Herceg Novi je dobio elektičnu, multifunkcionalnu čistilicu, novo specijalno vozilo koje će unaprijediti efikasnost održavanja čistoće u najatraktivnijoj gradskoj pješačkoj zoni, na Šetalištu pet Danica i Obali Nikole Kovačevića.
Na ovaj način je dodatno modernizovana mehanizacija preduzeća “Čistoća”, komunalnim vozilom koje je namijenjeno za efikasno i ekološki prihvatljivo održavanje javnih površina, a nabavku vrijednu oko 200 hiljada eura finansirala je Opština Herceg Novi.
Prema riječima predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića, nabavka nove čistilice predstavlja još jedan korak ka unaprijeđenju uslova rada komunalnih službi, a sve sa ciljem da imamo čist i uredan grad. On je podsjetio da su tokom prethodne godine nabavljena i dva vozila za pranje ulica i šetališta.
“Razgovori sa građanima i turistima pokazuju da su generalno zadovoljni sa čistoćom grada i ono što je svakako važno – mi ćemo i dalje nastaviti kao lokalna samouprava da ulažemo u opremu. Već 2026. godine planirana je nabavka još jedne čistilice ovog tipa, a podrška lokalna samouprave se nastavlja prema svim opštinskim preduzećima, sa ciljem efikasnijeg rada kako bi nam grad bio čist i uredan”, naglasio je Katić tokom jutrošnjeg obilaska.
Nabavka ove čistilice je posebno značajna za dio Šetalište pet Danica i Obalu Nikole Kovačevića, koji su rekonstruisani u prethodnom periodu, jer će na ovoj trasi raditi i električna dostavna vozila preduzeća “Parking servis Herceg Novi”, čiji je distributivni centar u neposrednoj blizini.
Foto Opština HN
Direktor preduzeća “Čistoća” Aleksandar Škobalj je informisao da je kapacitet čistilice 1,5 kubika, ima prskalice širine 2 metra, usisivač, sistem za pranje uličnih kanti i klupa.
Čistilica je opremljena dvostrukim rotirajućim četkama i usisnim sistemom, kompaktna je kako bi se lako kretala, temeljno uklanjajući nečistoće. Zahvaljujući električnom pogonu, čistilica radi gotovo nečujno, bez emisije štetnih gasova, što je čini idealnim rješenjem za rad u gusto naseljenim, turističkim ili mirnim gradskim zonama.
“Ova čistilica će raditi na trasi od Titove vile do Meljina i može raditi osam sati bez prekida. Punjenje traje oko dva-tri sata, tako da će raditi u dvije smjene. Za sledeću godinu je planirana nabavka dostavnih vozila za prikupljanje ulja na šetalištu i još jedan veliki kamion za transport otpada od Meljina do Tisovih greda”, najavio je Škobalj.
Evergreenov kontejnerski brod Ever Feat, kapaciteta 12.100 TEU, stigao je 29. srpnja u luku Montevideo s vidljivim oštećenjima nakon što je pretrpio urušavanje kontejnerskih redova u području brazilske obale, u blizini Rio Grandea. Brod je bio na južnom kursu iz Navegantesa kada ga je pogodilo jako nevrijeme.
Prema izjavama lučkih vlasti, između 30 i 40 kontejnera je teško oštećeno. Dva 40-stopna kontejnera snimljena su kako vise s boka broda, prijeteći padom u more. Snimke iz zraka i s pristaništa pokazuju urušavanje u dvije kontejnerske zone, uz razbacane ostatke tereta, piše Splash247.
Zasad se procjenjuje da je do incidenta došlo zbog snažnih udara vjetra i valova, koji su uzrokovali destabilizaciju kontejnera i oštećenja unutar sustava za osiguranje tereta. Među kontejnerima nalazili su se i oni s gnojivima, što otvara dodatna sigurnosna pitanja u vezi s mogućim onečišćenjem.
— The Sea In Arabic البحر بالعربي (@Theseainarabic) July 30, 2025
Ever Feat je izgrađen 2021. godine u japanskom brodogradilištu Imabari kao dio F-klase Evergreenove flote. Plovi pod liberijskom zastavom, a ovaj incident još jednom skreće pozornost na ranjivost velikih kontejneraša tijekom loših vremenskih uvjeta na rutama duž Južne Amerike.
