u brojnim međunarodnim projektima i konferencijama o ljudskim pravima, demokratizaciji i bezbjednosnim pitanjima, dajući značajan doprinos razvoju kosovskog društva.

Projekt koji mijenja sve, autocesta od Metkovića do Dubrovnika

0
Projekt koji mijenja sve, autocesta od Metkovića do Dubrovnika
Autoput

Kako bi mreža autocesta u Hrvatskoj bila kompletirana, nedostaje još dio koji bi suvremenom prometnicom s ostatkom zemlje spojio krajnji jug. Autocesta od Metkovića do Dubrovnika gradit će se u dvije faze, od Metkovića do Pelješkog mosta i od Dola do Dubrovnika. Prva na redu je upravo ova druga dionica.

“Najskuplja autocesta u Hrvatskoj”

HRT-ov reporter Matija Mlinarić kazao je za središnji Dnevnik HTV-a kako će bez imalo dvojbe, ovo biti najskuplja autocesta u Hrvatskoj.

Procjenjuje se da će koštati milijardu i dvjesto tisuća eura.

Početak radova ovisi o završetku javnih natječaja i ishođenju raznih dozvola. Najoptimističnija verzija kaže da bi radovi trebali početi već ove godine, a završiti 2029.

Najveći je problem to što nema brze ceste od Dubrovnika do zračne luke i do granice s Crnom Gorom.

– Prometni kaos je već sada tu, a bez nove autoceste i bez novih pristupnih cesti situacija bi trebala postati samo još gora, dodao je Mlinarić.

Građani zadovoljni

Ovako bi trebala izgledati nova autocesta do Dubrovnika. Čak 19, od ukupno 28 kilometara dionice bit će u vijaduktima i tunelima.

Uskoro bi trebali početi radovi na etapi od Rudina do Slanog i od Slanog do Mravinjaca. Dubrovčani zadovoljni.

– Približit će nam Hrvatsku. Prije ćemo doći do drugih mjesta. Znači, napredak neki.

– Jasno da me veseli.

– Što će to značiti za vas i za druge građane?

– Za mene neće puno, ali za druge mlađe hoće.

– Ja volim da se to izgradi, radi mene to mi nije potrebno, ali radi mlađih je! Da oni žive i da budu sretni.

Radovi završeni do 2029.

Autocesta se gradi na zahtjevnom terenu. Prolazit će vrlo uskim područjem. S jedne strane bit će more, a s druge granica s Bosnom i Hercegovinom.

– Radi se o terenu koji je praktički najgori mogući za gradnju autocesta, sami elementi govore koliko vijadukata i mostova i tunela će trebati, a isto tako radi se i o području koje je dosta naseljeno, pa će biti bitno koliko će biti čvorova i kakav će spoj biti da bi se osigurala puna funkcionalnost ceste, poručio je izv. prof. dr. sc. Marko Ševrović, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Prema planu, sve bi trebalo biti gotovo do 2029. Vodstvo grada, ali i županije vjeruje u brzi početak radova.

– Najavljeno je da će u ovom mjesecu, početkom mjeseca biti zatvoren natječaj, odabran izvođač i nadamo se da neće biti žalbi. Ne možemo to isključiti. Želimo vjerovati da ćemo već u uvoj godini i fizički započeti radove na toj dionici. Ona jest skupa, ali međutim povezivanje Dubrovnika s ostatkom Hrvatske geostrateški, gospodarski i sigurnosno nema cijenu, naglasio je župan Dubrovačko neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Izgradnjom nove autoceste, gužve bi trebale postati prošlost, a smanjit će se i broj prometnih nesreća.

– Rekao bih možda je najbitniji aspekt te autoceste svakako sigurnost prometa. Vidimo da je stvarno ta dionica državne ceste D8 vrlo opasna. Na njoj se često događaju nesreće. Mislim da je ova autocesta, ako je treba, zbog ničeg drugog onda je treba zbog toga. Ali naravno, i zbog povezivanja Dubrovnika s autocestovnom mrežom u Hrvatskoj, rekao je Ševrović.

