Tradicionalni, Novogodišnji koncert Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat održan je u subotu u velikoj sali CZK Tivat, koja je bila mala da primi sve ljubitelje i poštovaoce najstarije gradske kulturne institucije, koja ove godine slavi 115 godina postojanja.
GPD Tivat svake godine u susret božićnim i novogodišnjim praznicima pripremi poseban koncert, na radost publike, pa je tako bilo i sinoć.
GPD Tivat – foto Boka News
Brojni posjetioci i zvanice bili su u prilici uživati u popularnim melodijama klasične i zabavne muzike, pod dirigentskom palicom kapelnice Nevile Klakor.
GPD Tivat – foto Boka News
Spiritus movens, predsjednik GPD Tivat, Boris Lanceroti podsjetio je na bogatu istoriju Društva, 115 od osnivanja i 80 godina od odlaska u partizane. Lanceroti je istakao značaj i kontinuitet više tivatskih porodica čije generacije sa koljena na koljeno prenose ljubav i čuvaju tradiciju gradske muzike.
Predsjednik Boris Lanceroti uručio je posebna priznanja dugogodišnjim članovima, Slobodanu Čelanoviću i Pavlu Čelanoviću za 55 godina aktivnog sviranja i Savu Čelanoviću za 20 godina.
Koncertu su prisustvovali predstavnici Ministarstva kulture i medija Crne Gore, dok su rezervisana mjesta za predstavnike lokalne vlasti ostala upražnjena.
GPD Tivat je NVO od posebnog značaja za opštinu Tivat, trenutno okuplja oko 60 muzičara različitih generacija i ima uspješnu saradnju sa Srednjom muzičkom školom Tivat.
Kao gost koncerta, nastupila klapa “Jadran” iz Tivta.
Blokiraće se prodaja imovine Vektra Boke, dok se ne izmire sva dugovanja prema bivšim radnicima te kompanije, poručeno je na protestnom skupu u Herceg Novom.
Dugovanja iznose sedam miliona eura.
Kako su istakli, dok se ne riješi socijalni program, nema prodaje imovine, prenosi portal RTCG.
Oni smatraju da ne postoji nijedna zakonska norma kako bi se mogao otuđiti hotel Igalo.
Predstavnik NVO Bivši radnici Vektra Boke, Đorđe Rajak, rekao je da je hotel zaštićen kupoprodajnim ugovorom kao kapitalni projekat.
– To je urađeno aneksom ugovora i nakon stečaja, planom reorganizacije. Zaštićen je rješenjem Privrednog suda. To je potvrđeno i kod Apelacionog suda – kazao je Rajak.
On je naveo da knjiženja na imovinu nema dok se ne izmire bivši radnici.
– Pozivamo i novog kupca, jer se raspisuje tender, da se nikada neće uknjižiti dok se radnici ne naplate. Oni što su kupovali placeve, još se nijesu uknjižili i neće se uknjižiti – rekao je Rajak.
Radnici su naveli da su isrpljeni od borbe za svoja prava.
– Svi smo ostarali, oboljeli, jer 43 godine sam radio u HTP Boka. Progonili su nas. Niko nije više kadar ni da radi. Ja sam dobio rješenje na 323 EUR, sa 43 godine radnog staža. Pa gdje to ima. Ali pošto se ne može isplaćivati manja od 450 EUR, toliko i dobijam – rekao je bivši radnik Dragan Perović.
Bivši radnici su najavili da će snažnije apelovati na institucije da im pomognu u rješavanju njihovih prava.
U Crnoj Gori danas sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost.
Na sjeveru, tokom jutra po kotlinama moguća magla ili povećana niska oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometereologiju i sezimologiju, prijepodne još ponegdje umjeren, sjeverni vjetar.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 2 do 16 stepeni.
Do Nove godine stabilno
“Idućih dana u unutrašnjosti stabilno – pretežno sunčano samo ponegdje s povećanom naoblakom. Jutra će biti hladna s mrazom te mjestimice maglom koja se ponegdje može i duže zadržati. Dnevna temperatura ovisit će o zadražavanju magle i niskih oblaka. U srijedu mjestimice umjeren jugozapadni vjetar.
