U Plantažama ubrano oko 13 miliona kilograma grožđa

0
grožđe

U kompaniji 13. jul – Plantaže, u toku je berba vinskog grožđa, a do sada je ubrano oko 13 miliona kilograma, rekao je rukovodilac vinogradsko – voćarske proizvodnje Simo Boljević.

“Najteži dio je berba vinskog grožđa koje zahvata površinu više od dvije hiljade hektara. Ako vrijeme posluži ostatak bi trebalo da bude završen za 15-tak dana”,  kazao je Boljević agenciji Mediabiro. Prema njegovim riječima, do sada je ubrano 1,5 hiljada hektara, odnosno oko 13 miliona kilograma grožđa.

On je rekao da berba na breskvi i nektarina počela 31. maja i da završena prije desetak dana. Prema riječima Boljevića, ubrano je oko 880.000 plodova breskvi i nektarina za konzum, a oko 200.000 za preradu. “Tako da je plan koji je bio nivou od 780 hiljada kilograma, premašen za nekih 35%”,  kazao je.

Kako Boljević kaže, 12. jula je počela berba stonih sorti vinove loze, vodeće sorte kardinala, i da je ubrano oko 1,35 miliona kilograma. “Računamo da će ta berba, ako vremenski uslovi dozvole, trajati još nekih deset do 15 dana i da ćemo ispuniti plan koji na nivou od 1,8 miliona kilograma”, poručio je.

On je istakao da su zahvaljujući baš dobrom kvalitetu plodova breskvi i nektarina, stonog grožđa i dobroj turističkoj sezoni, postigli najbolji prodajnu cijenu. Kako je rekao, najviše radnika im dođe iz Srbije, Makedonije i Bosne. Boljević je kazao da su ove godine od potrebnih 500, uspjeli da obezbijede svega 300 radnika.
“Međutim, angažovanjem stalno zaposlenih radnika i kombajna nadam se da ćemo uspjeti da taj posao uspješno privedemo kraju”, ističe Boljević.

Naučnici potvrdili razloge migracije: COVID ograničenja vratila su delfine

0
Delfini turistička atrakcija PATRICIA DE MELO MOREIRA/AFP

Portugalski naučnici ovih su dana potvrdili kako su ograničenja u prometu morem uvedena prošla godine uslijed pandemije izravno uzrokovala povratak delfina u okruženju Lisabona.

Simpatični morski sisavci su iskoristili smanjenje prometa brodovima i manje zagađenje mora, te se vratili u velikim jatima.

Zato je jedna od glavnih turističkih atrakcija ovog ljeta postalo gledanje i snimanje delfina iz malih brodica.

San Marino na referendumu legalizirao pobačaj

0
San Marino

Malena republika San Marino, enklava u središtu Italije, na referendumu održanom u nedjelju velikom je većinom glasovala za legalizaciju pobačaja, pokazuju privremeni podaci ministarstva unutrašnjih poslova.

Ukupno 77 posto glasača te državice sa snažnom katoličkom tradicijom odobrilo je pobačaj do 12. nedelje trudnoće, a nakon tog roka pobačaj bi bio moguć ako je ugrožen život majke ili ako postoje malformacije ploda, pokazuju rezultati sa 33 od 37 biračkih mjesta.

Aktivisti za pravo na pobačaj nadali su se da će tu pitoresknu republiku, smještenu na obroncima planina u središtu Italije, uskladiti s većinom Europe ukidanjem potpune zabrane prekida trudnoće. Međutim, uticaj Katoličke Crkve je snažan a papa Franjo prošle nedelje je ponovio da je abortus “ubojstvo”.
Zajedno s Maltom, Andorom i Vatikanom, San Marino je bio jedno od posljednjih mjesta u Europi koje ima potpunu zabranu pobačaja, čak i u slučajevima silovanja ili incesta, teške malformacije ploda ili opasnosti za život majke.

Na referendumu, koji je pokrenuo Sindikat žena San Marina (UDS), pravo glasa imalo je 35.411 ljudi – od koji trećina živi u inostranstvu. Ženama koje pobace dosad su prijetile tri godine zatvora, a onima koji izvrše zahvat dvostruko više. Međutim, dosad niko nije bio osuđen. Žene koje se odluče za abortus obično ga obave u Italiji gdje je legalan već više od 40 godina.