Lučke vlasti u Montevideu započele su s inspekcijama, a očekuje se i istraga o mogućim propustima u osiguranju tereta. Nema prijavljenih ozljeda članova posade, no operacija pretovara i sanacije trajat će danima.
Sigurnost na putevima i dalje predstavlja ozbiljan izazov za zemlje Zapadnog Balkana, pokazuju najnoviji podaci policijskih i statističkih institucija.
Samo Kanton Sarajevo (KS), koji je u prvih šest mjeseci 2025. zabilježio skoro 6.900 saobraćajnih nesreća, svrstava se među područja s najvećim brojem udesa u odnosu na broj stanovnika.
“Govorimo o prosječno 38 saobraćajnih nesreća dnevno u Kantonu Sarajevo”, izjavila je portparolka Uprave policije MUP-a KS Mersiha Novalić.
Naglasila je da 94 posto svih nesreća ima za posljedicu samo materijalnu štetu.
Nesreća s povrijeđenim osobama bilo je 427, što je neznatno manje nego u istom periodu prošle godine.
Život je izgubilo devet osoba — sedam vozača i dva pješaka — dok je 535 osoba povrijeđeno, među kojima 84 teže i 451 lakše.
Najviše nesreća zabilježeno je u sarajevskoj općini Novi Grad, najmnogoljudnijoj u Kantonu, dok je najmanje evidentirano na području općine Trnovo. Najveći broj stradalih bio je u starosnoj grupi od 31 do 40 godina, koja čini i četvrtinu svih povrijeđenih vozača.
Policija kao vodeće uzroke navodi nepropisno preticanje, neprilagođenu brzinu, vožnju unazad na kratkim dionicama, nedržanje odstojanja i nepoštivanje prvenstva prolaza.
“Ovi faktori konstantno prednjače u našoj statistici nesreća”, rekla je Novalić.
Mjere kontrole ostale su intenzivne, s 110.758 kontrola vozila, 211.910 izdatih prekršajnih naloga, 1.354 pokrenuta prekršajna postupka i 55 oduzetih vozila od višestrukih povratnika u kršenju propisa. Prekoračenje brzine činilo je više od 60 posto svih prekršaja.
– Regionalni podaci po državama za proteklu godinu –
U Srbiji je Ministarstvo unutrašnjih poslova 2024. godine evidentiralo 31.922 saobraćajne nesreće, sa 501 poginulim i 18.807 povrijeđenih, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2023. godinu.
U Hrvatskoj je Državni zavod za statistiku zabilježio 10.734 saobraćajne nesreće s nastradalima u 2024. godini, u kojima je poginulo 239 osoba — 12,8 posto manje nego 2023. godine — dok je povrijeđeno 14.297 osoba.
Zavod za statistiku Crne Gore izvijestio je da je u glavnom gradu Podgorici u 2024. godini zabilježeno 6.649 nesreća, sa 75 smrtnih slučajeva, prema podacima Zavoda za statistiku.
U Sjevernoj Makedoniji broj poginulih povećan je na 142 u 2024. godini, sa 127 u prethodnoj, pokazuju podaci Izvještaja Transportne zajednice za 2024.
Bosna i Hercegovina ukupno bilježi pad broja poginulih sa 255 na 222 u 2024. godini.
Slovenija i dalje spada među zemlje Evropske unije s najnižom stopom smrtnosti na putevima, a silazni trend nastavljen je i u 2024. godini, prema podacima Međunarodnog transportnog foruma.
– Faktori rizika –
Ako se trenutni trend nastavi, Kanton Sarajevo bi do kraja 2025. mogao premašiti 13.700 saobraćajnih nesreća.
Stručnjaci ukazuju na slične faktore rizika širom regiona, uključujući brzinu, rizična preticanja, stanje infrastrukture i ograničene preventivne kampanje.
Vlasti širom Zapadnog Balkana nastavljaju fokus na represivnim mjerama, ali Novalić naglašavala da Sarajevo radi i na tehničkim unapređenjima.
„Kontinuirano provodimo preventivne i represivne mjere, kako kroz prisustvo i aktivnosti policijskih službenika na terenu, tako i kroz razvoj tehničkih kapaciteta u Kantonu Sarajevo“, kazala je.
“Govorimo o prosječno 38 saobraćajnih nesreća po danu u KS-u”, kazala je načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) Mersiha Novalić.
Kazala je da je 94 posto svih saobraćajnih nesreća bez stradalih osoba, samo sa materijalnom štetom.