I na Jadranu stabilno – biće obilje sunčanog vremena, a vjetar će oslabiti. Uz obalu ujutro većinom slaba bura, a tokom dana prema otvorenom moru zapadni i sjeverozapadni vjetar.”
Po tradiciji, godina na izmaku u Pomorskom muzeju Crne Gore zaključena je u četvrtak promocijom novog izdanja „Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru”, broj LXXII.
Već 72. put ova naučno-stručna publikacija javnosti je donijela brojne zanimljive radove iz istorije pomorstva, ali i kulturne, sakralne, profane, etnološke i književne baštine Kotora i Boke, od početka 13. do kraja 20. stoljeća.
Godišnjak Pomorskog muzeja je kao stručna serijska publikacija koja kontinuirano izlazi od osnivanja Muzeja 1952. godine do danas, napravio najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i imao najveću zaslugu za promociju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke kotorske i Crne Gore. U njenih 72 godine prisutnosti u sferi istraživačke djelatnosti, zadatak ove publikacije bio je da iz broja u broj, objavljuje radove renomiranih istraživača kulturne i pomorske prošlosti Boke i doprinese razvoju pomorskih znanja, njegujući pomorsku misao u borbi za aktivniju i svestraniju jadransku orijentaciju građana države Crne Gore.
Jedan od urednika ove publikacije, bibliotekar Pomorskog muzeja u penziji Slavko Dabinović, istakao je da je u ovih sedam decenija na stranicama Godišnjaka, objavljeno na stotine vrijednih radova afirmisanih autora sa prostora bivše Jugoslavije, ali i iz inostranstva.
“Intelektualna radoznalost, želja da se osvijetle zaboravljane ili nejasne epizode iz naše prošlosti, posebno pomorske, izazov je za kvalifikovane istraživače koji Godišnjak održavaju i oplemenjuju u njegovom trajanju i obnavljanju. Godišnjak Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, kao naučno – stručna serijska publikacija veliki je iskorak u proučavanju istorije pomorstva i promocije pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crnogorskog primorja. Nadamo se da će i naredni brojevi očuvati kvalitet, stručnost i duh prethodna 72 broja. Novim metodološkim pristupima, naučnom radoznalošću nastoji se podsticati interes kod mladih istraživača o ogromnom značaju bogate ostavštine naših predaka, čije tekovine danas obilato koristimo, pridružujući se postepeno razvijenom zapadnom svijetu kojem su grad Kotor i Boka kotorska pripadali vjekovima. Naša je obaveza uvijek istraživati našu prošlost i materijalizovati je, prezentovati i komunicirati, kako bi je približili i ostavili generacijama koje dolaze”, kazao je, obračajući se brojnoj publici na promociji, Dabinović.