Porto Montenegro trajna spona Tivta sa Kanadom

3
Ambasador Kanade i predsjednik opštine Tivat

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je ambasadora Kanade u Crnoj Gori Džajlsa Normana.

Zahvaljujući ambasadoru na posjeti, Komnenović je podsjetio da je jedan od najznačajnijih projekata za Tivat i Crnu Goru –  Porto Montenegro, upravo potekao od kanadskog investitora Pitera Manka, te da je ta činjenica trajna spona Tivta sa Kanadom.

On je sa ambasadorom Normanom razgovarao o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situacij, ali i uopšte o društvenim prilikama u Tivtu.

„Na prošlogodišnjim izborima, građani Tivta su dobili jedinstvenu priliku učešća u „direktnoj demokratiji“, budući da su vlast formirale lokalne građanske liste. A mi ćemo za nepunih godinu dana na vlasti od gotovo četiri miliona budžetskog minusa, stići do plus 4 miliona eura u gradskoj kasi“, kazao je Komnenović.

Predsjednik opštine je gosta upoznao sa planovima za naredni period, naglašavajući da je cilj aktuelne administracije stvaranje moderne gradske infrastrukture, u rangu sa onom koja se može vidjeti u okviru projekata Luštica Bay i Porto Montenegro.

Ambasador Norman je odnose Crne Gore i Kanade ocijenio vrlo dobrim i kazao kako je epidemija koronavirusa bila svojevrsni ograničavajući faktor rada Ambasade Kanade, te da je njegova namjera obnoviti aktivnosti u Crnoj Gori i regionu. On je najavio promotivne aktivnosti sa ciljem predstavljanja cjelokupnog regiona zainteresovanim kanadskim investitorima, prepoznajući Porto Montenegro kao uspješan primjer realizacije jednog velikog projekta.

Predsjednik opštine Komnenović i ambasador Norman su razgovarali o stvaranju prilika za nove investicione poduhvate, ali i o mogućnostima obnavljanja saradnje u sferi kulture, poput pružanja podrške Festivalu mediteranskog teatra „Purgatorije“.

Socijaldemokrati pobijedili konzervativce u izborima za Merkelina nasljednika

0
Njemačka izbori – foto EPA

Njemački socijaldemokrati (SPD) tijesno su pobijedili na nedjeljnim nacionalnim izborima, pokazali su prognozirani rezultati, i osvojili “jasan mandat” da vode vladu prvi put od 2005. godine i da okončaju 16 godina vladavine konzervativaca pod vodstvom Angele Merkel.

Socijaldemokrati (SPD) iz lijevog centra trenutno osvajaju 26,0 posto glasova, a iza njih s 24,5 posto je Merkelin konzervativni blok CDU/CSU, pokazale su projekcije medijske kuće ZDF, no obje su stranke vjerovale da bi mogle voditi sljedeću vladu.

Budući da niti jedan veliki blok nema većinu, a oboje bi nerado ponovili svoju neugodnu “veliku koaliciju” od posljednje četiri godine, najvjerojatniji ishod je trostrani savez koji vode ili socijaldemokrati ili Merkelini konzervativci.

Dogovor o novoj koaliciji mogao bi potrajati mjesecima, a vjerojatno će uključivati ​​manje Zelene i Liberalne demokrate (FDP).

“Sada vodimo u svim anketama”, rekao kancelarski kandidat SPD-a Olaf Scholz tijekom okruglog stola s drugim kandidatima.

“To je ohrabrujuća poruka i jasan mandat kako bismo bili sigurni da ćemo dobiti dobru, pragmatičnu vladu za Njemačku”, dodao je nakon što se ranije obratio ushićenim pristašama SPD -a.

Rast SPD-a najavljuje skretanje ulijevo za Njemačku i pokazuje izvanredan povratak stranke koja je u samo tri mjeseca vratila oko 10 bodova podrške i poboljšala svoj rezultat od 20,5 posto na nacionalnim izborima 2017. godine.

63-godišnji Scholz postao bi četvrti poslijeratni kancelar SPD-a nakon Willyja Brandta, Helmuta Schmidta i Gerharda Schroedera. Ministar je financija u Merkelinom kabinetu i bivši gradonačelnik Hamburga.

Scholzov konzervativni rival Armin Laschet signalizirao je da njegov blok još nije spreman priznati poraz, iako su njegove pristaše bile tiše.