Od Metkovića do Dubrovnika sagradit će se ukupno 47 kilometara autoceste, a bit će tu i gotovo 15 kilometara spojnih cesta.

Mihailo: Okrenimo se jedni drugima sa milošću i dobrotom

0
Mihailo: Okrenimo se jedni drugima sa milošću i dobrotom
Mitropolit-CPC-Mihailo

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo čestitao je vjernicima Božić i pozvao ih da se u prazničnom trenutku okrenu jedni drugima sa milošću i dobrotom.

“Božić nas podsjeća da je svaki čovjek stvoren po slici i prilici Božjoj i da je naš poziv da budemo graditelji zajednice u kojoj vladaju ljubav, istina i praštanje”, naveo je Mihailo.

On je, kako je saopšteno iz CPC, kazao da “kao narod koji je kroz vjekove bio čuvar slobode, vjere i tradicije, pozvani smo da i u ovom vremenu svjedočimo snagu Jevanđeljske istine”.

“Uspravimo se pred izazovima savremenog doba sa vjerom da je novorođeni Bog sa nama – Emanuil, i da u njemu možemo pronaći snagu za prevazilaženje svake slabosti”, dodao je Mihailo.

On je kazao da ih Božić okuplja oko toplog ognjišta, “ali i oko zajedničke svijesti da smo jedna velika porodica”.

“Upućujem poseban blagoslov i molitve za sve one koji ovaj Božić dočekuju u teškim okolnostima i nesreći koja nas je snašla, ne po prvi put, i bolesnima, bez krova nad glavom, kao i onima, koji su daleko od voljene Crne Gore. Neka ih obasja svjetlost zvijezde koja je pastirima i mudracima pokazala put do Spasitelja”, kazao je Mihailo.

On je poručio vjernicima da ne idu za onima koji rade na uništenju crnogorskog naroda, države i CPC.

“Za onima koji, radi svojih sitnih, služe tuđim interesima. Znajte, to je Judina plata. Naša sreća je u složnoj državi Crnoj Gori i u svakom crnogorskom domu u kojem se proslavlja rođenje Hristovo”, dodao je Mihailo.

Prema njegovim riječima, CPC je na golgoti, u sopstvenoj državi.

“Naše crkve i manastiri su okupirani i neko drugi ubira naše plodove, pred očima naše djece. Zemni ostaci obnovitelja CPC, mitropolita crnogorskog Antonija oskrnavljeni su pod okriljem noći, a mnoga usta su nijema i mnoge oči to ne žele vidjeti. Je li to Crna Gora o kojoj smo čitali u istorijskim knjigama?”, upitao je Mihailo.

On je kazao da je malo onih koji im pružaju ruku pomoći.

“I ovom prilikom im se zahvaljujem i šaljem im svoj arhipastirski blagoslov. Neka im Gospod vrati desetostruko”, rekao je Mihailo.

On je pozvao sve da u ovom trenutku učine korak ka pomirenju i slozi.

“Uvijek se podsjećajmo riječi Gospodnjih: „Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam“. Neka ova poruka bude naše životno načelo u porodici, zajednici i našoj jedinoj domovini Crnoj Gori. Moramo biti spremni za oprost, pa i ja prvi molim da mi se oproste greške i propusti”, naveo je Mihailo.

On je vjernicima čestitao Božić.

“Sa molitvom za vas i vaše familije, sa vjerom u vaskrsenje i život vječni i sa nadom da će se Crnogorci okrenuti svome ognjištu i svojoj Crkvi i da će njegovati vrijednosti svojih predaka, čestitam vam Božić”, naveo je Mihailo.

Sretan Božić – Hristos se rodi

0
Sretan Božić – Hristos se rodi
Božić – Jaslice

Pravoslavni vernici koji poštuju julijanski kalendar danas slave Božić – rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik.