Godišnjak – foto S. Luković
On i njegova koleginica, viša bibliotekarka Pomorskog muzeja Danijela Nikčević, kratko su predstavili svih deset radova i dva prikaza koja donosi najnoviji Godišnjak. Joško Katelan i Jelena Mršulja autori su rada “ Crtice iz pomorske prošlosti Boke u sudskoj građi Istorijskog arhiva Kotor”, Željko Brguljan teme “Kapetan Eugen Brguljan (1856-1914), austrougarski konzularni i Loydov agent u Turskoj i Grčkoj”, Lovorka Čoralić donosi rad “Povezanost kotorskih iseljenika u Mlecima s područja Veneta u XVI stoljeću”, Antun Sbutega “Malteški red, Boka kotorska i Crnogorsko primorje” i rad “Članovi i saradnici Jugoslovenskog odbora iz Kotora”, Tomislav Bonić “Dokumenta s crnogorske jahte “Rumija” u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor”, Ane Ferri “Analiza zapisanih varijanti imena Ludovika Paskvalića kroz vrijeme”, Radojka Abramović i Miljan Živković “Sakralna djela likovnih umjetnika XX i XXI vijeka”, Melisa Niketić “Komoda u stilu Marija Terezija kao tihi svjedok privatnog života u palatama Boke Kotorske”, Dragan S. Rajčević “Crni plat – Genius Loci Tivta (Novi prilozi za istoriju)”. Zorica Čubrović uradila je prikaz knjige autora Željka Brguljana “Crkva Sv. Ivana u sakralnoj baštini Prčanja”, a Jovana Lalošević Vidović knjige “Crkve i samostani Kotora od XIII do početka XX vijeka, Crkve i vjekovi”, autorke Radojke Abramović. “Ostaje činjenica da vrijeme prolazi a da Godišnjak traje, pojavljuje se jer ga očekujemo, dolazi do naše obale i u svoj Muzej, kao jedrenjak. Dolazi da se smiri u našem duhu i intelektualnoj radoznalosti i da procijeni mogućnost novih duhovnih putovanja, novih traganja i otrktivanja nepoznatog”, podsjetila je Nikčević na riječi dugogodišnje članicve redakcije Godšnjaka, nedavno preminule, ugledne profesorice dr Gracijele Čulić.
Kustos Pomorsko-tehničke zbirke muzeja, Ilija Mlinarević predstavio je deset radova sa naučne konferenciuje “Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024” a koja je ljetos održavna u Perastu te koji su uključeni u Godišnjak. Pozdravljajući okupljene, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore mr Maja Uskoković sumirala je aktivosti što ih je ta ustanova kulture sprovela u godini na izmaku.
“U cilju očuvanja i sprečavanja otuđenja kulturnog blaga Crnogorskog primorja tokom 2024. godine nastavio se rad na terenu, koji je podrazumijevao otkup vrijednih predmeta kojima se upotpunila Etnografska, Istorijsko-umjetnička i Pomorsko-tehnička zbirka, te otkupljeno 11 predmeta. Zadatak Muzeja je da pomorsko blago, sve pokretne predmete koji ga definišu, sačuva od propadanja i iznošenja iz Crne Gore kako otkupom, tako i vrijednim donacijama građana koji su prepoznali njegovu misiju. U 2024. godini zbirke smo obogatili i obnovili 31 predmetom, a rezultat je vidljiv kroz nove izložbene muzejske predmete u stalnoj postavci Muzeja”, kazala je Uskoković, dodajuči da su u godini na izmaku realizovali 35 programskih aktivnosti, od toga sedam privremenih izložbi u Galeriji muzeja i devet međunarodnih izložbi u saradnji sa srodnim institucijama iz oblasti kulture.
“Bili smo organizatori okruglih stolova, edukativno pokaznih radionica, stručnih predavanja, seminara za bibliotekare. Sa posebnim zadovoljstvom mogu reći da smo bili i jedan od organizatora dvije međunarodne naučne konferencije: “Konzervacija i restauracija – od tradicije do savremenosti” i “Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024.”, navela je Uskoković.
Pomorski muzej u 2024.godini izdao 12 knjiga (monografija, publikacija i brošura), a promovisao sedam. Putem poklona, razmjene i kupovine bibliotečki fond Muzeja je bogatiji za 217 knjiga.
“Stručnjaci iz Muzeja učestvovali su na velikom broju radionica, zatim na 29. Forumu mediteranske pomorske baštine u Sesimbri u Portugaliji, na 18. godišnjem sastanku Ekspertske mreže jugoistočne Evrope za nematerijalnu kulturnu baštinu u Varšavi, kao i na zagrebačkom sajmu knjiga, Interliberu. Delegacija Pomorskog muzeja bila je na studijskom putovanju u Italiji povodom 700 godina od smrti Marka Pola, a u sklopu manifestacije Sedmica cmogorske kulture u Albaniji u Tirani bila je otvorena izložba Pomorskog muzeja Crne Gore “Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji”, zaključila je Uskoković.
