U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa kišom, u južnim i centralnim predjelima pljuskovima i grmljavinom, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na sjeveru u planinama sa snijegom, koji će se od sredine dana postepeno proširiti na niže predjele, a tokom noći i na planine centralnih i južnih oblasti.
U cijeloj zemlji jače i obilnije padavine u prvom dijelu dana.
Vjetar umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, u jutarnjim i prijepodnevnim satima južni i jugoistočni, poslijepodne u sjevernim, a krajem dana ili tokom noći i u ostalim predjelima, sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do devet, najviša dnevna od nula do 12 stepeni.
Novi trendovi uvijek su mnogima zanimljivi, a da je tako, potvrđuju brojke koje govore da je do sada u Bosnu i Hercegovinu stiglo 468.975 paketa s Temua, čija je ukupna vrijednost nevjerovatnih 28.679.131 KM.
Najviše pošiljki pristiglo je u Carinsku ispostavu (CI) Banjaluka, i to čak 180.846, a zatim u CI Gradiška, gdje je od početka pristiglo 129.020 Temu paketa.
Nešto manji broj paketa pristigao je u CI Sarajevo, i iznosi 72.759, dok je u CI Trebinje došlo 68.246 pošiljki. Najmanje pošiljki pristiglo je u CI Tuzla, i to njih 18.104.
Ako pakete posmatramo kroz novac, najveću vrijednost imali su paketi koji su pristigli u Regionalni centar (RC) Banjaluka, gdje je zabilježeno i najviše paketa, a njihova vrijednost iznosi 16.375.112 KM. U RC Sarajevo vrijednost pristiglih paketa bila je oko 6.779.923 KM, dok je u RC Trebinje pristiglo paketa vrijednih oko 4.070.939 KM. Najmanja vrijednost je u RC Tuzla i iznosi 1.453.157 KM.
Kako su za “Nezavisne novine” istakli iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, analizirajući do sada dostavljene i predočene dokumentacije carinskim kancelarijama, zaključuje se da se radi o pošiljkama s “robom zanemarive vrijednosti”, a u većini slučajeva ne prelaze iznos od 300 KM po pošiljci.
“Za ove pošiljke traži se oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, što je i predviđeno važećom zakonskom legislativom iz oblasti carinskih propisa. Svakako ističemo da se odgovarajuća carinska procedura provodila i prije pojavljivanja aplikacije Temu na teritoriju BiH, te da se i dalje primjenjuje za robu zanemarive vrijednosti, kao i za pošiljke naručene putem drugih aplikacija za online naručivanje razne robe”, pojašnjavaju oni.
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, istakla je u razgovoru za “Nezavisne novine” da nisu imali prigovor ni primjedbu na proizvode koji su stizali s Temua.
“Građani se ne plaše naručivanja. Mi smo pravili sa grupom građana šta koliko košta i koliko proizvoda se u jednoj narudžbi od 40 KM može naručiti”, navodi ona i dodaje da građani koriste popuste i besplatnu dostavu za narudžbu.
Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, Temu groznicu objašnjava kroz više aspekata, a kako navodi za “Nezavisne novine”, prisutan je efekat društvene komfornosti, gdje ljudi osjećaju potrebu da budu dio mase.
“Kad veliki broj ljudi učestvuje u nečemu, stvara se percepcija da bi i mi trebalo to da isprobamo jer se ne želimo osjećati izostavljeno”, kazala je ona.
Dodala je da efekat nečeg novoga snažno privlači ljude.
“Nova iskustva aktiviraju dopaminski sistem u mozgu koji je odgovoran za osjećaj zadovoljstva i nagrađivanja i kada vidimo nešto što nam je do sada bilo nepoznato, javlja se ljudska radoznalost, ali i nagon za iskušavanje nečega što bi moglo donijeti osjećaj zadovoljstva i koristi”, navela je ranije Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine”.
Iz UIO BiH objašnjavaju u dijelu za praćenje pošiljke, kada se pošiljka otpremi, korisniku ubrzo stoji oznaka “Pošiljka na carini”, iako pošiljka zapravo još nije stigla u carinsko područje BiH.
“Time se korisnici dovode u zabludu, misleći da je razlog dugog čekanja na dostavu carina”, ističu oni za “Nezavisne novine” i dodaju da u situacijama kada u carinsku ispostavu stigne jedna zbirna pošiljka sa nekoliko hiljada poštanskih paketa u toku jednog dana, a u carinskoj ispostavi radi svega desetak zaposlenih, jasno je da dolazi do ozbiljnog problema nedostatka resursa pri obradi tih pošiljki.