Redakcija Boka News-a čestita praznik, Hristos se rodi.

Ovogodišnje nalaganja badnjaka, zbog tragičnih događaja na Cetinju, obavlja se isključivo u skladu sa bogoslužbenim poretkom i u molitvenom raspoloženju, bez planiranih muzičko-scenskih nastupa.

Osim Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve, Božić se po julijanskom kalendaru slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalimskoj patrijaršiji, a obeležavaju ga i Kopti.

Zelenski: Samo američka sigurnosna jamstva mogu prisiliti Rusiju na prekid rata

0
Zelenski: Samo američka sigurnosna jamstva mogu prisiliti Rusiju na prekid rata
Volodimir Zelenski Foto: Volodimir Zelenski, profil na platformi X / HRT

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bez američkih sigurnosnih jamstava i novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa nema izgleda za kraj rata s Rusijom. “Ukrajina računa da će Trump prisiliti Moskvu da pristane na trajni mir”, izjavio je Zelenski u gotovo trosatnom intervjuu voditelju jednog američkog ‘podcasta’.

Jedinice ruske borbene skupine “Jug” preuzele su nadzor nad gradom Kurahove, važnim logističkim čvorištem u jugozapadnom dijelu Donbasa, tvrdi rusko ministarstvo obrane. Ukrajina to opovrgava. Potvrđuju samo glasine da su pokrenuli novu ofenzivu u ruskoj regiji Kursk. O detaljima šute.

– Ukrajinski položaj u Kursku je važan jer bi to moglo utjecati na pregovore koji bi se mogli voditi u tekućoj godini. Mislim da će biti vrlo važno, dođe li do točke u kojoj će biti pregovora, da to bude učinjeno pod najboljim mogućim uvjetima i u skladu s nečim što je i pravedno i trajno, izjavio je američki državni tajnik  Antony Blinken.

Ukrajinske snage ušle su u Kursk jesenas i osvojile više od 1200 četvornih kilometara. S nekih dijelova su potisnuti, no Rusi ni uz pomoć sjevernokorejskih trupa, nisu uspjeli Ukrajince u potpunosti izbaciti.

Samo američka sigurnosna jamstva mogu prisiliti Rusiju na prekid rata, tvrdi u intervjuu autoru podcasta Lexu Fridmanu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

– Prvo ćemo se dogovoriti s Donaldom Trumpom. Uvjeren sam da on može ponuditi snažna sigurnosna jamstva zajedno s Europom – a tek onda možemo razgovarati s Rusima. Ne možemo odmah sjesti s njima i pregovarati, rekao je Zelenski.

Zelenski tvrdi da Vladimir Putin nije zainteresiran za ozbiljne pregovore o završetku rata i da ga na to treba natjerati. Najavio je da će o tome razgovarati s Trumpom odmah nakon njegove prisege za dva tjedna.

Kao Europljani ne možemo dopustiti Rusiji da pobijedi u Ukrajini. Iluzija je da se rusko-ukrajinski sukob može brzo i lako riješiti, komentirao je francuski predsjednik predstavljanje smjernica francuske vanjske politike za ovu godinu.

– Ne možemo to učiniti ni zbog međunarodnog poretka ni zbog vlastite sigurnosti… No nemojmo imati iluzija, a mislim da svima postaje sve jasnije, da u Ukrajini neće biti brzog i lakog rješenja… SAD nam moraju pomoći uvjeriti Rusiju da sjedne za pregovarački stol, a Ukrajinci moraju realno pregovarati o teritorijalnim pitanjima i samo ih oni mogu voditi, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Nakon gotovo tri godine rata Rusija kontrolira oko petine ukrajinskog teritorija. Najnovije borbe potvrđuju da obje strane nastoje poboljšati svoje položaje prije nego što novoizabrani predsjednik SAD-a prisegne 20. siječnja.