Tradicionalni Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor, koji je trebao biti održan večeras, odložen je zbog Dana žalosti i biće održan u nedjelju, 29. decembra 2024. godine u KC “Nikola Đurković, sa početkom u 19 sati.
Zbog velikog interesovanja i ograničenog kapaciteta sale, besplatne ulaznice će se dijeliti pola sata prije početka koncerta na ulazu.
Gradska muzika Kotor 16. 10 1898.
Gradska muzika Kotor – Dokumenta nam govore da je čvrste temelje za razvoj kotorskog duvačkog orkestra postavila grupa uglednih građana Kotora još 20. maja 1842. godine, kada je Opštini Kotor i njenom tadašnjem predsjedniku Marku Paskvaliju podnijela pismeni predlog za osnivanje orkestra, izradila nacrt Pravilnika o osnivanju “Građanske glazbe grada Kotora”, kako se taj prvi orkestar zvao, i postala prva uprava tog novog muzičkog tijela.
Pravilnikom koji je usvojen 15. juna 1842. godine obuhvaćeni su svi elementi njegovog života i rada, prvenstveno problem školovanja mladih muzičara, pri čemu je osnovno načelo bilo da Orkestar sam pruži muzičko obrazovanje svojim članovima, da se izdržava od vlastitih prihoda i da o disciplini vodi računa posebna Komisija kao najveći upravni, nadzorni i disciplinski organ zajedno sa dirigentom.
Na 23. redovnoj sjednici, odbornici lokalnog parlamenta usvojili su Budžet Opštine Herceg Novi za 2025. godinu, koji je rekordno visok i iznosi 35,865 miliona eura.
Budžet za narednu godinu je za 23,15%, odnosno 6,742 miliona veći nego što je bio planirani Budžet za ovu, 2024. godinu.
Odluka o Budžetu OHN za 2025. godinu dopunjena je sa dva zaključka:
– Skupština opštine Herceg Novi se obavezuje da kroz izmjenu Odluke o Budžetu za 2025. godinu opredijeli sredstva za nabavku CT skenera koji će se donirati KBC Kotor – bolnici Meljine u slučaju da Ministarstvo zdravlja do 1. aprila 2025. godine ne pokrene proceduru za javnu nabavku ovog medicinskog aparata.
– Ukoliko FK Igalo ostvari sportski uspjeh i obezbijedi ulazak u Prvu crnogorsku fudbalsku ligu, Skupština opštine Herceg Novi će kroz odluku o izmjeni Budžeta za 2025. godinu predvidjeti dodatna sredstva za FK Igalo.
Rekordni budžet koji Herceg Novi očekuje u 2025. godini rađen je veoma sistematično, planiran u skladu sa zakonom, a predstavlja odraz odgovornog i domaćinskog rada lokalne uprave u prethodnom periodu, istakao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
„Herceg Novi više nije opština na crnogorskom primorju koja se zaobilazi, kao što je to bio slučaj od 90-tih do 2020. godine. Sada se u Herceg Novi ponovo dolazi, grad ponovo živi, sada je Herceg Novi dinamičan grad koji se razvija i punim jedrima ide putem napretka, što me veoma raduje”, istakao je Katić.
On se osvrnuo na poređenje sa drugim lokalnim samoupravama, a shodno stalnom pitanju zašto Herceg Novi ima manji budžet od opština Tivat ili Kotor koje su nešto manje od nas.
„Ni meni nije bilo jasno da je na primjer 2017. godine ukupan iznos poreza na nepokretnost u Herceg Novom bio planiran na manje od 3 miliona, a u isto vrijeme u Tivtu i Kotoru na 10 miliona eura. Izuzetnim radom, trudom, zalaganjem, novim investicijama, došli smo na skoro 12 miliona eura planiranih u budžetu samo od poreza na nepokretnosti. Prvi put je naš planirani budžet veći nego opštine Tivat. Vidi se veliki pomak i napredak i vjerujem da je to svima očigledno”.
Kako je Katić objasnio, povećanje prihoda od građevinskih dozvola nije planirano u odnosu na povećanje cijene, nego u odnosu na pristigle zahtjeve, a na osnovu ovogodišnjih postignutih rezultata.