“Kancelara nije uvijek postavila prvoplasirana stranka”, rekao je Laschet (60) na okruglom stolu.

“Želim vladu u kojoj su uključeni svi partneri, gdje su svi vidljivi, a ne onu u kojoj će samo kancelar zasjati”, rekao je u prvom pokušaju pridobivanja manjih stranaka.

Schmidt je vladao krajem 1970-ih i početkom 1980-ih u koaliciji s FDP-om iako su njegovi socijaldemokrati imali manje zastupničkih mjesta od konzervativnog bloka.

Uključivi rast – tema i moto Svjetskog dana turizma

0
Plaža -turizam

Svjetski dan turizma 27. septembra i ove će se godine obilježavati u mnogim zemljama i odredištima svijeta, a i u regionu su najavljena razna događanja s temom “Turizam za uključiv rast” koja podrazumijeva dostupnost i otvorenost putovanja i koristi od turizma svakome.

Svjetski dan turizma (World Tourism Day -WTD) obilježava se 27. septeembra i to od 1980. godine, svake godine na drugu temu, kojom se potiče interes svjetske javnosti o važnosti turizma kao jednog od četiri najjača gospodarska sektora, ali i sektora koji povezuje ljude, narode, kulture i pridonosi i smanjenju nezaposlenosti i siromaštva.

S obzirom da je pandemija koronavirusa najjače pogodila upravo turizam i putovanja, iz Svjetske turističke organizacije UNWTO-a su u povodu Svjetskog dana turizma iznova poručili da ponovno pokretanje turizma pomaže ubrzanju oporavka i rasta, ali da je u tome važno da to donese koristi svima tj. “naširoko i pošteno”.

“Turizam za inkluzivan rast znači da treba pogledati dalje i dublje od turističkih statistika i priznati da iza svakog broja stoji osoba. Stoga UNWTO poziva države-članice, kao i nečlanice, sestrinske agencije UN-a, tvrtke i pojedince da proslave jedinstvenu sposobnost turizma i osiguraju da nitko ne zaostaje dok se svijet počinje ponovno otvarati i gledati u budućnost”, naglašavaju iz UNWTO-a.

Glavni tajnik te svjetske organizacije Zurab Pololikashvili smatra da turizam mora biti otvoren za svakoga, kao i svima dostupne mnoge društvene i gospodarske koristi koje donosi.

“Svjetski dan turizma 2021. zato ističe moć turizma za uključiv rast, a njegovim obilježavanjem se obvezujemo da će prednosti rasta turizma osjetiti na svim razinama tog širokog i raznolikog sektora, od najvećeg zračnog prijevoznika do najmanjeg obiteljskog poduzeća i samih turista. Nitko ne bi trebao ostati zaboravljen u turizmu, koji je iznimno važan za mnoga društva, što je pokazala pandemija”, rekao je Pololikashvili.

“Aerodromi su sezonu pregurali, ali traže ulaganja”

4
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Na tender za davanje koncesije za upravljanje Aerodromima Crne Gore javila su se tri ponuđača i Ministarstvo kapitalnih investicija riješilo je da ih, u ovoj fazi, pozove na pregovore, rekao je ministar Mladen Bojanić u emisiji Okvir na Televiziji Crne Gore (RTCG).

Prezentacija je zakazana za slejdeći mjesec i, kako je naveo, biće javna.
– Taj poziv ne znači da smo ušli u drugu fazu, već neka predfaza, da vidimo šta imaju da ponude.
Aerodromi su sezonu pregurali, ali traže ulaganja, piste se moraju srediti. Služe svojoj svrsi, ocjenjuje ministar, ali nijesu dobri.
– Sezonu su pregurali, ali traže ulaganja, piste se moraju srediti. Slijedi rekonstrukcija, nemamo jasan stav, da vidimo šta će da nam ponude – rekao je, između ostalog, Bojanić.
Pojašnjava da kompaniju Montenegro Airlines nije ugasila aktuelna Vlada.
– MA se samougasio i ugasila ga je bivša vlast, nije se ulagalo, mimo koliko treba, i internim aktima… – istakao je ministar kapitalnih investicija.
Što se tiče To Montenegra, dobar dio poslova je, navodi Bojanić, odrađen u brzini.
– Dio Lufthanze je angažovan kao konusltant, vidjećemo sa njima šta oni o kompaniji misle.. Ne mogu da tražim da sve funkcioniše super, prioritet je bio da se krene sa letovima. Gubici postoje – dodao je on.
Ističe da da se vode pregovori po pitanju povezanosti.
– Naš je cilj da nađemo optimalnu mjeru, da Crna Gora bude avio-dostupna, a da ne ugrozimo domaćeg avio-prevoznika. Tražimo rješenja i postoji dosta netrasparentnosti u radu To Montenegra i mora biti mnogo otvoreniji, naročitu po pitanju ugovora, finansijskih poslovanja – kazao je Bojanić u Okviru.
Na pitanje o ponovnom pokretanju i letovima Montegro Airlinesa, ministar navode stečajnog upravnika ocjenjuje kao “čudne”.
– Ne znamo šta ko hoće tu. Ukoliko se To Montenegro odluči da im oni održavaju avione, ja nemam ništa protiv… Neka se MA rješava unutar onoga što im je i zakon dao o privrednim društvima, ako postoji mogućnost da MKI posreduje, tu smo, nećemo im sigurno nikakvu štetu napraviti. Nemojmo da dnevno poslovanje guramo na ministarstvo i Vladu – rekao je, između ostalog, Bojanić.