“Ovaj problem direktno utiče na efikasnost i pravovremenost sprovođenja carinskih procedura, što stvara zastoje i otežava rad carinskog osoblja”, kažu oni.
Priča o jelovnicima za blagdane stara je koliko su stari i blagdani, posebno ovi koji se polako približavaju, možda najveseliji od svih, ali bremeniti značenjima i ponekad iznenađujućim sličnostima od regije do regije, pa i od kontinenta do kontinenta, od jedne kulture do druge.
Bakalar na obali Jadrana
Najčešće se priprema bakalar na bijelo i bakalar na crveno koji je u biti bakalar na brodet, a u jednoj se varijanti čak i naziva bakalar na dalmatinski.
Bakalar na crveno
Skuhajte 1 bakalar od 70 dag, kojeg ste prethodno dva dana i noći močili u vodi, očistite mu kožu i kosti, pa slažite u naizmjenične redove s 1/2 kg oguljenih pomidora ili rajčica pelata, 1 kg krumpira sjeckanih na ploške, 3 kapule sjeckane na kolutove, 4 sjeckana režnja češnjaka i 1/2 stručka sjeckanog petrusimula. Podlijte ribu i povrće s 1/2 l juhe od bakalara, dodajte 2 dl bijelog vina, ubacite 2 lista lovora, posolite, popaprite i kuhajte dok povrće ne omekša i ne sljubi se s ribom.
Bakalar na provansalski način
Za 4 osobe:
– 0.6 kg bakalara
– 0.2 kg oguljenih i grubo narezanih rajčica
– 80 g crnih maslina
– 1 dcl maslinovog ulja
– 1 zdrobljeni češanj češnjaka
– 30 g kapara
– 1 žlica grubo isjeckanog peršina
– 1 crveni luk
Zažutiti na maslinovom ulju crveni luk. Dodati rajčicu, kapare, crne masline. peršin i skuhani i razlistani bakalar odvojen od kostiju. Začiniti i lagano kuhati desetak minuta
Roman „Il cavaliere volante“ (Leteći vitez), autora Antuna Sbutege, biće objavljen u ponedjeljak 23. decembra u Italiji, u izdanju izdavačke kuće „La Bussola“. Riječ je o romanu, napisanom na vrlo dinamičan način, nalik filmskom scenariju, koji ujedno precizno rekonstruiše istorijske događaje i prodire u psihu likova.
U sinopsisu romana, Sbutega navodi se da je radnja smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata.
– Ljeta 1943. Peter Kelly je mladi pilot američkog bombardera B17 – Leteća tvrđava, koji je dio VIII US Air Force i učestvuje u strateškim bombardovanjima Trećeg rajha. Zajedno sa drugim momcima iz različitih djelova Sjedinjenih Država, različitih etničkih porijekla, društvenih klasa, religija, obrazovnih nivoa, karaktera i temperamenta, mora da formira posadu bombardera, nazvanog „Peter Pan“ – navodi se u sinopsisu.
Kako se dodaje, roman priča priče i izazove rata koji postaju sve dramatičniji s napredovanjem bombardovanja prema njemačkoj teritoriji.
– Na početku misije, Peter, poput svojih saboraca, bio je pun energije, hrabrosti i entuzijazma i smatrao je rat uzbudljivim, iako rizičnim, avanturističkim poduhvatom, prilikom da učestvuje u najvećem i najzahtjevnijem vazdušnom ratu u istoriji, protiv Hitlerovog carstva zla. Ogromni napor koji su izazivali sve češći i duži letovi, zajedno s velikim gubicima, činili su da posade budu sve iscrpljenije i pod većim stresom. U romanu se prepliću priče o jednom epskom ratu i strategijama koje su preokrenule čovječanstvo, sa pričama ljudi koji su ispisali tu istoriju – navodi se u sinopsisu.
Roman Antuna Sbutege
U kratkoj recenziji romana, ističe se da protagonisti priče, nalazeći se u ekstremnim situacijama, postavljaju bitna pitanja o smislu života, smrti, ratu, povijesti, ljubavi i mržnji.