„Očekujemo gradnju velikog broja objekata, imamo i najavu konačnog usvajanja PUP-a. Ove godine smo ostvarili veoma dobre rezultate jer je obračunato skoro 6 miliona eura naknada od opremanja komunalnog opremanja za građevinske dozvole”, kazao je Katić.
Kapitalni budžet za narednu godinu projektovan je na 12.020 miliona eura, istakla je sekretarka za finansije, Vesna Milović. Pojasnila je da su određena sredstva planirana za uređenje terena i završetak zgrade autobuske stanice u Igalu, koji se očekuje prije početka turističke sezone.
„Izdaci za izgradnju i uređenje groblja i kapele u Baošićima i na Savini planirani su u iznosu od 200.000 eura. Za izgradnju i rekonstrukciju sportske infrastrukture i dječijih igrališta opredijeljeno je 300.000 eura, zatim za ambijentalno osvjetljavanje tvrđava Forte Mare i Kanli kula 200.000 eura. Za pribavljanje i eksproprijaciju zemljišta planiran je iznos od million eura, kao i 100.000 eura za energetsku efikasnost i održavanje javne rasvjete. Takođe, opredijeljena su sredstva za nabavku i postavljanje video nadzora na određenim lokacijama na području opštine kako bi se spriječili vandalski postupci”, navela je Milović.
Kako je informisala, lokalni porezi planirani su u iznosu od 16,6 miliona eura što čini 46,28% ukupnih budžetskih prihoda. Najznačajniji je porez na nepokretnosti planiran na 11,9 miliona i učestvuje sa 71,69% u ukupnim lokalnim porezima, a sa 33,18% u ukupnim prihodima budžeta. Prihodi na osnovu sopstvenih naknada planirani su u iznosu od 8,055 miliona i čine 22,46% ukupnih budžetskih prihoda. Planirani iznos naknada za opremanje građevinskog zemljišta i urbanu sanaciju iznosi 7,8 miliona ili 96,83% ukupnih sopstvenih naknada.
USB-C od danas standard za punjenje elektroničkih uređaja Foto: Ilustracija / Shutterstock
Priključak USB-C od subote je službeno postao zajednički standard za punjenje elektroničkih uređaja u Evropskoj uniji, objavila je Europska komisija na društvenoj platformi X.
– To znači bolju tehnologiju punjenja, smanjenje elektroničkog otpada i manje poteškoća u pronalaženju punjača koji vam trebaju, napisala je Komisija na X-u.
Direktivu o radijskoj opremi, koja za cilj ima smanjiti količinu elektroničkog otpada u Uniji i omogućiti potrošačima da kupuju održivije elektroničke uređaje, eurozastupnici su odobrili na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 2022. sa 602 glasova za, 13 protiv i 8 suzdržanih.
Novi standard za prijenosne uređaje bit će USB-C, koji omogućuje brzo punjenje i prijenos podataka, a potrošači će moći birati žele li uz novi uređaj kupiti i novi punjač.
It’s time for THE charger.
Today, the USB-C becomes officially the common standard for charging electronic devices in the EU.
It means better-charging technology, reduced e-waste, and less fuss to find the chargers you need. #DigitalEU
Proizvođači prijenosnih računala će se morati pridržavati istih pravila od 28. travnja 2026., piše Euronews.
Anna Cavazzini, čelnica europarlamentarnog odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, u priopćenju je rekla da se radi o “odlučnom koraku prema pogodnostima za potrošače i odgovornosti prema okolišu”.
– Ova pravila se tiču obuzdavanja tona otpada nastalog odlaganjem punjača svake godine, a uštedjet će oko 250 milijuna eura za kućanstva u Europskoj uniji tako što će ukloniti nepotrebne kupovine punjača svake godine, dodala je Cavazzini.
Europski parlament je rekao da će “pomno pratiti” prilagodbu proizvođača na promjenu regulative.