“Evidentirano je 427 saobraćajnih nesreća sa stradalim osobama, što je za dva posto manje u odnosu na uporedni period”, istakla je Novalić.
U ovim nesrećama devet osoba je izgubilo život, dok je 535 povrijeđeno, među kojima 84 teže i 451 lakše.
“Među poginulima, najviše je vozača – njih sedam, te dva pješaka”, dodala je Novalić.
Najviše nesreća je evidentirano u naseljima, a u odnosu na karakteristike puta – najviše ih se bilježi na putevima koji spadaju u kategoriju “ostali putevi”, te na raskrsnicama u naselju.
“Najviše saobraćajnih nesreća je evidentirano na području općine Novi Grad, što je i razumljivo s obzirom na to da je riječ o najmnogoljudnijoj općini u Kantonu Sarajevo. Najmanji broj nezgoda bilježimo na području općine Trnovo”, kazala je Novalić.
U saobraćajnim nesrećama najčešće su stradavale osobe u dobi od 31 do 40 godina, ukupno 21 posto.
“Također, ista dobna skupina je najzastupljenija među stradalim vozačima – 25 posto”, kazala je Novalić.
Analize policije pokazuju da je vodeći uzrok saobraćajnih nesreća “nepropisno izvođenje radnji u saobraćaju” (preticanje, mimoilaženje i sl.), slijede ga “neprilagođena brzina”, “kretanje vozilom unazad na kratkom dijelu puta”, “nedržanje potrebnog odstojanja” i “negiranje prvenstva prolaza”.
Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo u kontinuitetu poduzima preventivne i represivne mjere s ciljem podizanja stepena sigurnosti u saobraćaju, kako kroz prisustvo i aktivnosti policijskih službenika na terenu, tako i razvojem tehničkih kapaciteta na području Kantona Sarajevo.
“U prvih pola godine, policijski službenici su kontrolisali 110.758 vozila i vozača, što znači u prosjeku 612 vozila i vozača dnevno”, napomenula je Novalić.
Ukupno, kroz rad patrola i tehničkih sistema, izrečeno je 211.910 prekršajnih naloga i podnesena 1.354 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
“I dalje je vodeći prekršaj ‘prekoračenje dozvoljene brzine kretanja’ i čini više od 60 posto prekršaja, slijede ‘učešće u saobraćaju bez važeće registracije’, ‘nepropisno korištenje mobitela tokom upravljanja vozilom’, ‘prolazak kroz raskrsnicu na znak uključenog crvenog svjetla’, ‘vožnja pod uticajem alkohola’ i drugi”, dodala je Novalić.
Pet poginulih u prometnoj nesreći Foto: Tadej Regent/PIXSELL / F.A. Bobo
Uzrok prometne nesreće na autocesti Maribor-Ljubljana u kojoj je u srijedu ujutro poginulo pet osoba bila je neprilagođena brzina vozila, kojim je upravljao ukrajinski državljanin, priopćila je Policijska uprava Celje.
Nesreća se dogodila kod odmorišta Tepanje kad je kombi prednjim dijelom udario u stražnji dio kamiona kojim je upravljao ruski državljanin, objasnila je Jasna Božič, prometna inspektorica Policijske uprave Celje.
Autocesta je ponovno otvorena, ali gužva se još raščišćava.
U kombiju je bilo sedam putnika, od kojih je petero poginulo. Vozač, koji je uzrokovao nesreću, lakše je ozlijeđen, dok je suvozačica teže ozlijeđena.
Dvoje sudionika prometne nesreće prevezeno je u bolnicu, jedan od njih helikopterom, izjavila je Božič. Vozač kamiona, državljanin Rusije, prema prvim izvješćima nije ozlijeđen u nesreći.
Na mjestu prometne nesreće, za koju je Božič rekla da je iznimno tragična, još se odvija očevid, kao i identifikacija sudionika.
Policija će dati više informacija nakon što se razjasne sve okolnosti prometne nesreće, objasnili su za novinsku agenciju STA iz Policijske postaje Celje.
Prema prometno-informacijskom centru, Štajerska autocesta Maribor-Ljubljana između čvorova Slovenska Bistrica jug i Slovenske Konjice prema Ljubljani ponovno je otvorena, ali preticajni trak ostaje zatvoren. I dalje su gužve sve do Slivnice.