Bazen na Škveru – krov do kraja godine, koštaće 300.000 eura

6
Budući blon na Škveru – foto Boka News

Do kraja godine na bazenu na hercegnovskom Škveru, trebalo bi da bude postavljen montažni krov, kojim bi se omogućilo vaterpolistima i plivačima Jadrana da treniraju i tokom zime. Postavljanje krovne konstrukcije koštaće oko 300.000 eura.

To je prelazno rješenje nakon što je ovog ljeta urušen i na duže vrijeme van upotrebe ostao jedini zimski bazen u gradu u Institutu Igalo.  Opština Herceg Novi je podržala postavljanje balona na bazenu na Škveru.

Dušan Ivanovski, trener mlađih vaterpolo selekcija VK “Jadran”, kaže da bi za mlade vaterpoliste najveća šteta bilo da ostanu bez treninga.

Predsjednik Vateropolo saveza CG Đuro Marić kaže da je važno da premoste period od novembra do aprila.

“Čelnici Opštine su prihvatili naš prijedlog da se ide na postavljanje balona, koji bi montažno -demontažnog karaktera, projekat će biti završen do kraja sljedeće sedmice. Ako sve bude išlo po planu vjerujem da ćemo do kraja decembra imati riješeno pitanje”, kazao je Marić.

U međuvremenu na Igalu se raščišćava teren, nakon što se urušio krov bazena, za šta je Institut izdvojio 58.000 eura.

Taj posao bi trebalo da bude završen za najviše 25 dana kazala je  Marina Delić, v.d. direktorka Instituta “Dr Simo Milošević”.

/N.Macan/

Norveška slavi kraj mjera na partijima, ali i uz incidente

0
Oslo – Norveška – Jorg Greuel/Getty Images

Norvežani su slavili kraj mjera protiv koronavirusa uz nekoliko vikend partija: noćni klubovi i pubovi bili su puni, a na mnogim mjestima atmosfera je bila divlja.

U gradu Trondheimu nekoliko ljudi trebalo je liječničku pomoć jer su se onesvijestili čekajući u dugim redovima.

– Nekoliko je gradova izvijestilo o tučnjavama, ozljedama i uhićenjima, danas prenosi javna televizija NRK.

– Bilo je prekršaja, nasilnih incidenata i tučnjava, rekao je Rune Hekkelstrand iz oslanske policije.

Zbog posjedovanja oružja uhapšeno je nekoliko ljudi, a neki su ozbiljno ozlijeđeni.

U gradu Tonsbergu, južno od glavnoga grada, izbila je masovna tučnjava u luci, a u jugozapadnoj regiji Agderu ukupno je uhićeno 12 ljudi zbog nereda.

Norveška je jučer ukinula veliku većinu mjera protiv koronavirusa.

Između ostalog, više se ne primjenjuju pravila fizičke distance, a odbačena su i ograničenja u broju sudionika na događajima i okupljanjima.

Ostaje samo zahtjev za karantenom u slučaju infekcije. Ograničenja ulaska također se postupno ukidaju. U usporedbi s drugim državama, Norveška je relativno dobro prošla pandemiju.