– Uprkos dinamici događaja i minucioznoj rekonstrukciji vazdušnih bitaka koje se nižu jedna za drugom, likovi su dobro okarakterizovani, a ima i mnogo filozofskih, književnih i religijskih referenci – ističe se u recenziji.
Antun Sbutega rođen je 1949. godine u Kotoru. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je stekao master diplomu i doktorat. Bio je profesor na Pomorskom fakultetu u Kotoru. Na početku rata u bivšoj Jugoslaviji 1991. godine emigrirao je u Italiju sa porodicom. Nakon što je obavljao razne privremene poslove, od marta 1994. do decembra 2006. radio je u Kongregaciji za jevanđelizaciju naroda (Vatikan). Od 2007. do 2013. bio je ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici, a potom ambasador Crne Gore u Republici Italiji, gdje je tu dužnost završio 2016. godine. Autor je brojnih naučnih članaka i eseja objavljenih u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Vatikanu i Italiji, koji se bave ekonomijom, diplomatijom, kulturom, religijom i istorijom, kao i književnih djela. Živi na relaciji između Italije, Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.
Vatrometom i koncertom Goce Tržan sinoć je na Cetinju počela omiljena zimska manifestacija “Novogodišnja priča u Prijestonici”. Lijepa praznična atmosfera širila se Dvorskim trgom na kojem su, kao i prethodnih godina, postavljene kućice sa pićem i hranom. Brojni građani Cetinja i okolnih gradova uživali su u dobroj muzici i ukusnoj tradicionalnoj hrani i piću.
Prema riječima gradonačelnika Prijestonice, Nikole Đuraškovića u narednih dvadeset dana na Dvorskom trgu, Balšića pazaru i drugim lokacijama građanke i građani Cetinja, kao i brojni gosti Prijestonice biće u prilici da prisustvuju brojnim programima namijenjenim, kako je kazao, prije svega djeci i mladima.
“Večerašnji broj posjetilaca govori da “Novogodišnja priča u Prijestonici” postaje prepoznatljiva ne samo u Crnoj Gori nego i u cijelom regionu, te da je na neki način svojevrsni brend i najbolja praznična zabava u našoj državi”, smatra on.
Đurašković je naglasio da ovogodišnja manifestacija ima i humanitarni karakter.
“U saradnji sa crnogorskom porodicom iz Berlina, koja podržava naše brojne akcije, realizovali smo akciju “Prijestonica srcem” gdje ćemo prodajom određenih artikala prikupiti odgovarajuća sredstva i opredijeliti ih za Nevladine organizacije koje se bave licima sa invaliditetom na teritoriji Prijestonice”, rekao je on.
Česta gošća u gradu pod Lovćenom Goca Tržan, kazala je pred koncert da joj je ovaj grad jedan od omiljenih u Crnoj Gori. Kako je istakla, arhitektura Cetinja joj je veoma specifična i privlačna.
“Cetinjani imaju jedan veoma unikatan smisao za humor, koji se meni izuzetno dopada. Ja se ovdje osjećam kao kod kuće, ne samo ovdje nego u cijeloj Crnoj Gori, koja je za mene drugi dom. Ovdje imam mnogo prijatelja, poznanika kao i familije”, poručila je ona.
Govoreći o svojim nastupima, koji su uvijek prepuni pozitivne energija, kao i o nastupima na otvorenom, Tržan je kazala da na svakom svom nastupu pjeva isključivo svoje pjesme, koje ponekad osvježi sa nekom od njoj dragih kolega.
“Publika koja dolazi na moje koncerte dolazi isključivo zbog mojih pjesama. Trajem već skoro trideset godina i nema neke razlike u koncertima u klubovima od koncerata na otvorenom, ili imaš energiju ili ne. Treću godinu sam na ovoj manifestaciji, zaista sam oduševljena ovom atmosferom i drago mi je što sam opet ovdje”, naglasila je ona.
Novogodišnja priča u Prijestonici
Osim nastupa muzičkih zvijezda, Prijestonica je obezbijedila besplatno klizalište na ledu kao i raznovrstan program za djecu koji će se održavati u “Dječijem gradu” na Balšića pazaru.