Položeni vijenci u Medovi, na mjestu pomorske katastrofe

0
Položeni vijenci u Medovi, na mjestu pomorske katastrofe
Medova – foto Bar Info
Prije tačno 109 godina dogodila se najveća pomorska tragedija u crnogorskoj istoriji, u kojoj je na Badnji dan, 6. januara 1916. godine, nedaleko od luke Medova u Albaniji stradalo 389 crnogorskih rodoljuba od 509 koliko ih je bilo na brodu.

Rodoljubi su se zaputili iz Sjeverne Amerike, na poziv crnogorske kraljevske Vlade, da pomognu u odbrani domovine.

Tog kobnog jutra oko osam sati, u blizini albanske luke Medova (San Giovanni di Medua, Sveti Ivan Medunski, Singjin) italijanski parobrod “Brindisi” je udario u podvodnu minu, nakon čega je potonuo, prenosi portal Bar Info.

Svake godine, ovaj se datum obilježava na prigodan način, na Cetinju, pored spomenika “Lovćenska vila”, podignutog stradalima u čast, ili na samom mjestu pomorske tragedije.

Ovog januara, polaganje vijenca u Medovi organizovala je Zajednica Crnogoraca Albanije na čelu sa Marinkom Ćulafićem, a govorili su predsjednik Matice crnogorske mr Ivan Jovović, zatim Zoran Đukanović ispred Ministarstva za dijasporu Vlade Crne Gore, te Đuro Marković u ime UBNOR-a.

– Iako su medovski stradalnici odavno dobili veličanstveni spomenik na Cetinju zahvaljujući donacijama njenih iseljenika, crnogorska država još od sticanja nezavisnosti nije konkretizovala inicijativu za podizanje spomenika u ovoj luci, koji bi podsjećao na jedan od nezaobilaznih datuma u istorijatu crnogorskog naroda. Tragika ovog događaja nosi univerzalnu poruku, a to je ideja patriotiozma koji je zaloga progresa svakog uređenog društva. Ako je stradalim francuskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu nedavno postavljeno spomen obilježje u Baru, smatram da ni albanski državni organi neće biti protivni ideji da na 110 godina od pogibije, 6. januara 2026, bude u Medovi postavljeno spomen obilježje koje bi bilo pokazatelj prijateljstva dva natoda, i pokazatelj dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Albanije. Naravno, obaveza Crne Gore je ovdje bazična da predloži da ovo mjesto bude proglašeno lokalitetom trajnog pijeteta, a što se stvara i njeguje preko kulture sjećanja koja započinje školskom literaturom i organizovanim edukativnim posjetama đaka i studenata onima koji su dali vječni zavjet pod barjakom crnogorskim – rekao je u obraćanju mr Ivan Jovović.

Ova plava grobnica crnogorske kraljevske vojske, prema njegovim riječima, predstavlja svojevrsni usud političkom stradalništvu koje je zadesilo Crnu Goru tokom XX vijeka, gdje je jedan brojčano mali a djelima veliki narod platio najveću cijenu ogromnim žrtvama pravo da nosi ponosno i slobodno ime Crne Gore.

“Nadam se da ovaj komemorativni događaj neće više biti skromnog institucionalnog karaktara već će dobiti novu formu i sadržaj. Na ovakvim mjestima nalazimo se u direktnoj vezi sa vlastitom tradicijom koja nam omogućava da bolje sagledamo našu prošlost i percipiramo izazove koji nas očekuju u budućnosti. Matica crnogorska je dala svoj doprinos kolektivnoj reanimaciji ovog krupnog istorijskog događaja, stoga apelujemo da se u koordinaciji nadležnih državnih organa obje države pronađe adekvatno mjesto u luci Medova, gdje bi se dostojanstveno odala počast najboljim crnogorskim sinovima”, rekao je Jovović.