U Kotoru održana triatlon trka Ocean Lava Montenegro

7
Međunarodna triatlon trka

U Kotoru je danas održana međunarodna triatlon trka, V Ocean lava Montenegro, u organizaciji Triatlon klub „Multisport akademija Mayer“ i Turističke organizacije Kotor.

„Ocean Lava Montenegro“ je prva trka u istoriji Crne Gore u dugoj distanci ili kako se to popularno naziva „Half Ironman“ distanca koja obuhvata 1,9 km plivanja, 90 km biciklizma i 21 km trčanja. Osim učesnika iz Crne Gore i zemalja regiona (Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Makedonija) u trci je učestvovalo oko 240 takmičara iz preko 45 država, među kojima i takmičari iz Brazila, Portugala, Francuske, Njemačke, Austrije, Švajcarske, Švedske, Rusije, Velike Britanije, Ukrajine, Grčke što predstavlja sjajnu priliku za promociju Kotora, Bokokotorskog zaliva i kompletne države kao turističke i sportske destinacije.

Discipline su se održale na izuzetno atraktivnim lokacijama: plivanje u akvatorijumu Kotorskog zaliva, vožnja bicikla na dionici Kotor-Kamenari i trčanje duž cijele Dobrotske obale u Kotoru.

Direktor trke Igor Majer kazao je da je trka završena uspješno realizovana uprkos raznim ograničenjima.

„Na petu godišnjicu odlučili smo se da osim half distance koja podrazumijeva 1900 metara plivanja, 90km biciklizma i 21 km trčanja zapravo častimo triatlonce sa nešto kraćom relacijom od 1 500 metara plivanja, 50 km bicikla i 10 km trčanja“ kazao je Majer. Konačo sui se stekli uslovi da se održavaju manifestacije.

„Na svu sreću, nama je 95 odsto takmičara iz inostranstva koji sz navikli na održavanje manifesdtacija pod tim uslovima, odnosno sa negativnim testovima i ostalim potvrdama“, kazao je Majer. Kazao je da je bio problem da nijesu svi takmičari mogli da doputuju iz svojih zemalja.

Međunarodna triatlon trka

„Nastupilo je oko 240 takmičara od kojig 70 u olimpijskoj distanci i oko 170 u half distanci. Sve je završeono u najboljem redu“, zaključio je on.

Direktor turističke organizacije Kotor Jovan Ristić kazao je da je ovo jedna od najznačajnih manifestacija ne samo u Kotoru nego u cijeloj Crnoj Gori.

“Veliki je entuzijazam Igora Majera i njegove ekipe i podrška Opštine Kotor i TO Kotor. Ovo je velika organizacija koja je komplikovana i iziskuje ogromnu logistiku. Puno je ljudi uključeno u organizaciju i svake godine imamo sve bolje rezultate. Ove godine imamo nešto manje takmičara zbog situacije prouzrokovane koronavirusom. Bitno je da se održi kvalitet i da sledeće godine nastavimo uzlaznom putanjom”, kazao je Ristić.

Takmičar iz triathlon kluba Herceg Novi Luka Čupić kazao je da je trka bila izuzetno zahtjevna.

“Međutim, ovo je naš teren, mi svakodnevno treniramo ovdje u Boki kotorskoj. Plivanje sam odradio zajedno sa kolegom iz Češke. On mi je dosta pomogao jer je bio ispred mene i pomogao mi da plivam. Biciklo sam “pokidao”, 52 metra je bila dužina staze, bez zavjetrine, tako da je tu bilo onako malo teško ali kad to radiš u svom kraju to je energija više”, kazao je Čupić.

Međunarodna triatlon trka

Što se tiče trčanja, Čupić kaže da je prednost što su trčali u hladu. “Sve u svemu super su impresije, ne možete se razočarati u trku, organizacija je odlična. Igorova ekipa to radi perfektno i znamo što da očekujemo od trke”, rekao je Čupić.

Takmičar iz Češke Tomas Bednar kazao je da je trka bila odlična isto kao i organizacija same manifestacije.

“Vrijeme je bilo odlično, jedina mana je što je Češka veoma daleko od Crne Gore pa nam je trebalo vremena da doputujemo. Generalno trka je fantastična i ljudi su divni”, poručuje takmičar iz Češke.

Saglasna je i njegova sunarodnica Lucie Zbožnjikova. “Trka je bila odlična, vrijeme lijepo i dobra organizacija. Nadam se da ću vas vidjeti ponovo naredne godine”, kazala je ona.