Podsjećamo, manifestacija će trajati do 7. januara, a u narednim danima na Dvorskom trgu će nastupiti brojne regionalne i domaće muzičke zvijezde: Marija Šerifović (2. januar), Aleksandra Radović (29. decembar), Sara Jo (27. decembar), Sergej Ćetković (28. decembar), Matija Cvek (4. januar), Teška industrija (26. decembar), Vanna (7. januar), Who see (3. januar), Perper (5. januar), Žuti Serhatlić, Zdravko Đuranović i Jadranka Barjaktarević (6. januar), kao i brojni drugi muzički izvođači i DJ-evi.
Organizatori bazara su Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu Prijestonice Cetinje.
Humanitarna vaterpolo utakmica, čiji će prihod biti namijenjen Kliničko bolničkom centru Kotor i bolnici “Vaso Ćuković” u Risnu, biće odigrana danas u Kotoru na bazenu “Zoran Džimi Gopčević”, u 18 sati.
Inicijatori akcije “Lopta za Kotor-Sportski, Doktorski, Kotorski” su veterani Primorca Kotor, a organizator Vaterpolo plivački klub “Primorac”, koji poziva sve zainteresovane da se pridruže i uzmu učešće u ovoj humanitarnoj manifestaciji.
Ulaznice po cijeni od 2 eura mogu se kupiti na ulazu u Stari grad, kao i na bazenu sat vremena prije početka utakmice.
Švedski start-up NoviOcean predstavio je hibridnu elektranu koja koristi energiju valova, vjetra i sunca. Takozvani Hybrid Energy Converter (HEC) proizvodi otprilike dvostruko više električne energije po jedinici površine od konvencionalnih offshore vjetroturbina. Maksimalna snaga hibridne elektrane je jedan megavat (MW), koja se dijeli između generatora valova (650 kilovata), šest vertikalnih vjetrogeneratora (300 kW) i solarnih modula (50 kW). Zahvaljujući tri modula, HEC navodno u svakom trenutku može proizvesti najmanje 400 kW električne energije, što je dovoljno za opskrbu električnom energijom 800 kućanstava.
Kako prenosi NoviOcean, plutajuća elektrana duga je 38 metara i pričvršćena je za morsko dno. Diže se i spušta s valovima i koristi rotacijsku energiju koja pogoni generator. U isto vrijeme, vjetrogeneratori i solarne ćelije na površini također proizvode električnu energiju. NoviOcean trenutno testira manje modele HEC-a u blizini Stockholma. Prototip u maksimalnoj veličini trebao bi biti instaliran do 2027. godine.
NoviOcean u budućnosti želi integrirati inovativnu hibridnu elektranu u postojeće offshore vjetroelektrane kako bi se njihov prostor učinkovito iskoristio. To će se prvo izvesti s 15 HEC-ova u švedskoj vjetroelektrani Skjoldhammer, čime bi se postigla maksimalna ukupna snaga od 25 MW. Prema tvorcima hibridne elektrane, takva instalacija ne bi smetala već postojećim, znatno višim vjetroelektranama, jer turbine rade na različitim visinama.
Humanitarni koncert “Christmas Magic” Muzičke škole Tivat održaće se večeras, u 19 sati, u bivšem Domu Vojske, a posvećen je podršci našoj sugrađanki Tini Pean.
Na programu su nastupi školskog orkestra pod dirigentskom palicom prof. Martine Vuksanović, hora učenika koji vodi prof. Tamara Fistrić i hora prvog razreda pod rukovodstvom prof. Anđele Homen.
Specijalni gosti biće djeca Dnevnog centra, Bojan Delić, Jelena Božović i Fankulo bend.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2.8 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
U Boki se sve do Drugogo svjetskog rata lovorika (lovor), kitila kao božićno drvo, koji uz maslinu smatraju svetom biljkome. I sam njen latinski naziv LAURUS – pobjeda pohvala, slavlje NOBILIS – slavan, glasovit, plemenit to potencira.
U nekim porodicama ta tradicija se zadržala do današnjih dana. I badnjaci su se znali praviti od lovorike. Ili su bili od maslinovog drveta, a kitili su se lovorom.
Običaj je i da se da se pred ulaz u kuću postavi mali lovorov vijenac, kao znak dobrodišlice i slobodnog ulaza. Po podu se razastre lovorovo lišće, kao slama u unutrašnjosti. Uz nalaganje badnjaka u vatru se bacaju i pera lovorike. U pravoslavnim domovima sve ikone o Božićnim praznicima kite se lovorikom.