Đuro Marković je potencirao da su to “svijetli primjeri čojstva i junaštva, vođeni željom da se pridruže vojsci u odbrani svoje domovine, napadnute mnogo brojnijom i bolje opremljenom austrougarskom vojskom.

– Bili su riješeni da po dolasku u Crnu Goru stupe na front, ali ih je u tome spriječila zla kob. Danas smo ovdje da odamo poštu njihovim sjenama, kao veličanstvenom primjeru patriotizma, žrtvovanja za slobodu domovine – zaključio je Marković.

Polaganju vijenca u Medovi prisutvovao je znatan broj žitelja našeg grada, a među njima je bio i Cvetko Bošković, čiji je otac preživio medovsku tragediju.

Ni 109 godina kasnije nisu razriješene okolnosti pod kojima se dogodila nesreća, niti kakva je sudbina novca prikupljenog za Crnu Goru od strane iseljenika. Država za koju su iseljenici došli da se bore i ostavili svoje živote u ledenoj vodi zaliva Medove nikada nije sprovela, niti zatražila detaljno istraživanje ove katastrofe.

Već se traže sezonski radnici na hrvatskoj obali: evo što im se nudi, ali i što im nude Slovenci i Nijemci

0
Već se traže sezonski radnici na hrvatskoj obali: evo što im se nudi, ali i što im nude Slovenci i Nijemci
Kuvari

Tek smo ušli u 2025. godinu a već kreće potraga za sezonskim radnicima koji će odraditi narednu turističku sezonu. Za sada najviše radnika potražuju agencije za zapošljavanje iz hrvatskog susjedstva. Jedna od njih na speciliziranim profilima na društvenim mrežama traži više ugostiteljskih radnika za tad na hrvatskoj obali. Konobarima se, uz smještaj i hranu,  nude plate od 1.300 do 1.800 eura, pomoćnim konobarima 1.200 do 1.400 šankerima od 1.200 do 1.600 eura dok se kuharima nudi od 2.500 do 3.500 eura.

Pomoćni kuhari mogu mjesečni zaraditi od 1.400 do 1.800, dok perači i pomoćni radnici mogu očekivati tisuću do 1.200 eura mjesečno.  Roštilj majstorima nudi se 2.200 do tri tisuće eura koliko i pizza majstorima dok hostese na hrvatskoj obali mogu zaraditi od dvije do dvije i po hiljade eura. Iako nije jasno radi li se o bruto ili neto plaćama te kolika je provizija agencije, jamči  se osmosatno radno vrijeme uz jedan slobodan dan sedmično.

Dubrovačka turistička agencija pak od 1. aprila do 1. novembra ove godine traži čistačice apartmana  as iskustvom u tom poslu  za mjesečnu neto  plaću od 1.000 eura.  Istovremeno na jednoj dubrovačkoj stranici za zapošljavanje, radnik iz susjedne zemlje nudi se kao pomoćni radnik u kuhinji te uz obavezan smještaj i hranu, očekuje najmanje 2000 eura mjesečne plaće, dok Milica iz Srbije za sebe i svog dečka traži posao u šanku na hrvatskoj obali uz plaću ne manju od 1200 eura uz smještaj i hranu, a slobodan dan im nije uvjet.

Radnici se traže  i u drugim europskim zemljama, posebice dok traje sezona skijanja. Pa tako u susjednoj Sloveniji kao konobar na skijalištu Kranjske gore uz obvezno znanje engleskog i slovenskog jezika nudi se stanica od 8 do 10 eura uz smještaj i hranu. Satnica barmena na slovenskim skijalištima kreće se od 7 do 9 eura,  a kuhara od 9 do 13 eura.  Slovenci uz plaću nude i regres od 1.500 eura. U njemačkoj pak, kao pomoćni radnik mlađi od 40 godina u kuhinji u jednom berlinskog restoranu možete zaraditi 1700 eura uz dva obroka i smještaj. Radi se 9 sati dnevno, a u opisu posla je i čišćenje restorana.