Autocesta je bila zatvorena pet sati. Prema riječima Božič, kamion je već uklonjen s mjesta nesreće, pa se promet mogao odvijati zaustavnim trakom, a na tom području nalazi se i velik broj policijskih patrola. Slovenski operator autocesta DARS privremeno je omogućio otvaranje čvora Slovenske Konjice pod rekonstrukcijom, radi smanjenja gužvi, objasnila je.
Policija provodi temeljit nadzor prometa, uključujući i helikopterima. Također je pozvala sve vozače da održavaju sigurnu udaljenost tijekom prometnih gužvi, da budu odmorni i da ne koriste mobitele tijekom prometnih gužvi.
51. izdanje tradicionalne Lastovske fešte biće upriličeno u subotu 2. avgusta od 21 sat u Gornjoj Lastvi
Lastovska fešta – više od tradicije – Gornja Lastva je malo mjesto mediteranskog ugođaja na brdu Vrmac koji razdvaja tivatski i kotorski zaliv. Nalazi se na 300 m nadmorske visine i udaljena je 3 km, lokalnim asfaltnim putom, od Jadranske magistrale. Smještena je na osunčanoj padini brda Vrmac sa prekrasnim pogledom na Tivatski zaliv i dalje, preko poluotoka Luštica, na otvoreno more. Naselje na tome mjestu postoji od davnina. Ove godine se obilježava 50 godina Lastovske fešte.
Najdugovječnija kulturno zabavna manifestacija na teritoriji Opštine Tivat, koju Kulturno zavičajno društvo Napredak organizuje od 1974. godine. Fešta se po tradiciji održava prve subote avgusta mjeseca a uvijek počinje kolom Bokeljske mornarice koje pleše tivatski odred ove drevne bratovštine uz pratnju Glazbeno prosvjetnog društva Tivat. Fešta se nastavlja zabavom, ugostiteljskom ponudom u Domu kulture i izložbama koje u pravilu govore o prošlosti Gornje Lastve ili njezinom graditeljskom naslijeđu…
Subota, 2. avgust u 21 sat
Ispred crkve i ispred Doma kulture ”Ilija Marković”
Na 57 sjednici Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje usvojeni su preliminarni bilansi koji potvrđuju da je Društvo u prvoj polovini godine ostvarilo izuzetno uspješno i stabilno poslovanje, uz pozitivan finansijski rezultat i unapređenje ključnih ekonomskih pokazatelja.
Regionalni vodovod je na dan 30. juna 2025. godine ostvarilo neto dobit u iznosu od 272.931 eura, što predstavlja značajan preokret u odnosu na isti period prethodne godine, kada je zabilježen gubitak od 203.005 eura. Ukupno poboljšanje iznosi 475.936 eura.
Ukupni prihodi Društva na kraju drugog kvartala iznosili su 3.493.199 eura, što predstavlja rast od 19,44% u odnosu na isti period prethodne godine.
S druge strane, Društvo je uspjelo da rashode zadrži pod kontrolom – ukupni rashodi na kraju drugog kvartala iznosili su 3.220.268 eura, što je 6,73% manje u odnosu na prethodnu godinu. Posebno je značajno smanjenje troškova kamata za 24,58%, kao rezultat otplate postojećih kreditnih obaveza i pažljivog upravljanja finansijama.
Takođe, zabilježen je rast potraživanja od kupaca za 58,81%, kao i blago povećanje gotovine na računima za 3,29%. Broj zaposlenih ostao je stabilan, 81 zaposleni, što ukazuje na optimizovanu kadrovsku strukturu bez rasta troškova rada.
Dugoročne obaveze povećane su usljed povlačenja kreditnih sredstava od EBRD banke, namijenjenih finansiranju izgradnje cjevovoda na dionici Lastva Grbaljska – Tivat, u sklopu regionalnog projekta unapređenja vodovodne infrastrukture.
Tokom juna u pojedinim danima, Regionalni vodovod je isporučivao rekordne količine vode, ukupno 733 l/s, što predstavlja: 122% više nego na isti dan 2024. godine (330 l/s), 134% više u odnosu na 2023. godinu (313 l/s) i čak 177% više u odnosu na ugovorene količine (265 l/s).
U razmatranom periodu, ostvaren je značajan napredak u gotovo svim ključnim finansijskim pokazateljima. Usvojeni preliminarni bilansi pokazuju da Društvo posluje sa visokim stepenom finansijske discipline, uz jasan fokus na rezultate i dugoročnu održivost.