Lovor ili lovorika (Laurus nobilis) je biljka iz porodice lovora (Laureaceae), zimzeleno je stablo ili grm s tamnozelenim, kožastim, kopljastim listovima. Cvjetovi su dvodomni, neugledni, žute boje, a plod je modrocrna bobica. Potiče iz zapadne Azije odakle se proširio zemljama Mediterana. Šume lovora na Liburniji (zapadna obala Kvarnerskog zaliva) u okolici Lovrana (odakle mu i ime), smatraju se najljepšim na svijetu.
Danas se lovor koristi u hortikulturi, a u kulinarstvu kao začin, i u narodnoj medicini kao ljekovita biljka.
Lovor – laurel-laurus-nobilis
“Postoji vjerovanje da je mjesto gdje raste lovor, dobro za život”, kaže ing, pejzažne arhitekture Vesna Vidić, projektantica mnogih zelenih javnih površina i privatnih vrtova. Ističe da je i danas lovor popularan i često se sadi u vrtovima, jer se od njega prave žive ograde ( može lijepo da se orezuje), ali raste i kao drvo stablašica koje može da naraste do 15 metara u visinu.
Grčku nimfu Dafne otac pretvorio u lovorovo drvo
Starim Grcima drvo lovora bilo je sveto i često su ga koristili u vjerskim svečanostima i za ukrašavanje ulaza u kuću. Lovor je bio posvećen bogu Apolonu, a njegov hram imao je krov od lovorovih listova koji su, prije svega, imali ulogu da štite od bolesti, uroka i gromova. Prema legendi nimfu Dafne njen otac, bog Pinios, je da bi izbjegla Apolonovu osvetu zbog neuzvraćene ljubavi pretvorio u lovorovo drvo. Nimfa Dafne nije mogla da zavoli boga Apolona, zato što ju je bog ljubavi Kupidon pogodio u srce svojom otrovnom strelom. Nakon toga, Apolon je nosio lovorov vjenac u znak sjećanja na Dafne.
Lovorov vijenac ukrašavao je i pobjednike Olimpijskih igara, a proročica Pitija je žvakala lovorove listove prije objavljivanja proročanstava, pa se i kasnije preporučivalo spavati s lovorovim listom ispod jastuka kako bi u snovima vidjeli budućnost.
Lovor – foto pixbay
Rimljani su lovor zvali laurus, što znači zlato, a ukazuje na njegovu vezu s bogom sunca. Za njih je lovor bio simbol mudrosti i slave i vjerovali su da štiti od gromova, bolesti i zlih duhova. Lovorov list je od davnina korišten kao znak slave i pobjede te su stoga glave starih rimskih imperatora bile ukrašene vijencem od lovorovog lišća.
U Indiji su slava, moć i žrtvovanje lovora simbolizirani u kultu boga Shive što se smatra muževnom i nebeskom moći, znakom pravde i više ljubavi. “Kao što sunce kao Božje oko sve vidi i ljudima omogućava da vide, tako i lovor otkriva sve ono što je skriveno”.
U Bibliji lovor često predstavlja obilje i slavu. U kršćanstvu simbolizira Hristovo uskrsnuće koje je uzrok trijumfa čovječanstva.
Lovor
Lijek i začin
Lovorov list sadrži eterična ulja, tanine, terpene, aromatske materije, minerale poput natrija, kalija, magnezija i željeza, dijetalna vlakna, vitamine A, C i B. Kao lijek djeluje antioksidativno, protuupalno i antivirusno.
Zato se koristi kao lijek protiv kašlja, bolova i problema s kosom i kožom. Kada se zapali lovoro list ispušta linalol, aromatični spoj koji djeluje opuštajuće i umirujuće. U dimu se nalaze i drugi vrijedni sastojci koji djeluju na smanjenje stresa i glavobolja. Od lovora se dobija jedno od najdjelotvornijih ulja za jačanje i preventivu jer čisti limfni sistem.
U primorskim krajevima lišće se se i danas upotrebljava prilikom konzerviranja i oblaganja suvog voća. Kao začin u jela poput juha, variva, marinada i tamnih umaka stavljaju se suvi lovorovi listovi. Slaže se s jelima od povrća, mesa, pečenjima, pa čak i desertima.
Imena kao što su Lovro, Lovorka, Lovrenac, Lora, Loreta, Lara, Dafne i neka druga potiču od lovora. Postoji vjerovanje da lovor pomaže u rješavanju loših odnosa u kojima neko drugi „živi“ od našeg znanja i truda.