Proizvođači elektroničkih uređaja su se dugo odupirali pritisku EU-a za standardizacijom tehnologija punjenja.
Odluka će se odnositi na sve proizvođače, no prije svega Apple, koji je prvotno osporavao nova pravila, navevši kao razlog zabrinutost za inovacije.
Međutim, tehnološki divovi su se počeli pridržavati direktive i u svojim uređajima koristiti USB-C.
Sanacija izljeva mazuta u regiji Kerčkog prolaza pretrpjela je ozbiljan udarac tijekom blagdana. Obalno područje suočilo se s novim olujama, koje su, u kombinaciji s usporenim uklanjanjem skupljenog otpada, dodatno zakomplicirale situaciju. Prema izvješćima na ruskim društvenim mrežama, valovi su raspršili vreće s prikupljenim otpadom duž obale kod Anape.
Incident je započeo 15. prosinca, kada se 50 godina star tanker Volgoneft 212 raspao u blizini Kerčkog prolaza, izlijevajući nepoznatu količinu mazuta. Prema ruskim medijima, tanker je prevozio 4.300 tona ovog goriva u trenutku havarije. Istodobno, tanker Volgoneft 239 nasukao se u istoj regiji te se postupno raspao tijekom narednih dana. Prema procjenama ruskih vlasti, ukupno je iscurilo oko 3.700 tona mazuta iz oba tankera, piše The Maritime Executive.
Najveća šteta zabilježena je u regiji Krasnodar, posebno u blizini Anape, gdje su volonteri prikupili oko 1.700 tona uljnog pijeska. Ipak, lokalni stanovnici koji sudjeluju u sanaciji plaža izvještavaju o nedostatku opreme za učinkovito uklanjanje otpada. Prikupljene vreće s uljnim pijeskom gomilaju se uz obalu, a olujno nevrijeme prošlog tjedna ponovno ih je raspršilo duž obale.
The Black Sea coast is grappling with an ecological disaster following an oil spill caused by the sinking of two tankers in the Kerch Strait on December 15. The spill has affected 800 square kilometres, and the tanker continues to leak, according to TASS. Bags of collected oil… pic.twitter.com/fKOWc9ZYpt
Prema tvrdnjama lokalnog stanovništva, prikupljeni otpad često nije pravilno odložen. Na društvenim mrežama pojavili su se videozapisi na kojima se vidi kako se vreće s mazutom pokušavaju zakopati izravno na plažama, umjesto da se transportiraju na sigurno mjesto dalje od utjecaja morskih valova.
“Mi ne čistimo mazut za pohvale, nego kako bismo barem malo spasili prirodu. Udišemo otrovne pare dok radimo. Ipak, zbog loše organizacije i dezinformacija, skupljeni otpad nije uklonjen na vrijeme,” izjavio je jedan od volontera za Radio Slobodna Europa. “Neke vreće odnijelo je more, neke su se preokrenule i sadržaj se ponovno razlio po obali.”
Ekološke posljedice su značajne. Prijavljeni su brojni slučajevi nasukavanja i uginuća ugroženih delfina, kao i tisuće nauljenih ptica. S promjenom smjera vjetra, zagađenje se sada širi prema krimskoj strani Kerčkog prolaza i moglo bi ubrzo zahvatiti obalno područje Feodosije.
“Zagađenje gorivom na našim plažama moglo bi izazvati još veću katastrofu nego kod Anape. Naš pijesak je mekši i porozniji, s visokim udjelom školjki, što otežava čišćenje,” upozorio je ekološki aktivist iz Feodosije za Radio Slobodna Europa.
Crna Gora će izručiti “kralja kriptovaluta” Do Kwona Sjedinjenim Državama, objavio je u petak ministar pravosuđa Bojan Božović.
Nakon dugotrajnog pravnog natezanja, stigli su zahtjevi za izručenje iz Kwonove matične zemlje Južne Koreje i SAD-a.
Tužitelji obje zemlje optužuju ga za prijevaru, a Kwon je uhićen u Crnoj Gori u ožujku 2023.