Takođe, potvrđuju da Regionalni vodovod ostvaruje stabilan rast, odgovorno upravljanje sredstvima i jasan investicioni pravac, čime dodatno potvrđuje svoju ključnu ulogu u očuvanju i razvoju sistema vodosnabdijevanja crnogorskog primorja – zaključuje se u saopštenju predsjednika odbora direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zorana Lakušića.
Kada imam vremena pripremiti si obrok unaprijed, za koji znam da će mi sutradan biti od velike koriste, onda je ovo jedna od opcija za koje se nerijetko odlučujem.
U pitanju je jednostavna, ali ukusna pita od sira i tikvica, koja će vam okusom zasigurno odgovarati kada na poslu ogladnite, pogotovo ako volite tikvice. Obrok je ovo koji vas neće razočarati, i na koji uvijek možete računati.
Sastojci:
250 g lisnatog tijesta
250 g tikvica
250 g svježeg sira
2 režnja češnjaka
3 jaja
himalajska sol
papar
muškatni oraščić
Postupak:
Lisnato tijesto razvaljajte na debljinu oko tri milimetara te ga prebacite u lim za pečenje obložen papirom za pečenje.
Tikvice narežite na vrlo tanke kolutiće, posolite i pustite da stoje oko 20 minuta kako bi otpustile višak vode.
Svježi sir pomiješajte s nasjeckanim češnjakom, muškatnim oraščićem i jajima.
Posolite i popaprite te sastojke dobro izmiješajte.
Smjesu sira ravnomjerno rasporedite po tijestu, dodajte tikvice pa pecite pitu u pećnici na 170°C oko pola sata.
Policija u Herceg Novom u saradnji sa Osnovnim državnom tužilaštvom podnijela je krivičnu prijavu protiv N.R. (34) iz tog grada zbog sumnje da je izvršio krivično djelo iskorišćavanje djece za pornografiju, saopštila je Uprava policije (UP).
“Naime, raspoloživa operativna saznanja i materijalni dokazi, pronađeni na digitalnim uređajima koje je koristilo lice N.R., ukazuju na osnovanu sumnju da je navedeno lice u dužem vremenskom periodu, kontinuirano, pribavljalo i posjedovalo fotografije pornografskog sadržaja na kojima se nalaze maloljetna lica, čime je, kako se sumnja, izvršilo predmetno krivično djelo”, kazali su iz policije.
Sa prikupljenim podacima i obavještenjima upoznat je nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, koji je naložio da se protiv N.R. podnese krivična prijava, u redovnom postupku, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.
Herceg Novi priprema trodnevni muzički spektakl za doček 2026. godine uz nastup šest muzičkih regionalnih zvijezda.
U najluđoj noći Novljane i goste zabavljaće Haris Džinović i Neda Ukraden, pred publikom će 1. januara biti Željko Samardžić i Vesna Zmijanac, dok će 2. januara nastupiti Dženan Lončarević i Tropico band. Mjesto odlične zabave biće centar grada – Trg Nikole Đurkovića.
Po lijepoj tradiciji, u susret praznicima će biti upriličena i proslava dječije Nove godine uz bogat program posvećen najmlađima, dok će 1. januar donijeti koncert Kamernog orkestra Herceg Novi koji će u podne nastupiti na trgu ispred gradske Tore.
Prethodne dvije godine, Herceg Novi je bio omiljeno mjesto susreta velikog broja posjetilaca iz regiona i mještana koji su Novu godinu dočekali na otvorenom. To je bio osnovni motiv da za svečani ulazak u 2026. godinu bude pripremljen bogat program i upućen poziv svima da je Herceg Novi spreman da opet bude centar odlične zabave.
„Prvi u regionu, Herceg Novi već sada, u jeku turističke sezone, predstavlja program dočeka Nove godine. Vjerujem da smo uspjeli da napravimo dobar izbor koji će odgovarati svačijem muzičkom ukusu, a sasvim je sigurno da niko neće odoljeti pozivu da uz more, u Herceg Novom, dočeka Novu 2026. godinu uz odličnu atmosferu muzičkih gostiju i gostoprimstvo našeg grada. Vidimo se i za Novu godinu u Herceg Novom“, istakao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
Pokrovitelji i organizatori programa su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK „Herceg fest“.
Manifestacija „Rimska noć”, koju je već šestu godinu organizovala Turistička organizacija Kotor u saradnji sa Opštinom Kotor, sinoć je ponovno pretvorila risansko šetalište u živopisnu scenu antičkog vremena.Brojni posjetioci, od najmlađih do najstarijih, uživali su u programu koji na jedinstven način spaja istoriju, kulturu i zabavu.
Kao grad bogate prošlosti i najstariji u Boki, Risan je idealno mjesto za oživljavanje rimskog nasljeđa. Ove godine akcenat manifestacije bio je na uključivanju najmlađih kroz interaktivne sadržaje: pričaonice o rimskom dobu, streličarstvo, radionice izrade pletenica, bojanje ratnika i oslikavanje lica, dok je veče zaokruženo atraktivnim nastupom plesača s vatrom.
Rimska noć 2025.
„Ovo je manifestacija drugačija od ostalih. ‘Rimska noć’ ima za cilj da pokaže važnost arheologije u Risnu. Risan je pogodan jer su Rimljani ovdje vladali više od pet vijekova, a imamo brojne materijalne ostatke, poput rimskih mozaika. Naša ideja je da kroz ovakve događaje valorizujemo ovaj lokalitet koji zaslužuje pažnju“, istakla je Emilija Radulović iz TO Kotor. Radulović je naglasila da je „Rimska noć“ rezultat ideje da se kulturno nasljeđe ponudi ne samo kao informacija, već kao iskustvo
„Naš cilj je bio proširiti sezonu i ukinuti sezonalnost, i uspjeli smo. Ovo je jedna od najvažnijih novih manifestacija pokrenutih od ljudi koji rade u TO Kotor. Ova ‘Rimska noć’ donosi dio one prekrasne istorijske slagalice Risna, oživljava rimski period i pokazuje kako su ljudi živjeli u tom gradu prije. Posjećenost raste iz godine u godinu. Risan je izuzetno važan – centar ovog dijela obale“, izjavio je direktor TO Kotor, Jovan Ristić, dodajući da manifestacije poput ove dodatno motivišu i lokalnu zajednicu i posjetioce.
Rimska noć 2025.
Među posjetiocima bilo je i mnogo djece, koja su s oduševljenjem dijelila svoja iskustva:
„Prvi put sam ovdje, baš je lijepo i zabavno. Ima mnogo stvari: crtamo, gledamo, učimo…“
„Crtam, zanimljivo mi je, i prvi put sam na ‘Rimskoj noći’!“
„Baš se lijepo provodim, trenutno bojim jer to jako volim.“
Rimska noć 2025.
Ovu noć posebno su učinili članovi grupe Ujedinjena plemena, plesni i muzički kolektiv iz Hrvatske (Piromistique, Temple of Black Fusion, Te ritmo de ritmo, Med Sunrises). Njihovi performansi raznovrsnih vještina oduševili su posjetioce. Predstavnik Med Sunrises-a rekao je:
„Jako volim doći ovdje. Domaćini – TO Kotor, svi su predivni, sve je zanimljivo. Ovo je jako bitno za najmlađe; osim što je zabavno, mislim da je itekako edukativno. Smatram da bi ovakvih sadržaja trebalo biti više.“
U program su bile uključene i lokalne organizacije poput Žene Risna, koje su kao i ranijih godina pripremile poslastice za djecu i posjetioce: kiflice, pice, kolače i ostalo. Anka Perović iz udruženja rekla je:
„TO Kotor zaista prati sva dešavanja, a ovo što su osmislili – vraćanje na nekadašnji Risan – je jako značajno. Organizacija Žena Risna je i ove godine pripremila slatkiše, kiflice, pice i kolače – sve ono što bi djeca mogla da ponesu. Lijepo je vidjeti i dosta odraslih.“
Na radost posjetilaca, u programu su učestvovali Mladen i Vesna Ilić iz Risna, koji su kroz dječje igre improvizovali rimske igre, te animator Žarko Žabac, čije su prisustvo i energija dodatno obogatile program.
Turistička organizacija opštine Kotor zahvaljuje se svim partnerima, učesnicima i posjetiocima na doprinosu ovogodišnjoj „Rimskoj noći”. Posebno zahvaljujemo Komunalnom preduzeću Kotor, Mjesnoj zajednici Risan, Vatrogasnom društvu „Bogoljub Brezić” iz Perasta, kao i ostalim službama koje su podržale događaj.
Manifestacija još jednom potvrđuje da kulturna baština, kada se spoji s kreativnim pristupom, ima moć da povezuje generacije i gradi identitet zajednice.