Vrhovni sud Crne Gore nedavno je presudio da su oba zahtjeva za izručenje pravno valjana pa je ministru pravosuđa ostavljeno na izbor u koju će od tih zemalja Kwon biti izručen.
Kwon je stvorio kriptovalute Terru i Lunu u Singapuru. No sustav Terra-Luna spektakularno se urušio u svibnju prošle godine, a investitori su ostali praznih ruku.
To je uzrokovalo gubitke od 40 milijardi dolara. Kwon je potom nestao, a Interpol je raspisao međunarodnu tjeralicu za njim u rujnu iste godine.
Kwon i njegov poslovni partner Hon Chand Yun uhićeni su u Podgorici u ožujku 2023. dok su pokušavali odletjeti u Dubai s krivotvorenim kostarikanskim putovnicama.
Osuđeni su u Crnoj Gori na višemjesečne zatvorske kazne zbog krivotvorenja isprava, a potom su prebačeni u pritvor do odluke o izručenju.
Kwonov poslovni partner izručen je početkom ove godine Južnoj Koreji, pišu crnogorski mediji.
Portonovi rizort je i ove praznično mjesto iz bajki, na kojem vas očekuje najljepša atmosfera i bogat program. Praznična sezona je dodatna prilika da se okupe porodice i prijatelji i proslave uspjesi godine za nama. Otvaranje praznične sezone i bazara na kojem je nastupio izvanredni Novosadski Big Band, kao i događaji za djecu svakako su obilježili decembar, ali to je samo dio ovogodišnjeg programa koji će trajati sve do 8. januara.
„Ponosni smo na sve što smo postigli ove godine, kao i na dosadašnji dio praznične sezone, ali i zahvalni svim našim gostima i posjetiocima koji se iznova vraćaju i doprinose da ovaj period bude zaista magičan. U 2025. nastavljamo sa unapređivanjem ponude i kvaliteta usluga koje nudimo, pružajući najljepša iskustva za cijelu porodicu.“, istakao je Rashad Aliyev, izvršni direktor Portonovi rizorta.
Portonovi
Praznični bazar u Portonovom biće otvoren do 8. januara i radiće od 16 do 23 sata radnim danima i od 12 do 23 vikendom. Ovogodišnja ponuda uključuje raznovrsnu prazničnu ponudu hrane i pića na devet kućica – od kuvanog vina i rakije do tople čokolade, kao i najukusnijih slatkih i slanih jela, među kojima su burgeri, palačinke i još mnogo toga.
„Ovogodišnji Portonovi New Year’s Run po najavama koje imamo će biti najposjećeniji do sada, i svakako je jedan od najinteresantnijih događaja koji okuplja veliki broj i mlađih i starijih posjetilaca. Događaji za djecu i koncerti se nastavljaju sve do 8. januara, kada će na Portonovi Marina trgu nastupiti Petar Grašo, jedna od najvećih regionalnih zvijezda.“, dodao je Aliyev.
Portonovi
Ulaz na sve koncerte i događaje je besplatan, a u rizortu je dostupan plaćeni parking koji omogućava lagodan boravak.
Kalendar narednih događaja u Portonovom:
28. decembar: DJ Adnanovski, od 20 sati;
29. decembar: Događaj za djecu – Djed Mraz i maskote, od 16 do 19 sati;
29. decembar: DJ Danilo Radusinović, od 20 sati;
30. decembar: DJ Shar, od 20 sati;
31. decembar: DJ sesija, od 12 do 18 sati;
1. januar: Bend Perptuum Mobile, od 20 sati;
2. januar: Portonovi New Year’s Run, od 16 do 19 sati;
2. januar: Bend Milky Wave, od 20 sati;
3. januar: Bend Low Voltage, od 20 sati;
4. januar: Koncert Džejle Ramović, od 20 sati;
5. januar: DJ Baćko, od 20 sati;
6. januar: Događaj za djecu – Zabava sa maskotama i animatorima, od 18 do 20 sati;
